João 8
Tabo Aramia NT (KNV_ARA) vs NVT
1 huiyatiya Ya꞉suti Olibi Kehakeha Hunu Hakamo ba꞉ dito toniya꞉.
1 Jesus voltou ao monte das Oliveiras,
2 Ba꞉bene eta hegelalo Ya꞉suti Godoko Adikumino Hiya꞉ Genamamo duiduiyanomolo gala kapete, tawakalubi hiliyonomate ebetamo da꞉pelamiya꞉, ebete emedete ibi iya꞉tulame ba꞉bo tupuimiya꞉.
2 mas na manhã seguinte, bem cedo, estava outra vez no templo. Logo se reuniu uma multidão, e ele se sentou e a ensinou.
3 Ba꞉ba tetelo komo Godokono tutumu iya꞉tulamepi ba꞉gala Pa꞉lisi kapiyuimipi, iba꞉te eta kamena lawete tawakalubino holoholo hapuamo ba꞉ dito magatuya꞉, mabu ba꞉moe kamenate eta kamenoeno awa꞉go konomo kuba ododitalo iba꞉te ba꞉bo ulamiya꞉.
3 Então os mestres da lei e os fariseus lhe trouxeram uma mulher pega em adultério e a colocaram diante da multidão.
4 Ba꞉bema꞉ iba꞉te Ya꞉suku na꞉kiyamiya꞉, “Iya꞉tulamedawa, ba꞉moe kamena eta kamenoeno awa꞉go konomo kuba ba ododita, ale ibi ulamete ba꞉moe kamena ba꞉bo lawema꞉.
4 “Mestre, esta mulher foi pega no ato de adultério”, disseram eles a Jesus.
5 Mosesekono tutumu tabote a biya꞉tua꞉mena, ba꞉mako kamenoeno kuba ododi mabuma꞉ wadiyala tawakaluba꞉te ebe nakolamo mapemete nanakapuma꞉mena꞉. Ba꞉bema꞉ amia꞉no ukui keba ka꞉nala꞉ka꞉? Ale ebetamo hoe huiya ba꞉kikamema꞉?”
5 “A lei de Moisés ordena que ela seja apedrejada. O que o senhor diz?”
6 Iba꞉te ba꞉moe tabo Ya꞉sutamo na꞉ga꞉litiya꞉, mabu ibi ubila tawakalubino holoholo hapulu Ya꞉sukunu komo ba꞉ma ka꞉na hawakalimi, ebete Mosesekono tutumu tabamo da꞉papamiwatamene o da꞉ a꞉kapapamiwatamene. Ebete papamiwataha꞉ma꞉ da꞉goemene, ba꞉ba tetelo iba꞉te ebe kubadawama꞉ koga꞉lama꞉na꞉. Ya꞉suti huiyatiya ibino tabo huiyaheno tudiwatate ebeno kokotamo hakamo hiya꞉hiya꞉ tabo bimiya꞉teholitiya꞉.
6 Procuravam apanhá-lo numa armadilha, ao fazê-lo dizer algo que pudessem usar contra ele. Jesus, porém, apenas se inclinou e começou a escrever com o dedo na terra.
7 Ba꞉bema꞉ iba꞉te atu alateda꞉ tabo ebe kiyahame ekelalameheno, ba꞉ba tetelo Ya꞉suti mahigate na꞉goiya꞉, “Kubahenola, la꞉ ipuwalo pote kuba ododiha꞉dawama꞉ deda꞉na, wadiyala ba꞉bete dopo nakola lawete ebe na꞉mida꞉ma꞉mene, ba꞉bene la꞉ komopa꞉te gala hapuni ebe mapemete ba꞉bo nanakapumiya꞉la꞉.”
7 Eles continuaram a exigir uma resposta, de modo que ele se levantou e disse: “Aquele de vocês que nunca pecou atire a primeira pedra”.
8 Ba꞉bene Ya꞉suti hakamo gala katudiwatate ebeno kokotamo komo hiya꞉hiya꞉ tabo bekamiya꞉teholitiya꞉.
8 Então inclinou-se novamente e voltou a escrever na terra.
9 Ba꞉bema꞉ puya꞉te Ya꞉sukunu tabo duliya꞉, iba꞉te ukui hiya꞉ma꞉ midiliti, ba꞉bene ibi ipuwalo eta kapiya tonakui, eta kapiya tonakui, ba꞉bi dubu hiliyonomate hiya꞉hiya꞉ ba꞉ma ka꞉na tolameholiya꞉ kadelekadela꞉godone tupuimiti uli ape dubatamo nuluhuku. Ba꞉ba tetelo Ya꞉suku kapiyate ba꞉bolo lutiya꞉, ba꞉gala ba꞉be kamenate ebeno holoholo hapulu na꞉la꞉nuya꞉.
9 Quando ouviram isso, foram saindo, um de cada vez, começando pelos mais velhos, até que só restaram Jesus e a mulher no meio da multidão.
10 Ba꞉bene Ya꞉suti ebeno wato adipatete kamenatamo na꞉goiya꞉, “Kamena, kuba huiya ama꞉tamo ikamema꞉ dewagelitaka, ba꞉bi tawakalubi keka꞉? Ama꞉ kuba dawama꞉ da꞉goita, eta ba꞉bako lumagi ba꞉ka꞉luta?”
10 Então Jesus se levantou de novo e disse à mulher: “Onde estão seus acusadores? Nenhum deles a condenou?”.
11 Ebete huiyatiya na꞉goiya꞉, “Ao, Kodawa, natamo kuba huiya ikanamedawa puliyala.” Ba꞉bene Ya꞉suti ebetamo na꞉goiya꞉, “Na ba꞉ atumu ama꞉tamo kuba huiya a꞉kikama꞉mata. Wadiyala ama꞉ na꞉toa, galane tetelo ba꞉bako kuba gala akododa꞉la꞉.”
11 “Não, Senhor”, respondeu ela. E Jesus disse: “Eu também não a condeno. Vá e não peque mais”.
12 Eta tetelo Ya꞉suti Pa꞉lisi kapiyuimipa꞉tamo gala na꞉kolamagiya꞉, “Na ba꞉ ba꞉moe hopo konomoeno alola. Kebe lumagiti na da꞉ta꞉mahenena ebete du ipuwalo a꞉kapata꞉namene mabu ebegodolo hibi ka꞉ka꞉ alote bitanamene.”
12 Jesus voltou a falar ao povo e disse: “Eu sou a luz do mundo. Se vocês me seguirem, não andarão no escuro, pois terão a luz da vida”.
13 Ba꞉bene Pa꞉lisi kapiyuimipa꞉te ebetamo na꞉ga꞉luya꞉, “Ama꞉ ha꞉kiya ama꞉ adipatelo da꞉gaa꞉, ba꞉bema꞉ tawakaluba꞉te amia꞉no tabo a꞉kalawa꞉mena꞉.”
13 Os fariseus disseram: “Você faz essas declarações a respeito de si mesmo! Seu testemunho não é válido”.
14 Ya꞉suti ibino tabo ba huiya na꞉goiya꞉, “Ao, na ha꞉kiya na a꞉kadipata꞉lemo, huiyatiya naeno hibi komo na ha꞉kiya na꞉hawakalimitale, naeno hiya꞉hiya꞉ tabote hibinomoma꞉ beda꞉hana꞉, mabu na kapiyate iya꞉tawala nale kebene ka꞉piya꞉mo ba꞉gala nale gala kebamo da꞉katomo. La꞉le huiyatiya naeno komo kiya꞉tawahanaha꞉,
14 Jesus respondeu: “Meu testemunho é válido, embora eu mesmo o dê, pois eu sei de onde vim e para onde vou, mas vocês não sabem de onde vim nem para onde vou.
15 mabu la꞉ hopo habanapino ukui gabodo lumagino komo dito anagilamelemenakomata! Numa꞉la꞉, nale ba꞉moe hopolo ba emedena eta lumagino komo anagiya꞉midamete kuba huiya a꞉kikama꞉lemo,
15 Vocês julgam por padrões humanos, mas eu não julgo ninguém.
16 huiyatiya keba tetelo nale eta lumagino komo nanagiya꞉midametale ebeno komo hibilo ba꞉hawakalimina꞉, mabu Nabiwiti na da꞉poenamiya꞉ ebete helo natamo ikanamiya꞉ ba꞉be komo kododima꞉. Ebeno ukui ba꞉gala naeno ukui ba꞉ kapiyala, ba꞉bema꞉ nale eta lumagino komo kubama꞉ da꞉goitamo na kapiyate kagoitaha꞉, ba꞉ba tetelo naeno Nabiwiti atu tabo bekagoita.
16 E, mesmo que o fizesse, meu julgamento seria correto, pois não estou sozinho. O Pai, que me enviou, está comigo.
17 La꞉eno eta tutumu tabote ba꞉ma ka꞉na goena, tawakalubino anagiya꞉mida ipuwalo netewapa꞉te atu tabo da꞉ga꞉lamena꞉ tabo anagiya꞉midapa꞉te ba꞉be komo hibima꞉ koga꞉lama꞉na꞉.
17 A lei de vocês diz que, se duas pessoas concordarem sobre alguma coisa, seu testemunho é aceito como fato.
18 Ba꞉bema꞉ numa꞉la꞉, nale naeno hibi komo ba hawakalimina, na da꞉poenamiya꞉ ba꞉be Nabiwiti atumu naeno hibi komo la꞉tamo na꞉kahawakalimina.”
18 Eu sou uma testemunha, e meu Pai, que me enviou, é a outra”.
19 Ba꞉ba tetelo iba꞉te ebe na꞉ga꞉lamiya꞉, “Amia꞉no nabiwi ale kumitaha꞉. Ebe keka꞉?” Ya꞉suti ibino tabo ba huiya na꞉goiya꞉, “Na ba꞉gala naeno Nabiwi, aeno komo la꞉ kiya꞉tawahanaha꞉. La꞉le naeno hibi komo niya꞉tawahotale, naeno Nabiwino komo atumu la꞉ biya꞉tawahona꞉.”
19 “Onde está seu Pai?”, perguntaram eles. Jesus respondeu: “Uma vez que vocês não sabem quem sou eu, não sabem quem é meu Pai. Se vocês me conhecessem, também conheceriam meu Pai”.
20 Ya꞉suti Godoko Adikumino Hiya꞉ Genamalo ba luta, ebete ba꞉be Genamoeno malemale mani miya꞉tehoeno habalo tawakalubi ba iya꞉tulamita ba꞉moi tabo komokomo Pa꞉lisi kapiyuimipa꞉tamo ba꞉bo olamagiya꞉. Ba꞉ba tetelo komopa꞉te ubila ebe du genamamo kihatema꞉, huiyatiya ibi ipuwalo etate ebe kalawiya꞉ha꞉ mabu ba꞉be komote hibilo uluhukuma꞉ Godogodone tete pehenola.
20 Jesus fez essas declarações enquanto ensinava na parte do templo onde eram colocadas as ofertas. No entanto, não foi preso, pois ainda não havia chegado sua hora.
21 Ba꞉bema꞉ Ya꞉suti Pa꞉lisi kapiyuimipa꞉tamo gala na꞉kagoiya꞉, “Tete tatalila, nale la꞉ komiya꞉palema꞉nemata, ba꞉bene la꞉le na ba ohowadini la꞉ la꞉eno kuba ododili ipuwalo ba꞉ dito koha꞉lahama꞉nemata, mabu nale kebe habamo da꞉tomo la꞉ ba꞉be habamo nago tolame modoboha꞉.”
21 Mais tarde, Jesus lhes disse outra vez: “Eu vou embora. Vocês procurarão por mim, mas morrerão em seus pecados. Não podem ir para onde eu vou”.
22 Ba꞉bema꞉ Yu watowatopa꞉te ibi ipuwalo na꞉ga꞉luya꞉, “Mabu keka꞉ ebete da꞉goe a eba꞉go tolame modoboha꞉? Ba꞉moe taboeno ipuwa ba꞉ma ka꞉nala꞉ka꞉, ebe ha꞉kiya ebe ba꞉kanakapumimini?”
22 Os judeus perguntaram: “Será que ele está planejando cometer suicídio? A que ele se refere quando diz: ‘Não podem ir para onde eu vou’?”.
23 Ba꞉bema꞉ Ya꞉suti ibino tabo ba huiya na꞉goiya꞉, “La꞉ ba꞉ ba꞉moe hopo tawakalubilata, huiyatiya na Hunu Habane piya꞉mo, na ba꞉moe hopo lumagiha꞉.
23 Jesus prosseguiu: “Vocês são daqui de baixo; eu sou lá de cima. Vocês pertencem a este mundo; eu não.
24 Ba꞉bema꞉ nale la꞉ hibinomolo ba꞉ma ka꞉na goelamemata, la꞉ la꞉eno kuba ododili ipuwalo koha꞉lahama꞉nemata, mabu na ba꞉ emedena tetelo demedenamo ba꞉be Kodawala. La꞉ ba꞉moe komo hibima꞉ midihino, ba꞉ hibila, la꞉ hiliyonomate la꞉eno kuba ododili ipuwalo koha꞉lahama꞉nemata.”
24 Foi por isso que eu disse que vocês morrerão em seus pecados, pois a menos que creiam que eu sou lá de cima, morrerão em seus pecados”.
25 Ba꞉bene tabo ulihopa꞉te ebe na꞉ga꞉lamiya꞉, “Ama꞉ potela꞉ka꞉?” Huiyatiya Ya꞉suti iba꞉tamo na꞉goiya꞉, “Tupuimi mabuni nale la꞉ ba꞉ma ka꞉na a꞉goelamimata, na ba꞉ ba꞉be Kodawala.
25 “Quem é você?”, perguntaram eles. Jesus respondeu: “Sou aquele que sempre afirmei ser.
26 Ba꞉bema꞉ nagodolo komo hiliyonomo tabo komokomo ba꞉pola꞉na, nale la꞉ mabuma꞉ ba olamagi la꞉eno komo ba꞉bo kanagilamelelamema꞉nemata. Huiyatiya numa꞉la꞉, ba꞉bi tabo komokomate nagodone kapelamenaha꞉, na Oenamedawagodone pelamena. Ba꞉be Kodawa ba꞉ hibi komo hawakalimidawala, ba꞉bema꞉ nale ya꞉lo tetelo ebegodone kebe tabo komokomo kulihuya꞉mo na la꞉tamo ba꞉bi atu tabonomo beka-olamaginakomo.”
26 Tenho muito que dizer e julgar a respeito de vocês, mas não o farei. Digo ao mundo apenas o que ouvi daquele que me enviou, e ele é inteiramente verdadeiro”.
27 Ba꞉ba tetelo iba꞉te hidamo kemalagidoluya꞉ha꞉, Ya꞉suti Nabiwi Godokono komoma꞉ dolamagiya꞉.
27 Ainda assim, não entenderam que ele lhes falava a respeito do Pai.
28 Ba꞉bema꞉ Ya꞉suti iba꞉tamo gala na꞉kagoiya꞉, “La꞉ hopo habanapa꞉te na Tawakalubino Naniwi keha pihiga hunamo dadipanatenema, la꞉ naeno komo ba꞉ma ka꞉na hibilo kiya꞉tawahama꞉nemata, na ba꞉ emedena tetelo demedenamo ba꞉be Kodawala, ba꞉gala nale kebe komokomo kododilinamo na ha꞉kiya naeno heloamo kododilinaha꞉, mabu na Oenamedawate na kebe tabo komokomo ka꞉kiyanamiya꞉ nale tawakaluba꞉tamo ba꞉bi atu tabonomo beka-olamaginakomo.
28 Então Jesus disse: “Quando vocês me levantarem, entenderão que eu sou o Filho do Homem. Não faço coisa alguma por minha própria conta; digo apenas o que o Pai me ensinou.
29 Ba꞉gala eta komo. Na da꞉poenamiya꞉ ba꞉be Kodawate hiliyonomo tetelo naeno ododili komoma꞉ natamo na꞉kalakalana, ba꞉bema꞉ ebete nago ba emedena na kamiya꞉panenaha꞉.”
29 E aquele que me enviou está comigo; ele não me abandonou, pois sempre faço o que lhe agrada”.
30 Ba꞉ba tetelo komo tawakalubi hiliyonomate Ya꞉sukunu tabo dulihuya꞉, iba꞉te ebe hibima꞉ ba꞉bo midiya꞉.
30 Muitos que o ouviram dizer essas coisas creram nele.
31 Ba꞉bene Yu tawakalubi ipuwalo puya꞉te Ya꞉suku hibima꞉ da꞉midiya꞉, ebete iba꞉tamo na꞉goiya꞉, “La꞉ naeno iya꞉tulame ipuwalo demedenama, la꞉ ba꞉ naeno hibi ta꞉matapilata.
31 Jesus disse aos judeus que creram nele: “Vocês são verdadeiramente meus discípulos se permanecerem fiéis a meus ensinamentos.
32 Ba꞉bene la꞉ Godokono hibi komo kiya꞉tawahama꞉nemata, iyo, ba꞉be hibi komote la꞉ huiyaha꞉ menemene oko ipuwane uluhukulatelete tutupima꞉ komidilima꞉na꞉ta, ba꞉gala eta kubadawoeno eta matuhumiho komote la꞉godolo a꞉kitanamene.”
32 Então conhecerão a verdade, e a verdade os libertará”.
33 Ba꞉ba tetelo iba꞉te tabo ba huiya na꞉ga꞉luya꞉, “A ba꞉ A꞉ibalahamakono eyoni gugudila. Iniwalino tetene tupuimiti ba꞉ma teta꞉mo puluhuku, a ipuwalo eta lumagiti eta kubadawoeno huiyaha꞉ okodawama꞉ keda꞉namiha꞉, ba꞉gala ale eta lumagino matuhumiho komo a꞉kiya꞉tawahalema꞉. Ba꞉bema꞉ mabu keka꞉ ama꞉ atamo da꞉gaa꞉, Godokono hibi komote a huiyaha꞉ oko ipuwane kuluhukua꞉tema꞉?”
33 “Mas somos descendentes de Abraão”, disseram eles. “Nunca fomos escravos de ninguém. O que quer dizer com ‘Vocês serão libertos’?”
34 Ba꞉bene Ya꞉suti iba꞉tamo gala na꞉kagoiya꞉, “Na la꞉tamo hibi tabonomo begoemo, puya꞉te kuba ododili ipuwalo demedehona, ibi ba꞉ kuboeno huiyaha꞉ okopima꞉ eda꞉hana.
34 Jesus respondeu: “Eu lhes digo a verdade: todo o que peca é escravo do pecado.
35 Hibi gudunomote ebeno nabiwino genamanapi ipuwalo emedena tetelo kalakalago bemedenamene, huiyatiya huiyaha꞉ okodawoeno komo eba ka꞉naha꞉. Ebete ebeno oko namutudawoeno matuhumiho ipuwalo bemedena, ba꞉bema꞉ eta tetelo ba꞉be namutudawate ebe ubiha꞉ma꞉ deda꞉mene, ebete ebeno genamane ebe dito konoemema꞉ne.
35 O escravo não é membro permanente da família, mas o filho faz parte da família, para sempre.
36 Ba꞉bema꞉ la꞉ nulia꞉la꞉. Godokono Guduti la꞉ eta kubadawoeno matuhulame ipuwane uluhukulatelete ebeno tutu badininipala ekakima꞉ da꞉midilimina꞉, ba꞉ba tetelo la꞉ hibinomolo tutuma꞉ keda꞉hama꞉nemata.”
36 Portanto, se o Filho os libertar, vocês serão livres de fato.
37 Ba꞉bene Ya꞉suti iba꞉tamo na꞉goiya꞉, “Na iya꞉tawala la꞉ ba꞉ A꞉ibalahamakono eyoni gugudila, huiyatiya la꞉ naeno iya꞉tulame komo kuwatenaha꞉ ba꞉bema꞉ la꞉ ubila na kanakapunamema꞉.
37 Sim, eu sei que vocês são descendentes de Abraão. E, no entanto, procuram me matar, pois não há lugar em seu coração para a minha mensagem.
38 Numa꞉la꞉, naeno Nabiwiti ya꞉lo tetelo natamo da꞉hawakalilamiya꞉ na ba꞉bi atu komo la꞉tamo a꞉hawakalilamenakomo, ba꞉gala la꞉ ba꞉ atumu, la꞉eno ha꞉da amiho nabiwiti kebe komokomo kiya꞉tulametiya꞉la la꞉ ba꞉bi komo kapiya bododilinakomata.”
38 Eu lhes digo o que vi quando estava com meu Pai, mas vocês seguem o conselho do pai de vocês”.
39 Ba꞉bene iba꞉te ebeno tabo ba huiya na꞉ga꞉luya꞉, “Aeno nabiwi ba꞉ A꞉ibalahamatela.” Ba꞉ba tetelo ebete ibi na꞉goelamiya꞉, “La꞉ A꞉ibalahamakono hibi gugudima꞉ neda꞉honatale, ebete dododilinakui la꞉ ba꞉bi atu hidohido komo bododilionakona꞉.
39 “Nosso pai é Abraão!”, declararam eles. Jesus respondeu: “Se vocês fossem, de fato, filhos de Abraão, seguiriam o exemplo dele.
40 Numa꞉la꞉, nale Godogodone kebe hibi komokomo kulihuya꞉mo, na ba꞉bi atu komo la꞉tamo a꞉hawakalilamenakomo. Ba꞉bema꞉ la꞉ ubila na kanakapunamema꞉, huiyatiya la꞉eno iniwa nabiwi A꞉ibalahamate dopamo eta tuputupu lumagitamo maubate ebe anakapumima꞉ kewageliya꞉ha꞉.
40 Em vez disso, procuram me matar porque eu lhes disse a verdade que ouvi de Deus. Abraão nunca fez isso.
41 Ba꞉ hibila, la꞉eno eta nabiwi bemedena, ba꞉be kubadawate kebe komokomo kododilinako la꞉ ba꞉bi atu kuba komo beka-ododilinakomata, la꞉le huiyatiya A꞉ibalahamakono hidohido komo kododilinaha꞉!” Ba꞉bene iba꞉te ebeno tabo ba huiya na꞉ga꞉luya꞉, “A pilo gabodo kahawakalahaliya꞉ha꞉, iyo, a nabiha꞉ gugudima꞉ keda꞉hanaha꞉. Ba꞉bema꞉ Godoko kapiya ba꞉ aeno Nabiwila, ba꞉gala a ba꞉ ebeno hibi gugudinomola.”
41 Vocês estão imitando seu verdadeiro pai”. “Não somos filhos ilegítimos!”, retrucaram. “O próprio Deus é nosso verdadeiro Pai!”
42 Ya꞉suti iba꞉tamo na꞉goiya꞉, “Godote la꞉eno hibi Nabiwima꞉ neda꞉natale, la꞉le na malemalelo bemalagidoloneonana꞉, mabu na ba꞉ Godogodone la꞉tamo piya꞉mo. Iyo, na ha꞉kiya naeno heloamo kapiya꞉ha꞉, na Godote poenamiya꞉.
42 Jesus lhes disse: “Se Deus fosse seu Pai, vocês me amariam, porque eu venho até vocês da parte de Deus. Não estou aqui por minha própria conta, mas ele me enviou.
43 Huiyatiya la꞉le ba꞉moe taboeno ipuwa hidamo kalaweha꞉, mabu la꞉le naeno iya꞉tulame komo ubiha꞉ma꞉ eda꞉hanamata.
43 Por que vocês não entendem o que eu digo? É porque nem sequer conseguem me ouvir!
44 Numa꞉la꞉, la꞉eno nabiwi ba꞉ Saitanatela, ba꞉bema꞉ la꞉le ebeno gugudima꞉ ba eda꞉hana ebeno ubi komamo papamila꞉hanakomata. Dopamo tupuimi mabuni ebe ba꞉ tuputupu lumagi anakapumidawala, ba꞉gala ebete Godokono hibi komo ubiha꞉ma꞉ eda꞉nami. A꞉iye, ebeno ododili ipuwado ebe ha꞉kiya ebeno komo ba꞉ma ka꞉na hawakaliminako, ebete ha꞉da tabo kapiya bolamaginako mabu ebegodolo eta hibi komo kitanaha꞉. Iyo, ebe ba꞉ ha꞉da amihopino nabiwima꞉ eda꞉na, mabu hiliyonomo ha꞉da amihoho komate ebegodone pikulina!
44 Pois são filhos de seu pai, o diabo, e gostam de fazer as coisas perversas que ele deseja. Ele foi assassino desde o princípio. Sempre odiou a verdade, pois não há verdade alguma nele. Quando ele mente, age de acordo com seu caráter, pois é mentiroso e pai da mentira.
45 Na huiyatiya hibi tabo komokomo kapiya bolamaginakomo, ba꞉bema꞉ la꞉le la꞉eno ha꞉da amiho nabiwi huiyama꞉ ba eda꞉hana la꞉ na hibima꞉ kamidininaha꞉.
45 Portanto, quando eu digo a verdade, é natural que não creiam em mim!
46 La꞉ iya꞉tawahala na hibi tabo olamagidawala, ba꞉gala la꞉ ipuwalo eta lumagi modoboha꞉ na kuba ododidawama꞉ ka꞉nami. Ba꞉bema꞉ mabu keka꞉ la꞉le na hibima꞉ kamidininaha꞉?
46 Qual de vocês pode me acusar de pecado? E, uma vez que lhes digo a verdade, por que não creem em mim?
47 Ba꞉moe komo ba꞉ hibila, kebe tawakaluba꞉te Godokono hibi gugudima꞉ deda꞉hamena꞉ iba꞉te ebeno tabamo ba꞉papamila꞉hanakomena꞉, huiyatiya la꞉ eba ka꞉naha꞉, ba꞉bema꞉ la꞉ ebeno tabo a꞉kulia꞉lemata.”
47 Quem pertence a Deus ouve as palavras de Deus. Mas vocês não ouvem, pois não pertencem a Deus”.
48 Ba꞉ba tetelo komo Yunapa꞉te Ya꞉sutamo na꞉ga꞉luya꞉, “Ale amia꞉no komo hibinomolo ba꞉ma ka꞉na hawakalimima꞉, ama꞉ ba꞉ kuba Samaliya hoponapilata ba꞉gala ama꞉ ipuwalo kuba gobogobote bemedena.”
48 “Samaritano endemoninhado!”, responderam os líderes judeus. “Não temos dito desde o início que está possuído por demônio?”
49 Ya꞉suti ibino tabo ba huiya na꞉goiya꞉, “Na ipuwalo kuba gobogobote kemedenaha꞉. Ao, naeno ododili komate naeno Nabiwino mahilo hunamo adipatenako, huiyatiya la꞉le naeno mahilo bekubahiminakomata.
49 “Não tenho em mim demônio algum”, disse Jesus. “Pelo contrário, honro meu Pai, e vocês me desonram.
50 Na ha꞉kiya na a꞉kawagaminalemo, mabu eta Kodawate naeno komo ba anagiya꞉midaname ebete na ba꞉bo kawagaminanema꞉ne.
50 Eu não procuro minha própria glória; há quem a procure para mim, e ele é o Juiz.
51 Ba꞉bema꞉ nale la꞉tamo hibi tabonomo begoemo, kebe lumagiti naeno iya꞉tulame tabamo da꞉papamiwatamene ebete hoe a꞉kuma꞉mene.”
51 Eu lhes digo a verdade: quem obedecer a meu ensino jamais morrerá!”
52 Ba꞉ba tetelo tabo ulihopa꞉te Ya꞉sutamo gala na꞉kaga꞉luya꞉, “Amia꞉no tabo olamagi komodo a hibilo iya꞉tawahama꞉ ama꞉ kuba gobogobagoenola. Mabu A꞉ibalahamako ba꞉gala komo Godokono ukui hawakalimipi ibi hiliyonomate a꞉ha꞉lahuya꞉, huiyatiya ama꞉le na꞉gaa꞉ta kebe lumagiti amia꞉no tabamo da꞉papamiwatamene ebete hoe a꞉kuma꞉mene! Ama꞉ na꞉kemalagidoluta amia꞉no helote A꞉ibalahamakono helo ba꞉gala komo Godokono okopino helo na꞉gogolena? A꞉iye, amia꞉no awagaha komo bada konomola꞉ka꞉!”
52 Os líderes judeus disseram: “Agora sabemos que você está possuído por demônio. Até Abraão e os profetas morreram, mas você diz: ‘Quem obedecer a meu ensino jamais morrerá!’.
53 — ausente —
53 Por acaso você é maior que nosso pai Abraão? Ele morreu, assim como os profetas. Quem você pensa que é?”.
54 Ba꞉bene Ya꞉suti ibino tabo ba huiya na꞉goiya꞉, “Keba tetelo na ha꞉kiya na nawagaminatale, ba꞉be awagaha ipuwalo eta hibi komote ba꞉ka꞉-itanana꞉. Huiyatiya naeno Nabiwiti na nawagaminanena, naleha꞉. Ebe ba꞉ la꞉le hibi Godoma꞉ da꞉ka꞉minama, ba꞉betela.
54 Jesus respondeu: “Se eu quisesse glória para mim mesmo, essa glória não contaria. Mas é meu Pai quem me glorifica. Vocês dizem: ‘Ele é nosso Deus’,
55 La꞉ ebeno komo hibilo iya꞉tawaha꞉, huiyatiya na kapiyate ebeno komo iya꞉tawala. Numa꞉la꞉, nale la꞉tamo ba꞉ma ka꞉na na꞉goetale, ‘Na ebeno komo iya꞉tawaha꞉,’ na ha꞉da tabo ba꞉goena꞉, huiyatiya na la꞉ ha꞉da amihopi huiyaha꞉, ba꞉bema꞉ nale Nabiwino hibi komo iya꞉tawala ba꞉gala nale ebeno ubi komokomo kapiya bododilinakomo.
55 mas nem o conhecem. Eu o conheço. Se eu dissesse que não o conheço, seria tão mentiroso quanto vocês! Mas eu o conheço e lhe obedeço.
56 Ba꞉gala la꞉ ba꞉moe eta komo nemalagidolala꞉. La꞉eno iniwa nabiwi A꞉ibalahamate ebeno tepo ipuwalo naeno pe komo demalagidolonakui ko kalakala komo biya꞉tawanakui, iyo, ba꞉be hegelate pema꞉ ebete kalakalago latiminami.”
56 Seu pai Abraão exultou com a expectativa da minha vinda. Ele a viu e se alegrou”.
57 Ba꞉ba tetelo tabo ulihopa꞉te ebe na꞉ga꞉lamiya꞉, “A꞉iye! Ama꞉ aeno iniwa A꞉ibalahamako hibilo a꞉kumiuya꞉la? Ebete ya꞉lo tetenomolo a꞉hoiya꞉ ba꞉gala ama꞉ 50 gogo tete lumagiha꞉, ama꞉ ba꞉ uli ape dubulata!”
57 Os líderes judeus disseram: “Você não tem nem cinquenta anos. Como pode dizer que viu Abraão?”.
58 Ba꞉bene Ya꞉suti iba꞉tamo ba huiya na꞉goiya꞉, “Na la꞉tamo hibi tabonomo begoemo, na ba꞉ emedena tetelo demedenamo ba꞉be Kodawala. A꞉ibalahamate hawakalaha꞉ tetelo na dopamo Godokoba꞉ emedenamimo.”
58 Jesus respondeu: “Eu lhes digo a verdade: antes mesmo de Abraão nascer, Eu Sou!”.
59 Ba꞉ba tetelo iba꞉te ba꞉be tabo mabuma꞉ konomamo maubahalete nakola ba꞉bo uwatiya꞉ ebe mapemete kanakapumima꞉, huiyatiya Godote ebe ugumuilo Adikumino Hiya꞉ Genama miya꞉pate ba꞉ dito tuya꞉.
59 Então apanharam pedras para atirar em Jesus, mas ele se ocultou deles e saiu do templo.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 8, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.