Atos 23
Tabo Aramia NT (KNV_ARA) vs VC
1 Ba꞉ba tetelo Polote toleheno Yunapi Ka꞉nisolo dubu ulameholelo na꞉goiya꞉, “Naeno nana꞉la꞉, gogo hiliyonomo pete ba꞉ma teta꞉mo puluhuku, nale Godokono holoholo hapulu naeno tepo ipuwoeno mulu ukuido tuputupulu ba emedena ebetamo eta kuba kododiya꞉ha꞉.”
1 Paulo, fitando os olhos nos membros do conselho, disse: Irmãos, eu tenho procedido diante de Deus com toda a boa consciência ate o dia de hoje...
2 Ba꞉bema꞉ Godotamo hawa꞉goeno ikamehopino Hununomo Watodawa, ebeno mahilo A꞉nanayasitila, ebete Poloko tamelo da꞉la꞉mota꞉hanuya꞉ ba꞉bi dubu na꞉kiyalamiya꞉ etate ebe tabone kanagalimima꞉.
2 Mas Ananias, sumo sacerdote, mandou aos que estavam ao seu lado que lhe batessem na boca.
3 Polote ba꞉be tabo uliti ebetamo na꞉huiyuya꞉, “A꞉iye! Godote huiyatiya ama꞉ kanagalimima꞉na꞉ta! Ama꞉ kuba kala imi tawakaluba꞉te hido keyakeya tita꞉goenoma꞉ da꞉midi ba꞉ba ka꞉nala, hunu tama modobola huiyatiya ipuwa abalenomola. Ama꞉ tabo anagiya꞉midadawoeno oko habalo ba luta, wadiyala ama꞉ naeno komo Mosesekono Tutumu komago modobolo nanagiya꞉midanama꞉. Ba꞉bema꞉ mabu keka꞉ ama꞉le na anagalinamema꞉ da꞉gaa꞉? Ba꞉be ododi ipuwalo ama꞉ ha꞉kiya Mosesekono eta tutumu adikamidala꞉ta!”
3 Então Paulo lhe disse: Deus te ferirá também a ti, hipócrita! Tu estás aí assentado para julgar-me segundo a lei, e contra a lei mandas que eu seja ferido?
4 Ba꞉ba tetelo Poloko tamelo da꞉la꞉mota꞉hanuya꞉ ba꞉bi dubate ebe na꞉kiyahamiya꞉, “Mabu keka꞉ ama꞉le Godotamo hawa꞉goeno ikamehopino Hununomo Watodawa diduduputima꞉? Ama꞉ konomo kuba bododa꞉ta!”
4 Os assistentes disseram: Tu injurias o sumo sacerdote de Deus.
5 Polote na꞉huiyuya꞉, “Naeno nana꞉la꞉, nonolata. Hibila, Godokono Buka tabote ba꞉ma ka꞉na itana, ‘Amia꞉no tawakalubino watowatopi ipuwalo etoeno komoma꞉ kuba tabo akagaa꞉la꞉.’ Na iya꞉tawaha꞉ ebete Godotamo hawa꞉goeno ikamehopino Hununomo Watodawama꞉ deda꞉na.”
5 Respondeu Paulo: Não sabia, irmãos, que é o sumo sacerdote. Pois está escrito: Não falarás mal do príncipe do teu povo {Ex 22,28}.
6 Ba꞉ba tetelo da꞉kapiyuimiya꞉ ba꞉bi Yunapi Ka꞉nisolo dubu Polote ulamiya꞉, hapulu Sa꞉diyusi kapiyuimipila, hapulu Pa꞉lisi kapiyuimipila. Ba꞉bema꞉ ebete eta ukui lawete ebeno tabo madodo adipatelo iba꞉tamo na꞉goiya꞉, “Naeno nana꞉la꞉! Na ba꞉ Pa꞉lisi kapiyuimidawala ba꞉gala naeno nabi atumu Pa꞉lisi kapiyuimipila! Numa꞉la꞉, na hibima꞉ na꞉midinamo Godote ha꞉laha tawakalubi ka꞉ka꞉mo kowadiya꞉paa꞉latelema꞉ne, ba꞉bema꞉ la꞉ komopa꞉te naeno komo huiyatiya kubamo anagiya꞉midanamitamata!”
6 Paulo sabia que uma parte do Sinédrio era de saduceus e a outra de fariseus e disse em alta voz.: Irmãos, eu sou fariseu, filho de fariseus. Por causa da minha esperança na ressurreição dos mortos é que sou julgado.
7 Ebete ba꞉moe tabo dolamagiya꞉, ba꞉ba tetelo Ka꞉nisolo dubu ipuwalo anagiya꞉mida komote uluhukuti, ba꞉bene Pa꞉lisi kapiyuimipi ba꞉gala Sa꞉diyusi kapiyuimipi iba꞉te ba꞉bo olowabeletihuitiya꞉.
7 Ao dizer ele estas palavras, houve uma discussão entre os fariseus e os saduceus, e dividiu-se a assembléia.
8 Ibino olowabeletihui komoeno mabu ba꞉ma ka꞉nala, Sa꞉diyusi kapiyuimipa꞉te na꞉ga꞉lanaka Godote ha꞉laha tawakalubi ka꞉ka꞉mo a꞉kawadiya꞉paa꞉latela꞉mene, huiyatiya Pa꞉lisi kapiyuimipa꞉te hibima꞉ na꞉midina Godote ba꞉be komo hibilo kododima꞉ne. Ba꞉gala Sa꞉diyusi kapiyuimipa꞉te na꞉ga꞉lanaka Godokono Hunu Haboeno nopopi puliyala ba꞉gala tawakalubino gobogobo puliyala, huiyatiya Pa꞉lisi kapiyuimipa꞉te na꞉ga꞉lanaka Godote ebeno Hunu Haboeno nopopi ododiliti ba꞉gala tawakalubino ape gobogobago aka-ododiliya꞉.
8 {Pois os saduceus afirmam não haver ressurreição, nem anjos, nem espíritos, mas os fariseus admitem uma e outra coisa.}
9 Ba꞉bema꞉ Yunapi Ka꞉nisolo dubuino olowabeletihui ipuwalo tabo itatihuilo helo tabonomote uluhukutiya꞉, ba꞉bene komo Pa꞉lisi kapiyuimipino Godokono Tutumu Tabo iya꞉tulamepa꞉te pakaminate helonomamo na꞉ga꞉luya꞉, “A ba꞉moe dubugodolo eta kuba kumitaha꞉! Diyala, eta hido gobogobo o Hunu Haboeno eta nopodawate ebetamo Godokono nopo kuda꞉ a꞉hawakalimiya꞉!”
9 Originou-se, então, grande vozearia. Levantaram-se alguns escribas dos fariseus e contestaram ruidosamente: Não achamos mal algum neste homem. {Quem sabe} se não lhe falou algum espírito ou um anjo...
10 Ba꞉bene Ka꞉nisolo ipuwalo olowabeletihui komote da꞉kuya꞉ alaholo tatalila. Ba꞉ba tetelo alaholohopino watodawate na꞉toletolitiya꞉ komopa꞉te Poloko kubamo anagalimiholo anakapumidimina꞉, ba꞉bema꞉ Polokono ka꞉ka꞉ komula꞉mema꞉ ebete ebeno alaholohopi na꞉kiyalamiya꞉, iba꞉te Ka꞉nisoloeno kapiyuimi ipuwamo nepalagate Poloko nelawete Loma gabomanino konomo genamamo gala kakamagatama꞉.
10 A discussão fazia-se sempre mais violenta. O tribuno temeu que Paulo fosse despedaçado por eles e mandou aos soldados que descessem, o tirassem do meio deles e o levassem para a cidadela.
11 Ba꞉bene ba꞉be dulu Kodawa Ya꞉suti Poloko tamelo putinate ebe na꞉pegoemeniya꞉, “Ama꞉ na꞉kodakoda! Mabu ama꞉ na mabuma꞉ ba꞉moe Yelusalemalo tabo hidamo dolamaga꞉ka, ama꞉ Loma ko habamo tote ba꞉be atu tabo na꞉kanolamagiya꞉.”
11 Na noite seguinte, apareceu-lhe o Senhor e lhe disse: Coragem! Deste testemunho de mim em Jerusalém, assim importa também que o dês em Roma.
12 Ba꞉bene eta duiduiyalo komo Yu dubate pekapiyuimiti nopo ba petamote Godokono mahilamo helo tabo ba꞉ma ka꞉na pega꞉luya꞉, iba꞉te baa꞉ nahaheno ba꞉gala beya nihoheno talonalo pola꞉nate Poloko anakapumi teta꞉mo ba꞉bo kikulima꞉.
12 Quando amanheceu, coligaram-se alguns judeus e juraram com imprecações não comer nem beber nada, enquanto não matassem Paulo.
13 Ba꞉ba tetelo ba꞉moe nopo da꞉tamotiya꞉ ba꞉bi dubate ibino kuititi da꞉lawiya꞉ 40 a꞉gogoluya꞉.
13 Eram mais de quarenta as pessoas que fizeram essa conjuração.
14 Ba꞉bene ba꞉bi dubate Godotamo hawa꞉goeno ikamehopino hununomo watowatopi ba꞉gala komo Yunapino koko dubatamo tolamete na꞉nega꞉luya꞉, “Aeno ukui kapiyuimiti ale Godokono mahilamo tabo ba꞉ma ka꞉na hibilo ga꞉lama꞉, ale baa꞉ nahaheno talonalo pola꞉nate Poloko anakapumi teta꞉mo ba꞉bo kikulima꞉.
14 Foram apresentar-se aos sumos sacerdotes e aos cidadãos, dizendo: Juramos solenemente nada comer enquanto não matarmos Paulo.
15 Ba꞉bema꞉ wadiyala la꞉ aeno komo Ka꞉nisolo dubago Loma gabomanino alaholohopino watodawatamo tabo na꞉noemiya꞉la꞉, ebete Poloko genamane puluhukutiti la꞉tamo komagahema꞉. La꞉le ha꞉da amihome gabodo ebe na꞉nega꞉lamiya꞉la꞉ ba꞉ma ka꞉na, la꞉ ubila Polokono komo hidamo kanagiya꞉midamema꞉ ba꞉gala ebeno tabo komokomo gala kakulihoma꞉. Huiyatiya ebete Poloko da꞉magahemene, la꞉tamo puluhukuhino a ya꞉lo kohidoma꞉nema꞉ ebe gabo tetelo kanakapumima꞉.”
15 Vós, pois, ide com o conselho requerer do tribuno que o conduza à vossa presença, como se houvésseis de investigar com mais precisão a sua causa; e nós estamos prontos para matá-lo durante o trajeto.
16 Huiyatiya ba꞉ba tetelo Polokono bohelete dalahimiya꞉, ba꞉be kuhiti Yu dubate nopo da꞉tamotitiya꞉ ba꞉be tabo uliti, diya gabodo Lomanapi alaholohopino konomo genamamo tote Poloko ba꞉bo nikiyamiya꞉.
16 Mas um filho da irmã de Paulo, inteirado da cilada, dirigiu-se à cidadela e o comunicou a Paulo.
17 Ba꞉bene Polote alaholohopino eta gawadubu ebetamo ka꞉miti ebe na꞉goemiya꞉, “Ba꞉moe uli ape dubu la꞉eno Watodawatamo na꞉magata, mabu ebegodolo eta komo bitana Watodawa kokiyamema꞉.”
17 Este chamou a si um dos centuriões e disse-lhe: Leva este moço ao tribuno, porque tem alguma coisa a lhe transmitir.
18 Ba꞉bene alaholohopino gawadubuti ba꞉be kuhi ebeno watodawatamo magatate na꞉negoemiya꞉, “Aeno du genamalo da꞉luta ba꞉be dubu Polote na a꞉kiyaname ba꞉moe uli ape dubu ama꞉tamo komagahema꞉, mabu ebegodolo eta komo bitana ama꞉ kokiyamema꞉.”
18 Ele o introduziu à presença do tribuno e lhe disse: O preso Paulo rogou-me que trouxesse este moço à tua presença, porque tem alguma coisa a dizer-te.
19 Ba꞉ba tetelo alaholohopino watodawate ba꞉be kuhi kokotamo lawete nanekela꞉mo hiya꞉ baha꞉mo ebe magatate diya ba꞉bo nalatediya꞉, “Ama꞉godolo bada komote kitana na kiyanamema꞉?”
19 O tribuno, tomando-o pela mão, retirou-se com ele à parte e perguntou: Que tens a dizer-me?
20 Ebete na꞉huiyuya꞉, “Komo Yu dubate ukui a꞉kapiyuimiya꞉ ama꞉ ba꞉ma ka꞉na kopikiyamema꞉, ama꞉ dumutu Poloko ba꞉moe genamane uluhukutiti ibino Ka꞉nisolo dubatamo komagatama꞉. Ba꞉ba tetelo iba꞉te ha꞉da amiho gabodo ama꞉ ba꞉ma ka꞉na kopikiyamema꞉na꞉ta, ibi ubila Polokono komo hidamo anagiya꞉midamete ebeno tabo komokomo gala kakulihoma꞉. Huiyatiya ba꞉be tabo hibiha꞉.
20 Respondeu-lhe ele: Os judeus têm combinado rogar-te amanhã que apresentes Paulo ao Grande Conselho, como se houvessem de inquirir dele alguma coisa com mais precisão.
21 Ama꞉ ibino tabamo akapapamiwatala꞉, mabu 40 dubu keba ka꞉nala꞉ka꞉ ba꞉bako dubate Polokono to gabolo tanama miya꞉teholemete ba꞉bo ba꞉pola꞉na, ebe belatimita. Iba꞉te ukui kapiyuimiti Godokono mahilamo helo tabo ba꞉ma ka꞉na ga꞉laka, iba꞉te baa꞉ nahaheno ba꞉gala beya nihoheno talonalo pola꞉nate Poloko anakapumi teta꞉mo kikulima꞉. Hibila, iba꞉te ya꞉lo hidote ama꞉ belatimitata, ama꞉le amia꞉no alaholohopi kokiyalamema꞉ iba꞉te Poloko ba꞉bamo komagatama꞉.”
21 Mas tu não creias, porque mais de quarenta homens dentre eles lhe armam traição. Juraram solenemente nada comer, nem beber, enquanto não o matarem. Eles já estão preparados e só esperam a tua permissão.
22 Ba꞉bene alaholohopino watodawate ba꞉be kuhi ba noeme na꞉kiyamiya꞉, “Ama꞉le na da꞉pikiyanama꞉, ba꞉be komo komopa꞉tamo akanehawakalima꞉la꞉.”
22 Então o tribuno despediu o moço, ordenando-lhe que a ninguém dissesse que o havia avisado.
23 Ba꞉ba tetelo alaholohopino watodawate ebeno hopopi gawadubu netewa ebetamo ka꞉lamiti ibi na꞉kiyalamiya꞉, “La꞉eno 200 kiyokiyo gila꞉mo alaholohopi dubu, ba꞉gala komo 70 oso-boga꞉go da꞉wapata꞉lamena ba꞉bi alaholohopi dubu, ba꞉gala komo 200 kibila꞉mo alaholohopi dubu, la꞉le ibi hiliyonomo uwatete na꞉hiduya꞉la꞉ ka꞉lo dulu 9 koloko tetelo Sisaliya ko habamo kotolamema꞉.
23 Depois disso, chamou ele dois centuriões e disse-lhes: Preparai duzentos soldados, setenta cavaleiros e duzentos lanceiros para irem a Cesaréia à terceira hora da noite.
24 Ba꞉gala komo oso-boge Poloko mabuma꞉ modobolo nuwata꞉la꞉, ebete ibi hunamo emedete kotoma꞉. Na ubila la꞉le ebe aeno Loma gabomanino kapela Ko Gawadubu Pilikisitamo olalatihino hidamo na꞉magatuya꞉la꞉.”
24 Aprontai também cavalgaduras para Paulo, que tendes de levar com toda a segurança ao governador Félix.
25 Ba꞉bene ba꞉ba tetelo alaholohopino watodawate leta ododiti tabo ba꞉ma ka꞉na miya꞉tiya꞉,
25 E ele escreveu uma carta nestes termos:
26 Naeno Hidonomo Ko Gawadubu Pilikisi, ama꞉ nolata. Na Kolodiyasi Lisiyasiti ba꞉moe leta ama꞉tamo poememo.
26 Cláudio Lísias ao excelentíssimo governador Félix, saúde!
27 Pote ama꞉tamo ba꞉moe letago da꞉puluhukumini, ba꞉moe dubuino komo ba꞉ma ka꞉nala. Eta hegelalo Yunapa꞉te ebe heloamo lawete anakapumima꞉ dewageliti, nale komo alaholohopi uwatete ibino helo ipuwane ebe ba꞉bo uluhukutimo, mabu nale ba꞉moe komo iya꞉tawuimo ebete Loma gabomanino pepago da꞉pata꞉na.
27 Esse homem foi preso pelos judeus e estava a ponto de ser morto por eles, quando eu, sobrevindo com a tropa, o livrei, ao saber que era romano.
28 Ba꞉bene ebete Yunapa꞉tamo kebe kuba kododi, nale ba꞉be komo hidamo kiya꞉tawama꞉ ubi ba ihate ebe ibino Ka꞉nisolo dubuino holoholo hapuamo ba꞉bema꞉ magatuimo.
28 Então, querendo saber a causa por que o acusavam, levei-o ao Grande Conselho.
29 Ba꞉bolo nale iya꞉tawuimo, iba꞉te ibino iniwalino tutumuino komokomoma꞉ ebetamo da꞉maubahaliti, huiyatiya ebete eta ko kuba kododiha꞉ nale ebe hoea꞉mo o du genamamo ebema꞉ oemela.
29 Soube que era acusado sobre questões da lei deles, sem haver nele delito algum que merecesse morte ou prisão.
30 Ba꞉moe komo gala hapuni etate diya gabodo pete na a꞉pikiyanami, komo Yu dubate ebe kanakapumima꞉ eta gabo bihiduimiya꞉. Ba꞉bema꞉ nale ba꞉be komo uliti ebe ama꞉tamo tiyonomolo poememo, ba꞉gala nale ebetamo da꞉maubahaliti ba꞉bi dubu a꞉kiyalamimo iba꞉te amia꞉no holoholo hapulu ebeno komo kopanagiya꞉midamema꞉. Kalakala konomola, ba꞉moe ba꞉ naeno tabo kuititila.
30 Mas, como tivesse chegado a mim a notícia das traições que maquinavam contra ele, envio-o com urgência a ti, intimando também aos acusadores que recorram a ti. Adeus.
31 Ba꞉bema꞉ alaholohopino gawadubu netewapa꞉te ibino watodawoeno tabamo papamila꞉te, ebeno leta lawete ba꞉be dulu iba꞉te ibino alaholohopa꞉go Poloko A꞉ntipatisi habamo dito magataniya꞉.
31 Os soldados, conforme lhes fora ordenado, tomaram Paulo e o levaram de noite a Antipátride.
32 Ba꞉bene eta hegelalo natamo da꞉tolamitiya꞉ ba꞉bi alaholohopi dubu hiliyonomate Yelusalema ko haboeno gabomani genamamo gala kawilalete dito kapelamiya꞉, huiyatiya oso-boga꞉go da꞉tolamitiya꞉ ba꞉bi alaholohopi dubate Poloko ha꞉kiya magatuya꞉ Sisaliya ko habamo. Ba꞉bolo iba꞉te kapela Ko Gawadubutamo nikuliti ibino watodawoeno leta ba nikame Poloko ebeno umi ipuwamo ba꞉bo nihatiya꞉.
32 No dia seguinte, voltaram para a guarnição, deixando que os soldados da cavalaria o escoltassem.
33 — ausente —
33 À sua chegada a Cesaréia, entregaram ao governador a carta e apresentaram-lhe também Paulo.
34 Ba꞉ba tetelo kapela Ko Gawadubuti ba꞉be leta ka꞉lamiholete Poloko ba꞉bo alatediya꞉ ebe kebe hoponapila꞉ka꞉. Ba꞉bene Polote ebe Silisiya hoponapima꞉ eda꞉ma꞉ da꞉goiya꞉, Ko Gawadubuti ba꞉be tabo duliya꞉
34 Ele, depois de lê-la e perguntar de que província ele era, sabendo que era da Cilícia, disse:
35 ebetamo gala na꞉kagoiya꞉, “Ama꞉le kuba ododima꞉ da꞉ga꞉luti ba꞉bi dubate mamo da꞉pikulimina꞉, ba꞉ba tetelo nale amia꞉no komo kanagiya꞉midamema꞉nemata.” Ba꞉bema꞉ ebete ebeno komo alaholohopi na꞉kiyalamiya꞉, Ko Gawadubu Heloditi dopamo detiya꞉ iba꞉te Poloko ba꞉be hidonomo genamamo magatate ba꞉bolo konuminatema꞉.
35 Ouvir-te-ei quando chegarem teus acusadores. Mandou, então, que Paulo fosse guardado no pretório de Herodes.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 23, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.