Atos 28

Tabo Aramia NT (KNV_ARA) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 Ba꞉bene a hiliyonomate olalatihino hakamo da꞉nidimutiya꞉ma꞉, ba꞉be hopo tawakaluba꞉te a na꞉kiyaa꞉miya꞉ ba꞉moe kehaha꞉ kolomolo ditana ba꞉be hopoeno mahilo ba꞉ Molotala.
1 Quando já estávamos em terra, sãos e salvos, soubemos que a ilha se chamava Malta.
2 Ba꞉ba tetelo iba꞉te a konomamo malemalea꞉telo haka dodolo koe emadoa꞉mete a ba꞉bo ka꞉miya꞉ aeno ape kotanotanuilamema꞉, mabu wegolate ba uta a ko gibate ua꞉mitiya꞉.
2 Os moradores dali nos trataram com muita bondade. Como estava chovendo e fazia frio, acenderam uma grande fogueira.
3 Ba꞉bene Polote keha piwipiwi nuwatete ba pemaduta, bu kaluti ba꞉be ipuwane puluhukuti ebe kokotolo paliwatate ba꞉bo ta꞉muitanuya꞉.
3 Paulo ajuntou um feixe de gravetos e os estava jogando no fogo, quando uma cobra, fugindo do calor, agarrou-se na mão dele.
4 Ba꞉bema꞉ Molota hoponapa꞉te kaluti Polokono kokotolo ta꞉muitanalo dumiya꞉, ibi ipuwalo komopa꞉te komopa꞉tamo na꞉ga꞉luya꞉, “Ba꞉ hibila, ba꞉moe dubuti eta dubu anakapumi. Numa꞉la꞉, tawakaluba꞉tamo kuba huiya dikalamenako ba꞉be aeno ida꞉da꞉lino gobogobote ebetamo kuba huiya ikame! Ebete kehaha꞉ kolomoeno olalati ipuwane dalahula꞉ka, huiyatiya ebeno kuba huiyate eta gabodo ebetamo hibilo a꞉puluhuku.”
4 Os moradores da ilha viram a cobra pendurada na mão de Paulo e comentaram: — Este homem deve ser um assassino. Pois ele escapou do mar, mas mesmo assim a justiça divina não vai deixá-lo viver.
5 Ba꞉ba tetelo Polote ebeno kokotone kalu danamogamiduya꞉ koa꞉mo ba꞉ dito guya꞉, huiyatiya Polokono apa꞉mo kaluino helote kodoluya꞉ha꞉.
5 Mas Paulo sacudiu a cobra para dentro do fogo e não sentiu nada.
6 Ba꞉bene tawakaluba꞉te ebe ba umita ibino ukuilo ba꞉bo ga꞉luya꞉, tatalila ebete kohoema꞉ne. Huiyatiya tete ga꞉ga꞉dopo nipo dumitiya꞉ ba꞉ba tetelo iba꞉te ibino ukui hiya꞉ma꞉ midiliti na꞉ga꞉luya꞉, “Diyala, ebe da꞉ kuba lumagiha꞉, huiyatiya aeno ida꞉da꞉lino gobogobo etate ba꞉moe dubuino holoholamo atamo kuda꞉ a꞉puluhuku!”
6 Eles pensavam que ele ia ficar inchado ou que ia cair morto de repente. Porém, depois de esperar bastante tempo, vendo que não acontecia nada, mudaram de ideia e começaram a dizer que ele era um deus.
7 Ba꞉be kehaha꞉ kolomolo ditanami ba꞉be hopoeno ko gabomani dubuino mahilo ba꞉ Pubiliyasitila, ale kebe haka dodamo ka꞉nidimutiya꞉ma꞉ ba꞉be haka tamelo ebeno koko pali haka ba꞉gala genamate na꞉pola꞉ma꞉nami. Ba꞉be dubuti a komopi malemalea꞉telo uwatete a ebeno genamamo dito magatoiya꞉, ba꞉bene netewa-kapiya hegelalo ebete a hidamo ba ua꞉menate ba꞉bo owalubinakui.
7 Perto daquele lugar havia algumas terras que pertenciam a Públio, o chefe daquela ilha. Ele nos recebeu muito bem, e durante três dias nós fomos seus hóspedes.
8 Ba꞉ba tetelo Pubiliyasikono nabiwi tawetawete ba uminate ne hawa꞉go lihonakui, ba꞉bema꞉ Polote ba꞉be kadeleno wata baha꞉mo tote Godotamo ba netoetoe kokoto ebetamo da꞉nemowatimiya꞉, ebete ba꞉bo hiduya꞉.
8 O pai dele estava de cama, doente com febre e disenteria. Paulo entrou no quarto, fez uma oração, pôs as mãos sobre ele e o curou.
9 Ba꞉bene Polote dododiya꞉ Molota hoponapa꞉te ba꞉be komo ulihote, komo hegelalo iba꞉te ibino temetema꞉gopi da꞉magahelenakui Polote Godokono heloamo ba꞉bo hiduilamenakui.
9 Depois disso os outros doentes da ilha vieram e também foram curados.
10 Ba꞉be mabuma꞉ iba꞉te a milia꞉mehoelo malemale ilina hiliyonomo atamo dito ikaa꞉mehoenakuya꞉, ba꞉gala ale eta ko palai boga꞉go gala tolamema꞉ da꞉kewageliya꞉ma꞉, ba꞉ba tetelo agodolo kebe ilinate modobolo pola꞉naheno iba꞉te ba꞉bi ilina wadahete boga꞉mo atumu dito kamiya꞉tea꞉miya꞉.
10 Eles mostraram muito respeito por nós e, quando embarcamos, puseram no navio tudo o que precisávamos para a viagem.
11 Ale Molota hopolo ba emede netewa-kapiya manome da꞉wibuya꞉, ba꞉ba tetelo ale eta ko palai boga꞉go tolame gala dito katupuimiya꞉ma꞉. Ba꞉bene ko huhuino tete puluhukuhino ba꞉be bogete dopamo A꞉lesandiya habane Molota hopamo puluhukuti, ko huhuino wibo tete ba꞉bo pelatimiya꞉ ba꞉gala ba꞉be bogeno wato netewala, ba꞉moe boge namutudawate Lomanapino ida꞉da꞉lino Nedewale Gugudino holoholamo ododiliya꞉.
11 Depois de ficarmos três meses na ilha, embarcamos num navio da cidade de Alexandria, que tinha na proa a figura dos deuses gêmeos Castor e Pólux. O navio tinha passado o inverno na ilha.
12 Ba꞉bene a ba꞉be boga꞉go kehaha꞉ kolomo na꞉hiwalete Silakuse ko habamo nikuliti netewa-kapiya hegela ba꞉bo nemediya꞉ma꞉.
12 Nós chegamos à cidade de Siracusa, onde ficamos três dias.
13 Ba꞉ba tetelo ale gala katolamete kehaha꞉ kolomo kana꞉hiwalete Legiyama habamo ba꞉bo nikuliya꞉ma꞉, ba꞉bene eta hegelalo hido huhuti siyale hapuni da꞉piya꞉, ba꞉be huhuti netewa hegelalo a ba powalubi bogete tote Putiyoli habamo ba꞉ dito nutiya꞉.
13 Dali seguimos viagem e chegamos à cidade de Régio. No dia seguinte o vento começou a soprar do sul, e em dois dias chegamos a Pozuoli.
14 Ba꞉bolo ale komo Ya꞉suku hibima꞉ midipi ekaki da꞉nulamiya꞉ma꞉, iba꞉te a na꞉kiyaa꞉miya꞉ iba꞉go kemedema꞉, ba꞉bema꞉ ale iba꞉go sa꞉ba꞉ni hegela emedete gala nato gabodo na꞉katolamiya꞉ma꞉ Loma ko habamo.
14 Nessa cidade encontramos alguns cristãos que nos pediram que ficássemos com eles uma semana. E assim chegamos a Roma.
15 Ba꞉bene komo Lomanapi hibima꞉ midipa꞉te aeno komo uliti, iba꞉te gabo tetelo ago alugama꞉ ko habane ba꞉bo pelamiya꞉. Ibi ipuwalo dopo tawakaluba꞉te A꞉piyase haboeno ilina kolowami habalo ago palugate, ba꞉gala komopa꞉te gabo tetelo ago gala na꞉kapaluguya꞉, ba꞉be gabo teteno mahilo ba꞉ ‘Kapela Tawakalubino Netewa-kapiya Laha Genama Tetela.’ Ba꞉ba tetelo Polote ba꞉bi Lomanapino holoholo dulamiya꞉ ebete Godotamo kalakala tabo ba goe tepo ipuwalo helo ba꞉bo lawiya꞉.
15 Os irmãos de Roma tinham recebido a notícia da nossa chegada e foram se encontrar conosco nos povoados de Praça de Ápio e de Três Vendas. Ao ver esses irmãos, Paulo agradeceu a Deus e se animou.
16 Ba꞉bene ale Loma ko habamo hibilo da꞉nikuliya꞉ma꞉, ba꞉ba tetelo gabomana꞉te Poloko na꞉ga꞉lamiya꞉ ebete du genamalo a꞉kemeda꞉mene, huiyatiya eta genamanomolo ba nemede eta alaholodawa dubu kapiyate eba꞉go kemedema꞉ne ebete alahula꞉kapoma꞉.
16 Quando entramos em Roma, Paulo recebeu permissão para morar por sua conta, guardado por um soldado.
17 Netewa-kapiya hegela da꞉peniwibuya꞉, Polote tabo ba꞉bo noemiya꞉ Loma ko habalo demedehonama꞉ ba꞉bi Yunapino watowatopa꞉te ebetamo kopelamema꞉, mabu hibila, iba꞉te Ya꞉sukunu hibi komo dopamo kuliya꞉ha꞉. Ba꞉bene iba꞉te da꞉pekapiyuya꞉ ebete iba꞉tamo na꞉goiya꞉, “Naeno nana꞉la꞉, ba꞉moe komo ba꞉ hibila, nale aeno Yu tawakaluba꞉tamo eta kuba kododiha꞉ ba꞉gala aeno iniwalino kukala eta kapiya kadikamidaleha꞉, huiyatiya komo aeno tawakaluba꞉te natamo ba maubahale iba꞉te Yelusalemalo na lawenete Loma gabomanino kokotamo ba꞉ dito ihateniya꞉.
17 Três dias depois, Paulo convidou os líderes dos judeus de Roma para se encontrarem com ele. Quando estavam reunidos, ele disse: — Meus irmãos, eu não fiz nada contra o nosso povo, nem contra os costumes que recebemos dos nossos antepassados. Mesmo assim eu fui preso em Jerusalém e entregue aos romanos.
18 Ba꞉bene komo gogote da꞉petohui ba꞉ba tetelo gabomana꞉te naeno komo ba anagiya꞉midaname, iba꞉te na hoea꞉mo koenamema꞉ naeno eta kapiya kuba kumiha꞉, huiyatiya ibi ubila na du genamane dito kuluhukunatenema꞉.
18 Eles me interrogaram e queriam me soltar, pois não acharam nenhum motivo para me condenar à morte.
19 Ba꞉be mabuma꞉ Yunapa꞉te gabomana꞉tamo ibino ubiha꞉ komo koamo hawakalimiya꞉, ba꞉bene na gabomanino tabo anagiya꞉mida habalo ba la꞉na nale eta gabo kumiha꞉. Ba꞉bema꞉ ba꞉ba tetelo nale naeno ubi komo hawakala ihatimo Sisakono holoholo hapulu naeno kuba ododiha꞉ komo konehawakalimima꞉, huiyatiya la꞉ nonolata, naeno ukuiti kitanuiha꞉ Sisakono holoholo hapulu aeno Yu tawakalubino komoma꞉ eta kuba tabo konegoema꞉.
19 Mas os judeus não queriam que me soltassem. Por isso fui obrigado a pedir para ser julgado pelo Imperador, embora eu não tenha nenhuma acusação para fazer contra o meu próprio povo.
20 Ba꞉ hibila, nale la꞉go tabo kolamagimima꞉ tabo ba꞉bema꞉ poememo. Ba꞉bema꞉ wadiyala la꞉le naeno kokotolo ditana ba꞉moe auli hale numa꞉la꞉, mabu a Isalaela tawakaluba꞉te pokono pe komoma꞉ kalakalago da꞉latiminama꞉, ba꞉be Kodawa mabuma꞉ nale ba꞉moe matuhulamehole komago emedenamo.”
20 Foi por esse motivo que pedi para ver vocês e conversarmos. Estou preso com estas correntes de ferro por causa daquele que o povo de Israel espera.
21 Ba꞉ba tetelo Yu watowatopa꞉te Polotamo na꞉ga꞉luya꞉, “Nolata. Ale ama꞉ mabuma꞉ komo leta Yudiya hopone kuwateha꞉, ba꞉gala komo aeno ekaka꞉te ebene kapelameha꞉ amia꞉no ododili komoma꞉ eta kuba tabo a kopikiyaa꞉mema꞉.
21 Então eles disseram: — Nós não recebemos nenhuma carta da Judeia a seu respeito. Também nenhum dos nossos irmãos veio de lá com qualquer notícia ou para falar mal de você.
22 Huiyatiya kalakala konomola, a iya꞉tawahala hiya꞉hiya꞉ hopolo komo tawakaluba꞉te amia꞉no uli kapiyuimino komoma꞉ kubanomamo ga꞉lana. Ibino tabo ga꞉la komo da꞉ hibila꞉ o da꞉ ha꞉dala꞉, ba꞉bema꞉ aeno ubi bitana amia꞉no tabo komokomo hidamo kulihoma꞉.”
22 Mas gostaríamos de ouvir você dizer o que pensa, pois sabemos que, de fato, em todos os lugares falam contra essa seita à qual você pertence.
23 Ba꞉bene ba꞉ba tetelo iba꞉te eta kapiya hegela ka꞉miti, ba꞉be hegelalo dopamo da꞉pelamiya꞉ ba꞉bi watowatopa꞉te ba꞉gala komo tabo ulihopi hiliyodopo iba꞉te Polokono genamamo ba꞉bo pekapiyuimiya꞉. Ba꞉bene duiduiya tetene tupuimiti gapogapo teta꞉mo nuluhuku Polote Godokono Ko Gawadubu komo ibi ba꞉bo iya꞉tulamiya꞉. Ba꞉ba tetelo Mosesete Bukamo da꞉miya꞉tiya꞉ ba꞉gala Godokono Ukui Hawakalimipa꞉te da꞉miya꞉tiya꞉, Polote ba꞉bi Buka komokomo ba hawakalilamita ebete ibi ba꞉bo kiyalamiya꞉ Ya꞉suku hibima꞉ komidima꞉.
23 Então marcaram um dia com Paulo. Nesse dia, muitos deles foram ao lugar onde Paulo estava. Desde a manhã até a noite ele lhes anunciou e explicou a mensagem sobre o Reino de Deus . E, por meio da Lei de Moisés e dos livros dos Profetas , procurou convencê-los a respeito de Jesus.
24 Ba꞉bene komo iba꞉te Polokono tabo modoboma꞉ ga꞉late Ya꞉suku hibima꞉ na꞉midiya꞉, huiyatiya komopa꞉te hibima꞉ kamidiya꞉ha꞉.
24 Alguns aceitaram as suas palavras, mas outros não creram.
25 Ba꞉be mabuma꞉ hegelate ba gapogapohona olowabeletihui komote iba꞉tamo da꞉peniya꞉, ba꞉ba tetelo iba꞉te hiya꞉hiya꞉ tabo ba ga꞉lana ibino genamamo ba꞉ dito tolameniya꞉. Ba꞉ba tetelo Polote hibima꞉ midiha꞉ Yunapa꞉tamo ba꞉moe kapiya kodakoda tabo begoeniya꞉, “Godokono Gobogobote ebeno ukui hawakalimidawa Aisayako bikiyamiya꞉, ebete la꞉eno iniwala꞉tamo tote tabo hibinomolo ba꞉ma ka꞉na konolamagima꞉,
25 Então todos foram embora, conversando entre si. Mas, antes que saíssem, Paulo ainda disse mais uma coisa: — O Espírito Santo tinha razão quando falou por meio do profeta Isaías aos antepassados de vocês.
26 — ausente —
26 Pois ele disse a Isaías: “Vá e diga a esta gente: Vocês ouvirão, mas não entenderão; olharão, mas não enxergarão nada.
27 — ausente —
27 Pois a mente deste povo está fechada; eles taparam os ouvidos e fecharam os olhos. Se eles não tivessem feito isso, os seus olhos poderiam ver, e os seus ouvidos poderiam ouvir; a sua mente poderia entender, e eles voltariam para mim, e eu os curaria — disse Deus.”
28 Ba꞉bene Polote ebeno tabo moga꞉melo gala na꞉kagoeniya꞉, “Wadiyala la꞉ niya꞉tawahala꞉, ba꞉ma tetelo Godokono ka꞉ka꞉ mula꞉ komoeno tabo ebete ba꞉ Yuha꞉pa꞉tamo ikalami, mabu iba꞉te kalakalago uliti kolawema꞉na꞉ huiyatiya la꞉leha꞉.”
28 E Paulo terminou, dizendo: — Pois fiquem sabendo que Deus mandou a mensagem de salvação para os não judeus! E eles escutarão!
29 Ba꞉bema꞉ Polokono tabo olamagi komote da꞉wiboniya꞉, Yunapa꞉te ebeno genamane ba tolamena ibi ha꞉kiya ibi ipuwalo olowabeletihui konomago tolameniya꞉.
29 [Depois que Paulo disse isso, os judeus foram embora, discutindo com violência.]
30 Ba꞉bene Polote gogo netewa Loma ko habalo ba emedena ebete kebe wata genama ka꞉huiyahanami, puya꞉te ba꞉be genamamo da꞉pelamenakui ebete ibi kalakalago ba꞉bo uwatenakui.
30 Durante dois anos Paulo morou ali numa casa alugada e recebia todos os que iam vê-lo.
31 Ba꞉bema꞉ ba꞉be tete ga꞉ga꞉nomolo ebete Godokono Ko Gawadubu komo ba꞉gala Kodawa Ya꞉su Kelisokono komo ba꞉bi tawakaluba꞉tamo hawakala olamaginakui, etate ebe kaduhiminakuiha꞉.
31 Ele anunciava o Reino de Deus e ensinava a respeito do Senhor Jesus Cristo, falando com toda a coragem e liberdade.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 28, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.