Hebreus 11

Tabo Aramia NT (KNV_ARA) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 A Godoko hibima꞉ da꞉midinama꞉, ba꞉ba tetelo aeno tepo ipuwalo ba꞉ma ka꞉na emalagidolonama꞉, ale kebe hido huiya lawema꞉ uliholo demedehonama꞉ ba꞉be komote atamo hibilo kopema꞉ne, iyo, a iya꞉tawahanomola ale kebe hidohido komo aeno baidinomamo ulameheno ba꞉bi komate hibilo ba꞉pola꞉na.
1 Baitumatum ana itinin i sawar ta anababatun taso’ob ema’ama boro nuhi nafot tanama’am nati sawar tanab. Naatu sawar ta men ta’i’itin, baise taso’ob nati sawar i ema’am boro tanab, nati i boun baitumatum tao’o.
2 Numa꞉la꞉, a Yunapino iniwalino tetelo puya꞉te hibima꞉ midi ipuwalo demedehonama꞉, Godote ibino hibima꞉ midi komoma꞉ iba꞉tamo na꞉kalakalanami.
2 Imih ata a’agir marasika hima’ama hai baitumatumamaim God itin, ana baibasit itih.
3 Ba꞉bene a aeno hibima꞉ midi komodo niya꞉tawahanama꞉, Godote ebeno Hunu Haba ba꞉gala hopo haba konomo ebeno tabo olamagi komamo ododiliya꞉, iyo, ale aeno baidinomamo dulamenama꞉ ba꞉bi ilina hiliyonomo ebete eta lepalamo kododiliya꞉ha꞉.
3 Baitumatumamaim taso’ob tafaramamaim sawar etei i God awanamaim eo himatar, naatu iti sawar himamatar i men ta’i’itahimaim eo himataramih, baise buriburihimaim.
4 Mabu A꞉ibolote Godoko hibima꞉ na꞉midinami, ba꞉bema꞉ ebete hawa꞉goeno ilina Godotamo modobolo ikamiya꞉, iyo, ebete hibima꞉ midi komodo dikamiya꞉ ba꞉be ilinoeno hido komote Ka꞉inikono ikame komoeno hido komo ba꞉bo gogoluya꞉. Ba꞉ hibila, Godote A꞉ibolokono ikame komoma꞉ ba kalakala ebe tuputupudawama꞉ goiya꞉, ba꞉bema꞉ ebeno ka꞉ka꞉te hopo habalo da꞉wibuya꞉, huiyatiya emedena emedena tetelo ebeno hibima꞉ midi komoeno ododi komote hopo habanapa꞉tamo goena.
4 Baitumatumamaim Abel siwar gewasinamak bai na God bitin i men Cain ana siwar na’atube’emih. Ana baitumatumamaim God iyasisir ana ef mutufurin rouw eo, anayabin ana siwar gewasin. Abel i marasik morob, baise ana baitumatumamaim fanan i ema’ama.
5 Mabu Inokote Godoko hibima꞉ na꞉midinami, ba꞉bema꞉ hoe komote ebetamo uluhukuhino, Godote huiyatiya ebe Hunu Habamo dito da꞉pelawa꞉diguya꞉, ba꞉ba tetelo ebeno tawakaluba꞉te ebeno ape nipo ohowadiya꞉. Iyo, Godokono Bukate a biya꞉tua꞉mena, Godote Inokoko pelaweheno dopamo ebete ebeno hibima꞉ midi komoma꞉ ebetamo na꞉kalakalanami.
5 Baitumatumamaim Enoch morobo’e, yawasin au mar yen, sabuw hinuwih men hitita’ur, anayabin God bora’ah. Baise au mar yena’e ana veya abisa sisinaf God itin eo, “O isa ayu abiyasisir.”
6 Ba꞉bema꞉ numa꞉la꞉, hopo habanapi ipuwalo pote Godoko hibima꞉ midihino, ba꞉be lumagiti ebe kalakaluimi modoboha꞉, mabu pote Godoko tama꞉mo pema꞉ dewagelena, ebete ebeno hibima꞉ midi komodo ba꞉ma ka꞉na niya꞉tawamene, Godote hibilo bemedena ba꞉gala pote ebe umima꞉ ubi dihatena, ba꞉be lumagiti ebegodone hido huiya hibilo kolawema꞉ne.
6 Orot babin yait aurin baitumatum en God nati orot babin isan men ebiyasisir, anayabin orot babin yait God nanamaim titamih i nitumatum God i ema’am, naatu orot babin yait turobe’emaim enunuwih ana baiyan boro nitih.
7 Mabu Nowate Godoko hibima꞉ na꞉midinami, ba꞉bema꞉ Godote galane teteno olalati komote uluhukuma꞉ da꞉kiyamiya꞉, ebete ebeno tabamo papamiwatalo konomo boge ba꞉bo ododiya꞉, ebe ba꞉gala ebeno genamanapino ka꞉ka꞉ komula꞉lelamema꞉. Iyo, kebe olalati komate hopo habamo dikulihomena꞉, Nowate ba꞉bi komo ebeno baidinomamo ulameheno, Godoko hibima꞉ ba midi ebete ba꞉be komodo hopo habanapino kuba emede komo da꞉hawakalimiya꞉, Godote huiyatiya ebe tuputupudawama꞉ ba꞉bo ka꞉miya꞉.
7 Baitumatumamaim sawar abisa boro hitamatar isan God Noah bimatanuw ana veya, bir kakafiyinamaim God fanan bai wa wowab aawan natunatun bairi hiyawasih. Ana baitumatumamaim tafaram ana kakafinane kusib tabaratait tit nabin bat, naatu God biyanane yawas mutufurin bain ana baibasit ma’ama ana baitumatumamaim bai.
8 Mabu A꞉ibalahamate Godoko hibima꞉ na꞉midinami, ba꞉bema꞉ Godote ebe ebeno nabiwino hopo miya꞉pate eta uli hopamo toma꞉ da꞉kiyamiya꞉, ba꞉be hopote kebolo ditana A꞉ibalahamate iya꞉tawaha꞉ma꞉ ba eda꞉ ba꞉be tabamo ba꞉ dito papamiwatuya꞉. Ba꞉bema꞉ Godote ba꞉be hopo ebetamo ikamema꞉ hibilo da꞉goiya꞉,
8 Baitumatumamaim Abraham tafaram ta boro uf i nowanamih tamamatar isan God eo’omatan ana veya’amaim, God fanan bai ana tafaram itumar misir asir remor kwaneyan in.
9 A꞉ibalahamate ba꞉be komo hibima꞉ miditi ba꞉be uli hopamo tote, ba꞉bene ebete tete ga꞉ga꞉nomolo kapeladawama꞉ ba neda꞉na ebeno tawakaluba꞉go sipi-goegoeno tama walokoa꞉midahale genamalo nemedenami. Ba꞉bema꞉ hibila, A꞉ibalahamakono gala hapuni ebeno gudu Aisa꞉keko ba꞉gala ebeno eyono gudu Ya꞉ikoboko, iba꞉te ba꞉be atu hopolo ibino tawakaluba꞉go sipi-goegoeno tama walokoa꞉midahale genamalo kemedehonama꞉, mabu Godote ba꞉be hopo iba꞉tamo atumu hibilo ikalamema꞉ ya꞉lo a꞉goiya꞉.
9 Baitumatumamaim Abraham na omatanen me’emaim tit, touman orot na’atube menah tatabirih hai tafaramamaim sis ya ma remor. Isaac naatu Jacob hairi auman na’atube hisinaf, anayabin i auman me nati isan God eomatanih.
10 Ba꞉bene A꞉ibalahamate hopo habalo da꞉pata꞉nami ebeno emede haba hibilo kohowadinamiha꞉, mabu ebete hibima꞉ midi komodo ba꞉ma ka꞉na emalagidolonami, galane tetelo ebete Godokono Hunu Haba konumima꞉ne. Ba꞉ hibila, Godote ba꞉be Haboeno ododi nopo keba ka꞉na ka꞉tamotiya꞉, ebete ba꞉ ba꞉ba ka꞉na ba ododi ba꞉be Haboeno kodakodanomo kala ba꞉bo imiya꞉ ba꞉be kalate emedena emedena tetelo kitanama꞉.
10 Abraham sisimaim ma reremor anayabin i bitumatum bar merar gewasin anababatun God taiyuwin yakitifuw wowowab imaim boro narun wanatowan nitutut nama.
11 Mabu Selate Godoko hibima꞉ na꞉midinami, ba꞉bema꞉ ebeno kabele tetenomolo ebe hogoha꞉ma꞉ ba eda꞉na, Godote ebetamo helo bikamiya꞉ ebeno awi A꞉ibalahamako mabuma꞉ gudu kalahimima꞉. Iyo, Godote iba꞉tamo gudu ikalamema꞉ dopamo hibilo da꞉goiya꞉, A꞉ibalahamate ba꞉be tabo hibima꞉ miditi,
11 Iban maiye kwana’itin, Abraham i iregah naatu Sarah i a’arin, baise baitumatumamaim Abraham, kek tamah matar, anayabin i so’ob God ana omatanen isah i mar etei ebobosunusunub.
12 ba꞉bene ebete hoe tatalinomoma꞉ ba eda꞉ ebeno guduti Selagodone ba꞉bo hawakaluya꞉. Ba꞉ hibila, ba꞉be gudugodone ebeno eyoni guguda꞉te hiliyonomoma꞉ eda꞉huya꞉, alomoeno oloki keba ka꞉nala꞉ka꞉ ba꞉gala kehaha꞉ kolomo dodoeno kulili keba ka꞉nala꞉ka꞉, ba꞉ba ka꞉na eta lumagiti ibi ka꞉lamihole modoboha꞉.
12 Imih bebeyan tana’itin, Abraham biyan etei i morob, baise iti orot ta’imon biyanane ana ub ra’at tafaram awan karatan, daman naatu dones na’atube baiyabin en.
13 Ba꞉bema꞉ numa꞉la꞉, nale puino komo la꞉tamo da꞉hawakalilamemo, ba꞉ba꞉te hibima꞉ midi ipuwalo ba emedena, Godote iba꞉tamo kebe hidohido komo kikalamema꞉ hibilo da꞉goiya꞉, iba꞉te ba꞉bi komo ba꞉moe hopolo uwateheno ba꞉ dito ha꞉lahuya꞉, iyo, iba꞉te muhuluni putitatate ba꞉bi hidohido komo Hunu Habalo ibi mabuma꞉ pola꞉nalo ba꞉bo nulamenama꞉. Ba꞉ hibila, iba꞉te niya꞉tawahanama꞉, ba꞉be Hunu Habate ibino hibi hopoma꞉ deda꞉na, ba꞉bema꞉ iba꞉te ba꞉moe hopo habalo ba emedena ibi ha꞉kiya ibi kapelapima꞉ ga꞉lanakuya꞉.
13 Iti sabuw erebaitumatum hima’am himorob, sawar God eo’omatanih men hibai, baise hinuwamo ef yok na’in hi’itin, naatu yasisiramaim nati sawar hai merar hiyi. Imih taiyuwih isah iti tafaramamaim i nah toumanih naatu ef rimurih na’atube hima.
14 Ba꞉bema꞉ numa꞉la꞉, puya꞉te ba꞉moe hopolo ibi ha꞉kiya ibi kapelapima꞉ da꞉ga꞉lana, ba꞉bi tawakaluba꞉te ibino komo ba꞉ma ka꞉na hawakalimina, iba꞉te eta uli hoponomo lawema꞉ uliholo emedehona, iyo, iba꞉te ba꞉be hopo dumimina꞉ ibino hoponomoma꞉ ba꞉bo keda꞉ma꞉ne.
14 Anayabin sabuw sawar iti na’atube isah teo i tafaram ta bain nowah matar, imaim wanatowan ma’amih tinunuwet.
15 Ba꞉be mabuma꞉ puya꞉te hibima꞉ midi ipuwalo dopamo demedehonama꞉, ibino iniwala꞉te kebe hopolo da꞉hawakalahaliya꞉ iba꞉te ba꞉be hopo miya꞉pate gala kemalagidolonamiha꞉. Ba꞉ hibila, iba꞉te ba꞉be hopamo wilalema꞉ ubi nihatiya꞉tale, ba꞉be komo ododima꞉ gabo iba꞉tamo ba꞉hiya꞉miduya꞉na꞉, huiyatiya ibi ubihinola.
15 Naatu hai tafaram atamanin hibihamiy isan hitanotanot na’at, marasika boro ef hitanuwet hitamatabir maiye.
16 Ao, iba꞉te huiyatiya Godokono Hunu Haba hido habanomoma꞉ ba ga꞉lana, ba꞉bamo nikulima꞉ konomamo emalagidolonama꞉, ba꞉be mabuma꞉ Godote kahiloponaha꞉ iba꞉te ebe ibino hibi Godoma꞉ ka꞉minama꞉, iyo, ibi mabuma꞉ ebete ba꞉be Hunu Haba ya꞉lo a꞉hiduimilamiya꞉.
16 Baise nati efanin i tafaram ta gewasin anababatun hinunuwih, tafaram no maramaim. Isan imih God isan hai God hirouw hio i men biyah eo’ohow. Anayabin hai bar merar gewasin imaim wanatowan ma isan yabuna’ika.
17 Mabu A꞉ibalahamate Godoko hibima꞉ na꞉midinami, ba꞉bema꞉ ebete ebeno gudu Aisa꞉keko ebetamo ikamema꞉ kokolomiya꞉ha꞉. Numa꞉la꞉, dopamo Godote A꞉ibalahamatamo ba꞉moe tabo hibilo a꞉goiya꞉, “Ba꞉moe gudu Aisa꞉kegodone amia꞉no eyoni gugudi hiliyonomate kikulihoma꞉na꞉.” Huiyatiya Godote A꞉ibalahamakono hibima꞉ midi komo kumima꞉, ebete Aisa꞉keko hawa꞉goeno malemale ilinama꞉ miditi ebetamo ikamema꞉ da꞉kiyamiya꞉, ba꞉ba tetelo A꞉ibalahamate ebeno tabamo papamiwatama꞉ ba꞉bo hiduya꞉,
17 God routobon Abraham bitin ana veya, baitumatumamaim natun ta’imonamo Isaac bai siboromih yai. God ana omatanen Abraham isan i iti na’atube eo,
18 — ausente —
18 “O natu Isaac wanawananamaim boro a ub nara’at.” Baise God Abraham rurutubun ana veya Abraham nowarasit.
19 mabu ebete ebeno tepo ipuwalo ba꞉ma ka꞉na emalagidoluya꞉, Godoko modobola Aisa꞉keko hoe ipuwane ka꞉ka꞉mo gala kakadipatema꞉. Ba꞉bema꞉ hibila, A꞉ibalahamate ebeno gudu Aisa꞉keko Godotamo ikamema꞉ ebeno tepo ipuwalo ebe ya꞉lo hoema꞉ ba goe, Godote ba꞉be gudu ebetamo ka꞉ka꞉go gala ba꞉ dito kikamiya꞉.
19 Abraham so’ob Isaac namomorob God karam boro niyawas maiye, naatu ana itinin boro iti na’atube tatao, Abraham natun easabunibo uman botan.
20 Mabu Aisa꞉kete Godoko hibima꞉ na꞉midinami, ba꞉bema꞉ ebete ebeno gugudi Ya꞉ikoboko ba꞉gala Isoko mabuma꞉ Godoko bikiyamiya꞉, ebete galane tetelo ibi netewapi keba ka꞉na na꞉kowalubilinakomene.
20 Baitumatumamaim Isaac natunatun rou’ab, Jacob, Esau hairi baigegewasin itih, mar boro hai ma gewas isan.
21 Mabu Ya꞉ikobote Godoko hibima꞉ na꞉midinami, ba꞉bema꞉ ebeno hoe komote tatalima꞉ ba eda꞉, ebete Yausepegodone da꞉hawakalahuya꞉ ba꞉bi eyoni gugudi mabuma꞉ Godoko ba꞉bo kiyamiya꞉, ebete ibi hidamo kowalubilinama꞉, iyo, ba꞉ba tetelo ebete ebeno kukago mahigate ebeno holoholo hopamo toda꞉miduimilo Godotamo toetoe tabo ba꞉ba ka꞉na olamagiya꞉.
21 Jacob baitumatumamaim ma’am iregah morobomih ana veya na kakabom auman Joseph natunatun rou’ab igegewasinih. Naatu ana tu’umaim ibais kuso bat God ana merar yi.
22 Mabu Yausepete Godoko hibima꞉ na꞉midinami, ba꞉bema꞉ ebeno hoe tatalima꞉ ba eda꞉ ebete Isalaela tawakalubi ba꞉bo kiyalamiya꞉, iba꞉te galane tetelo Isipiti hopone ba tolame ebeno goha kowatama꞉.
22 Baitumatumamaim Joseph morobomih ana veya na kakabom auman, Israel sabuw Egypt baihamiyin maiye tit isan hai tur eowen, naatu ana rarik auman bai tit isan hai tur eowen.
23 Mabu Mosesekono nabiwi menoko iba꞉te Godoko hibima꞉ na꞉midinama꞉, ba꞉bema꞉ ebete da꞉hawakaluya꞉ iba꞉te netewa-kapiya manomelo ebe ba꞉bo ugumuiya꞉, Isipiti hopoeno Ko Gawadubu Pa꞉lote ebe anakapumikapoma꞉. Iyo, iba꞉te ibino a꞉lia꞉li gudu hidonomoma꞉ ba ga꞉la, ba꞉bema꞉ Pa꞉lote Isalaelanapino bahibahi gugudi anakapulamema꞉ da꞉kiyalamiya꞉, iba꞉te ba꞉be tabamo papamila꞉heno ebetamo katoletolehuya꞉ha꞉.
23 Baitumatumamaim Moses tutufuw ana veya hinah tamah sumar tounu hibun hima, aiwob orot ana ofafar fokarin eo isan men hibirumih. Anayabin kek tufuw hi’i’itin i men kek afa na’atube’emih.
24 Mabu Mosesete Godoko hibima꞉ na꞉midinami, ba꞉bema꞉ ebete apete dubu teta꞉mo duluhukuya꞉, ubiha꞉ma꞉ ba꞉bo ediya꞉ tawakaluba꞉te ebe Pa꞉lokono boheleno guduma꞉ ka꞉mima꞉.
24 Baitumatumamaim Moses ra’at yen orot mamatar ana veya’amaim, i men kok boro Pharaoh natun babitai natun hitarouw hitao.
25 Iyo, ba꞉ba tetelo ebete ebeno ubi ba꞉ma ka꞉na kihatiya꞉ha꞉, ebete tete nanekelelo hiya꞉hiya꞉ kuba komo ba ododili hopo haboeno kalakala kolawa꞉tepama꞉. Ao, ebete huiyatiya ubi ba꞉ma ka꞉na ihatiya꞉ ebeno hibima꞉ midi mabuma꞉ Godokono komo tawakaluba꞉go temeteme kuwatema꞉.
25 Imih iti yasisir kakafin mar kafai baiyasisir isan i kwahir, naatu God ana sabuw bairi bai’akir isan rubin.
26 Ba꞉bene Mosesete galane tetelo ebeno hido huiya Godogodone da꞉nelawemene, ebete ba꞉be komo konomamo nemalagidolonami. Ba꞉be mabuma꞉ komopa꞉te ebe diduduputiminakui, ebete Godokono Oemedawa Kelisoko mabuma꞉ ba꞉be temeteme lawema꞉ modobonomoma꞉ ba goe, Isipiti hopoeno koko dogodogo ilina uwatema꞉ ubiha꞉ma꞉ eda꞉te ebeno ukuilo ba꞉bi ilina gigilepalama꞉ midiliya꞉.
26 I ana not Keriso wabinamaim sabuw biya’ohow hinitin nabi’akir ana gewasin i ra’at kwanekwan men Egypt wanawan toto buyoy gewasin yomanin en na’atube’emih. Anayabin i ana not etei i ana baiyan boro nan isan yayabuna.
27 Mabu Mosesete Godoko hibima꞉ na꞉midinami, ba꞉bema꞉ hopo habanapa꞉te kebe Kodawa ibino baidinomamo umihino, Mosesete ba꞉be Kodawa ebeno tepo ipuwoeno ukuilo ba umina, Ko Gawadubu Pa꞉lokono mauba komoma꞉ toleheno Isipiti hopone ba꞉ dito tuya꞉, iyo, ebete komo temeteme ipuwalo ebeno tepo ipuwoeno ukui ba kodakoduimina ebeno Kodawa kota꞉matama꞉ ukui hiya꞉ma꞉ kamidiya꞉ha꞉.
27 Baitumatumamaim Moses misir Egypt ihamiy tit, aiwob orot yan soso’ar isan men bir, baise itafofor tit. Anayabin God wa’iwa’irinamaim ma’am Moses itin.
28 Ba꞉gala Mosesekono hibima꞉ midi mabuma꞉ ebete Godokono tabamo papamiwatalo ebeno Isalaela tawakalubi ba꞉bo kiyalamiya꞉, iba꞉te dopo Adaguila꞉ Pokoba ododi ibino hiya꞉hiya꞉ genamoeno gigihamo sipi-goeno hawi kanamogamidahalema꞉, Godokono Hoe Nopodawate ibino dopo dubu gugudi anakapulamekapoma꞉.
28 Baitumatumamaim Moses Tar Nowaten ana bowabow imatar bobaituw hai rara etawan hidadawiren. Saise Gurusenayan kek ai’in rouwamih nanan Israel hai kek ai’in men narouw hinamorob.
29 Mabu Isalaelanapa꞉te Godoko hibima꞉ na꞉midinama꞉, ba꞉bema꞉ Isipitinapino alaholohopa꞉te ibi anakapulamema꞉ da꞉na꞉mataliya꞉, ba꞉ba tetelo Godote Hawihawi Kehaha꞉ Kolomoeno beya gagale hakama꞉ da꞉midiya꞉, iba꞉te hapuamo olalatihino na꞉hiwaliya꞉. Huiyatiya numa꞉la꞉, Isipitinapa꞉te ba꞉be atu gabodo ibi heloamo da꞉ta꞉malateliya꞉, ba꞉ba tetelo kolomoeno beyate ibi hiliyonomo ba꞉ dito analopamidaliya꞉.
29 Baitumatumamaim Israel sabuw riy gagamin wabin Red Sea mamah me yanabe hirabon rewan roun hiyen. Baise Egypt baiyowayah hi’ufnunih hirarabon riy matabir maiye re etei himorob.
30 Ba꞉gala eta tetelo Isalaelanapino hibima꞉ midi mabuma꞉ iba꞉te Godokono tabamo papamila꞉halelo Yeliko ko haba tamedo sa꞉ba꞉ni hegelalo negopa꞉te komo da꞉wibuya꞉, Godote ba꞉be haboeno kokonomo kala ba anabulilame hakamo ba꞉ dito gudiya꞉.
30 Baitumatumamaim Israel sabuw veya etei umat roun rou’ab tafaram Jericho bar merar gagamin fur ufun hibiwaibibib ufunamaim fur tafofor re sabuw etei himorob.
31 Ba꞉gala eta komo. Godote ba꞉be Yeliko haba kubahimihino, dopamo Isalaelanapi ipuwalo iba꞉te pui ba꞉be haba diya gabodo umima꞉ da꞉noelamiya꞉, ba꞉bi dubu netewapa꞉te ba꞉be haboeno modoboha꞉ komo ulamema꞉ ba꞉bamo dito nuluhukuya꞉. Ba꞉ba tetelo Yeliko habanapi ipuwalo eta kamena La꞉iha꞉bako, ebe dopamo dubu bilibili kamenama꞉ eda꞉nami, ebete Godoko hibima꞉ miditi ba꞉bi dubu ebeno genamamo kalakalago uwatete ibi ba꞉bo owalubiliya꞉. Ba꞉bema꞉ hibila, ba꞉moe kamenoeno hibima꞉ midi mabuma꞉ Godote Isalaelanapi alaholohopa꞉tamo talona bihatiya꞉, iba꞉te Yeliko haboeno hibima꞉ midiha꞉pi hiliyonomo ba anakapulame ba꞉be kamenoeno ka꞉ka꞉ ba꞉bo komula꞉mema꞉.
31 Baitumatumamaim babin ef remorayan wabin Rahab sabuw baifanasairayah hi’a’asbunubunuwen i men hi’asabunimih, anayabin Israel orot rafot rouwayah hinan hai merar yi buwih ana baremaim hirun.
32 Ba꞉bema꞉ nale la꞉tamo komo hibima꞉ midipino uwi atumu ba꞉ka꞉kiyahamo? Naeno ukui ba꞉ma ka꞉nala, tete modoboha꞉ ibi hiliyonomoeno komokomo hidamo kohawakalilamema꞉, iyo, Gidiyonoko, Belakako, Sa꞉msoniko, Yepatako, Da꞉ibidiko, Sa꞉miyoloko, ba꞉gala Godokono komo ukui hawakalimipi, ibi hiliyonomoeno ododili komokomo da꞉pola꞉lama꞉na, na modoboha꞉ ba꞉bi hiliyonomo komo la꞉tamo olamagi.
32 Tur i moumurih na’in tema’am baise veya men ema’am boro Gideon, Barak, Samson, Jephthah, David, Samuel naatu dinab oro’orot isah anao kwananowar.
33 Ba꞉ hibila, komo iba꞉te ibino hibima꞉ midi komodo alaholoho ipuwalo komo hoponapino wato kikipo ba uwate ibino kapela koko gawadubuma꞉ ba꞉bo eda꞉hanakuya꞉. Iyo, iba꞉te ibino emede ipuwalo tuputupu komo dododilinakui, ba꞉bema꞉ Godote iba꞉tamo kebe hidohido komo ikalamema꞉ hibilo da꞉kiyalamenakui, iba꞉te ba꞉bi komo ba꞉ dito uwatenakuya꞉. Ba꞉ ba꞉ba ka꞉na eta tetelo komo iba꞉te layono-gahagaha dito gelebadilamiya꞉, ba꞉bi helohelo ilinate ibi kubahilamekapoma꞉.
33 Baitumatumamaim tafaram afa hai aiwob hirouw hinunih, ma gewas ana efamaim sabuw hikaifih bairi hima. Naatu God abisa eomatanih itih, hisinaf lion awah hibit anihimih men hi’anih.
34 Ba꞉bene eta tetelo komo iba꞉te ibino hibima꞉ midi komodo helonomo koe ba꞉ dito ha꞉gumiya꞉ ibino ka꞉ka꞉te ba꞉be koelo wibohokapoma꞉, ba꞉gala komo tetelo puya꞉te ibi alaholoho gila꞉mo anakapulamema꞉ dewagelenakui, ba꞉bi tawakalubino helo ipuwane iba꞉te Godokono owalubi komodo dito alahutihonakuya꞉. Iyo, iba꞉te ibino ape ipuwalo heloha꞉ma꞉ ba eda꞉hana, Godote huiyatiya ibi ba꞉bo heluilamenakui, ba꞉bema꞉ iba꞉te alaholoho ipuwalo kokopima꞉ ba eda꞉ha komo tetelo kapela hopoeno alaholohopino hiya꞉hiya꞉ kapiyuilame kubanomamo alukulinakuya꞉.
34 Sabuw ata wairaf in bitakir wan hirouw hiyey men e’arahih, afa kaiy wanane hibihir, afa hiririm hi’inu’in hai fair hibai maiye, afa ahay waf wanawanan hirun nah hi’aiseyasey hibat rakit hi’abargiyigiyih.
35 Ba꞉bene komo hibima꞉ midipi kamenakamenate atumu ibino hibima꞉ midi komodo Godokono helo ba꞉ma ka꞉na uminakuya꞉, ibino ha꞉lahapi ipuwalo ebete komo ibi ka꞉ka꞉mo gala a꞉kawadiya꞉paa꞉latelenakui. Huiyatiya komo hibima꞉ midipino komo eba ka꞉naha꞉. Ba꞉ba꞉te du genamalo ba emedena, kuba ododilipa꞉te koko hoe temeteme ba꞉bo ikalamenakuya꞉ iba꞉te ibino hibima꞉ midi komone kohobila꞉hama꞉. Ba꞉ba tetelo ibi huiyatiya ubihinola ibino hibima꞉ midi komo ba miya꞉pa kuba ododilipa꞉te ibi du genamane dito konoelamema꞉, iyo, ibi iya꞉tawahala Godote ibino ha꞉laha komodo ibi hidonomo uli ka꞉ka꞉mo kowadiya꞉paa꞉latelema꞉ne, ba꞉bema꞉ iba꞉te ibino temeteme ipuwalo ba꞉ dito neha꞉lahanakuya꞉.
35 Baibin afa taih tuwah morobone God iyawasih itih, afa morob hirubin God hibitumitum isan rakit himisir hibow hirouw biyah hibeyat, biyababan bai’akir gagamin maiyow hibai. Anayabin i hiso’ob morobone misir maiye isan i boro gewasinamaim hinamisir maiye.
36 Ba꞉bene kuba ododilipa꞉te komo hibima꞉ midipi ba iduduputilame ibi giya꞉pa꞉pa꞉mo ba꞉bo a꞉na꞉miga꞉latilinakuya꞉, ba꞉gala iba꞉te komo auli hala꞉mo matuhulameholenakui du genamamo dito niya꞉hekenakuya꞉.
36 Afa hi’iyabih hi’uwih kwanikwaniyih naatu hibow hirouw biyah hikwimih, afa hibow hifatumih hin dibur hiya.
37 Iyo, komo tetelo iba꞉te hibima꞉ midipi ba anakapulame komo ibi nakolamo mapelamenakuya꞉, komo ibino ape tetenomodo gihanomo ilinamo iya꞉hilinakuya꞉, ba꞉gala komo ibino wato gila꞉mo dito migililamenakuya꞉. Ba꞉gala eta komo. Komo hibima꞉ midipi hiliyonomate ba꞉moe hopolo ilinaha꞉pima꞉ ba eda꞉hana hidohido kalikago kawapata꞉lamenakuiha꞉, iyo, iba꞉te modoboha꞉ sipi-goegoe ba꞉gala gautu-goegoe tama kaliko kapiya bepupulinakuya꞉. Ba꞉ hibila, hiliyonomo tetelo hopo habanapa꞉te iba꞉tamo hiya꞉hiya꞉ temeteme kubanomamo ba ikalame
37 Afa kabayamaim hirouw himorob, afa naiwah so’omaim hiboro’omen, afa kaiyomaim hiyow himorob, afa bai’akir gagamin maiyow hibai, sheep, goat, bunibunihimaim ar faifuw hisakir hiyon, yababan hibai aurih sawar i’en, aa murumurubih hi’a’akir naatu hirukoukuwih hima hiremor.
38 ibi tawakalubiha꞉ma꞉ ga꞉lalo ibino emede habahabane heloamo da꞉ta꞉malatelenakui, ba꞉ba tetelo iba꞉te dito hopamo ba꞉gala hunuhunu hakamo ba꞉ dito nalahutihonakuya꞉, iba꞉te ba꞉bakobako tawakalubiha꞉ hopolo haka gugu ipuwalo konemedehonama꞉.
38 Iti tafaramamaim hai ma isan i men igewasin, sabuw toumanih na’atube arar yan, oyaw an, watu wanawanan, sou wanawanan imaim hi’in hima hiremor.
39 Ba꞉bema꞉ ba꞉bi hibima꞉ midipi hiliyonomoeno komoma꞉ Godote iba꞉tamo na꞉kalakalanami, ebeno kalakala ibino hibima꞉ midi mabuma꞉ bada konomola꞉ka꞉! Huiyatiya numa꞉la꞉, ebete iba꞉tamo kebe hidohido komo ikalamema꞉ hibilo da꞉goiya꞉, iba꞉te ba꞉moe hopolo ba꞉bi komo hibilo kulamiya꞉ha꞉,
39 Sabuw iti etei i hai baitumatumamaim wabih iti tema’am, baise sawar abisa God eo’omatanih men yait ta bai.
40 mabu a puya꞉te ba꞉ma tetelo demedehonama꞉, Godote a mabuma꞉ hidonomo uli nopo ba꞉ma ka꞉na tamotiya꞉. Aeno emedeho tetete uluhukuhino ebete dopo hibima꞉ midipi mabuma꞉ eta komo a꞉kododa꞉mene, huiyatiya keba tetelo ebete a iba꞉go da꞉kapiyuia꞉memene, ba꞉ba tetelo ebete a hiliyonomo kapimilo ebeno tuputupupinomoma꞉ komidima꞉ne.
40 Anayabin God ana kok nati sabuw i boro hinama hinakaif saise it bairit auta’imon nati sawar gewasin nafaramit youn.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Hebreus 11, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.