Atos 22

Tabo Aramia NT (KNV_ARA) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 “Naeno ekaki, nabi, naeno kuba ododiha꞉ komo la꞉tamo dolamagimo, la꞉ nulia꞉la꞉.”
1 — Meus senhores, irmãos e pais, escutem o que eu vou dizer a vocês em minha defesa!
2 Ebete iba꞉tamo Yu tabamo dolamagitiya꞉, iba꞉te uliti tabo ga꞉lahaheno tatabanomolo pola꞉nuya꞉. Ba꞉bene Polote gala na꞉kagoiya꞉,
2 Quando o ouviram falar em hebraico , eles ficaram mais quietos ainda. Então Paulo disse:
3 “Na Yu lumagila, Silisiya hopoeno Tasase ko habalo hawakaluya꞉mo, huiyatiya na ba꞉moe Yelusalema habalo apete, ba꞉bene komo hiliyonomo gogolo Gameliyelate na iya꞉tunamenakui. Ba꞉bene ebeno iya꞉tumi ipuwane Godote aeno iniwala꞉tamo kebe Tutumu Tabo dikalamiya꞉, nale ba꞉bi komokomo kodakodalo ba uwate naeno ape konomo Godokono okamo ba꞉bo ihatiya꞉mo, ka꞉lo la꞉ hiliyonomate keba ka꞉na kemedeonama ba꞉ba ka꞉na.
3 — Eu sou judeu, nascido em Tarso, na região da Cilícia, mas fui criado aqui em Jerusalém como aluno de Gamaliel. Fui educado muito rigorosamente dentro da lei dos nossos antepassados. Eu era muito dedicado a Deus, como todos vocês aqui também são.
4 Ba꞉bema꞉ komo gogolo nale ba꞉moe ukuido puya꞉te Ya꞉suku Hibima꞉ Midi Gabodo da꞉wapata꞉lamenama꞉ iba꞉tamo koko temeteme ikalamenakuimo. Iyo, nale ibi ipuwalo dubu ba꞉gala kamenakamena heloamo uwatenakuimo du genamamo dito niya꞉hekenakuimo, ba꞉bene komopa꞉te ibi danakapulamenakui na ba꞉be komoma꞉ ba꞉bo kalakalanakuimo.
4 Persegui os que seguiam este Caminho e fiz com que alguns fossem condenados à morte. Prendi homens e mulheres e os joguei na cadeia.
5 Ka꞉lo nale kebe tabo dolamagitamo ba꞉be taboeno hibi komo Godotamo hawa꞉goeno ikamehopino Hununomo Watodawa ba꞉gala komo Ka꞉nisolo dubu, ibi hiliyonomate iya꞉tawahala. Iba꞉te natamo komo leta ikanamehonete Dama꞉sakase habamo na dito oenamiya꞉ nale aeno Yunapi ekaka꞉tamo ba꞉bi leta konikalameholema꞉. Ba꞉ba tetelo na ubi bihatiya꞉mo, nale ba꞉be habamo ba nuluhuku Ya꞉suku ta꞉matapi ba꞉bolo nuwatete hala꞉mo matuhulameholete Yelusalemamo magahelete iba꞉tamo kuba huiya kopikalamema꞉.”
5 O Grande Sacerdote e todo o Conselho Superior podem provar que estou dizendo a verdade, pois eu recebi cartas deles, escritas para os irmãos judeus que moram em Damasco. E fui até lá para prender os seguidores deste Caminho e trazê-los presos com correntes a Jerusalém, a fim de serem castigados.
6 Ba꞉bene Polote ebeno tabo moga꞉melo gala na꞉kagoiya꞉, “Huiyatiya na hegela tulilo Dama꞉sakase haba tama꞉mo duluhukunatuya꞉mo, ba꞉ba tetenomolo Godokono Hunu Habane alo konomote ba pihitiga hegelate da꞉la꞉wa꞉hiya keba ka꞉nala꞉ka꞉, na ba꞉be alote ba꞉ba ka꞉na panagogobeya꞉midadiganiya꞉.
6 E Paulo continuou: — Eu estava viajando, já perto de Damasco, e era mais ou menos meio-dia. De repente, uma forte luz que vinha do céu brilhou em volta de mim.
7 Nale hakamo gate tabo ba꞉ma ka꞉na uliya꞉mo, ‘Solo, Solo! Keka꞉ mabu ama꞉le natamo koko temeteme dikanamena?’
7 Eu caí no chão e ouvi uma voz que me dizia: “Saulo, Saulo, por que você me persegue?”
8 “Nale na꞉huiyuya꞉mo, ‘Kodawa, ama꞉ potela꞉ka꞉?’ “Ba꞉bene ebeno huiya tabote ba꞉ma ka꞉na piya꞉, ‘Na ba꞉ Ya꞉suti Nasaletenapila, ama꞉le natamo temeteme dikanamena na ba꞉be lumagila.’
8 — Então eu perguntei: “Quem é o senhor?”
9 Ba꞉ba tetelo kebe dubate nago da꞉tolamiya꞉, iba꞉te natamo dolamagitiya꞉ ba꞉be lumagino tabo madodo hidamo kuliya꞉ha꞉, huiyatiya alo kapiya bumitiya꞉.
9 — Os homens que viajavam comigo viram a luz, porém não ouviram a voz de quem falava comigo.
10 “Ba꞉bene nale na꞉goiya꞉mo, ‘Kodawa, ama꞉ bada ubi kihatiuta nale kododima꞉?’ “Ebete na꞉huiyuya꞉, ‘Ama꞉ mahigate Dama꞉sakase haba ipuwamo na꞉nopega, ba꞉bene ama꞉le kododilima꞉ Godote ebeno ubi komo ya꞉lo tetelo dihatiya꞉, ba꞉bi komokomo eta lumagiti ba꞉bolo kokiyahamema꞉na꞉ta.’
10 Eu perguntei: “Senhor, o que devo fazer?” — E o Senhor respondeu:
11 Ba꞉ba tetelo naeno baiditi a꞉duhunamiya꞉ mabu nale alo konomo bumiya꞉mo, ba꞉bema꞉ naeno mabuluba꞉te na kokotamo lawenete Dama꞉sakase habamo dito magataniya꞉.
11 — Aquela luz brilhante tinha me deixado cego. Por isso os meus companheiros me pegaram pela mão e me levaram até Damasco.
12 “Ba꞉bolo eta dubu ebeno mahilo A꞉nanayasitila, ebete Godoko tolemelo Mosesekono Tutumu Tabamo papamiwatanami, ba꞉gala Yunapa꞉te ba꞉be habalo demedehonama꞉ ibi hiliyonomate ebe tuputupudawama꞉ ga꞉lanama꞉. Ebete na unamema꞉ da꞉piya꞉
12 Havia ali um homem chamado Ananias. Ele era religioso, obedecia à nossa Lei , e todos os judeus que moravam em Damasco o respeitavam.
13 na tama꞉mo putiti na꞉pegoiya꞉, ‘Naeno ekawi Solo, amia꞉no baiditi hidamo na꞉kagahilameholena!’ Ba꞉ba tetenomolo naeno baiditi da꞉hidohidohuya꞉ nale ebe hidamo ba꞉bo umiya꞉mo.
13 Esse homem veio me procurar, chegou perto de mim e disse: “Irmão Saulo, veja de novo!” — No mesmo instante comecei a ver de novo e olhei para ele.
14 “Ba꞉bene ebete natamo na꞉goiya꞉, ‘Aeno iniwala꞉te dadikuminakui, ba꞉be Godote ama꞉ ya꞉lo a꞉ka꞉miya꞉ta ama꞉le ebeno ubi komo kiya꞉tawama꞉, ba꞉gala ebeno Tuputupu Okodawoeno holoholo kumima꞉, ba꞉gala amia꞉no galamo ba꞉moe Tuputupudawoeno tabo madodo kulima꞉.
14 Então ele disse: “Saulo, o Deus dos nossos antepassados escolheu você para conhecer a vontade dele, para ver o seu Bom Servo e para ouvir o Servo falar com você pessoalmente.
15 Iyo, ama꞉le ebegodone kebe komokomo kulihui ba꞉gala kebe komokomo kulamiui, ebe ubila ama꞉le ba꞉bi komokomo tawakalubi hiliyonomatamo konolamagima꞉.
15 Pois você será testemunha dele para dizer a todos aquilo que você tem visto e ouvido.
16 Ba꞉bema꞉ bada ka꞉latimiuta? Ama꞉ mahigate beyamo aduti komo na꞉lawa꞉. Ama꞉le ebeno mahilo da꞉ka꞉mimina꞉, ebete amia꞉no kuba ukulalemete kadodolemema꞉na꞉ta.’”
16 E agora não espere mais. Levante-se, peça a ajuda do Senhor e seja batizado, e os seus pecados serão perdoados.”
17 Ba꞉bene Polote tabo moga꞉melo gala na꞉kagoiya꞉, “Nale Yelusalemamo gala da꞉kapiya꞉mo, eta hegelalo Godoko Adikumino Genamalo eba꞉go tabo ba ga꞉lita naeno baiditi hiya꞉ma꞉ eda꞉hanamete hido komo ba꞉bo umiya꞉mo.
17 E Paulo terminou, dizendo: — Então eu voltei para Jerusalém. Quando estava orando no Templo, tive uma visão.
18 Ba꞉ba tetelo Kodawate natamo ba꞉ma ka꞉na goiya꞉, ‘Ama꞉ ka꞉lonomo Yelusalemane tiyonomolo nuluhukuya꞉, mabu ba꞉moi tawakaluba꞉te ama꞉godone naeno hibi komo a꞉kalawa꞉mena꞉.’
18 Vi o Senhor, e ele me disse: “Saia depressa de Jerusalém porque as pessoas daqui não aceitarão o que você vai dizer a meu respeito.”
19 “Ba꞉bene nale na꞉huiyuya꞉mo, ‘Kodawa, ba꞉moenapi iya꞉tawahala, nale ibino hiya꞉hiya꞉ baidi ibubulamehole genamalo ama꞉ hibima꞉ midipi doholenakuimo, nale ibi ba uwate komo alukulinakuimo, komo du genamamo dito niya꞉hekenakuimo.
19 — Eu respondi: “Senhor, eles sabem muito bem que eu ia às sinagogas , e prendia os que criam em ti, e batia neles.
20 Ba꞉gala ibi iya꞉tawahala, komopa꞉te ya꞉lo gogolo amia꞉no hibi komo hawakalimidawa Stibiniko danakapumi, nale ba꞉be komo kalakalago ba umita ebe anakapumipino watuino kaliko bulamelelamitimo.’
20 Quando estavam matando Estêvão, que falava a respeito de ti, ó Senhor, eu estava ali, concordando com aquele crime. E até tomei conta das capas dos assassinos dele.”
21 “Huiyatiya Kodawate natamo gala na꞉kagoiya꞉, ‘Ba꞉moe habane ama꞉ nuluhukuya꞉, mabu nale ama꞉ muhululu demedehona ba꞉bi Yuha꞉pa꞉tamo konoemema꞉nemata.’”
21 — Aí o Senhor disse: “Vá, pois eu vou enviá-lo para bem longe; vou enviá-lo aos não judeus.”
22 Tabo ulihopi hiliyonomate Polokono tabo hidonomamo ulihonapiya꞉, huiyatiya ebete Yuha꞉pa꞉tamo Godokono ubilo toma꞉ tabo dolamagiya꞉ ba꞉ba tetelo mauba konomote iba꞉tamo uluhukuti ga꞉ga꞉ ba katupuimi Loma gabomana꞉tamo gala na꞉kaga꞉luya꞉, “Nanakapuma꞉la꞉! Ba꞉moe dubuti na꞉hoena, ebe wadiyaha꞉ ka꞉ka꞉na!”
22 A multidão ficou ouvindo Paulo até que ele disse isso, mas aí eles começaram a gritar com toda a força: — Matem esse homem! — Ele não merece viver!
23 Ba꞉bema꞉ ibino mauba ipuwalo ba ga꞉gita iba꞉te ibino watuino kaliko pipikulamete heloamo hakamo iya꞉hekete, ba꞉bene haka puhulu uwateholete hunamo ba꞉bo iya꞉hekeholiya꞉.
23 Eles gritavam, sacudiam as capas no ar e jogavam poeira para cima.
24 Ba꞉bema꞉ Loma alaholohopino watodawate tawakalubino mauba komo umiti ebeno alaholohopi dubu na꞉kiyalamiya꞉, iba꞉te Poloko gabomanino genama guamo magatate ebe giya꞉pa꞉pa꞉mo ba na꞉na꞉miga꞉ti, Yunapa꞉te ebetamo badama꞉ ka꞉ga꞉gitiya꞉ ba꞉be komo ebegodone hibilo kiya꞉tawama꞉.
24 Então o comandante mandou que os seus soldados levassem Paulo para dentro da fortaleza. Mandou também que o chicoteassem para que ele contasse por que a multidão estava gritando contra ele.
25 Ba꞉bene alaholohopi dubate tolamete Poloko ka꞉na꞉miga꞉tima꞉ ebeno ape da꞉nehogaminuya꞉, ba꞉ba tetelo Polote ebe tamelo da꞉la꞉nuya꞉ ba꞉be eta gawadubu na꞉kiyamiya꞉, “Talona ba꞉kitana, Loma gabomanino pepago da꞉pata꞉na ba꞉bako lumagi dito a꞉na꞉miga꞉tima꞉? O la꞉ dopamo ebeno komo hidamo ba꞉kanagiya꞉midameoma?”
25 Porém, quando o estavam amarrando para chicoteá-lo, Paulo perguntou ao oficial romano que estava perto dele: — Será que vocês têm o direito de chicotear um cidadão romano, especialmente um que não foi condenado por nenhum crime?
26 Alaholohopino gawadubuti ba꞉moe tabo duliya꞉, ebete ebeno watodawatamo gala katote ebe ba꞉bo nalatediya꞉, “Ama꞉ ba꞉moe dubutamo bada komo ododima꞉ kewageliuta? Ama꞉ iya꞉tawala꞉ka꞉ ebete Loma gabomanino pepago da꞉pata꞉na?”
26 Quando o oficial ouviu isso, foi falar com o comandante e disse: — O que é que o senhor vai fazer? Aquele homem é cidadão romano!
27 Ba꞉bene alaholohopino watodawate Polotamo nuluhukuti ebe ba꞉bo nikiyamiya꞉, “Ama꞉ hibilo na na꞉kiyanama꞉, ama꞉ Loma gabomanino pepago ka꞉pateona?” Polote na꞉huiyuya꞉, “Iyo, ba꞉ hibila.”
27 Então o comandante foi falar com Paulo e perguntou: — Me diga uma coisa: você é mesmo cidadão romano? — Sou! — respondeu Paulo.
28 Ba꞉bene alaholohopino watodawate na꞉goiya꞉, “Na atumu ba꞉bi pepago pata꞉namo, huiyatiya na ba꞉bi pepa ko maninomamo uwatiya꞉mo.” Polote na꞉goiya꞉, “Na huiyatiya ba꞉bi pepa mana꞉mo kuwatiya꞉ha꞉. Nale da꞉hawakaluya꞉mo ba꞉ba tetelo gabomana꞉te naeno nabiwitamo dito ikamiya꞉.”
28 Aí o comandante disse: — Eu também sou, e isso me custou muito dinheiro. Paulo respondeu: — Pois eu sou cidadão romano de nascimento.
29 Ba꞉bene Poloko a꞉na꞉miga꞉tima꞉ da꞉hidutiya꞉ ba꞉bi alaholohopa꞉te ebeno tabo duliya꞉, ba꞉ba tetenomolo iba꞉te tole komo lawete ebe miya꞉pate tama꞉mo dito utitatuya꞉. Ibino watodawate atumu na꞉katoletoletiya꞉ mabu ebete iya꞉tawaheno Loma gabomanino pepagoeno lumagi auli hala꞉mo da꞉matuhumihuya꞉, ebete ba꞉ba ka꞉na ibino eta ko kukala badikamidaliya꞉.
29 Imediatamente os homens que iam chicoteá-lo recuaram. E o próprio comandante ficou com medo ao saber que Paulo era cidadão romano e ele tinha mandado amarrá-lo.
30 Ba꞉ba tetelo Polote Yu tawakalubino ukuilo iba꞉tamo bada kuba kododiya꞉, alaholohopino watodawate ubila ba꞉be komo hibinomolo kiya꞉tawama꞉. Ba꞉bema꞉ eta hegelalo ebete tabo benoelameholiya꞉, Godotamo hawa꞉goeno ikamehopino hununomo watowatopi ba꞉gala komo Yunapi Ka꞉nisolo dubu ibi hiliyonomate kopekapiyama꞉, ba꞉bene iba꞉te da꞉pelameholiya꞉ ebete Poloko du genamane uluhukutiti ibino holoholo hapuamo ba꞉ dito magahiya꞉.
30 O comandante queria saber com certeza por que os judeus estavam acusando Paulo. Então, no dia seguinte, mandou que tirassem as correntes que o prendiam e ordenou que os chefes dos sacerdotes e todo o Conselho Superior se reunissem. Depois mandou que trouxessem Paulo e o colocassem em frente deles.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 22, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.