Atos 23

Tabo Aramia NT (KNV_ARA) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Ba꞉ba tetelo Polote toleheno Yunapi Ka꞉nisolo dubu ulameholelo na꞉goiya꞉, “Naeno nana꞉la꞉, gogo hiliyonomo pete ba꞉ma teta꞉mo puluhuku, nale Godokono holoholo hapulu naeno tepo ipuwoeno mulu ukuido tuputupulu ba emedena ebetamo eta kuba kododiya꞉ha꞉.”
1 Paul nuw Kaniser itihkikin naatu eo, “Taituwau ayu au yawas tutufin etei God matanamaim men kafa’imo erekasiy auman ama na iti boun titamih.” Paul Jerusalem kanisel nahimaimbat tibibabatiy|alt="Paul speaking to council in Jerusalem" src="cn01975B.tif" size="col" loc="Act 23.1" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="23.1-6"
2 Ba꞉bema꞉ Godotamo hawa꞉goeno ikamehopino Hununomo Watodawa, ebeno mahilo A꞉nanayasitila, ebete Poloko tamelo da꞉la꞉mota꞉hanuya꞉ ba꞉bi dubu na꞉kiyalamiya꞉ etate ebe tabone kanagalimima꞉.
2 Iti na’at eo basit Firis Gagamin wabin Ananias orot iyab Paul sisibinamaim hibatabat awan roufoforamih iuwih.
3 Polote ba꞉be tabo uliti ebetamo na꞉huiyuya꞉, “A꞉iye! Godote huiyatiya ama꞉ kanagalimima꞉na꞉ta! Ama꞉ kuba kala imi tawakaluba꞉te hido keyakeya tita꞉goenoma꞉ da꞉midi ba꞉ba ka꞉nala, hunu tama modobola huiyatiya ipuwa abalenomola. Ama꞉ tabo anagiya꞉midadawoeno oko habalo ba luta, wadiyala ama꞉ naeno komo Mosesekono Tutumu komago modobolo nanagiya꞉midanama꞉. Ba꞉bema꞉ mabu keka꞉ ama꞉le na anagalinamema꞉ da꞉gaa꞉? Ba꞉be ododi ipuwalo ama꞉ ha꞉kiya Mosesekono eta tutumu adikamidala꞉ta!”
3 Baise Paul iu, “God o awa boro narufofoforen, yumat rah ana sis! O baibabatiyenayan orot wai, aisim o taiyuw ofafar ibai awau roufoforenamih sabuw kubiyunih!”
4 Ba꞉ba tetelo Poloko tamelo da꞉la꞉mota꞉hanuya꞉ ba꞉bi dubate ebe na꞉kiyahamiya꞉, “Mabu keka꞉ ama꞉le Godotamo hawa꞉goeno ikamehopino Hununomo Watodawa diduduputima꞉? Ama꞉ konomo kuba bododa꞉ta!”
4 Orot Paul sisibin hibatabat hio, “O God ana Firis Gagamin isan men tur kakafih inao’omih!”
5 Polote na꞉huiyuya꞉, “Naeno nana꞉la꞉, nonolata. Hibila, Godokono Buka tabote ba꞉ma ka꞉na itana, ‘Amia꞉no tawakalubino watowatopi ipuwalo etoeno komoma꞉ kuba tabo akagaa꞉la꞉.’ Na iya꞉tawaha꞉ ebete Godotamo hawa꞉goeno ikamehopino Hununomo Watodawama꞉ deda꞉na.”
5 Paul iyafutih eo, “Teutuwau ayu men aso’ob i Firis Gagamin. Buk Atamaninamaim eo, ‘O men tur kakafin a sabuw hai bonawiyenayan isan inao’omih.’”
6 Ba꞉ba tetelo da꞉kapiyuimiya꞉ ba꞉bi Yunapi Ka꞉nisolo dubu Polote ulamiya꞉, hapulu Sa꞉diyusi kapiyuimipila, hapulu Pa꞉lisi kapiyuimipila. Ba꞉bema꞉ ebete eta ukui lawete ebeno tabo madodo adipatelo iba꞉tamo na꞉goiya꞉, “Naeno nana꞉la꞉! Na ba꞉ Pa꞉lisi kapiyuimidawala ba꞉gala naeno nabi atumu Pa꞉lisi kapiyuimipila! Numa꞉la꞉, na hibima꞉ na꞉midinamo Godote ha꞉laha tawakalubi ka꞉ka꞉mo kowadiya꞉paa꞉latelema꞉ne, ba꞉bema꞉ la꞉ komopa꞉te naeno komo huiyatiya kubamo anagiya꞉midanamitamata!”
6 Imaibo nati ana maramain Kaniser sabuw Paul inanih, sabuw nati’imaim hiruru’ay afa i Sadducee afa i Pharisee, naatu Paul Kaniser sabuw isah fanan aumetawat eaf eo, “Teituwou! Ayu i Pharisee, naatu Pharisee orot natun. Ayu iti baibatiyen efanamaim abatabat anayabin abitumatum morobone misir maiye ana nuhufot abai ama’am isan!”
7 Ebete ba꞉moe tabo dolamagiya꞉, ba꞉ba tetelo Ka꞉nisolo dubu ipuwalo anagiya꞉mida komote uluhukuti, ba꞉bene Pa꞉lisi kapiyuimipi ba꞉gala Sa꞉diyusi kapiyuimipi iba꞉te ba꞉bo olowabeletihuitiya꞉.
7 Iti na’atube eo ana maramaim, Pharisee naatu Sadducee bairi hitarayouw higam naatu kou’ay hikusib.
8 Ibino olowabeletihui komoeno mabu ba꞉ma ka꞉nala, Sa꞉diyusi kapiyuimipa꞉te na꞉ga꞉lanaka Godote ha꞉laha tawakalubi ka꞉ka꞉mo a꞉kawadiya꞉paa꞉latela꞉mene, huiyatiya Pa꞉lisi kapiyuimipa꞉te hibima꞉ na꞉midina Godote ba꞉be komo hibilo kododima꞉ne. Ba꞉gala Sa꞉diyusi kapiyuimipa꞉te na꞉ga꞉lanaka Godokono Hunu Haboeno nopopi puliyala ba꞉gala tawakalubino gobogobo puliyala, huiyatiya Pa꞉lisi kapiyuimipa꞉te na꞉ga꞉lanaka Godote ebeno Hunu Haboeno nopopi ododiliti ba꞉gala tawakalubino ape gobogobago aka-ododiliya꞉.
8 Anayabin Sadducee tibitumatum sabuw moroboyah boro men hinamisir maiye, naatu tounamatar men tema’am naatu afiy auman en. Baise Pharisee it sawar tounu etei isah tibitumatum.
9 Ba꞉bema꞉ Yunapi Ka꞉nisolo dubuino olowabeletihui ipuwalo tabo itatihuilo helo tabonomote uluhukutiya꞉, ba꞉bene komo Pa꞉lisi kapiyuimipino Godokono Tutumu Tabo iya꞉tulamepa꞉te pakaminate helonomamo na꞉ga꞉luya꞉, “A ba꞉moe dubugodolo eta kuba kumitaha꞉! Diyala, eta hido gobogobo o Hunu Haboeno eta nopodawate ebetamo Godokono nopo kuda꞉ a꞉hawakalimiya꞉!”
9 Naatu gamin gagamin na’in matar, Ofafar bai’obaiyenayah iyab Pharisee ana kou’ay himisir fanah sib higam hio, “Paul i men abisa ta kakafin sinafumih, men taso’ob afiy o tounamatar ta na hairi hio.”
10 Ba꞉bene Ka꞉nisolo ipuwalo olowabeletihui komote da꞉kuya꞉ alaholo tatalila. Ba꞉ba tetelo alaholohopino watodawate na꞉toletolitiya꞉ komopa꞉te Poloko kubamo anagalimiholo anakapumidimina꞉, ba꞉bema꞉ Polokono ka꞉ka꞉ komula꞉mema꞉ ebete ebeno alaholohopi na꞉kiyalamiya꞉, iba꞉te Ka꞉nisoloeno kapiyuimi ipuwamo nepalagate Poloko nelawete Loma gabomanino konomo genamamo gala kakamagatama꞉.
10 Gamin ra’at sasa, naatu baiyowayah hai orot ukwarin bir eo, Paul boro hinarab hinatensisib, naatu baiyowayah iuwih hire hin kou’ay wanawanan hirun Paul umahine hiba’aruwih hibai hina hai bar hiyari’ay.
11 Ba꞉bene ba꞉be dulu Kodawa Ya꞉suti Poloko tamelo putinate ebe na꞉pegoemeniya꞉, “Ama꞉ na꞉kodakoda! Mabu ama꞉ na mabuma꞉ ba꞉moe Yelusalemalo tabo hidamo dolamaga꞉ka, ama꞉ Loma ko habamo tote ba꞉be atu tabo na꞉kanolamagiya꞉.”
11 Nati gugumin Regah na Paul sisibinamaim bat eo “Koufair inab! Jerusalemamaim ayu isou i’orereb na’atube inan Rome imaim ef ta’imon inasinaf inaorerereb.”
12 Ba꞉bene eta duiduiyalo komo Yu dubate pekapiyuimiti nopo ba petamote Godokono mahilamo helo tabo ba꞉ma ka꞉na pega꞉luya꞉, iba꞉te baa꞉ nahaheno ba꞉gala beya nihoheno talonalo pola꞉nate Poloko anakapumi teta꞉mo ba꞉bo kikulima꞉.
12 Marto, marauman Jew sabuw afa hina hita’imon hiyakitifuw naatu omatanen hiwa’an harew o bay men hinaa hinatom hinama’am Paul hinarab namorobabo.
13 Ba꞉ba tetelo ba꞉moe nopo da꞉tamotiya꞉ ba꞉bi dubate ibino kuititi da꞉lawiya꞉ 40 a꞉gogoluya꞉.
13 Sabuw iyab Paul asabunin isan hiyayakitifuw nah etei i 40 na’atube tafanamaim auman.
14 Ba꞉bene ba꞉bi dubate Godotamo hawa꞉goeno ikamehopino hununomo watowatopi ba꞉gala komo Yunapino koko dubatamo tolamete na꞉nega꞉luya꞉, “Aeno ukui kapiyuimiti ale Godokono mahilamo tabo ba꞉ma ka꞉na hibilo ga꞉lama꞉, ale baa꞉ nahaheno talonalo pola꞉nate Poloko anakapumi teta꞉mo ba꞉bo kikulima꞉.
14 Imaibo hin firis ukwarih naatu regaregah ai’in biyah hitit hio, “Aki etei omatanen fokarin a’obaifaro bay boro men anaa anama nan Paul ana’asabun imaibo boro bay anaa.
15 Ba꞉bema꞉ wadiyala la꞉ aeno komo Ka꞉nisolo dubago Loma gabomanino alaholohopino watodawatamo tabo na꞉noemiya꞉la꞉, ebete Poloko genamane puluhukutiti la꞉tamo komagahema꞉. La꞉le ha꞉da amihome gabodo ebe na꞉nega꞉lamiya꞉la꞉ ba꞉ma ka꞉na, la꞉ ubila Polokono komo hidamo kanagiya꞉midamema꞉ ba꞉gala ebeno tabo komokomo gala kakulihoma꞉. Huiyatiya ebete Poloko da꞉magahemene, la꞉tamo puluhukuhino a ya꞉lo kohidoma꞉nema꞉ ebe gabo tetelo kanakapumima꞉.”
15 Isan imih boun aki akokok kwa naatu Kaniser bairi tur kwaniyafar Rome Baiyowayan isan Paul nab kwa isa nare nan. Kwanifuw taiyuwin biyanamaim nuwet gewas kwanarouw kwanao nare nan. Baise aki boro efamaim anawa’ir anama’am nanan ana’asabun.”
16 Huiyatiya ba꞉ba tetelo Polokono bohelete dalahimiya꞉, ba꞉be kuhiti Yu dubate nopo da꞉tamotitiya꞉ ba꞉be tabo uliti, diya gabodo Lomanapi alaholohopino konomo genamamo tote Poloko ba꞉bo nikiyamiya꞉.
16 Baise Paul rubin babin natun hiyayanuw nowar basit na barik bar tit run Paul ana tur eowen.
17 Ba꞉bene Polote alaholohopino eta gawadubu ebetamo ka꞉miti ebe na꞉goemiya꞉, “Ba꞉moe uli ape dubu la꞉eno Watodawatamo na꞉magata, mabu ebegodolo eta komo bitana Watodawa kokiyamema꞉.”
17 Naatu Paul sorodiy orot ta isan eaf na iu, “Iti monokai kwabai kwan baiyowayan ukwarin biyan, i tur ta boro ana tur na’owen.”
18 Ba꞉bene alaholohopino gawadubuti ba꞉be kuhi ebeno watodawatamo magatate na꞉negoemiya꞉, “Aeno du genamalo da꞉luta ba꞉be dubu Polote na a꞉kiyaname ba꞉moe uli ape dubu ama꞉tamo komagahema꞉, mabu ebegodolo eta komo bitana ama꞉ kokiyamema꞉.”
18 Baiyowayah hai orot gagamin monokai bai in baiyowayan ukwarin biyan tit eo, “Dibur orot Paul eaf arun orot iti abai o isa anan anayabin i boro tur ta nao inanowar.”
19 Ba꞉ba tetelo alaholohopino watodawate ba꞉be kuhi kokotamo lawete nanekela꞉mo hiya꞉ baha꞉mo ebe magatate diya ba꞉bo nalatediya꞉, “Ama꞉godolo bada komote kitana na kiyanamema꞉?”
19 Baiyow hai ukwarin orot uman bai nawiy nabin akisihimo hin naatu ibatiy, “O abisa kukokok boro inao ananowar?”
20 Ebete na꞉huiyuya꞉, “Komo Yu dubate ukui a꞉kapiyuimiya꞉ ama꞉ ba꞉ma ka꞉na kopikiyamema꞉, ama꞉ dumutu Poloko ba꞉moe genamane uluhukutiti ibino Ka꞉nisolo dubatamo komagatama꞉. Ba꞉ba tetelo iba꞉te ha꞉da amiho gabodo ama꞉ ba꞉ma ka꞉na kopikiyamema꞉na꞉ta, ibi ubila Polokono komo hidamo anagiya꞉midamete ebeno tabo komokomo gala kakulihoma꞉. Huiyatiya ba꞉be tabo hibiha꞉.
20 Orot iya’afut eo, “Jew orot gagagamih etei hibasit maras boro o hinifefeyani Paul inab inare Kaniser hai kou’ayomaim ana yare hinanuwetamih, baise nati i hai baifuwen.
21 Ama꞉ ibino tabamo akapapamiwatala꞉, mabu 40 dubu keba ka꞉nala꞉ka꞉ ba꞉bako dubate Polokono to gabolo tanama miya꞉teholemete ba꞉bo ba꞉pola꞉na, ebe belatimita. Iba꞉te ukui kapiyuimiti Godokono mahilamo helo tabo ba꞉ma ka꞉na ga꞉laka, iba꞉te baa꞉ nahaheno ba꞉gala beya nihoheno talonalo pola꞉nate Poloko anakapumi teta꞉mo kikulima꞉. Hibila, iba꞉te ya꞉lo hidote ama꞉ belatimitata, ama꞉le amia꞉no alaholohopi kokiyalamema꞉ iba꞉te Poloko ba꞉bamo komagatama꞉.”
21 Imih hai tur men inanowar, anayabin orot etei 40 tafanamaim auman boro efamaim hinawa’ir hinama hinakaif. Iti oro’orot i omatanen fokarin hio baifaro bay harew hairi boro men hinaa, hinama’am Paul hina’asabunibo bay hinaa harew hinatom. Etei i sinafumih hiyabuna sawar o anot abisa inao’o i hima tekakaif.”
22 Ba꞉bene alaholohopino watodawate ba꞉be kuhi ba noeme na꞉kiyamiya꞉, “Ama꞉le na da꞉pikiyanama꞉, ba꞉be komo komopa꞉tamo akanehawakalima꞉la꞉.”
22 Baiyowayan ukwarin eo, “Men yait ta ana tur ina’owen abisa io anonowar.” Naatu orot iyafar tit in.
23 Ba꞉ba tetelo alaholohopino watodawate ebeno hopopi gawadubu netewa ebetamo ka꞉lamiti ibi na꞉kiyalamiya꞉, “La꞉eno 200 kiyokiyo gila꞉mo alaholohopi dubu, ba꞉gala komo 70 oso-boga꞉go da꞉wapata꞉lamena ba꞉bi alaholohopi dubu, ba꞉gala komo 200 kibila꞉mo alaholohopi dubu, la꞉le ibi hiliyonomo uwatete na꞉hiduya꞉la꞉ ka꞉lo dulu 9 koloko tetelo Sisaliya ko habamo kotolamema꞉.
23 Baiyowayah hai orot gagamih rou’ab eafih hina iuwih eo, “Baiyowayah 200 kwanabow, horse ana orot etei 70, naatu 200 ahay bowayah, kwanabobuna boun gugumin nine korok iti tafaram kwanihamiy kwanan Caesarea kwanatit.
24 Ba꞉gala komo oso-boge Poloko mabuma꞉ modobolo nuwata꞉la꞉, ebete ibi hunamo emedete kotoma꞉. Na ubila la꞉le ebe aeno Loma gabomanino kapela Ko Gawadubu Pilikisitamo olalatihino hidamo na꞉magatuya꞉la꞉.”
24 Horse ta Paul kwanitin afe’en namare naatu kwanatafafar gewas kwanab kwanan Gawan Felix biyan kwanatit kwanitubar.”
25 Ba꞉bene ba꞉ba tetelo alaholohopino watodawate leta ododiti tabo ba꞉ma ka꞉na miya꞉tiya꞉,
25 Imaibo baiyowayah hai ukwarin mare fef kirum eo.
26 Naeno Hidonomo Ko Gawadubu Pilikisi, ama꞉ nolata. Na Kolodiyasi Lisiyasiti ba꞉moe leta ama꞉tamo poememo.
26 “Ayu Claudius Lysias, O Felix gawan orot gewas
27 Pote ama꞉tamo ba꞉moe letago da꞉puluhukumini, ba꞉moe dubuino komo ba꞉ma ka꞉nala. Eta hegelalo Yunapa꞉te ebe heloamo lawete anakapumima꞉ dewageliti, nale komo alaholohopi uwatete ibino helo ipuwane ebe ba꞉bo uluhukutimo, mabu nale ba꞉moe komo iya꞉tawuimo ebete Loma gabomanino pepago da꞉pata꞉na.
27 Iti orot i Jew sabuw hibai kafa’imo
28 Ba꞉bene ebete Yunapa꞉tamo kebe kuba kododi, nale ba꞉be komo hidamo kiya꞉tawama꞉ ubi ba ihate ebe ibino Ka꞉nisolo dubuino holoholo hapuamo ba꞉bema꞉ magatuimo.
28 Ayu akok i ataso’ob yabin
29 Ba꞉bolo nale iya꞉tawuimo, iba꞉te ibino iniwalino tutumuino komokomoma꞉ ebetamo da꞉maubahaliti, huiyatiya ebete eta ko kuba kododiha꞉ nale ebe hoea꞉mo o du genamamo ebema꞉ oemela.
29 Anunuwet men abisa kakafin iwa’an
30 Ba꞉moe komo gala hapuni etate diya gabodo pete na a꞉pikiyanami, komo Yu dubate ebe kanakapumima꞉ eta gabo bihiduimiya꞉. Ba꞉bema꞉ nale ba꞉be komo uliti ebe ama꞉tamo tiyonomolo poememo, ba꞉gala nale ebetamo da꞉maubahaliti ba꞉bi dubu a꞉kiyalamimo iba꞉te amia꞉no holoholo hapulu ebeno komo kopanagiya꞉midamema꞉. Kalakala konomola, ba꞉moe ba꞉ naeno tabo kuititila.
30 Naatu
31 Ba꞉bema꞉ alaholohopino gawadubu netewapa꞉te ibino watodawoeno tabamo papamila꞉te, ebeno leta lawete ba꞉be dulu iba꞉te ibino alaholohopa꞉go Poloko A꞉ntipatisi habamo dito magataniya꞉.
31 Baiyowayah hai bowabow hibitih na’atube hisinaf, Paul hibai gugumin wanawanan hinawiy hin kakafih hai wawa’ir ana sou Antipatris imaim hitubar.
32 Ba꞉bene eta hegelalo natamo da꞉tolamitiya꞉ ba꞉bi alaholohopi dubu hiliyonomate Yelusalema ko haboeno gabomani genamamo gala kawilalete dito kapelamiya꞉, huiyatiya oso-boga꞉go da꞉tolamitiya꞉ ba꞉bi alaholohopi dubate Poloko ha꞉kiya magatuya꞉ Sisaliya ko habamo. Ba꞉bolo iba꞉te kapela Ko Gawadubutamo nikuliti ibino watodawoeno leta ba nikame Poloko ebeno umi ipuwamo ba꞉bo nihatiya꞉.
32 Naatu marto baiyowayah ahiwat himatabir maiye hina yarir bar hitit, baise horse hai orot i Paul hinawiy bairi hin.
33 — ausente —
33 Hinawiy hina Caesarea hitit fef gawan hitin naatu Paul auman hibai hirun umanamaim hiyai.
34 Ba꞉ba tetelo kapela Ko Gawadubuti ba꞉be leta ka꞉lamiholete Poloko ba꞉bo alatediya꞉ ebe kebe hoponapila꞉ka꞉. Ba꞉bene Polote ebe Silisiya hoponapima꞉ eda꞉ma꞉ da꞉goiya꞉, Ko Gawadubuti ba꞉be tabo duliya꞉
34 Gawan fef iyab naatu Paul ibatiy ana tafaram menane na, naatu Paul ana tafaram Silisia’ane rouw eo nonowar ana maramaim
35 ebetamo gala na꞉kagoiya꞉, “Ama꞉le kuba ododima꞉ da꞉ga꞉luti ba꞉bi dubate mamo da꞉pikulimina꞉, ba꞉ba tetelo nale amia꞉no komo kanagiya꞉midamema꞉nemata.” Ba꞉bema꞉ ebete ebeno komo alaholohopi na꞉kiyalamiya꞉, Ko Gawadubu Heloditi dopamo detiya꞉ iba꞉te Poloko ba꞉be hidonomo genamamo magatate ba꞉bolo konuminatema꞉.
35 eo, “Ayu boro a kamabiy sabuw hinanabo inao anowar.” Imaibo iuwih hibai hin gawan ana bar gagaminamaim dibur bar hiyari’y.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 23, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.