João 18
Tabo Aramia NT (KNV_ARA) vs NTLH
1 Ba꞉bene Ya꞉sukunu toetoe tabo Godotamo olamagi da꞉wiboniya꞉, ebete ebe ta꞉matapa꞉go tonate Kidolono bidolo na꞉hiwanate eta olibi kehakeha pali ipuwamo dito nopeganiya꞉.
1 Depois de fazer essa oração, Jesus saiu com os discípulos e foi para o outro lado do riacho de Cedrom. Havia ali um jardim, onde Jesus entrou com eles.
2 Ya꞉suku anakapumipino kokotamo ihatedawa Yudasiko, ebete ba꞉be haba iya꞉tawala, mabu dopamo Ya꞉suti komo hiliyonomo tetelo ebeno ta꞉matapa꞉go ba꞉bamo da꞉tolamenakui ba꞉bo nekapiyuiminakuya꞉.
2 Judas, o traidor, conhecia aquele lugar porque Jesus tinha se reunido muitas vezes ali com os discípulos.
3 Ba꞉bema꞉ ba꞉be dulu Godotamo hawa꞉goeno ikamehopino hununomo watowatopi ba꞉gala Pa꞉lisi kapiyuimipi, iba꞉te Godokono Genama lawamepi ba꞉gala komo alaholohopi dubu boelameniya꞉. Ba꞉bene ba꞉bi dubate ibino alaholoho ilina ba꞉gala wuiki alo uwatenate, Yudasiti ibi ba꞉bo magataleniya꞉ Ya꞉suti dopamo da꞉toniya꞉ ba꞉be habamo.
3 Então Judas foi ao jardim com um grupo de soldados e alguns guardas do Templo mandados pelos chefes dos sacerdotes e pelos fariseus . Eles estavam armados e levavam lanternas e tochas.
4 Ba꞉ba tetelo Godokono ubi komodo kebe komate Ya꞉sutamo da꞉pikulimina꞉, ba꞉bi hiliyonomo komate pelameheno Ya꞉suti dopamo ba iya꞉tawana, ebete ba꞉bi alaholohopi dubatamo hawakala puluhukunate ibi na꞉pegoelameniya꞉, “La꞉ poko kohowadionama?”
4 Jesus sabia de tudo o que lhe ia acontecer. Por isso caminhou na direção deles e perguntou:
5 Yudasiti ba꞉bi dubago ba la꞉na iba꞉te na꞉huiyaniya꞉, “A Ya꞉suku Nasaletenapi bohowadinama꞉.” Ba꞉bene Ya꞉suti iba꞉tamo na꞉goeniya꞉, “Na ba꞉ ba꞉betela,”
5 — Jesus de Nazaré! — responderam. Judas, o traidor, estava com eles.
6 huiyatiya iba꞉te ebeno ‘na ba꞉ ba꞉betela’ tabo duliniya꞉, ba꞉ba tetelo ibi hiliyonomate gala hapuamo ba hilila꞉na hakamo ba꞉ dito gudiniya꞉.
6 Quando Jesus disse: “Sou eu”, eles recuaram e caíram no chão.
7 Ba꞉bene Ya꞉suti ibi gala na꞉kalateda꞉leniya꞉, “La꞉ poko kohowadionama?” Iba꞉te na꞉huiyaniya꞉, “A Ya꞉suku Nasaletenapi bohowadinama꞉.”
7 Jesus perguntou outra vez: — Jesus de Nazaré! — tornaram a responder.
8 Ya꞉suti iba꞉tamo gala huiya tabo na꞉kagoeniya꞉, “Nale la꞉ a꞉kiyalamemata, na ba꞉ ba꞉betela. La꞉le na hibilo dohowadininama wadiyala na na꞉lawena꞉la꞉, huiyatiya na ta꞉mahenepi na꞉miya꞉pala꞉la꞉ iba꞉te ibino hiya꞉hiya꞉ komamo dito kotolamema꞉.”
8 Jesus disse:
9 Ebete ba꞉moe tabo begoeniya꞉, ebete dopamo atu du tetelo Godotamo da꞉goeniya꞉ ba꞉be tabote hibima꞉ keda꞉ma꞉, mabu dopamo ebete toetoe tabo ba꞉ma ka꞉na goeniya꞉, “Nabiwi, ama꞉le natamo dikanami ba꞉bi tawakalubi hiliyonomo ipuwalo nale eta kapiya katutiha꞉.”
9 Jesus disse isso para que se cumprisse o que ele tinha dito antes: “Pai, de todos aqueles que me deste, nenhum se perdeu.”
10 Ba꞉ba tetelo Saimono Pitate ebeno alaholo gili magubutinate eta dubuino galo hapu dito mapitamidameniya꞉, ba꞉be dubuino mahilo ba꞉ Malakasitila, ebe ba꞉ Godotamo hawa꞉goeno ikamehopino Hununomo Watodawoeno genama okodawa etala.
10 Aí Simão Pedro tirou a espada, atacou um empregado do Grande Sacerdote e cortou a orelha direita dele. O nome do empregado era Malco.
11 Ba꞉bene Ya꞉suti Pitatamo na꞉goeniya꞉, “A꞉iye, amia꞉no gili gala kamaka꞉mo na꞉kahula꞉! Naeno Nabiwiti natamo dikanami ba꞉be temeteme kalili na hibinomolo konima꞉nemo, ba꞉bema꞉ mabu keka꞉ ama꞉ na duhinamema꞉ dewagelena?”
11 Mas Jesus disse a Pedro:
12 Ba꞉bene puya꞉te pali habamo da꞉pelameniya꞉, ba꞉bi alaholohopi dubu ba꞉gala ibino watodawa ba꞉gala Yunapino komo koko dubu, iba꞉te Ya꞉suku lawenate hala꞉mo matuhumihonate
12 Em seguida os soldados, o comandante e os guardas do Templo prenderam Jesus e o amarraram.
13 A꞉nasitamo dopamo magataniya꞉. A꞉nasiko ba꞉ Kayapasikono kakidubula, ba꞉gala Kayapasiti ba꞉be gogolo Godotamo hawa꞉goeno ikamehopino Hununomo Watodawama꞉ eda꞉nami.
13 Então o levaram primeiro até a casa de Anás. Anás era o sogro de Caifás, que naquele ano era o Grande Sacerdote .
14 Buka ka꞉lamiholedawa, wadiyala ama꞉ niya꞉tawa ba꞉moe dubu Kayapasiko ebete dopamo Ya꞉sukunu komoma꞉ Yunapi Ka꞉nisolo dubu ba꞉ma ka꞉na goelamiya꞉, “Wadiyala tawakalubi hiliyonomo ipuwalo kapiyadawanomote na꞉haa꞉mene komopi mabuma꞉.”
14 Caifás era quem tinha dito aos líderes judeus que era melhor para eles que morresse apenas um homem pelo povo.
15 Tete nanekele da꞉petoniya꞉, Saimono Pitate Ya꞉sukunu eta ta꞉matadawago Kayapasikono genamamo ba꞉bo toniya꞉, alaholohopa꞉te Ya꞉suku dopamo da꞉magataniya꞉ ba꞉be atu genamamo. Ba꞉ba tetelo eta ta꞉matadawate Ya꞉suku kuminama꞉ genamoeno kala ipuwamo ba꞉ dito na꞉pa꞉ganiya꞉ mabu Kayapasiti ebeno komo iya꞉tawala,
15 Simão Pedro foi seguindo Jesus, junto com outro discípulo. Esse discípulo era conhecido do Grande Sacerdote e por isso conseguiu entrar no pátio da casa dele junto com Jesus.
16 huiyatiya Pitate na꞉pa꞉gaheno kaloeno gigiho tamelo la꞉nuya꞉. Ba꞉bene dopamo da꞉na꞉pa꞉ganiya꞉ ba꞉be ta꞉matadawate kaloeno gigiho teta꞉mo gala kapenate gigiho umidawa bohele da꞉pikiyameniya꞉, ebete gigiho Pitatamo ba꞉bo a꞉hiya꞉midaniya꞉ ebete kala ipuwamo atumu kopa꞉pa꞉ganama꞉.
16 Mas Pedro ficou do lado de fora, perto da porta. O outro discípulo, que era conhecido do Grande Sacerdote, saiu e falou com a empregada que tomava conta da porta. Então ela deixou Pedro entrar
17 Ba꞉ba tetelo ba꞉be bohelete Pitako na꞉kiyameniya꞉, “Aba꞉ hibila꞉ka꞉, ama꞉ ba꞉ Ya꞉sukunu ta꞉matadawa etalata!” Pitate huiyatiya na꞉goeniya꞉, “Ao, na ebeteha꞉!”
17 e lhe perguntou: — Você não é um dos seguidores daquele homem? — Eu, não! — respondeu ele.
18 Ba꞉bene komo okopi ba꞉gala genama lawamepi dubu iba꞉te koe emadonate, ibino apete kotanotanohonama꞉ koelo la꞉mota꞉hanuya꞉ mabu ibi gibate ulameniya꞉. Ba꞉ba tetelo Pitate atumu iba꞉go koelo la꞉nuya꞉.
18 Por causa do frio, os empregados e os guardas tinham feito uma fogueira e estavam se aquecendo de pé, em volta dela. Pedro estava de pé, no meio deles, aquecendo-se também.
19 Ba꞉ba tetelo Godotamo hawa꞉goeno ikamehopino Hununomo Watodawate Ya꞉suku ta꞉matapino komoma꞉ ba꞉gala ebeno iya꞉tulame komoma꞉ ebe nalateda꞉niya꞉.
19 O Grande Sacerdote fez algumas perguntas a Jesus a respeito dos seus seguidores e dos seus ensinamentos.
20 Ya꞉suti huiyatiya ebetamo na꞉goeniya꞉, “Aeno Yu tawakalubi hiliyonomate kebolo da꞉kapiyuiminakui nale iba꞉tamo tabo hawakala olamaginakuimo, ba꞉gala komo tete hiliyonomolo nale aeno baidi ibubulamehole hiya꞉hiya꞉ genamalo ba꞉gala Godoko Adikumino Hiya꞉ Genamalo akiya꞉tulamenakuimo. Iyo, hibila, na eta tabo diya gabodo kolamaginakuiha꞉.
20 E Jesus respondeu:
21 Ba꞉bema꞉ mabu keka꞉ naeno tabo olamagi komoma꞉ ama꞉le na dalateda꞉na꞉? Puya꞉te naeno tabo dulihonakui, wadiyala ama꞉ ibi nalateda꞉la꞉. Iba꞉te iya꞉tawahala nale kebe tabo dolamaginakuimo.”
21 Então, por que o senhor está me fazendo essas perguntas? Pergunte aos que me ouviram, pois eles sabem muito bem o que eu disse a eles.
22 Ya꞉suti ba꞉moe tabo goenate, ebe tamelo da꞉la꞉nuya꞉ ba꞉be genama lawamedawate ebe tatakolo ba anagalimina na꞉goemeniya꞉, “Ama꞉ aeno Hununomo Watodawatamo ba꞉mako wato kodakoda tabo badama꞉ ka꞉gaa꞉wa?”
22 Quando Jesus disse isso, um dos guardas do Templo que estavam ali deu-lhe uma bofetada e disse: — Isso é maneira de falar com o Grande Sacerdote?
23 Ya꞉suti ebetamo na꞉huiyaniya꞉, “Na bada kuba tabo ka꞉goemo? Wadiyala ama꞉ ba꞉be kuba na꞉hawakalima꞉ ulihopa꞉tamo. Nale eta kuba ododihino hibi tabonomo da꞉goemo, huiyatiya ama꞉le na badama꞉ kanagalinama꞉wa?”
23 — Se eu disse alguma mentira, prove que menti! — respondeu Jesus. — Mas, se eu falei a verdade, por que é que você está me batendo?
24 Ba꞉bene A꞉nasiti Ya꞉suku hala꞉mo matuhumiho pahalamilimihino ba꞉ba ka꞉na eta Hununomo Watodawa Kayapasitamo dito noemeniya꞉, ba꞉be dubu ba꞉ A꞉nasikono kakidubula, ibi netewapa꞉te ba꞉be atu genamalo emedenama꞉.
24 Depois Anás mandou Jesus, ainda amarrado, para Caifás, o Grande Sacerdote.
25 Ba꞉ba tetelo Saimono Pitate koelo utinate ebeno ape ba otanotanuimina, komopa꞉te ebe nalateda꞉niya꞉, “Aba꞉, ama꞉ ba꞉ Ya꞉suku ta꞉matadawa etala꞉ka꞉?” Pitate na꞉huiyaniya꞉, “Ao, na ebeteha꞉!”
25 Pedro ainda estava lá, de pé, aquecendo-se perto do fogo. Então lhe perguntaram: — Você não é um dos seguidores daquele homem? — Não, eu não sou! — respondeu ele.
26 Ba꞉bene Pitate ba꞉be dulu galo hapu da꞉mapitamidameniya꞉ ba꞉be dubuino eta mabulubi, ebe ba꞉ Hununomo Watodawoeno genama okodawa etala, ebete huiyatiya Pitako gala na꞉kalateda꞉niya꞉, “Ka꞉lo dulu ama꞉le Ya꞉sukuba꞉ pali habalo nale la꞉ kapimilo ulamemata, aba꞉ hibila꞉ka꞉?”
26 Um dos empregados do Grande Sacerdote , parente do homem de quem Pedro tinha cortado a orelha, perguntou: — Será que eu não vi você com ele no jardim?
27 Huiyatiya Pitate gala Ya꞉suku iya꞉tawaha꞉ma꞉ ba kagoena kakabate ba꞉ba tetenomolo goehoniya꞉.
27 E outra vez Pedro disse que não. E no mesmo instante o galo cantou.
28 Ba꞉bene duiduiyanomolo Yu watowatopa꞉te Kayapasikono genama miya꞉pate Ya꞉suku Loma gabomanino tabo anagiya꞉mida ko genamamo ba꞉bo magatuya꞉. Huiyatiya iba꞉te ba꞉be genama guamo kanalehawaminuya꞉ha꞉, mabu iba꞉te ibino eta talona koamo emalagidoluya꞉, ba꞉be talonate ba꞉ma ka꞉na itana, iba꞉te Yuha꞉ lumagino genama guamo a꞉kana꞉pa꞉la꞉hamena꞉ ibino tepo ipuwate dalowa꞉ma꞉ eda꞉halamekapoma꞉. Ibi iya꞉tawahala iba꞉te ba꞉be kukala dito dadikamidalemena꞉, iba꞉te Adaguila꞉ Pokobaa꞉ a꞉kanahamena꞉.
28 Depois levaram Jesus da casa de Caifás para o palácio do Governador romano. Já era de manhã cedo. Os líderes judeus não entraram no palácio porque queriam continuar puros , conforme a religião deles; pois só assim poderiam comer o jantar da Páscoa .
29 Ba꞉bema꞉ kapela Ko Gawadubu Paeletete iba꞉tamo puluhukuti na꞉pegoiya꞉, “La꞉le ba꞉moe dubu bada mabuma꞉ ka꞉magaheoma? Ebete bada kuba kododi?”
29 Então o governador Pilatos saiu, foi encontrar-se com eles e perguntou: — Que acusação vocês têm contra este homem?
30 Iba꞉te ebetamo na꞉huiyuya꞉, “Ebete kuba ododiha꞉tale ale ebe ama꞉tamo ba꞉ka꞉magahena꞉!”
30 Eles responderam: — O senhor acha que nós lhe entregaríamos este homem se ele não tivesse cometido algum crime?
31 Paeletete iba꞉tamo na꞉goiya꞉, “La꞉le ebe magatate la꞉eno tutumu iya꞉tawa komamo ebeno komo nanagiya꞉midamete, la꞉le ha꞉kiya ebetamo kuba huiya ba꞉bo na꞉nikamiya꞉la꞉.” Yu watowatopa꞉te huiyatiya na꞉ga꞉luya꞉, “Ao, agodolo lumagi anakapumi helo kitanaha꞉, ama꞉tamo ba꞉be mabuma꞉ magahema꞉.”
31 Pilatos disse: — Levem este homem e o julguem vocês mesmos, de acordo com a Então eles responderam: — Nós não temos o direito de matar ninguém.
32 Ba꞉moe komote ba꞉ma ka꞉na uluhukuya꞉, Ya꞉suti dopamo da꞉goiya꞉ ba꞉be tabote hibima꞉ keda꞉ma꞉, iyo, ebete ya꞉lo a꞉hawakalimiya꞉ ebete keha pihigalo keba ka꞉na da꞉hoemene.
32 Isso aconteceu assim para que se cumprisse o que Jesus tinha dito quando falou a respeito de como ia morrer .
33 Ba꞉ba tetelo Paeletete ebeno Loma gabomanino ko genamamo na꞉pa꞉gate Ya꞉suku ebetamo peka꞉miti ebe ba꞉bo alatediya꞉, “Ama꞉ ba꞉ Yu tawakalubino Ko Gawadubula꞉ka꞉?”
33 Pilatos tornou a entrar no palácio, chamou Jesus e perguntou: — Você é o rei dos judeus?
34 Ya꞉suti ebetamo na꞉huiyuya꞉, “Ama꞉ ha꞉kiya amia꞉no ukuilo ka꞉kiyanamiuta, o komopino ukui tabo beka꞉kiyanamiuta?”
34 Jesus respondeu:
35 Paeletete huiyatiya na꞉goiya꞉, “Ama꞉le na eta Yu lumagima꞉ ka꞉midiniuta? Amia꞉no tawakalubinomo ba꞉gala ibino hununomo watowatopa꞉te ama꞉ natamo magaha꞉ta. Ba꞉bema꞉ ama꞉le dododi, ba꞉be kuba na꞉hawakalima꞉!”
35 — Por acaso eu sou judeu? — disse Pilatos. — A sua própria gente e os chefes dos sacerdotes é que o entregaram a mim. O que foi que você fez?
36 Ya꞉suti na꞉goiya꞉, “Naeno Ko Gawadubu komo hopo haboeno komoha꞉. Naeno Ko Gawadubu komo ba꞉moe hopoeno komoma꞉ neda꞉tale, naeno ta꞉matapa꞉te dito balaholona꞉ ba꞉bema꞉ Yu watowatopa꞉te na anakapunamema꞉ ba꞉ka꞉lawenena꞉, huiyatiya naeno Ko Gawadubuino helote eta habane piya꞉.”
36 Jesus respondeu:
37 Ba꞉bema꞉ Paeletete ebe nalatediya꞉, “Ama꞉ Ko Gawadubuma꞉ eda꞉ma꞉ hibilo ka꞉goiuta?” Ya꞉suti na꞉huiyuya꞉, “Ama꞉le ba꞉ a꞉gaa꞉ta. Na ba꞉moe hopo habamo ba꞉bema꞉ pehawakaluya꞉mo, ba꞉gala na ba꞉bema꞉ piya꞉mo Godokono hibi tabo kopehawakalimima꞉. Puya꞉te ebeno hibi komo ulima꞉ ubi dihatenaka, ba꞉bi tawakaluba꞉te natamo pelamenaka.”
37 — Então você é rei? — perguntou Pilatos.
38 Ba꞉bema꞉ Paeletete ebe ha꞉kiya ebetamo na꞉goiya꞉, “Hibi komo badala꞉ka꞉?” Ebete ba꞉moe tabo goete genama guni puluhukuti Yu tawakaluba꞉tamo gala na꞉kapegoiya꞉, “Na ba꞉moe dubuino eta kuba kumitaha꞉ ebe hoea꞉mo oemema꞉.
38 — O que é a verdade? — perguntou Pilatos. Depois de dizer isso, Pilatos saiu outra vez para falar com a multidão e disse: — Não vejo nenhum motivo para condenar este homem.
39 Huiyatiya hiliyonomo gogolo la꞉eno Adaguila꞉ Poko tetelo nale la꞉eno ubi komamo papamiwatalo eta lumagi du genamane ebeno kuba huiyane dito poemenakomo. Ba꞉bema꞉ la꞉ ubila꞉ka꞉ nale la꞉ Yunapino Ko Gawadubu dito poeme?”
39 Mas, de acordo com o costume de vocês, eu sempre solto um prisioneiro na ocasião da Páscoa . Vocês querem que eu solte para vocês o rei dos judeus?
40 Iba꞉te ba꞉be tabo duliya꞉ ga꞉ga꞉lo na꞉ga꞉luya꞉, “Ao, a ubihinola ba꞉moe dubu! A Balabasiko ubila!” Iba꞉te da꞉ka꞉miya꞉ ba꞉be dubu pilo komokomo ba ododili komo tawakalubi ba꞉bo anakapulamiya꞉.
40 Todos começaram a gritar: — Não, ele não! Nós queremos que solte Barrabás! Acontece que esse Barrabás era um criminoso.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 18, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.