João 8
Tabo Aramia NT (KNV_ARA) vs VC
1 huiyatiya Ya꞉suti Olibi Kehakeha Hunu Hakamo ba꞉ dito toniya꞉.
1 Dirigiu-se Jesus para o monte das Oliveiras.
2 Ba꞉bene eta hegelalo Ya꞉suti Godoko Adikumino Hiya꞉ Genamamo duiduiyanomolo gala kapete, tawakalubi hiliyonomate ebetamo da꞉pelamiya꞉, ebete emedete ibi iya꞉tulame ba꞉bo tupuimiya꞉.
2 Ao romper da manhã, voltou ao templo e todo o povo veio a ele. Assentou-se e começou a ensinar.
3 Ba꞉ba tetelo komo Godokono tutumu iya꞉tulamepi ba꞉gala Pa꞉lisi kapiyuimipi, iba꞉te eta kamena lawete tawakalubino holoholo hapuamo ba꞉ dito magatuya꞉, mabu ba꞉moe kamenate eta kamenoeno awa꞉go konomo kuba ododitalo iba꞉te ba꞉bo ulamiya꞉.
3 Os escribas e os fariseus trouxeram-lhe uma mulher que fora apanhada em adultério.
4 Ba꞉bema꞉ iba꞉te Ya꞉suku na꞉kiyamiya꞉, “Iya꞉tulamedawa, ba꞉moe kamena eta kamenoeno awa꞉go konomo kuba ba ododita, ale ibi ulamete ba꞉moe kamena ba꞉bo lawema꞉.
4 Puseram-na no meio da multidão e disseram a Jesus: Mestre, agora mesmo esta mulher foi apanhada em adultério.
5 Mosesekono tutumu tabote a biya꞉tua꞉mena, ba꞉mako kamenoeno kuba ododi mabuma꞉ wadiyala tawakaluba꞉te ebe nakolamo mapemete nanakapuma꞉mena꞉. Ba꞉bema꞉ amia꞉no ukui keba ka꞉nala꞉ka꞉? Ale ebetamo hoe huiya ba꞉kikamema꞉?”
5 Moisés mandou-nos na lei que apedrejássemos tais mulheres. Que dizes tu a isso?
6 Iba꞉te ba꞉moe tabo Ya꞉sutamo na꞉ga꞉litiya꞉, mabu ibi ubila tawakalubino holoholo hapulu Ya꞉sukunu komo ba꞉ma ka꞉na hawakalimi, ebete Mosesekono tutumu tabamo da꞉papamiwatamene o da꞉ a꞉kapapamiwatamene. Ebete papamiwataha꞉ma꞉ da꞉goemene, ba꞉ba tetelo iba꞉te ebe kubadawama꞉ koga꞉lama꞉na꞉. Ya꞉suti huiyatiya ibino tabo huiyaheno tudiwatate ebeno kokotamo hakamo hiya꞉hiya꞉ tabo bimiya꞉teholitiya꞉.
6 Perguntavam-lhe isso, a fim de pô-lo à prova e poderem acusá-lo. Jesus, porém, se inclinou para a frente e escrevia com o dedo na terra.
7 Ba꞉bema꞉ iba꞉te atu alateda꞉ tabo ebe kiyahame ekelalameheno, ba꞉ba tetelo Ya꞉suti mahigate na꞉goiya꞉, “Kubahenola, la꞉ ipuwalo pote kuba ododiha꞉dawama꞉ deda꞉na, wadiyala ba꞉bete dopo nakola lawete ebe na꞉mida꞉ma꞉mene, ba꞉bene la꞉ komopa꞉te gala hapuni ebe mapemete ba꞉bo nanakapumiya꞉la꞉.”
7 Como eles insistissem, ergueu-se e disse-lhes: Quem de vós estiver sem pecado, seja o primeiro a lhe atirar uma pedra.
8 Ba꞉bene Ya꞉suti hakamo gala katudiwatate ebeno kokotamo komo hiya꞉hiya꞉ tabo bekamiya꞉teholitiya꞉.
8 Inclinando-se novamente, escrevia na terra.
9 Ba꞉bema꞉ puya꞉te Ya꞉sukunu tabo duliya꞉, iba꞉te ukui hiya꞉ma꞉ midiliti, ba꞉bene ibi ipuwalo eta kapiya tonakui, eta kapiya tonakui, ba꞉bi dubu hiliyonomate hiya꞉hiya꞉ ba꞉ma ka꞉na tolameholiya꞉ kadelekadela꞉godone tupuimiti uli ape dubatamo nuluhuku. Ba꞉ba tetelo Ya꞉suku kapiyate ba꞉bolo lutiya꞉, ba꞉gala ba꞉be kamenate ebeno holoholo hapulu na꞉la꞉nuya꞉.
9 A essas palavras, sentindo-se acusados pela sua própria consciência, eles se foram retirando um por um, até o último, a começar pelos mais idosos, de sorte que Jesus ficou sozinho, com a mulher diante dele.
10 Ba꞉bene Ya꞉suti ebeno wato adipatete kamenatamo na꞉goiya꞉, “Kamena, kuba huiya ama꞉tamo ikamema꞉ dewagelitaka, ba꞉bi tawakalubi keka꞉? Ama꞉ kuba dawama꞉ da꞉goita, eta ba꞉bako lumagi ba꞉ka꞉luta?”
10 Então ele se ergueu e vendo ali apenas a mulher, perguntou-lhe: Mulher, onde estão os que te acusavam? Ninguém te condenou?
11 Ebete huiyatiya na꞉goiya꞉, “Ao, Kodawa, natamo kuba huiya ikanamedawa puliyala.” Ba꞉bene Ya꞉suti ebetamo na꞉goiya꞉, “Na ba꞉ atumu ama꞉tamo kuba huiya a꞉kikama꞉mata. Wadiyala ama꞉ na꞉toa, galane tetelo ba꞉bako kuba gala akododa꞉la꞉.”
11 Respondeu ela: Ninguém, Senhor. Disse-lhe então Jesus: Nem eu te condeno. Vai e não tornes a pecar.
12 Eta tetelo Ya꞉suti Pa꞉lisi kapiyuimipa꞉tamo gala na꞉kolamagiya꞉, “Na ba꞉ ba꞉moe hopo konomoeno alola. Kebe lumagiti na da꞉ta꞉mahenena ebete du ipuwalo a꞉kapata꞉namene mabu ebegodolo hibi ka꞉ka꞉ alote bitanamene.”
12 Falou-lhes outra vez Jesus: Eu sou a luz do mundo; aquele que me segue não andará em trevas, mas terá a luz da vida.
13 Ba꞉bene Pa꞉lisi kapiyuimipa꞉te ebetamo na꞉ga꞉luya꞉, “Ama꞉ ha꞉kiya ama꞉ adipatelo da꞉gaa꞉, ba꞉bema꞉ tawakaluba꞉te amia꞉no tabo a꞉kalawa꞉mena꞉.”
13 A isso, os fariseus lhe disseram: Tu dás testemunho de ti mesmo; teu testemunho não é digno de fé.
14 Ya꞉suti ibino tabo ba huiya na꞉goiya꞉, “Ao, na ha꞉kiya na a꞉kadipata꞉lemo, huiyatiya naeno hibi komo na ha꞉kiya na꞉hawakalimitale, naeno hiya꞉hiya꞉ tabote hibinomoma꞉ beda꞉hana꞉, mabu na kapiyate iya꞉tawala nale kebene ka꞉piya꞉mo ba꞉gala nale gala kebamo da꞉katomo. La꞉le huiyatiya naeno komo kiya꞉tawahanaha꞉,
14 Respondeu-lhes Jesus: Embora eu dê testemunho de mim mesmo, o meu testemunho é digno de fé, porque sei de onde vim e para onde vou; mas vós não sabeis de onde venho nem para onde vou.
15 mabu la꞉ hopo habanapino ukui gabodo lumagino komo dito anagilamelemenakomata! Numa꞉la꞉, nale ba꞉moe hopolo ba emedena eta lumagino komo anagiya꞉midamete kuba huiya a꞉kikama꞉lemo,
15 Vós julgais segundo a aparência; eu não julgo ninguém.
16 huiyatiya keba tetelo nale eta lumagino komo nanagiya꞉midametale ebeno komo hibilo ba꞉hawakalimina꞉, mabu Nabiwiti na da꞉poenamiya꞉ ebete helo natamo ikanamiya꞉ ba꞉be komo kododima꞉. Ebeno ukui ba꞉gala naeno ukui ba꞉ kapiyala, ba꞉bema꞉ nale eta lumagino komo kubama꞉ da꞉goitamo na kapiyate kagoitaha꞉, ba꞉ba tetelo naeno Nabiwiti atu tabo bekagoita.
16 E, se julgo, o meu julgamento é conforme a verdade, porque não estou sozinho, mas comigo está o Pai que me enviou.
17 La꞉eno eta tutumu tabote ba꞉ma ka꞉na goena, tawakalubino anagiya꞉mida ipuwalo netewapa꞉te atu tabo da꞉ga꞉lamena꞉ tabo anagiya꞉midapa꞉te ba꞉be komo hibima꞉ koga꞉lama꞉na꞉.
17 Ora, na vossa lei está escrito: O testemunho de duas pessoas é digno de fé {Dt 19,15}.
18 Ba꞉bema꞉ numa꞉la꞉, nale naeno hibi komo ba hawakalimina, na da꞉poenamiya꞉ ba꞉be Nabiwiti atumu naeno hibi komo la꞉tamo na꞉kahawakalimina.”
18 Eu dou testemunho de mim mesmo; e meu Pai, que me enviou, o dá também.
19 Ba꞉ba tetelo iba꞉te ebe na꞉ga꞉lamiya꞉, “Amia꞉no nabiwi ale kumitaha꞉. Ebe keka꞉?” Ya꞉suti ibino tabo ba huiya na꞉goiya꞉, “Na ba꞉gala naeno Nabiwi, aeno komo la꞉ kiya꞉tawahanaha꞉. La꞉le naeno hibi komo niya꞉tawahotale, naeno Nabiwino komo atumu la꞉ biya꞉tawahona꞉.”
19 Perguntaram-lhe: Onde está teu Pai? Respondeu Jesus: Não conheceis nem a mim nem a meu Pai; se me conhecêsseis, certamente conheceríeis também a meu Pai.
20 Ya꞉suti Godoko Adikumino Hiya꞉ Genamalo ba luta, ebete ba꞉be Genamoeno malemale mani miya꞉tehoeno habalo tawakalubi ba iya꞉tulamita ba꞉moi tabo komokomo Pa꞉lisi kapiyuimipa꞉tamo ba꞉bo olamagiya꞉. Ba꞉ba tetelo komopa꞉te ubila ebe du genamamo kihatema꞉, huiyatiya ibi ipuwalo etate ebe kalawiya꞉ha꞉ mabu ba꞉be komote hibilo uluhukuma꞉ Godogodone tete pehenola.
20 Estas palavras proferiu Jesus ensinando no templo, junto aos cofres de esmola. Mas ninguém o prendeu, porque ainda não era chegada a sua hora.
21 Ba꞉bema꞉ Ya꞉suti Pa꞉lisi kapiyuimipa꞉tamo gala na꞉kagoiya꞉, “Tete tatalila, nale la꞉ komiya꞉palema꞉nemata, ba꞉bene la꞉le na ba ohowadini la꞉ la꞉eno kuba ododili ipuwalo ba꞉ dito koha꞉lahama꞉nemata, mabu nale kebe habamo da꞉tomo la꞉ ba꞉be habamo nago tolame modoboha꞉.”
21 Jesus disse-lhes: Eu me vou, e procurar-me-eis e morrereis no vosso pecado. Para onde eu vou, vós não podeis ir.
22 Ba꞉bema꞉ Yu watowatopa꞉te ibi ipuwalo na꞉ga꞉luya꞉, “Mabu keka꞉ ebete da꞉goe a eba꞉go tolame modoboha꞉? Ba꞉moe taboeno ipuwa ba꞉ma ka꞉nala꞉ka꞉, ebe ha꞉kiya ebe ba꞉kanakapumimini?”
22 Perguntavam os judeus: Será que ele se vai matar, pois diz: Para onde eu vou, vós não podeis ir?
23 Ba꞉bema꞉ Ya꞉suti ibino tabo ba huiya na꞉goiya꞉, “La꞉ ba꞉ ba꞉moe hopo tawakalubilata, huiyatiya na Hunu Habane piya꞉mo, na ba꞉moe hopo lumagiha꞉.
23 Ele lhes disse: Vós sois cá de baixo, eu sou lá de cima. Vós sois deste mundo, eu não sou deste mundo.
24 Ba꞉bema꞉ nale la꞉ hibinomolo ba꞉ma ka꞉na goelamemata, la꞉ la꞉eno kuba ododili ipuwalo koha꞉lahama꞉nemata, mabu na ba꞉ emedena tetelo demedenamo ba꞉be Kodawala. La꞉ ba꞉moe komo hibima꞉ midihino, ba꞉ hibila, la꞉ hiliyonomate la꞉eno kuba ododili ipuwalo koha꞉lahama꞉nemata.”
24 Por isso vos disse: morrereis no vosso pecado; porque, se não crerdes o que eu sou, morrereis no vosso pecado.
25 Ba꞉bene tabo ulihopa꞉te ebe na꞉ga꞉lamiya꞉, “Ama꞉ potela꞉ka꞉?” Huiyatiya Ya꞉suti iba꞉tamo na꞉goiya꞉, “Tupuimi mabuni nale la꞉ ba꞉ma ka꞉na a꞉goelamimata, na ba꞉ ba꞉be Kodawala.
25 Quem és tu?, perguntaram-lhe eles então. Jesus respondeu: Exatamente o que eu vos declaro.
26 Ba꞉bema꞉ nagodolo komo hiliyonomo tabo komokomo ba꞉pola꞉na, nale la꞉ mabuma꞉ ba olamagi la꞉eno komo ba꞉bo kanagilamelelamema꞉nemata. Huiyatiya numa꞉la꞉, ba꞉bi tabo komokomate nagodone kapelamenaha꞉, na Oenamedawagodone pelamena. Ba꞉be Kodawa ba꞉ hibi komo hawakalimidawala, ba꞉bema꞉ nale ya꞉lo tetelo ebegodone kebe tabo komokomo kulihuya꞉mo na la꞉tamo ba꞉bi atu tabonomo beka-olamaginakomo.”
26 Tenho muitas coisas a dizer e a julgar a vosso respeito, mas o que me enviou é verdadeiro e o que dele ouvi eu o digo ao mundo.
27 Ba꞉ba tetelo iba꞉te hidamo kemalagidoluya꞉ha꞉, Ya꞉suti Nabiwi Godokono komoma꞉ dolamagiya꞉.
27 Eles, porém, não compreenderam que ele lhes falava do Pai.
28 Ba꞉bema꞉ Ya꞉suti iba꞉tamo gala na꞉kagoiya꞉, “La꞉ hopo habanapa꞉te na Tawakalubino Naniwi keha pihiga hunamo dadipanatenema, la꞉ naeno komo ba꞉ma ka꞉na hibilo kiya꞉tawahama꞉nemata, na ba꞉ emedena tetelo demedenamo ba꞉be Kodawala, ba꞉gala nale kebe komokomo kododilinamo na ha꞉kiya naeno heloamo kododilinaha꞉, mabu na Oenamedawate na kebe tabo komokomo ka꞉kiyanamiya꞉ nale tawakaluba꞉tamo ba꞉bi atu tabonomo beka-olamaginakomo.
28 Jesus então lhes disse: Quando tiverdes levantado o Filho do Homem, então conhecereis quem sou e que nada faço de mim mesmo, mas falo do modo como o Pai me ensinou.
29 Ba꞉gala eta komo. Na da꞉poenamiya꞉ ba꞉be Kodawate hiliyonomo tetelo naeno ododili komoma꞉ natamo na꞉kalakalana, ba꞉bema꞉ ebete nago ba emedena na kamiya꞉panenaha꞉.”
29 Aquele que me enviou está comigo; ele não me deixou sozinho, porque faço sempre o que é do seu agrado.
30 Ba꞉ba tetelo komo tawakalubi hiliyonomate Ya꞉sukunu tabo dulihuya꞉, iba꞉te ebe hibima꞉ ba꞉bo midiya꞉.
30 Tendo proferido essas palavras, muitos creram nele.
31 Ba꞉bene Yu tawakalubi ipuwalo puya꞉te Ya꞉suku hibima꞉ da꞉midiya꞉, ebete iba꞉tamo na꞉goiya꞉, “La꞉ naeno iya꞉tulame ipuwalo demedenama, la꞉ ba꞉ naeno hibi ta꞉matapilata.
31 E Jesus dizia aos judeus que nele creram: Se permanecerdes na minha palavra, sereis meus verdadeiros discípulos;
32 Ba꞉bene la꞉ Godokono hibi komo kiya꞉tawahama꞉nemata, iyo, ba꞉be hibi komote la꞉ huiyaha꞉ menemene oko ipuwane uluhukulatelete tutupima꞉ komidilima꞉na꞉ta, ba꞉gala eta kubadawoeno eta matuhumiho komote la꞉godolo a꞉kitanamene.”
32 conhecereis a verdade e a verdade vos livrará.
33 Ba꞉ba tetelo iba꞉te tabo ba huiya na꞉ga꞉luya꞉, “A ba꞉ A꞉ibalahamakono eyoni gugudila. Iniwalino tetene tupuimiti ba꞉ma teta꞉mo puluhuku, a ipuwalo eta lumagiti eta kubadawoeno huiyaha꞉ okodawama꞉ keda꞉namiha꞉, ba꞉gala ale eta lumagino matuhumiho komo a꞉kiya꞉tawahalema꞉. Ba꞉bema꞉ mabu keka꞉ ama꞉ atamo da꞉gaa꞉, Godokono hibi komote a huiyaha꞉ oko ipuwane kuluhukua꞉tema꞉?”
33 Replicaram-lhe: Somos descendentes de Abraão e jamais fomos escravos de alguém. Como dizes tu: Sereis livres?
34 Ba꞉bene Ya꞉suti iba꞉tamo gala na꞉kagoiya꞉, “Na la꞉tamo hibi tabonomo begoemo, puya꞉te kuba ododili ipuwalo demedehona, ibi ba꞉ kuboeno huiyaha꞉ okopima꞉ eda꞉hana.
34 Respondeu Jesus: Em verdade, em verdade vos digo: todo homem que se entrega ao pecado é seu escravo.
35 Hibi gudunomote ebeno nabiwino genamanapi ipuwalo emedena tetelo kalakalago bemedenamene, huiyatiya huiyaha꞉ okodawoeno komo eba ka꞉naha꞉. Ebete ebeno oko namutudawoeno matuhumiho ipuwalo bemedena, ba꞉bema꞉ eta tetelo ba꞉be namutudawate ebe ubiha꞉ma꞉ deda꞉mene, ebete ebeno genamane ebe dito konoemema꞉ne.
35 Ora, o escravo não fica na casa para sempre, mas o filho sim, fica para sempre.
36 Ba꞉bema꞉ la꞉ nulia꞉la꞉. Godokono Guduti la꞉ eta kubadawoeno matuhulame ipuwane uluhukulatelete ebeno tutu badininipala ekakima꞉ da꞉midilimina꞉, ba꞉ba tetelo la꞉ hibinomolo tutuma꞉ keda꞉hama꞉nemata.”
36 Se, portanto, o Filho vos libertar, sereis verdadeiramente livres.
37 Ba꞉bene Ya꞉suti iba꞉tamo na꞉goiya꞉, “Na iya꞉tawala la꞉ ba꞉ A꞉ibalahamakono eyoni gugudila, huiyatiya la꞉ naeno iya꞉tulame komo kuwatenaha꞉ ba꞉bema꞉ la꞉ ubila na kanakapunamema꞉.
37 Bem sei que sois a raça de Abraão; mas quereis matar-me, porque a minha palavra não penetra em vós.
38 Numa꞉la꞉, naeno Nabiwiti ya꞉lo tetelo natamo da꞉hawakalilamiya꞉ na ba꞉bi atu komo la꞉tamo a꞉hawakalilamenakomo, ba꞉gala la꞉ ba꞉ atumu, la꞉eno ha꞉da amiho nabiwiti kebe komokomo kiya꞉tulametiya꞉la la꞉ ba꞉bi komo kapiya bododilinakomata.”
38 Eu falo o que vi junto de meu Pai; e vós fazeis o que aprendestes de vosso pai.
39 Ba꞉bene iba꞉te ebeno tabo ba huiya na꞉ga꞉luya꞉, “Aeno nabiwi ba꞉ A꞉ibalahamatela.” Ba꞉ba tetelo ebete ibi na꞉goelamiya꞉, “La꞉ A꞉ibalahamakono hibi gugudima꞉ neda꞉honatale, ebete dododilinakui la꞉ ba꞉bi atu hidohido komo bododilionakona꞉.
39 Nosso pai, replicaram eles, é Abraão. Disse-lhes Jesus: Se fôsseis filhos de Abraão, faríeis as obras de Abraão.
40 Numa꞉la꞉, nale Godogodone kebe hibi komokomo kulihuya꞉mo, na ba꞉bi atu komo la꞉tamo a꞉hawakalilamenakomo. Ba꞉bema꞉ la꞉ ubila na kanakapunamema꞉, huiyatiya la꞉eno iniwa nabiwi A꞉ibalahamate dopamo eta tuputupu lumagitamo maubate ebe anakapumima꞉ kewageliya꞉ha꞉.
40 Mas, agora, procurais tirar-me a vida, a mim que vos falei a verdade que ouvi de Deus! Isso Abraão não o fez.
41 Ba꞉ hibila, la꞉eno eta nabiwi bemedena, ba꞉be kubadawate kebe komokomo kododilinako la꞉ ba꞉bi atu kuba komo beka-ododilinakomata, la꞉le huiyatiya A꞉ibalahamakono hidohido komo kododilinaha꞉!” Ba꞉bene iba꞉te ebeno tabo ba huiya na꞉ga꞉luya꞉, “A pilo gabodo kahawakalahaliya꞉ha꞉, iyo, a nabiha꞉ gugudima꞉ keda꞉hanaha꞉. Ba꞉bema꞉ Godoko kapiya ba꞉ aeno Nabiwila, ba꞉gala a ba꞉ ebeno hibi gugudinomola.”
41 Vós fazeis as obras de vosso pai. Retrucaram-lhe eles: Nós não somos filhos da fornicação; temos um só pai: Deus.
42 Ya꞉suti iba꞉tamo na꞉goiya꞉, “Godote la꞉eno hibi Nabiwima꞉ neda꞉natale, la꞉le na malemalelo bemalagidoloneonana꞉, mabu na ba꞉ Godogodone la꞉tamo piya꞉mo. Iyo, na ha꞉kiya naeno heloamo kapiya꞉ha꞉, na Godote poenamiya꞉.
42 Jesus replicou: Se Deus fosse vosso pai, vós me amaríeis, porque eu saí de Deus. É dele que eu provenho, porque não vim de mim mesmo, mas foi ele quem me enviou.
43 Huiyatiya la꞉le ba꞉moe taboeno ipuwa hidamo kalaweha꞉, mabu la꞉le naeno iya꞉tulame komo ubiha꞉ma꞉ eda꞉hanamata.
43 Por que não compreendeis a minha linguagem? É porque não podeis ouvir a minha palavra.
44 Numa꞉la꞉, la꞉eno nabiwi ba꞉ Saitanatela, ba꞉bema꞉ la꞉le ebeno gugudima꞉ ba eda꞉hana ebeno ubi komamo papamila꞉hanakomata. Dopamo tupuimi mabuni ebe ba꞉ tuputupu lumagi anakapumidawala, ba꞉gala ebete Godokono hibi komo ubiha꞉ma꞉ eda꞉nami. A꞉iye, ebeno ododili ipuwado ebe ha꞉kiya ebeno komo ba꞉ma ka꞉na hawakaliminako, ebete ha꞉da tabo kapiya bolamaginako mabu ebegodolo eta hibi komo kitanaha꞉. Iyo, ebe ba꞉ ha꞉da amihopino nabiwima꞉ eda꞉na, mabu hiliyonomo ha꞉da amihoho komate ebegodone pikulina!
44 Vós tendes como pai o demônio e quereis fazer os desejos de vosso pai. Ele era homicida desde o princípio e não permaneceu na verdade, porque a verdade não está nele. Quando diz a mentira, fala do que lhe é próprio, porque é mentiroso e pai da mentira.
45 Na huiyatiya hibi tabo komokomo kapiya bolamaginakomo, ba꞉bema꞉ la꞉le la꞉eno ha꞉da amiho nabiwi huiyama꞉ ba eda꞉hana la꞉ na hibima꞉ kamidininaha꞉.
45 Mas eu, porque vos digo a verdade, não me credes.
46 La꞉ iya꞉tawahala na hibi tabo olamagidawala, ba꞉gala la꞉ ipuwalo eta lumagi modoboha꞉ na kuba ododidawama꞉ ka꞉nami. Ba꞉bema꞉ mabu keka꞉ la꞉le na hibima꞉ kamidininaha꞉?
46 Quem de vós me acusará de pecado? Se vos falo a verdade, por que me não credes?
47 Ba꞉moe komo ba꞉ hibila, kebe tawakaluba꞉te Godokono hibi gugudima꞉ deda꞉hamena꞉ iba꞉te ebeno tabamo ba꞉papamila꞉hanakomena꞉, huiyatiya la꞉ eba ka꞉naha꞉, ba꞉bema꞉ la꞉ ebeno tabo a꞉kulia꞉lemata.”
47 Quem é de Deus ouve as palavras de Deus, e se vós não as ouvis é porque não sois de Deus.
48 Ba꞉ba tetelo komo Yunapa꞉te Ya꞉sutamo na꞉ga꞉luya꞉, “Ale amia꞉no komo hibinomolo ba꞉ma ka꞉na hawakalimima꞉, ama꞉ ba꞉ kuba Samaliya hoponapilata ba꞉gala ama꞉ ipuwalo kuba gobogobote bemedena.”
48 Responderam então os judeus: Não dizemos com razão que és samaritano, e que estás possesso de um demônio?
49 Ya꞉suti ibino tabo ba huiya na꞉goiya꞉, “Na ipuwalo kuba gobogobote kemedenaha꞉. Ao, naeno ododili komate naeno Nabiwino mahilo hunamo adipatenako, huiyatiya la꞉le naeno mahilo bekubahiminakomata.
49 Respondeu-lhes Jesus: Eu não estou possesso de demônio, mas honro a meu Pai. Vós, porém, me ultrajais!
50 Na ha꞉kiya na a꞉kawagaminalemo, mabu eta Kodawate naeno komo ba anagiya꞉midaname ebete na ba꞉bo kawagaminanema꞉ne.
50 Não busco a minha glória. Há quem a busque e ele fará justiça.
51 Ba꞉bema꞉ nale la꞉tamo hibi tabonomo begoemo, kebe lumagiti naeno iya꞉tulame tabamo da꞉papamiwatamene ebete hoe a꞉kuma꞉mene.”
51 Em verdade, em verdade vos digo: se alguém guardar a minha palavra, não verá jamais a morte.
52 Ba꞉ba tetelo tabo ulihopa꞉te Ya꞉sutamo gala na꞉kaga꞉luya꞉, “Amia꞉no tabo olamagi komodo a hibilo iya꞉tawahama꞉ ama꞉ kuba gobogobagoenola. Mabu A꞉ibalahamako ba꞉gala komo Godokono ukui hawakalimipi ibi hiliyonomate a꞉ha꞉lahuya꞉, huiyatiya ama꞉le na꞉gaa꞉ta kebe lumagiti amia꞉no tabamo da꞉papamiwatamene ebete hoe a꞉kuma꞉mene! Ama꞉ na꞉kemalagidoluta amia꞉no helote A꞉ibalahamakono helo ba꞉gala komo Godokono okopino helo na꞉gogolena? A꞉iye, amia꞉no awagaha komo bada konomola꞉ka꞉!”
52 Disseram-lhe os judeus: Agora vemos que és possuído de um demônio. Abraão morreu, e também os profetas. E tu dizes que, se alguém guardar a tua palavra, jamais provará a morte...
53 — ausente —
53 És acaso maior do que nosso pai Abraão? E, entretanto, ele morreu... e os profetas também. Quem pretendes ser?
54 Ba꞉bene Ya꞉suti ibino tabo ba huiya na꞉goiya꞉, “Keba tetelo na ha꞉kiya na nawagaminatale, ba꞉be awagaha ipuwalo eta hibi komote ba꞉ka꞉-itanana꞉. Huiyatiya naeno Nabiwiti na nawagaminanena, naleha꞉. Ebe ba꞉ la꞉le hibi Godoma꞉ da꞉ka꞉minama, ba꞉betela.
54 Respondeu Jesus: Se me glorifico a mim mesmo, a minha glória não é nada; meu Pai é quem me glorifica, aquele que vós dizeis ser o vosso Deus
55 La꞉ ebeno komo hibilo iya꞉tawaha꞉, huiyatiya na kapiyate ebeno komo iya꞉tawala. Numa꞉la꞉, nale la꞉tamo ba꞉ma ka꞉na na꞉goetale, ‘Na ebeno komo iya꞉tawaha꞉,’ na ha꞉da tabo ba꞉goena꞉, huiyatiya na la꞉ ha꞉da amihopi huiyaha꞉, ba꞉bema꞉ nale Nabiwino hibi komo iya꞉tawala ba꞉gala nale ebeno ubi komokomo kapiya bododilinakomo.
55 e, contudo, não o conheceis. Eu, porém, o conheço e, se dissesse que não o conheço, seria mentiroso como vós. Mas conheço-o e guardo a sua palavra.
56 Ba꞉gala la꞉ ba꞉moe eta komo nemalagidolala꞉. La꞉eno iniwa nabiwi A꞉ibalahamate ebeno tepo ipuwalo naeno pe komo demalagidolonakui ko kalakala komo biya꞉tawanakui, iyo, ba꞉be hegelate pema꞉ ebete kalakalago latiminami.”
56 Abraão, vosso pai, exultou com o pensamento de ver o meu dia. Viu-o e ficou cheio de alegria.
57 Ba꞉ba tetelo tabo ulihopa꞉te ebe na꞉ga꞉lamiya꞉, “A꞉iye! Ama꞉ aeno iniwa A꞉ibalahamako hibilo a꞉kumiuya꞉la? Ebete ya꞉lo tetenomolo a꞉hoiya꞉ ba꞉gala ama꞉ 50 gogo tete lumagiha꞉, ama꞉ ba꞉ uli ape dubulata!”
57 Os judeus lhe disseram: Não tens ainda cinqüenta anos e viste Abraão!...
58 Ba꞉bene Ya꞉suti iba꞉tamo ba huiya na꞉goiya꞉, “Na la꞉tamo hibi tabonomo begoemo, na ba꞉ emedena tetelo demedenamo ba꞉be Kodawala. A꞉ibalahamate hawakalaha꞉ tetelo na dopamo Godokoba꞉ emedenamimo.”
58 Respondeu-lhes Jesus: Em verdade, em verdade vos digo: antes que Abraão fosse, eu sou.
59 Ba꞉ba tetelo iba꞉te ba꞉be tabo mabuma꞉ konomamo maubahalete nakola ba꞉bo uwatiya꞉ ebe mapemete kanakapumima꞉, huiyatiya Godote ebe ugumuilo Adikumino Hiya꞉ Genama miya꞉pate ba꞉ dito tuya꞉.
59 A essas palavras, pegaram então em pedras para lhas atirar. Jesus, porém, se ocultou e saiu do templo.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 8, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.