Atos 8

Tabo Aramia NT (KNV_ARA) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 Ba꞉ba tetelo ba꞉be uli ape dubu Solote Stibinikono hoe komo umiti na꞉kalakaluya꞉. Ba꞉gala ba꞉be atu hegelalo sose tawakaluba꞉te Yelusalema ko habalo demedehonama꞉, Yu watowatopa꞉te iba꞉tamo koko temeteme ikalame ba꞉bo tupuimiya꞉. Ba꞉be mabuma꞉ Ya꞉sukunu oelamepi dubate ha꞉kiya ko habalo na꞉pola꞉nuya꞉, huiyatiya komo Ya꞉suku hibima꞉ midipi hiliyonomate alahutihuya꞉, ba꞉ma ka꞉na komo Yudiya hopamo ba꞉gala komo Samaliya hopamo hiya꞉hiya꞉ tolameholiya꞉.
1 E Saulo aprovou a morte de Estêvão. Naquele mesmo dia a igreja de Jerusalém começou a sofrer uma grande perseguição. E todos os cristãos, menos os
2 Ba꞉bema꞉ komo Yelusalemanapi Godokono malemala꞉go demedenama꞉, iba꞉te Stibinikono ape pelawete bobamo ba nihate ebe mabuma꞉ konomamo nihimitiya꞉.
2 Alguns homens religiosos sepultaram Estêvão e choraram muito por causa da sua morte.
3 Ba꞉ba tetelo Solote ba꞉moe eta kuba komo betupuimiya꞉, ebete sose tawakalubino hiya꞉hiya꞉ genamamo nodolonakui dubu ba꞉gala kamenakamena da꞉nulamenakui, ebete ibi uwatete da꞉wadimuya꞉talenakui du genamamo dito niya꞉hekenakui.
3 Porém Saulo se esforçava para acabar com a igreja. Ele ia de casa em casa, arrastava homens e mulheres e os jogava na cadeia.
4 Ba꞉bema꞉ hibima꞉ midipa꞉te kebe hiya꞉hiya꞉ hopamo kalahutihuya꞉, iba꞉te ba꞉bolo hiya꞉hiya꞉ ba newapata꞉lame Ya꞉sukunu Hido Tabo tawakaluba꞉tamo ba꞉bo nolamagiminakuya꞉.
4 Aqueles que tinham sido espalhados anunciavam o evangelho por toda parte.
5 Ibi ipuwalo Pilipiko ba꞉ etala, ebete Samaliya ko habamo tote Ya꞉su Kelisokono komoma꞉ tabo da꞉nolamagitiya꞉,
5 Filipe foi até a capital da Samaria e anunciava Cristo às pessoas dali,
6 tawakalubi hiliyonomate ebeno tabo hidonomamo ulihutiya꞉, ba꞉gala ebete Godokono heloamo kebe hanohano komokomo kododilitiya꞉ iba꞉te atumu nulamitiya꞉.
6 e as multidões ouviam com atenção o que ele dizia. Todos o escutavam e viam os milagres que ele fazia.
7 Ba꞉ba tetelo Pilipiti tawakaluba꞉godone kuba gobogobo doelamiya꞉ iba꞉te ga꞉ga꞉go ba꞉bo ikuliya꞉, ba꞉gala ebete ape kodakoda temetema꞉gopi ba꞉gala nato a꞉ta꞉buta꞉midalelamepi akahiduilamiya꞉,
7 Os espíritos maus, gritando, saíam de muitas pessoas, e muitos coxos e paralíticos eram curados.
8 ba꞉bema꞉ ba꞉be Samaliya haba konomolo ko kalakalanomote itanuya꞉.
8 E assim o povo daquela cidade ficou muito alegre.
9 Ba꞉ hibila, Pilipiti Samaliya ko habamo dopamo peheno, eta dubuti ba꞉bolo nemedenami ebeno mahilo Saimonotela, ebete ebeno giwali ododili komamo tawakalubi behanohanuilamenami. Ba꞉gala ebe ha꞉kiya ebe koma꞉ ba midina,
9 Morava ali um homem chamado Simão, que desde algum tempo atrás fazia feitiçaria entre os samaritanos e os havia deixado muito admirados. Ele se fazia de importante,
10 Samaliya hopoeno dito tawakalubi ba꞉gala koko mahilago tawakalubi ibi hiliyonomate ebeno iya꞉tulame komo hidonomamo ulihonakuya꞉. Ba꞉bene iba꞉te na꞉ga꞉lanakuya꞉, “Ebeno helo Hunu Habane pena, ba꞉bema꞉ ale ebetamo Helonomodawa mahilo kikamiya꞉!”
10 e os moradores de Samaria, desde os mais importantes até os mais humildes, escutavam com muita atenção o que ele dizia. Eles afirmavam: — Este homem é o poder de Deus! Ele é “o Grande Poder”!
11 Iyo, Saimonote tete ga꞉ga꞉lo ebeno giwali iya꞉tawa komamo ba꞉bi tawakalubi da꞉hanohanuilamenami, ba꞉bema꞉ iba꞉te ebeno ododili komodo ebe beta꞉matanama꞉.
11 Eles davam atenção ao que Simão fazia porque durante muito tempo ele os havia deixado assombrados com as suas feitiçarias.
12 Huiyatiya Pilipiti da꞉piya꞉ ebete Hido Tabo ba polamagi, Godote Ko Gawadubuma꞉ deda꞉na ebete ba꞉be komo ba꞉gala Ya꞉su Kelisokono helo komo ba꞉bo pehawakalilamiya꞉. Ba꞉ba tetelo Samaliyanapa꞉te hibima꞉ miditi, ba꞉bene Pilipiti kamenakamena ba꞉gala dubu hiliyonomo beyamo ba꞉bo wadulateliya꞉.
12 Mas eles acreditaram na mensagem de Filipe a respeito da boa notícia do Reino de Deus e a respeito de Jesus Cristo e foram batizados, tanto homens como mulheres.
13 Ba꞉gala Saimonote atumu hibima꞉ miditi Pilipiti ebe beyamo ba꞉bo kadutiya꞉, ba꞉bene Pilipiti Godokono heloamo kebe koko hanohano komo dododilinakui, Saimonote ebe tamenomolo ba luta ba꞉bi komokomo dulamenakui koamo hanohanonakui.
13 O próprio Simão também creu. E, depois de ser batizado, acompanhava Filipe de perto, muito admirado com os grandes milagres e maravilhas que ele fazia.
14 Ba꞉be atu tetelo Yelusalema ko habalo oelamepi dubate Samaliya hoponapino komo ba꞉ma ka꞉na uliya꞉, iba꞉te Godokono tabo a꞉lawiya꞉, ba꞉bema꞉ iba꞉te Pitako ba꞉gala Yoneko ba꞉be komo umima꞉ ibi ba꞉ dito noelamiya꞉.
14 Os apóstolos , que estavam em Jerusalém, ficaram sabendo que o povo de Samaria também havia recebido a palavra de Deus e por isso mandaram Pedro e João para lá.
15 Ba꞉bene ibi netewapa꞉te ba꞉bamo nuluhukuti uliuli hibima꞉ midipi Godotamo ba꞉bo newadiya꞉paa꞉lateliya꞉ iba꞉te ebeno Gobogobo kolawema꞉,
15 Quando os dois chegaram, oraram para que a gente de Samaria recebesse o Espírito Santo,
16 mabu dopamo Pilipiti ba꞉bi hibima꞉ midipi beyamo da꞉wadulateliya꞉ Kodawa Ya꞉sukunu mahilo kapiyamo ododiya꞉, huiyatiya ba꞉ba tetelo Godokono Gobogobote ibi hunamo kapemediya꞉ha꞉.
16 pois o Espírito ainda não tinha descido sobre nenhum deles. Eles apenas haviam sido batizados em nome do Senhor Jesus.
17 Ba꞉bema꞉ Pitako Yoneko iba꞉te ba꞉be komo iya꞉tawahate ibino kokoto Samaliya hibima꞉ midipa꞉tamo demowatilameholiya꞉, iba꞉te Godokono Gobogobo ba꞉bo lawiya꞉.
17 Aí Pedro e João puseram as mãos sobre eles, e assim eles receberam o Espírito Santo.
18 Ba꞉ba tetelo Godote oelamepi dubagodone ebeno Hido-talona Gobogobo tawakaluba꞉tamo keba ka꞉na kikalamiya꞉, giwali ododilidawa Saimonote ba꞉be komo dumiya꞉, ebete mani iba꞉tamo ba ikalame na꞉goiya꞉,
18 Simão viu que, quando os apóstolos punham as mãos sobre as pessoas, Deus dava a elas o Espírito Santo. Por isso ofereceu dinheiro a Pedro e a João,
19 “La꞉godolo ditana ba꞉be helo nale la꞉godone mana꞉mo kolawa꞉mo, ba꞉bene nale puino watamo naeno kokoto demowatilamenakomo, iba꞉te atumu Godokono Gobogobo nagodone ba꞉lawenakomena꞉.”
19 dizendo: — Quero que vocês me deem também esse poder. Assim, quando eu puser as mãos sobre alguém, essa pessoa receberá o Espírito Santo.
20 Ba꞉bene Pitate ebeno tabo ba huiya na꞉goiya꞉, “Amia꞉no ape ba꞉gala amia꞉no mani Saitanakono Koe Habamo kapimilo kotoma꞉na꞉, mabu amia꞉no ukui ba꞉ma ka꞉na itana, lumagiti Godokono Gobogoboeno helo mana꞉mo kolawema꞉ne! Ao, eba ka꞉naha꞉!
20 Então Pedro respondeu: — Que Deus mande você e o seu dinheiro para o inferno! Você pensa que pode conseguir com dinheiro o
21 Amia꞉no kuba ukui komoma꞉ ama꞉ Godokono oko owati ipuwalo ago a꞉kakapiyamena꞉ta, mabu Godokono umi ipuwalo amia꞉no tepo ipuwoeno ukui katuputupuha꞉.
21 Você não tem direito de tomar parte no nosso trabalho porque o seu coração não é honesto diante de Deus.
22 Ba꞉bema꞉ wadiyala ama꞉ ukui hiya꞉ma꞉ miditi ama꞉le demalagidoluta ba꞉be kuba ododi komone nohobiguya꞉, ba꞉gala ama꞉ Godoko na꞉toemehuya꞉ ebete amia꞉no kuba ukui egebolemete kadodomema꞉.
22 Arrependa-se, deixe o seu plano perverso e peça ao Senhor que o perdoe por essa má intenção.
23 Ba꞉ hibila, na iya꞉tawala amia꞉no tepo ipuwoeno mauba komote da꞉tabui, ba꞉be mabuma꞉ ama꞉ Saitanakono du genamalo bemedenata!”
23 Vejo que você está cheio de inveja, uma inveja amarga como fel, e vejo também que você está preso pelo pecado.
24 Ba꞉bene Saimonote tabo ba huiya na꞉goiya꞉, “La꞉ nonolata, wadiyala꞉ka꞉ la꞉ na Kodawa Godotamo nadipanateniya꞉la꞉, mabu la꞉le kebe komoma꞉ ka꞉ga꞉loma ba꞉be kuba huiyate natamo hibilo duluhukumini nale a꞉kamodobamo.”
24 Aí Simão disse a Pedro e a João: — Por favor, peçam ao Senhor por mim para que não aconteça comigo nada do que vocês disseram.
25 Ba꞉bema꞉ ba꞉moe komo da꞉wibuya꞉, ba꞉ba tetelo Pitako Yoneko iba꞉te Samaliya ko habalo Kodawa Ya꞉sukunu tabo komokomoma꞉ hawakala ga꞉late Yelusalemamo gala ba꞉bo kawiluya꞉, ba꞉bene iba꞉te ba to gabo tetelo Samaliya hopoeno hegehege habahabado Hido Tabo olamagima꞉go ba꞉bo tuya꞉.
25 Depois de terem dado o seu testemunho e de terem pregado a palavra do Senhor, Pedro e João voltaram para Jerusalém. No caminho eles espalhavam o evangelho em muitos povoados da Samaria.
26 Ba꞉ba tetelo Kodawa Godokono nopodawate Pilipitamo na꞉goiya꞉, “Ama꞉ mahigate siyale hapuamo na꞉toa, Yelusalemane Gasa habamo dito hopodo da꞉tolamenaka ba꞉be gabamo.”
26 Um anjo do Senhor disse a Filipe: — Apronte-se e vá para o Sul, pelo caminho que vai de Jerusalém até a cidade de Gaza. (Pouca gente passava por aquele caminho.)
27 Ba꞉bene ebete mahigate ba꞉bamo na꞉tuya꞉. Ba꞉be atu tetelo eta ko dubu, ebete Itiyopiya hopoeno Ko Gawa Kamena Ka꞉ndesikono okodawama꞉ eda꞉nami, ebete ebeno koko ilina ba꞉gala mani bulamelemenami, ba꞉be dubuti ba꞉moe atu gabodo pitiya꞉. Ebete Yelusalema ko habamo Godoko adikumima꞉ ya꞉lo tote
27 — ausente —
28 gala ba kapita, ebeno sa꞉liyote-boge hunulu emedete Godokono ukui hawakalimidawa Aisayakono Buka ka꞉lamihola꞉go ba pita, Pilipiti ebe ba꞉bo numiya꞉.
28 — ausente —
29 Ba꞉ba tetelo Godokono Gobogobote Pilipiko na꞉goemiya꞉, “Ama꞉ sa꞉liyote-boge tama꞉mo nuluhukuti eba꞉go kapimilo na꞉tonatuya꞉.”
29 Então o Espírito Santo disse a Filipe: — Chegue perto dessa carruagem e acompanhe-a.
30 Ba꞉bema꞉ Pilipiti sa꞉liyote-boga꞉go ba puliganato, ko dubuti Aisayakono Buka tabo da꞉ka꞉lamiholitiya꞉ ebeno tabo nuliti ebetamo na꞉goiya꞉, “Ama꞉le da꞉ka꞉lamiholita ba꞉be taboeno ipuwa na꞉kemalagidoluta?”
30 Filipe correu para perto da carruagem e ouviu o funcionário lendo o livro do profeta Isaías. Aí perguntou: — O senhor entende o que está lendo?
31 Ebete tabo ba huiya na꞉goiya꞉, “Ao, na keba ka꞉na na꞉kiya꞉tawamo? Na iya꞉tunamedawa puliyala.” Ba꞉ba tetelo ebete Pilipiko na꞉kiyamiya꞉ ebete sa꞉liyote-boga꞉mo ololote ebe tama꞉mo kopemedema꞉.
31 — Como posso entender se ninguém me explica? — respondeu o funcionário. Então convidou Filipe para subir e sentar-se com ele na carruagem.
32 Ba꞉bene ko dubuti Aisayakono Bukalo Godokono tabo ba꞉ma ka꞉na ka꞉lamiholitiya꞉,
32 A parte das Escrituras Sagradas que o funcionário estava lendo era esta: “Ele era como um cordeiro que é levado para ser morto; era como uma ovelha que fica muda quando cortam a sua lã. Ele não disse nada.
33 — ausente —
33 Foi humilhado, e foram injustos com ele. Ninguém poderá falar a respeito de descendentes dele, já que a sua vida na terra chegou ao fim.”
34 Godokono Buka ka꞉lamihole komo da꞉wibuya꞉ ko dubuti huiyatiya Pilipitamo na꞉goiya꞉, “Ama꞉ na na꞉kiyanama꞉, Aisayate pokono komoma꞉ kolamagitiya꞉, ebe ha꞉kiya ebeno komoma꞉la꞉ka꞉ o eta lumagino komoma꞉ kolamagitiya꞉?”
34 O funcionário perguntou a Filipe: — Por favor, me explique uma coisa! De quem é que o profeta está falando isso? É dele mesmo ou de outro?
35 Ba꞉bema꞉ iba꞉te badi ba tuta ko dubuti da꞉ka꞉lamiholiya꞉, Pilipiti ba꞉be taboeno ipuwa dopamo hawakalimiti, ba꞉bene Godokono Bukoeno komo tabo komokomoeno ipuwa atumu kahawakalilamete Ya꞉sukunu Hido Tabo ebetamo ba꞉bo olamaginatuya꞉.
35 Então, começando com aquela parte das Escrituras, Filipe anunciou ao funcionário a boa notícia a respeito de Jesus.
36 Ba꞉bene ibi netewapa꞉te ba꞉be gabodo ba tonato beya bobo deha꞉potoamo da꞉nuluhukuya꞉, ko dubuti na꞉goiya꞉, “Ama꞉ ba꞉moe beya numa꞉. Ama꞉ modobola꞉ka꞉ na beyamo adunatene? Eta kodakoda ba꞉kitana?”
36 Enquanto estavam viajando, chegaram a um lugar onde havia água. Então o funcionário disse: — Veja! Aqui tem água. Será que eu não posso ser batizado?
37 Ba꞉bene Pilipiti ebetamo na꞉goiya꞉, “Ama꞉ amia꞉no tepo ipuwalo Godokono tabo hibima꞉ da꞉mida꞉, nale ama꞉ beyamo kadutima꞉nemata.” Ebete tabo ba huiya na꞉goiya꞉, “Na ka꞉lo Ya꞉suku hibima꞉ a꞉midimo, ebe ba꞉ Kelisote, Godokono Gudula.”
37 [Filipe respondeu: — Se o senhor crê de todo o coração, é claro que pode. E o funcionário disse: — Sim, eu creio que Jesus Cristo é o Filho de Deus.]
38 Ba꞉ba tetelo ko dubuti sa꞉liyote-boge atadawa bikiyamiya꞉ ebete boge ba꞉bamo koduhimima꞉, ba꞉bene ebete Pilipikoba꞉ hititi Pilipiti ebe beyamo ba꞉bo adutiya꞉.
38 Ele mandou parar a carruagem, os dois entraram na água, e Filipe o batizou ali.
39 Ba꞉bene ibi netewapa꞉te beya ipuwane ba podoluta Kodawa Godokono Gobogobote Pilipiko eta hopamo da꞉magatuya꞉, ko dubuti ebe gala kumiya꞉ha꞉, ebete huiyatiya ko kalakalago ba꞉be gabodo gala dito katuya꞉.
39 Quando eles estavam saindo da água, o Espírito do Senhor levou Filipe embora. O funcionário não viu mais Filipe, porém continuou a sua viagem, cheio de alegria.
40 Ba꞉ba tetelo Pilipiti Godokono heloamo Asotase habamo nuluhukuti, ebete ba꞉be habane tote ba꞉be hopoeno hiliyonomo habahabado Godokono Hido Tabo olamaga꞉go Sisaliya ko habamo ba꞉bo nuluhukuya꞉.
40 De repente, Filipe se encontrou na cidade de Azoto e seguiu viagem, anunciando o evangelho por todas as cidades até chegar a Cesareia.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 8, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.