Atos 28
Tabo Aramia NT (KNV_ARA) vs AAI
1 Ba꞉bene a hiliyonomate olalatihino hakamo da꞉nidimutiya꞉ma꞉, ba꞉be hopo tawakaluba꞉te a na꞉kiyaa꞉miya꞉ ba꞉moe kehaha꞉ kolomolo ditana ba꞉be hopoeno mahilo ba꞉ Molotala.
1 Ataiy ana dones ayey men yait ta aboyouw, naatu nuw imaibo ai’inan, aki i ana Malta nuw ayen.
2 Ba꞉ba tetelo iba꞉te a konomamo malemalea꞉telo haka dodolo koe emadoa꞉mete a ba꞉bo ka꞉miya꞉ aeno ape kotanotanuilamema꞉, mabu wegolate ba uta a ko gibate ua꞉mitiya꞉.
2 Nuw sabuw merarayow gewasin maiyow hiti, ai merar hiyi wairaf hi’asir rari, anayabin toun i yarayar naatu tutuban ea’ani.
3 Ba꞉bene Polote keha piwipiwi nuwatete ba pemaduta, bu kaluti ba꞉be ipuwane puluhukuti ebe kokotolo paliwatate ba꞉bo ta꞉muitanuya꞉.
3 Paul ai heaf na wairaf wan yayara’aten, naatu kok wairaf wabuburin bai kayam tit, Paul uman yub fifin.
4 Ba꞉bema꞉ Molota hoponapa꞉te kaluti Polokono kokotolo ta꞉muitanalo dumiya꞉, ibi ipuwalo komopa꞉te komopa꞉tamo na꞉ga꞉luya꞉, “Ba꞉ hibila, ba꞉moe dubuti eta dubu anakapumi. Numa꞉la꞉, tawakaluba꞉tamo kuba huiya dikalamenako ba꞉be aeno ida꞉da꞉lino gobogobote ebetamo kuba huiya ikame! Ebete kehaha꞉ kolomoeno olalati ipuwane dalahula꞉ka, huiyatiya ebeno kuba huiyate eta gabodo ebetamo hibilo a꞉puluhuku.”
4 Nuw sabuw Paul umanamaim kok fifin inu’in hi’itin basit taiyuwih hio, iti orot i uman rara. Riy yan yawasin taiy na yen, baise koubaitotorayan ana god men ekokok boro yawasin nama.
5 Ba꞉ba tetelo Polote ebeno kokotone kalu danamogamiduya꞉ koa꞉mo ba꞉ dito guya꞉, huiyatiya Polokono apa꞉mo kaluino helote kodoluya꞉ha꞉.
5 Baise Paul uman ta’asiy kok wairaf wan yen earah naatu men abisa ta isan matar.
6 Ba꞉bene tawakaluba꞉te ebe ba umita ibino ukuilo ba꞉bo ga꞉luya꞉, tatalila ebete kohoema꞉ne. Huiyatiya tete ga꞉ga꞉dopo nipo dumitiya꞉ ba꞉ba tetelo iba꞉te ibino ukui hiya꞉ma꞉ midiliti na꞉ga꞉luya꞉, “Diyala, ebe da꞉ kuba lumagiha꞉, huiyatiya aeno ida꞉da꞉lino gobogobo etate ba꞉moe dubuino holoholamo atamo kuda꞉ a꞉puluhuku!”
6 Sabuw hima hi’itin hinotanot i boro uman tadaw o an ta’uy tare tamorob. Baise manin maiyow hima hikakaif men abisa ta isan matar, imih hai not hibotabir hio, “Iti orot i god wari’en!”
7 Ba꞉be kehaha꞉ kolomolo ditanami ba꞉be hopoeno ko gabomani dubuino mahilo ba꞉ Pubiliyasitila, ale kebe haka dodamo ka꞉nidimutiya꞉ma꞉ ba꞉be haka tamelo ebeno koko pali haka ba꞉gala genamate na꞉pola꞉ma꞉nami. Ba꞉be dubuti a komopi malemalea꞉telo uwatete a ebeno genamamo dito magatoiya꞉, ba꞉bene netewa-kapiya hegelalo ebete a hidamo ba ua꞉menate ba꞉bo owalubinakui.
7 Nati dones inan sisibin turin i orot wabin Publius ana bar merar. Publius i nati nuw hai orot gagamin. Ai merar yi, veya tounu ana nanawan na’atube bairi ama ituwi.
8 Ba꞉ba tetelo Pubiliyasikono nabiwi tawetawete ba uminate ne hawa꞉go lihonakui, ba꞉bema꞉ Polote ba꞉be kadeleno wata baha꞉mo tote Godotamo ba netoetoe kokoto ebetamo da꞉nemowatimiya꞉, ebete ba꞉bo hiduya꞉.
8 Publius tamah sawow biyan ana fora’abin ra’at, naatu yan yub ana gem yan inu’in. Paul na ana bar run isan yoyoban, biyan butubun naatu yawas.
9 Ba꞉bene Polote dododiya꞉ Molota hoponapa꞉te ba꞉be komo ulihote, komo hegelalo iba꞉te ibino temetema꞉gopi da꞉magahelenakui Polote Godokono heloamo ba꞉bo hiduilamenakui.
9 Sawar iti mamatar ana tur hinowar, sabuw iyab nati nuwamaim hisawow hi’inu’in hinan etei hiyawas.
10 Ba꞉be mabuma꞉ iba꞉te a milia꞉mehoelo malemale ilina hiliyonomo atamo dito ikaa꞉mehoenakuya꞉, ba꞉gala ale eta ko palai boga꞉go gala tolamema꞉ da꞉kewageliya꞉ma꞉, ba꞉ba tetelo agodolo kebe ilinate modobolo pola꞉naheno iba꞉te ba꞉bi ilina wadahete boga꞉mo atumu dito kamiya꞉tea꞉miya꞉.
10 Naatu hai kakaf gagamin na’in aki hiti, wa afe’en ayey ana veya ai remor isan abisa akokok etei hibaisi.
11 Ale Molota hopolo ba emede netewa-kapiya manome da꞉wibuya꞉, ba꞉ba tetelo ale eta ko palai boga꞉go tolame gala dito katupuimiya꞉ma꞉. Ba꞉bene ko huhuino tete puluhukuhino ba꞉be bogete dopamo A꞉lesandiya habane Molota hopamo puluhukuti, ko huhuino wibo tete ba꞉bo pelatimiya꞉ ba꞉gala ba꞉be bogeno wato netewala, ba꞉moe boge namutudawate Lomanapino ida꞉da꞉lino Nedewale Gugudino holoholamo ododiliya꞉.
11 Sumar tounu ama’ama ufunamaim wa ta Alexandria’ane nan abai. Iti wa wabin, “God Kikifu” anayabin iti wa nanamaim i Kastor naatu Folux hairi hai yumat hikirum hi’inu’in. Rarab siba’u aki nati nuwamaim wa tafan ama in rarab siba’u sawar.
12 Ba꞉bene a ba꞉be boga꞉go kehaha꞉ kolomo na꞉hiwalete Silakuse ko habamo nikuliti netewa-kapiya hegela ba꞉bo nemediya꞉ma꞉.
12 Wa abai atit an tafaram wabin Sarakus imaim arun veya tounu imaim ama.
13 Ba꞉ba tetelo ale gala katolamete kehaha꞉ kolomo kana꞉hiwalete Legiyama habamo ba꞉bo nikuliya꞉ma꞉, ba꞉bene eta hegelalo hido huhuti siyale hapuni da꞉piya꞉, ba꞉be huhuti netewa hegelalo a ba powalubi bogete tote Putiyoli habamo ba꞉ dito nutiya꞉.
13 Naatu nati’imaim atit anunuw ana Rhegium bar merar gagamin arun imaim a’in. Mar to waruw gurufune busuruf babin, naatu aki atit anunuw veya bairu’abin Puteoli arun.
14 Ba꞉bolo ale komo Ya꞉suku hibima꞉ midipi ekaki da꞉nulamiya꞉ma꞉, iba꞉te a na꞉kiyaa꞉miya꞉ iba꞉go kemedema꞉, ba꞉bema꞉ ale iba꞉go sa꞉ba꞉ni hegela emedete gala nato gabodo na꞉katolamiya꞉ma꞉ Loma ko habamo.
14 Nati’imaim baitumatumayah afa hima’am atitourih naatu hifefeyani bairi fur ta’imon ama. Imaibo aremor ana Rome atit.
15 Ba꞉bene komo Lomanapi hibima꞉ midipa꞉te aeno komo uliti, iba꞉te gabo tetelo ago alugama꞉ ko habane ba꞉bo pelamiya꞉. Ibi ipuwalo dopo tawakaluba꞉te A꞉piyase haboeno ilina kolowami habalo ago palugate, ba꞉gala komopa꞉te gabo tetelo ago gala na꞉kapaluguya꞉, ba꞉be gabo teteno mahilo ba꞉ ‘Kapela Tawakalubino Netewa-kapiya Laha Genama Tetela.’ Ba꞉ba tetelo Polote ba꞉bi Lomanapino holoholo dulamiya꞉ ebete Godotamo kalakala tabo ba goe tepo ipuwalo helo ba꞉bo lawiya꞉.
15 Baitumatumayah Rome hima’am aki anan bigai hinowar basit hina Apius ahar ana efan hitit, naatu afa hina Nanawan Bar Tounu hibatabat imaim hi’iti ai merar hiyi, Paul iti sabuw i’itih ana veya God ana merar yi naatu i koufair gagamin maiyow bai.
16 Ba꞉bene ale Loma ko habamo hibilo da꞉nikuliya꞉ma꞉, ba꞉ba tetelo gabomana꞉te Poloko na꞉ga꞉lamiya꞉ ebete du genamalo a꞉kemeda꞉mene, huiyatiya eta genamanomolo ba nemede eta alaholodawa dubu kapiyate eba꞉go kemedema꞉ne ebete alahula꞉kapoma꞉.
16 Ana Rome atitit ana veya, Paul akisin ma isan ana baibasit hitin, naatu baiyowayah orot ta hiyai kaif hairi hima.
17 Netewa-kapiya hegela da꞉peniwibuya꞉, Polote tabo ba꞉bo noemiya꞉ Loma ko habalo demedehonama꞉ ba꞉bi Yunapino watowatopa꞉te ebetamo kopelamema꞉, mabu hibila, iba꞉te Ya꞉sukunu hibi komo dopamo kuliya꞉ha꞉. Ba꞉bene iba꞉te da꞉pekapiyuya꞉ ebete iba꞉tamo na꞉goiya꞉, “Naeno nana꞉la꞉, ba꞉moe komo ba꞉ hibila, nale aeno Yu tawakaluba꞉tamo eta kuba kododiha꞉ ba꞉gala aeno iniwalino kukala eta kapiya kadikamidaleha꞉, huiyatiya komo aeno tawakaluba꞉te natamo ba maubahale iba꞉te Yelusalemalo na lawenete Loma gabomanino kokotamo ba꞉ dito ihateniya꞉.
17 Veya tounu ufunamaim Jew orot ukwarih etei Paul eaf hiru’ay. Eaf hiruru’ay ana veya’amaim iuwih eo, “Taitu ayu i men kafa’imo ata sabuw isah asinaf kakaf, naatu uwatanah hai binanakwar abisa hibitit aigigimimih, baise Jerusalem imaim ayu hifatumu naatu hibuwu Rome gawan umanamaim hiya’u.
18 Ba꞉bene komo gogote da꞉petohui ba꞉ba tetelo gabomana꞉te naeno komo ba anagiya꞉midaname, iba꞉te na hoea꞉mo koenamema꞉ naeno eta kapiya kuba kumiha꞉, huiyatiya ibi ubila na du genamane dito kuluhukunatenema꞉.
18 Ayu ubar hitu bairi ao hinunutitiy au kakafin men ta hitita’ur boro ata morob, imih hikok boro hitabotaitu.
19 Ba꞉be mabuma꞉ Yunapa꞉te gabomana꞉tamo ibino ubiha꞉ komo koamo hawakalimiya꞉, ba꞉bene na gabomanino tabo anagiya꞉mida habalo ba la꞉na nale eta gabo kumiha꞉. Ba꞉bema꞉ ba꞉ba tetelo nale naeno ubi komo hawakala ihatimo Sisakono holoholo hapulu naeno kuba ododiha꞉ komo konehawakalimima꞉, huiyatiya la꞉ nonolata, naeno ukuiti kitanuiha꞉ Sisakono holoholo hapulu aeno Yu tawakalubino komoma꞉ eta kuba tabo konegoema꞉.
19 Baise Jew sabuw men hikok ayu hitabotaitu, imih ayu Caesar isan ai fefeyan. Iti asisinaf i men ata sabuw ubar baitih na’atube abiwa’an.
20 Ba꞉ hibila, nale la꞉go tabo kolamagimima꞉ tabo ba꞉bema꞉ poememo. Ba꞉bema꞉ wadiyala la꞉le naeno kokotolo ditana ba꞉moe auli hale numa꞉la꞉, mabu a Isalaela tawakaluba꞉te pokono pe komoma꞉ kalakalago da꞉latiminama꞉, ba꞉be Kodawa mabuma꞉ nale ba꞉moe matuhulamehole komago emedenamo.”
20 Ana’an iti isan ayu kwa aifefeyan kwatan kwata’itu bairit tatao isan. Ayu hifatumu dibur ama’am anayabin i Israel sabuw orot nati biyanamaim nuhih fot tema’am isan.”
21 Ba꞉ba tetelo Yu watowatopa꞉te Polotamo na꞉ga꞉luya꞉, “Nolata. Ale ama꞉ mabuma꞉ komo leta Yudiya hopone kuwateha꞉, ba꞉gala komo aeno ekaka꞉te ebene kapelameha꞉ amia꞉no ododili komoma꞉ eta kuba tabo a kopikiyaa꞉mema꞉.
21 Hiya’afut hio, “Aki Judea’ane men fef ta o isa abaimih, na’atube taituwat nati’ine men o asinaf isan naatu abisa isisinaf kakaf ana tur men ta na eo anowar.
22 Huiyatiya kalakala konomola, a iya꞉tawahala hiya꞉hiya꞉ hopolo komo tawakaluba꞉te amia꞉no uli kapiyuimino komoma꞉ kubanomamo ga꞉lana. Ibino tabo ga꞉la komo da꞉ hibila꞉ o da꞉ ha꞉dala꞉, ba꞉bema꞉ aeno ubi bitana amia꞉no tabo komokomo hidamo kulihoma꞉.”
22 Baise aki akokok o anot i ku’o anowar, anayabin efan ta ta etei sabuw iti o a kou’ay boubun isan hio tegamigam anonowar.”
23 Ba꞉bene ba꞉ba tetelo iba꞉te eta kapiya hegela ka꞉miti, ba꞉be hegelalo dopamo da꞉pelamiya꞉ ba꞉bi watowatopa꞉te ba꞉gala komo tabo ulihopi hiliyodopo iba꞉te Polokono genamamo ba꞉bo pekapiyuimiya꞉. Ba꞉bene duiduiya tetene tupuimiti gapogapo teta꞉mo nuluhuku Polote Godokono Ko Gawadubu komo ibi ba꞉bo iya꞉tulamiya꞉. Ba꞉ba tetelo Mosesete Bukamo da꞉miya꞉tiya꞉ ba꞉gala Godokono Ukui Hawakalimipa꞉te da꞉miya꞉tiya꞉, Polote ba꞉bi Buka komokomo ba hawakalilamita ebete ibi ba꞉bo kiyalamiya꞉ Ya꞉suku hibima꞉ komidima꞉.
23 Basit Paul bairi veya hiyai naatu nati veya’amaim sabuw rou’ay gagamin na’in hiru’ay. Paul ma’am ana efanamaim. Mar auman Paul busuruf God ana aiwob isan kubuna naatu eorerereb etei hinowar. Sinaftobon Moses ana ofafaramaim naatu dinab oro’orot hai turamaim sabuw botabirih Jesu dogoroh baitinin isan ma iuwih in veya re.
24 Ba꞉bene komo iba꞉te Polokono tabo modoboma꞉ ga꞉late Ya꞉suku hibima꞉ na꞉midiya꞉, huiyatiya komopa꞉te hibima꞉ kamidiya꞉ha꞉.
24 Sabuw afa abisa eo i hitumatum, baise sabuw afa i men hitumatum.
25 Ba꞉be mabuma꞉ hegelate ba gapogapohona olowabeletihui komote iba꞉tamo da꞉peniya꞉, ba꞉ba tetelo iba꞉te hiya꞉hiya꞉ tabo ba ga꞉lana ibino genamamo ba꞉ dito tolameniya꞉. Ba꞉ba tetelo Polote hibima꞉ midiha꞉ Yunapa꞉tamo ba꞉moe kapiya kodakoda tabo begoeniya꞉, “Godokono Gobogobote ebeno ukui hawakalimidawa Aisayako bikiyamiya꞉, ebete la꞉eno iniwala꞉tamo tote tabo hibinomolo ba꞉ma ka꞉na konolamagima꞉,
25 Taiyuwih wanawanahimaim Paul ana tur yomanin eo isan hibusuruf hibibas ufunamaim himisir hitit hin. Paul eo, “Anun Kakafiyin i turobe uwatanah isah dinab orot Isaiah iwan eo,
26 — ausente —
26 ‘Kwen sabuw iti isah kuo,
27 — ausente —
27 Anayabin nati sabuw fudirih i fokar.
28 Ba꞉bene Polote ebeno tabo moga꞉melo gala na꞉kagoeniya꞉, “Wadiyala la꞉ niya꞉tawahala꞉, ba꞉ma tetelo Godokono ka꞉ka꞉ mula꞉ komoeno tabo ebete ba꞉ Yuha꞉pa꞉tamo ikalami, mabu iba꞉te kalakalago uliti kolawema꞉na꞉ huiyatiya la꞉leha꞉.”
28 Isan imih ayu akokok kwa kwanaso’ob, God ana yawas i Ufun Sabuw isah ebiyafar naatu i boro tur hinanowar!”
29 Ba꞉bema꞉ Polokono tabo olamagi komote da꞉wiboniya꞉, Yunapa꞉te ebeno genamane ba tolamena ibi ha꞉kiya ibi ipuwalo olowabeletihui konomago tolameniya꞉.
29 Tur iti eo ufunamaim Jew hihamiy taiyuwih higam auman hin.
30 Ba꞉bene Polote gogo netewa Loma ko habalo ba emedena ebete kebe wata genama ka꞉huiyahanami, puya꞉te ba꞉be genamamo da꞉pelamenakui ebete ibi kalakalago ba꞉bo uwatenakui.
30 Kwamur rou’ab tutufin Paul bar ta tutubun imaim ma naatu sabuw iyab itinamih hinan i mar etei hai merar yiy.
31 Ba꞉bema꞉ ba꞉be tete ga꞉ga꞉nomolo ebete Godokono Ko Gawadubu komo ba꞉gala Kodawa Ya꞉su Kelisokono komo ba꞉bi tawakaluba꞉tamo hawakala olamaginakui, etate ebe kaduhiminakuiha꞉.
31 Nati’imaim ma’am men kafa’imo bir naatu men abisa ta ana ef ya’afutimih, baise God ana aiwob isan ma binan, naatu Jesu Keriso isan sabuw i’obaibiyih.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 28, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.