Atos 9

Tabo Aramia NT (KNV_ARA) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Ba꞉be atu tetelo Solote Kodawa Ya꞉suku ta꞉matapi anakapulamema꞉ tabo helonomamo olamaginakui, ebete Godotamo hawa꞉goeno ikamehopino Hununomo Watodawatamo tote
1 Baise Saul i Regah ana bai’ufununayah rouw morob isan menan bi’arakok. Imih na firis ukwarih biyah tit, fef tab auman tan Damaskas wanawanan Kou’ay Bar ta ta hai ukwarih hitaso’ob isan
2 leta uwatema꞉ ebe ba꞉bo nikiyamiya꞉. Ebe ubila ba꞉bi letago Dama꞉sakase ko habamo tote, Yunapino hiya꞉hiya꞉ baidi ibubulamehole genamamo na꞉pa꞉gate, puya꞉te Ya꞉suku Hibima꞉ Midi Gabodo da꞉wapata꞉lamenama꞉ ba꞉bi dubu ba꞉gala kamenakamena konoholema꞉, ba꞉bene ebete ibi da꞉nulamemene ibi heloamo nuwatete Yelusalema ko habamo magahelete du genamamo ba꞉bo kopiya꞉hekema꞉.
2 ifefeyan, saise sabuw iyab Regah ana efamaim hima’ama orot o babin etei tafatumih tabow tan Jerusalem dibur taya.
3 Ba꞉bene ebete Dama꞉sakase ko haba tama꞉mo duluhukunatuya꞉ ba꞉ba tetenomolo Godokono Hunu Habane alote ba pihitiga hegelate da꞉la꞉wa꞉hiya keba ka꞉nala꞉ka꞉, ba꞉be alote ba꞉ba ka꞉na ebe ba꞉bo panagogobeya꞉midadiguya꞉.
3 Nati isan au Damaskas yen inan, na bar merar biyubin auman naniyan meyemeye marakaw marane namanamarabe bow sisibin roun roun etei e’arasib re,
4 Ba꞉bene ebete hakamo gate tabo ba꞉ma ka꞉na uliya꞉, “Solo, Solo! Keka꞉ mabu ama꞉le natamo koko temeteme dikanamena?”
4 naatu me yan re rab, orot fanan nowar wabin su’ub eo “Saul, Saul aisim ayu irabu kubia’akiru?”
5 Solote na꞉huiyuya꞉, “Kodawa, ama꞉ potela꞉ka꞉?” Huiya tabote na꞉piya꞉ ebetamo, “Na ba꞉ Ya꞉suti, ama꞉le temeteme dikanamena, na ba꞉be lumagila.
5 Saul ibatiy, “Regah o yait?” Orot fanan tit maiye iya’afut eo, “Ayu i Jesu o irabu kubia’akiru.
6 Ama꞉ mahigate haba ipuwamo na꞉nopega. Ba꞉bolo eta lumagiti ama꞉ kokiyamema꞉na꞉ta ama꞉le bada komo dododimina꞉.”
6 Baise kumisir kwen bar merar gagamin kutit, nati’imaim boro hinao inanowar abisa boro inasinaf.”
7 Ba꞉ba tetelo Soloko bana da꞉tolamiya꞉ ba꞉bi dubate ba꞉be tabo madodo ba uli huiyatiya lumagi kumiya꞉ha꞉, ba꞉bema꞉ iba꞉te hanohanoholo ka꞉la꞉liya ga꞉lahalamete dito la꞉mota꞉hanuya꞉.
7 Orot afa Saul bairi hinan hai tur sawar hinutanub hibat orot fanan hinowar, baise men yait ta ana yumat hi’itin.
8 Ba꞉bene Solote hakane mahigate baidi pahaa꞉midalete da꞉gahimiya꞉ ba꞉ba tetelo ilina kulamiya꞉ha꞉, ba꞉bema꞉ ebeno mabuluba꞉te ebe kokotamo lawete Dama꞉sakase ko habamo dito magatuya꞉.
8 Saul me yan inu’in misir matan nuw, baise matan isukway men abisa ta itin, basit uman hibai hi’unawiy hin Damaskas hitit.
9 Ba꞉bene ebete netewa-kapiya hegelalo ilina ulameheno ba꞉bolo dito nemediya꞉, ebete baa꞉ kananakuiha꞉ ba꞉gala beya kaninakuiha꞉.
9 Veya tounu na’atube matan ifim ma. Nati ana maramaim men kafa’imo bay ta eaan naatu harew tom.
10 Ba꞉ba tetelo ba꞉be Dama꞉sakase ko habalo eta Ya꞉suku ta꞉matadawa nemedenami, ebeno mahilo A꞉nanayasitila. Ebete u wataheno ebeno baiditi hiya꞉ma꞉ ba eda꞉hame Kodawate ebe na꞉ka꞉miya꞉, “A꞉nanayasi!” Ebete na꞉huiyuya꞉, “Kodawa, na moela. Badala꞉ka꞉?”
10 Baitumatumayan orot ta wabin Ananias Damaskas ma’am matan hibora’ah tainin tayowan Regah isan eafa’af fanan nowar, “Ananias!”
11 Ba꞉bene Kodawate ebetamo na꞉goiya꞉, “Ama꞉ mahigate, gabo mahilo Tuputupula ba꞉bamo tote Yudasikono genamalo Tasasenapi dubu Soloko na꞉nohowada꞉. Ba꞉ma tetelo ebete ba꞉bolo toetoe tabo natamo dolamagita, nale nulitamo.
11 Regah eo, “Inabogaigiwas inan ef gagamin wabin mutufor imaim inatit naatu Judas ana baremaim Tarsus orot wabin Saul isan inibatiyih, i ma eyoyoyoban.
12 Ba꞉bema꞉ ebete u wataheno ebeno baiditi hiya꞉ma꞉ ba eda꞉hame A꞉nanayasi mahilagoeno dubu bumi, ba꞉be dubuti ebeno baidi kohiduilamema꞉ ebete ebeno kokoto ebetamo ba pemowatilamita ba꞉bo umi.”
12 Naatu Saul matan hibora’ah orot ta wabin Ananias itin narun umanamaim matan butubun nuwanuw maiyen itin.”
13 A꞉nanayasiti ebeno tabo ba huiya na꞉goiya꞉, “Kodawa, na tawakalubi hiliyodopagodone ulimo, ba꞉moe dubuti Yelusalemalo amia꞉no tuputupu tawakaluba꞉tamo koko kuba bododilinakui.
13 Ananias iya’afut eo, “Regah sabuw moumurih na’in nati orot isan hio anowar, sawar kakafih maiyow o a sabuw Jerusalem hima’am isah sinaf.
14 Ba꞉gala na iya꞉tawala, ba꞉ma tetelo ebete a Yunapino koko watowatopa꞉godone helo a꞉lawi, ebete ba꞉moe Dama꞉sakase habalo puya꞉te amia꞉no mahilo da꞉ka꞉mina ibi uwatete du genamamo koniya꞉hekema꞉.”
14 Naatu boun i firis ukwarih biyahine fair bai na iti Damaskas tit sabuw iyab o tekwakwafiri bow fatumen isan.”
15 Kodawate huiyatiya ebetamo na꞉goiya꞉, “Wadiyala ama꞉ na꞉toa, mabu nale ya꞉lo tetelo ebe a꞉lawiya꞉mo ebete naeno hido okodawama꞉ keda꞉ma꞉, iyo, ebete naeno mahilamo tote, Isalaela tawakalubi ba꞉gala Yuha꞉ tawakalubi ba꞉gala ibino koko gawadubu ibi hiliyonomatamo naeno komo konehawakalimima꞉ne.
15 Baise Regah iu, “O i boro inan anayabin ayu nati orot arubin isou nabowamih, wabu nab natit Ufun Sabuw, aiwob sabuw, naatu Israel sabuw wanawanahimaim nabosemor.
16 Ba꞉bema꞉ na ha꞉kiya ebe kiya꞉tumima꞉nemo, naeno mahilo mabuma꞉ ebete kebako koko temeteme duwatenakomene.”
16 Naatu ayu taiyuwu boro ani’obaiy bai’akir gagamin na’in ayu wabu isan ni’akir.”
17 Ba꞉bene A꞉nanayasiti tote ba꞉be genama guamo nodolote ebeno kokoto Solotamo ba nemowatilame na꞉goemiya꞉, “Naeno amoga Solo, ama꞉le gabodo ba pita ama꞉tamo duluhukui ba꞉be Kodawa Ya꞉suti na bepoename, amia꞉no baidi pehiduilamelemete, ba꞉bene Godokono Gobogobote amia꞉no tepo ipuwa kotabuimima꞉ne.”
17 Basit Ananias misir in bar efan Regah eo’omaim tit naatu bar wanawanan run, uman Saul tafanamaim yara’ah eo, “Saul ayu taiu Regah Keriso efamaim o isa birerereb i ayu iyunu anan o mata nigewasin inanuw maiye, naatu Anun Kakafiyin niwani.
18 Ba꞉ba tetenomolo ebeno baidi da꞉mula꞉lemiya꞉ ba꞉bi baidino gibuti hakamo ba gudimi ebeno baiditi ba꞉bo hidohidohomiya꞉, ba꞉bene ebete da꞉mahiguya꞉ A꞉nanayasiti ebe beyamo adutiti,
18 Naniyan meyemeye matan siy kanabinin na’atube ma’am hea’obow re, matan kubunai nuw maiye, naatu misir re bapataito bai.
19 ba꞉ba tetelo ebete baa꞉ da꞉kanuya꞉ helo gala ba꞉bo kalawiya꞉. Solote Ya꞉sukunu Hido Tabo Dama꞉sakase Ko Habalo Dolamagiya꞉ Ba꞉bene komo hegelalo Solote Dama꞉sakase ko habalo Ya꞉suku ta꞉matapa꞉go ba emede,
19 Bay eaa ufunamaim ana fair matabir maiye bai.
20 ebete Yu tawakalubino hiya꞉hiya꞉ baidi ibubulamehole genamalo Ya꞉suti Godokono Guduma꞉ deda꞉na ba꞉be komo hawakalimi ba꞉bo netupuimiya꞉.
20 Saul misir mutufor in Kou’ay Bar run busuruf Jesu isan binan eo, “Jesu i turobe God Natun.”
21 Ba꞉bene puya꞉te ebeno tabo duliya꞉ ibi hiliyonomate hanohanoholo na꞉ga꞉luya꞉, “Ba꞉moe ba꞉ Yelusalemalo Ya꞉sukunu mahilo da꞉ka꞉mina ba꞉bi tawakalubi da꞉kubahilamenakui, ba꞉moe ba꞉be lumagila! Ebete ba꞉mamo ba꞉bema꞉ pi, iyo, ebe ubila Ya꞉suku hibima꞉ midipi heloamo puwatete Godotamo hawa꞉goeno ikamehopino hununomo watowatopa꞉tamo komagatalema꞉!”
21 Sabuw etei hinowar hifofofor naatu hibabatiyih hio, “Orotoban iti Jerusalemamaim sabuw iyab Jesu wabinamaim hikwakwafir rouw himorob? Naatu iti’imaim nan ana’an i nati sawar ta’imon isan na, sabuw fatum bow na firis gagamin baitihimih?”
22 Ba꞉ba tetelo Solote Godokono tabo olamagi ipuwalo helonomoma꞉ eda꞉te, Ya꞉suti Godokono Oemedawa Kelisoma꞉ deda꞉na ebete ba꞉be komo hawakaliminomo hawakalimiya꞉, ba꞉bema꞉ hibila, Dama꞉sakase ko habalo demedehonama꞉ ba꞉bi Yu tawakaluba꞉te ukui bilibilima꞉ ba eda꞉ha, iba꞉te olowabeletihui komago ebeno tabo duhimima꞉ kamodobuya꞉ha꞉.
22 Baise Saul binan inan ana fair ra’at, Jew sabuw iyab Damaskas hima’am hai not botabir naatu i’obiyih Jesu i anababatun Keriso, iti na’at eo sabuw tur omih hikasiy.
23 Ba꞉bene komo hegela da꞉petolamiya꞉ Yu tawakaluba꞉te kapiyuimiti Soloko anakapumima꞉ nopo ba꞉bo tamotiya꞉.
23 Fur bai’ab na’atube sasawar ufunamaim Jew sabuw hiru’ay Saul morob isan hiyakitifuw.
24 Ba꞉ba tetene tupuimiti iba꞉te hegela ba꞉gala du hiliyonomolo Dama꞉sakase ko haba kaloeno hiya꞉hiya꞉ gigiholo lawamepi ba꞉bo miya꞉tiya꞉ Solote ba꞉bamo nuluhukulu ba꞉bo kanakapumima꞉. Huiyatiya iba꞉te ganalo dolamagimitiya꞉ eta lumagiti Soloko ya꞉lo a꞉piya꞉tumiya꞉,
24 Baise abisa sinafumih hiyayakitifuw i hio nowar, fai mar i etawan awan hima’afut hima’am tatitit hita’asabunimih.
25 ba꞉bene eta dulu Soloko ta꞉matapa꞉te ebe lawenate ele kuiha ipuwamo adipinate kala hunudu hopamo nadutinate, ebete ba꞉be habane ba꞉ dito alahula꞉niya꞉.
25 Baise gugumin ta ana bai’ufununayah Saul kaifet wanawananamaim hiwan fur ana sou ta’amaim hiruru re.
26 Solote Yelusalemamo gala da꞉kapiya꞉ komo Ya꞉suku hibima꞉ midipa꞉go kapiyama꞉ eda꞉ma꞉ pewageliya꞉, huiyatiya ibi hiliyonomate ebe ba toleme hiya꞉hiya꞉ alahutihuya꞉ mabu iba꞉te ebe Ya꞉sukunu hibi ta꞉matadawama꞉ kaga꞉luya꞉ha꞉.
26 Saul na Jerusalem tit sinaftobon bai’ufununayah bairi baita’imonin isan. Baise bai’ufununayah i Saul isan hai bir ra’at, anayabin men hibitumatum Saul i turobe baitumatumayan ta matar ai en.
27 Ba꞉be mabuma꞉ Banabasiti ebe lawete oelamepi dubatamo ba magata ba꞉moi komokomo ibi ba꞉bo nikiyalamiya꞉, Solote gabo tetelo Kodawa Ya꞉suku dumi, ba꞉gala Kodawate ebetamo tabo dolamagi, ba꞉gala ebete Dama꞉sakase habalo Ya꞉sukunu mahilamo tabo heloamo dolamaginati.
27 Imaibo Barnabas na ibais bai in Tur Abarayah biyah tit, kubuna mi’itube efamaim Regah itin naatu Regah eo nowar. Ana binan fairin Jesu wabinamaim auman eo hinowar.
28 Ba꞉bema꞉ ba꞉ba tetene tupuimiti Solote hibima꞉ midipa꞉go ba emede Yelusalema haba konomolo Kodawa Ya꞉sukunu mahilamo tabo heloamo olamagi ba꞉bo netupuimiya꞉.
28 Naatu hibai bairi hima Jerusalem ana uman men sanet etei remor Regah wabinamaim binan.
29 Ba꞉bene komo tetelo ebete Guliki tabamo da꞉ga꞉lanakui ba꞉bi Yu tawakaluba꞉go Ya꞉sukunu komoma꞉ olowabeletihuinakuya꞉, ba꞉bema꞉ iba꞉te gabo bohowaditiya꞉ ebe anakapumima꞉.
29 Jew sabuw iyab Greek tur hio bairi hi’o hibas naatu rabin morob isan hiyakitifuw.
30 Ba꞉ba tetelo hibima꞉ midipi ekaka꞉te ba꞉be komo diya꞉tawahuya꞉, iba꞉te Soloko Sisaliya ko habamo magatate ba꞉bene Tasase habamo dito noemiya꞉.
30 Baise baitumatumayah afa tur hinowar basit, Saul hibai hire Caesarea hitit naatu au Tarsus hiyafar in.
31 Ba꞉bema꞉ Yudiya ba꞉gala Ga꞉lili ba꞉gala Samaliya hopo kokonomolo demedehonama꞉, ba꞉bi sose tawakaluba꞉te gelebadi komago ba pola꞉na iba꞉te hibima꞉ midi ipuwalo helonomoma꞉ eda꞉halo ba꞉bo apepehuya꞉. Ba꞉ hibila, hibima꞉ midipa꞉te Kodawa Ya꞉sutamo papamila꞉halelo ebeno Gobogoboeno owalubi komodo ibino kuitititi konomoma꞉ ba꞉bo ediya꞉.
31 Imaibo ekaleisia sabuw Judea, Galilee naatu Samaria wanawanahimaim etei tufuwamaim hima hiyasisir. Naatu Anun Kakafiyin ana baibaisamaim fair hibai naatu hai kou’ay busuruf wowab ra’at yen, Regah nanamaim kakaf auman hima.
32 Ba꞉bene Pitate Yudiya ba꞉gala Samaliya hopodo ba peto, ebete eta hegelalo Lida habamo ba꞉bo nuluhukuya꞉ Godokono tuputupu tawakalubino emede komo konumima꞉.
32 Peter efan ta ta etei run tit ana sabuw itih remor inan, veya ta God ana sabuw iyab Lydda bar merar gagamin hima’ama bainanawanihimih in.
33 Ebete ba꞉bolo eta dubu binumiya꞉, ebeno mahilo Iniyasitila, ebe a꞉iti gogo ipuwalo ape kodakoda temetemete ba umina ebeno wata bahilo dito watitanakui.
33 Nati’imaim orot ta wabin Aeneas, an uman murubin bai’etaw en gem yan inu’in kwamur etei eight sawar.
34 Pitate ebe na꞉goemiya꞉, “Iniyasi, Ya꞉su Kelisote ama꞉ a꞉hiduima꞉ta. Ama꞉ mahigate amia꞉no tilo na꞉mokopa꞉mida.” Ba꞉ba tetenomolo temetemete ba꞉be dubugodone da꞉wibuya꞉ ebete ba꞉bo mahiguya꞉,
34 Basit Peter isan eo, “Aeneas Jesu Keriso o ebiyawasi kumisir, a ir kunu ku’abar.” Orot mar ta’imonamo misir.
35 ba꞉bema꞉ Lida ba꞉gala Salono habalo demedehonama꞉ ba꞉bi tawakalubi hiliyonomate ebeno hido komo umiti Kodawa Ya꞉sutamo ba꞉bo ohobiliya꞉.
35 Sabuw etei Lydda naatu Sharon wanawanan hima’am abisa matar hi’i’itin etei hitumatum naatu Regah isan hitatabir.
36 Ba꞉bene Yopa habalo Ya꞉suku ta꞉matadawa eta kamena nemedenami, ebeno mahilo Tabitatela, tawakaluba꞉te ba꞉be mahilo Guliki tabamo Dokasima꞉ ka꞉mina, ba꞉moe mahiloeno ipuwa nitana ‘diya-goela.’ Ba꞉moe kamenoeno komo ba꞉ma ka꞉nala, ebete hidohido komo ba ododili awaepa꞉tamo malemale kodawanomoma꞉ eda꞉nami.
36 Joppa bar meraramaim babin ta wabin Tabitha, Greek fanahimaim i Dorcas. Iti babin i baitumatumayan ta mar etei gewasin esisinaf naatu yababan wairafih ebibaisih.
37 Eta hegelalo ebe tawetawete da꞉lawiya꞉ ba꞉ dito hoiya꞉, ba꞉bene genamanapa꞉te ebeno ape ukulate hunu genamoeno haba ko ditanami ba꞉be habamo dito nadila꞉tiya꞉ komo tawakaluba꞉te ebe ba꞉bolo kopela꞉mema꞉.
37 Nati ana veya’amaim sawow bai naatu morob biyan hisouw hibai hiyen bar tafantoro’ot hi’inuw.
38 Ba꞉moe Yopa habane Lida habamo to muhuluha꞉, ba꞉bema꞉ Pitate Lida habalo demedenami, komo Ya꞉suku ta꞉matapa꞉te ba꞉be komo uliti netewa dubu ba꞉bo noelamiya꞉, iba꞉te ebe ba netoemeho ebete tiyolo kopema꞉.
38 Joppa na Lydda titit i men ef yok, imih bai’ufununayah Joppa hima’am Peter na Lydda’amaim titit ana tur hinowar. Basit orot rou’ab hiyafarih hin hifefeyan hio, “Are Peter akokok saise inan biyai inatit, men inarubir.”
39 Ba꞉bene Pitate mahigate iba꞉go ba꞉bo piya꞉. Ebete Dokasikono genamamo da꞉podoluya꞉, hoe kamenoeno ape konumima꞉ tawakaluba꞉te ebe ba꞉bo magatuya꞉ hunu genamalo haba ko ditanami ba꞉be habamo. Ba꞉bolo komo hamolehamola꞉te ebe tamelo putitatate ba ihimita ibino pupulino ilina ba꞉bo mutuimihuya꞉, Dokasiti ba emedena dopamo malemalelo dikalameholenakui ba꞉bi kaliko.
39 Basit Peter bobuna misir bairi hin, hina hitit hiyen bar awan yate tafan imaim hirun. Naatu kwafukwafur baibin etei hai faifuw Dorcas yawasin ma’am ana veya sakir bitih auman hibow hina hi’obaibiy hirerey auman hirun.
40 Ba꞉ba tetelo Pitate ibi hiliyonomo Dokasikono wata bahini poelamete, ebe ha꞉kiya pupamo emedete Godoko ba꞉bo toemehuya꞉, ba꞉bene ebete hoe kamenatamo ohobigate ebe na꞉goemiya꞉, “Tabita, ama꞉ na꞉mahiga!” Ba꞉ba tetenomolo ebete ebeno baidi a꞉la꞉minalete Pitako dumiya꞉ ebeno wata bahini mahigate dito emediya꞉,
40 Peter sabuw etei iuwih ufun hitit, i sun yowen yoyoban imaibo eo, “Tabitha kumisir!” Babin matan nuw naatu nura’at Peter i’itin ana maramaim misir mare ma.
41 ba꞉bene Pitate kokoto hogaminate ebete komahigama꞉ ba owalubi, ebete hamolehamole ba꞉gala komo hibima꞉ midipi ka꞉lamiti Dokasiko iba꞉tamo ba꞉bo ikalamiya꞉.
41 Peter eof babin bai ibais misir bat, imaibo baitumatumayah naatu kwafukwafur isah eaf hina yawasin batabat i’obaiyih hi’itin.
42 Ba꞉ hibila, ba꞉moe tabote Yopa haba konomamo da꞉tuya꞉ hiliyonomo tawakaluba꞉te Kodawa Ya꞉suku hibima꞉ ba꞉bo midiya꞉,
42 Tur tasasar tit Joppa sabuw etei hinowar naatu moumurih na’in Regah hitumitum.
43 ba꞉bema꞉ Pitate komo hegela hiliyodopo ba꞉be habalo emediya꞉ Saimonokono genamalo, ba꞉be dubu ba꞉ kau-goegoeno tamamo ilina ododilidawala.
43 Peter veya moumurih na’in Joppa’amaim orot wabin Simon ana baremaim hairi hima.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 9, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.