Atos 21

Tabo Aramia NT (KNV_ARA) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Ba꞉ba tetelo ale Epesese hibima꞉ midipa꞉tamo yawo tabo ga꞉late kehaha꞉ kolomo a꞉hiwalenomo na꞉hiwalete Kosa hopamo ba꞉bo nikuliya꞉ma꞉, ba꞉bene eta hegela a Lodesa hopo nelawete, ba꞉bene Patala habamo dito tolamiya꞉ma꞉.
1 Nati’imaim aotuturih naatu aihamiyih hima aki wa abai mutufor arabon ana tafaram Kos atit; mar to ana Rodes atit, nati’imaim aikofan ana Patara atit.
2 Ba꞉bolo Ponisiya hopamo a꞉hiwama꞉ ditanuya꞉ ba꞉be eta ko palai boge ale numiti, ba꞉ba tetelo a ba꞉be boga꞉mo nololote tolame ba꞉bo netupuimiya꞉ma꞉.
2 Wa ta au Fonisia inan atita’ur aitafabon abai atit are arabon.
3 Ba꞉bene ale da꞉tolamiya꞉ma꞉ Saipalase hopo numiti pele hapuamo ba a꞉mida ale Siliya hopamo na꞉hiwalete, namutudawate ebeno boge Taya ko habamo dito nutiya꞉ ebeno ilina kokolowamima꞉.
3 Yan ararabon anuwariy Cyprus a’itin naatu ai beyaw na’atune bat aki au Syria arabon ana Taiya imaim arun wa aiyut sawar hitarsuwai.
4 Ba꞉be habalo ale komo Ya꞉suku ta꞉matapi ohola꞉go petolamete ibi nulamete sa꞉ba꞉ni hegela iba꞉go ba꞉bo nemediya꞉ma꞉, ba꞉bene kebe kuba komote Polotamo duluhukumini, iba꞉te ba꞉be komo Godokono Gobogoboeno heloamo iya꞉tawahate ebe na꞉kiyahamiya꞉ ebete Yelusalemamo a꞉katoamene.
4 Nati’imaim bai’ufununayah afa atita’ourih fur ta’imon bairi ama. Naatu Anun Kakafiyin sabuw hai tur eowen Paul hitimatanuw, saise au Jerusalem men tayen.
5 Ba꞉bene boge namutudawate atamo kebe tete dikaa꞉miya꞉, ba꞉be tete duluhukuya꞉ ale ibi miya꞉palema꞉ ga꞉late boga꞉mo ba꞉bo pepalaguya꞉ma꞉. Ba꞉ba tetelo ibi hiliyonomate ibino kamenakamena guguda꞉go a miya꞉poema꞉ habane ago pelamiya꞉ boge utihole baha꞉mo, ba꞉bene a hiliyonomo kehaha꞉ kolomo dodolo pupamo pegagahiditi Godotamo toetoe tabo ba꞉bo padipatiya꞉ma꞉. Ba꞉be komo da꞉wibuya꞉, komopa꞉te komopa꞉tamo yawo tabo ga꞉late
5 Baise bairi ama na fur yomanin tit, ai veya baib ufunamaim, ai hamiyih aki ai ef arura’ah maiye. Bai’ufununayah a’aawah natunatuh etei bairi hinawiy bar merar ai tumar ana tor dones yan are imaim sui ayowen ayoyoban.
6 ale boga꞉mo ololote iba꞉te ibino genamamo gala dito kawilaliya꞉.
6 Imaibo bairi abi’otututuren ufunamaim, wa afe’en ayen, naatu i hai ubar himatabir maiye hin.
7 Ba꞉ba tetelo Taya ko haba miya꞉pate ale ko palai boga꞉go tolame gala na꞉katupuimiya꞉ma꞉, ba꞉bene Tolameyasi habamo da꞉nikuliya꞉ma꞉, ba꞉bolo hibima꞉ midipi ekaka꞉tamo kalakala tabo nega꞉late kapiya du iba꞉go ba꞉bo nelahaniya꞉ma꞉.
7 Taiya’ane wa abai anan i Polemais imaim wa aiyut, nati’imaim taiti baitumatumayah hai merar ayi bairi veya ta’imon ama.
8 Ba꞉bene eta hegelalo ale Sisaliya ko habamo nikuliti Godokono Hido Tabo atedawa Pilipikono genamamo nalehawaminate ba꞉bo nemediya꞉ma꞉. Hibila, Yelusalema sose tawakaluba꞉te dopamo sa꞉ba꞉ni dubu Godokono oko owatima꞉ duwatiya꞉, Pilipiko ba꞉bi tuputupu okopi ipuwalo ebe ba꞉ etala,
8 Marto ai hamiyih hima aki ana Seseria atit, binanuyan orot Philip ana baremaim bairi ama. Philip i Jerusalemamaim orot 7 hirurubinih i orot ta.
9 ba꞉gala ebegodolo ebeno netewa-netewa koko bohelemela꞉te emedenama꞉, Godokono Gobogobote ebeno hiya꞉nomo helo iba꞉tamo ikalamiya꞉ ebeno tepo ipuwoeno ukui kohawakalilamenakoma꞉.
9 I natunatun baibitar etei kwafe’en biyah numih God ana tur orerereb isan ana usar hibai hima’am.
10 Ba꞉bene ale komo hegelalo ba꞉bolo ba emede, eta Godokono ukui hawakalimidawa A꞉gabasiti Yudiya hopone atamo ba꞉bo puluhukuya꞉.
10 Seseria imaim veya bai’ab na’atube ama’am ufunamaim dinab orot wabin Agabus Judea’ane natit.
11 Ebete a pua꞉mete Polokono kamake lawete ebe ha꞉kiya ebeno nato kokoto ba matuhulamehole na꞉goiya꞉, “Godokono Gobogobote ba꞉ma ka꞉na goita, ‘Yunapa꞉te Yelusalemalo demedehona, kebe dubuti ba꞉moe kamake da꞉pulinako iba꞉te ba꞉be dubu heloamo lawete Yuha꞉pa꞉tamo konikalamema꞉na꞉ ebe kokubahimima꞉.’”
11 Na aki biyai tit basit Paul ana kikir bai i taiyuwin an uman iutatanen naatu eo, “God Anun Kakafiyin iti na’atube eo, Orot iti kikir matuwan Jerusalemamaim Jew sabuw boro iti na’atube isan hinasinaf hinab Eteni Sabuw hinitih.”
12 Ba꞉ba tetelo a ba꞉gala komopi ba꞉moe tabo duliya꞉ma꞉, ale Poloko na꞉toemehuya꞉ma꞉, “Ama꞉ Yelusalemamo akatoala꞉!”
12 Aki iti tur anonowar ana maramaim sabuw nati’imaim hima’am bairi ai fefeyan ayai Paul au Jerusalem na isan a’otan.
13 Ba꞉bene Polote aeno tabo huiyalo na꞉goiya꞉, “Natamo badama꞉ kihimiutama? Mabu keka꞉ la꞉le tepo temeteme natamo ikanamema꞉ dewagelitama? Ba꞉ hibila, nale a꞉hidomo Yelusalemalo komopa꞉te naeno ape hala꞉mo matumihoma꞉, ba꞉gala naeno kalakala bitana ba꞉bolo Kodawa Ya꞉suku mabuma꞉ hoe.”
13 Baise Paul iyafuti eo, “Kwa aisim iti na’atube kwao kwarerey ayu dogorou ana babanin kwabitin? Ayu i men buwu fatumu akisin isan abogaigiwasomih, baise Jerusalemamaim Regah Jesu wabinamaim morob isan auman abogaigiwas.”
14 Ba꞉ba tetelo ale Polokono ukui hiya꞉ma꞉ midi kamodobuya꞉ha꞉, ba꞉bema꞉ ba꞉be komo dumiya꞉ma꞉ ale na꞉ga꞉luya꞉ma꞉, “Kubahenola, Godokono ubi komote nuluhukamene.” Ba꞉bene ale eta tabo kaga꞉luya꞉ha꞉.
14 Yan baikitabirin isan asinaf, baise men karam. Imih aibagun naatu ao, “Regah ana kok na’atube namatar.”
15 Ba꞉bene ba꞉be komo da꞉wibuya꞉ ale aeno ilina hiduilamete Yelusalema ko habamo haka gabodo ba꞉ dito tolamiya꞉ma꞉.
15 Veya bai’ab na’atube nati’imaim ama’am ufunamaim ai sawar abobuna au Jerusalem amisir.
16 Ba꞉ba tetelo komo Ya꞉suku ta꞉matapa꞉te ibino Sisaliya habane a da꞉buiya꞉minoenatuya꞉, iba꞉te a Nesonikono genamamo dito magatoiya꞉ ale ba꞉bolo konemedema꞉. Nesoniko ba꞉ Saipalase hoponapila, dopo tawakaluba꞉te Ya꞉suku hibima꞉ da꞉midiya꞉ ibi ipuwalo ebe ba꞉ etala.
16 Seseria’amaim bai’ufununayah afa hinawiyi bairi ana orot Mason ana baremaim atit, iti orot ana tafaram i Cyprus, naatu i auman marasika baitumatumayan matar ma’am.
17 Ba꞉be atu hegelalo Yelusalema ko habalo demedehonama꞉ ba꞉bi hibima꞉ midipi ekaka꞉te a ko kalakalago uwatiya꞉.
17 Ayen ana Jerusalem atitit ana veya baitumatumayah nati’imaim hima’am hiyasisir ai merar hiyi.
18 Ba꞉bene eta hegelalo a hiliyonomate Polokoba꞉ Ya꞉imesiko umima꞉ da꞉tolamiya꞉ma꞉, ba꞉ba tetelo ale ebe komo sose watowatopi hiliyonomago ba luta ba꞉bo numiya꞉ma꞉.
18 Marto Paul bairi ana James a’itin naatu nati ana veya’amaim regaregah ai’in etei nati’imaim hiru’ay.
19 Ba꞉bema꞉ Polote iba꞉tamo kalakala tabo negoete, Godote ebeno oko ipuwado kebe hiliyonomo komokomo Yuha꞉pi ipuwalo dododilinakui, ebete ba꞉be komo iba꞉tamo ba꞉bo hawakalimiya꞉.
19 Paul hai merar yi naatu i ana bowabow etei Ufun Sabuw wanawanahimaim God mi’itube ibais bowabow ana tur etei aneika busuruf idudur in yomanin easa’ub.
20 Iba꞉te ba꞉moi tabo dulihuya꞉ Godoko milimiholo na꞉ga꞉luya꞉, “Aeno naniwi, kalakala konomola, huiyatiya ba꞉moe eta komo hidamo numa꞉, a Yunapi ipuwalo kebako hiliyonomo taosene tawakaluba꞉te Ya꞉suku hibima꞉ a꞉midiya꞉. Huiyatiya hibila, Godote Moseseko ipuwado aeno iniwala꞉tamo dikalamiya꞉, ibi hiliyonomate ba꞉bi Tutumu Tabo ta꞉matalema꞉ konomamo emalagidolena.
20 Eo hinonowar ufunamaim etei’imak God ana merar hiy hibora’ara’ah. Imaibo Paul isan hio, “Taiu inaso’ob Jew moumurih na’in thousand ana fofonin hina baitumatumayah himatar. Baise etei’imak tekokok i ofafar hinabukikin hinabosiyasiyar.
21 Ba꞉bema꞉ komo hibima꞉ midiha꞉ Yunapa꞉te aeno komo ekakino ukui kubahilamelelamelo dopamo ba꞉ma ka꞉na kiyalamiya꞉, hiya꞉hiya꞉ muhulu hopolo demedehona ama꞉le ba꞉bi Yunapi a꞉niya꞉tulamenakata iba꞉te Mosesekono Tutumu ipuwane kohobila꞉ma꞉. Ba꞉bene iba꞉te amia꞉no komoma꞉ eta ha꞉da tabo bekaga꞉luya꞉ ba꞉ma ka꞉na, ama꞉le tawakaluba꞉tamo talona bihatelamenata ibino dubu guguda꞉tamo Godokono tama itamida kukala komiya꞉telamenakoma꞉ ba꞉gala aeno iniwalino komo hiya꞉hiya꞉ komokomo kododilinakoma꞉.
21 Baise iti’imaim tur i iti na’atube hinowar, O i Jew sabuw iyab nati Ufun Sabuw hai tafaramamaim tema’am kubi’obaiyih Moses ana ofafar i hinihamiy, naatu hai kek hai ar men hina’afuw naatu Jew hai binanakwar men hini’ufunun.
22 “Ba꞉bema꞉ a keba ka꞉na na꞉kewagelema꞉? Hibila, iba꞉te amia꞉no pe komo kiya꞉tawahama꞉na꞉,
22 Aki boro abisa ana sinaf, anayabin o ina ititit a tur i sabuw hinowaraka.
23 ba꞉bema꞉ a ubila ama꞉ ba꞉moe komo nododiya꞉. Aeno kapiyuimi ipuwalo netewa-netewa dubate ba꞉pola꞉na, iba꞉te dopamo tawakalubino holoholo hapulu tabo olamagimiya꞉ ibino ape Godotamo hibinomolo kikamehoma꞉.
23 Imih abisa anao na’atube inasinaf? Orot etei kwafe’en i hai omatanen ta God isan hio baifaro.
24 Ibino tete ba꞉ na꞉pe, ba꞉bema꞉ wadiyala ama꞉ ibi magatalete ibi hawakala na꞉nowalubiliya꞉, hawa꞉goeno ilina mana꞉mo uwatete Godotamo ba nikameho ibino tepo ipuwoeno dalowa꞉ kupula꞉lelamema꞉. Ba꞉bene ama꞉ iba꞉go tote hinibo elepeho iya꞉tawahapa꞉tamo mani nikalamiya꞉ iba꞉te hinibo elepeho komo kuwatema꞉. Ba꞉moe gabodo tawakalubi hiliyonomate kiya꞉tawahama꞉na꞉ komopa꞉te amia꞉no komoma꞉ ha꞉da tabo da꞉ga꞉lana ba꞉be tabo hibiha꞉, huiyatiya iba꞉te kumima꞉na꞉ ama꞉ atumu Mosesekono Tutumu Tabo ipuwalo bemedenata.
24 Imih o i boro inikofanih bairi kwanan kouksouwen ana yohar wanawanan kwanarun naatu aribuh mafur o inibaiyanih aribuh hinamafur, saise o isa iti’imaim hibifufuwen sabuw boro hinaso’ob nati tur i baifuwen, anayabin i hiso’ob o i ofafar kubi’ufunun.
25 Ba꞉ hibila, a sose watowatopa꞉te dopamo Yuha꞉pi hibima꞉ midipa꞉tamo leta oemima꞉, iba꞉te Mosesekono Tutumu ipuwalo keba ka꞉na na꞉kemedehonamena꞉. Ba꞉be leta taboeno komo ba꞉ma ka꞉nala, komopa꞉te ida꞉da꞉la꞉tamo dikalamenaka iba꞉te ba꞉bi ilina a꞉kanahanakamena꞉, ba꞉gala kokobe dowa꞉ga꞉dililamenaka ba꞉bi ilina naha talonala mabu hawiti ba꞉be katene ipuwalo bitana, ba꞉gala iba꞉te kamena pilo dubu pilo a꞉kododilinakamena꞉.”
25 Baise Ufunane sabuw baitumatumayah isah, aki fef ta ai yafar in hai tur a’owen bay uma matamatar isah hisisibor men hinaa, masanuw rara auman men hinaa, o for sikah birabir men hinaa naatu men hina’in hinisesebar kwanekwan.”
26 Ba꞉bene eta hegelalo Polote ba꞉bi netewa-netewa dubu magatalete ebe ba꞉gala ibino tepo ipuwoeno dalowa꞉ komoma꞉ Godotamo hawa꞉goeno ilina ba꞉bo nikamehuya꞉. Ba꞉bene ebete Godoko Adikumino Hiya꞉ Genamoeno kala imi ipuwamo nopegate ibino mahilo ba nimiya꞉te okodawa ba꞉bo nikiyamiya꞉, “Sa꞉ba꞉ni hegela da꞉wibomene, nale ba꞉moi dubago gala kapete ibino hiya꞉hiya꞉ komokomoma꞉ kuititi hawa꞉goeno ilina Godotamo kopikamehoma꞉nemo.”
26 Marto Paul orot buwih bairi hai binanakwar eo na’atube kousouwih isan hirun, orot kwafe’en hikukusouwih i auman kusouw. Imaibo i na Tafaror Bar hai tur eowen veya biy boro kouksouwen ana yomanin nasawar naatu siwar orot ta’ita’imon isah hinasibor.
27 Ba꞉bene sa꞉ba꞉ni hegela wiboma꞉ ba tatali, komo Yunapa꞉te A꞉isiya hopone dopamo da꞉pelamiya꞉, iba꞉te eta hegelalo Poloko Godoko Adikumino Genamalo ba꞉bo numiya꞉. Ba꞉bema꞉ iba꞉te kuba ukui lawete ubi bihatiya꞉, ba꞉bolo da꞉pola꞉nuya꞉ ba꞉bi tawakalubi hiliyonomatamo helo ikalamete iba꞉te Polotamo komaubahalema꞉, ba꞉bene iba꞉te Poloko heloamo lawete
27 Kousouwen in fur ta’imon yomanin tit baisawarinamih auman Jew sabuw afa Asia wanawanane hina hima’am Paul Tafaror Baremaim hi’itin. Sabuw kou’ay gagamin na’in hikura’ara’ahih himisir Paul bain bai’a’afiyin isan hinunuw,
28 ga꞉ga꞉lo na꞉ga꞉luya꞉, “Isalaela dubala꞉, la꞉ a nowalubia꞉la꞉! Hopo konomolo hiliyonomo tawakalubi kubamo da꞉magatalena, ba꞉moe ba꞉be dubula! Ebeno iya꞉tulame ipuwado ebete aeno tawakalubi ba꞉gala aeno tutumu komokomo ba꞉gala ba꞉moe talona genama bekubahilamenako! Ba꞉gala eta hegelalo ebete komo Yuha꞉pi ba꞉moe Godoko Adikumino Genamamo magahelete aeno talona haboeno kukala adikamidali!”
28 hitar koukuw hi’af hio, “Israel Oro’orot kwana kwaibaisi! Iti orot efan etei remor ana bai’obaiyenamaim it ata sabuw isah tur kakafin maiyow eo, naatu ata ofafar baihamiyin isan eo’o, naatu iti Tafaror Bar wabin ebi’afiy. Naatu kakafin gagamin anababatun sisinaf i kwana’itin, Ufunane Sabuw buwih hina hirun ata Bar Gagamin gubagub tibitin.
29 Iba꞉te ba꞉moe tabo bega꞉luya꞉ mabu eta hegelalo iba꞉te Poloko ba꞉gala eta Epesesenapi dubu Topimasiko Yelusalemalo badi wapatitalo dulamiya꞉, ba꞉bema꞉ iba꞉te ba꞉ma ka꞉na emalagidoluya꞉, Polote ibino talona adikamidalete ba꞉be Yuha꞉ dubu Godoko Adikumino Genamamo a꞉magata, huiyatiya ba꞉be komo hibiha꞉.
29 (Iti na’atube hio anayabin Trofimus, Ephesusine nan hairi nati bar merar gagaminamaim Paul bairi hima hireremor hi’itih, naatu hinot i hibuwih bairi Tafaror Bar ana efanamaim hirun.)
30 Ba꞉ba tetelo Yelusalema ko habalo tawakalubi hiliyonomate ba꞉be tabo dulihuya꞉, iba꞉te hapuhapuni ba꞉bo pipulila꞉huya꞉. Komo iba꞉te Poloko heloamo pelawete Godoko Adikumino Genamane adimuya꞉tate, ba꞉bene genama umipa꞉te kaloeno gigiho dito kalapilahaliya꞉.
30 Nati bar merar gagamin ana sabuw etei kura’ara’ahih nan ufun hinunuw hitit Paul hibai hitain kwekwekwetar hitit Tafaror Bar gagamin ufunane hire. Naatu marta’imon etawan hihir.
31 Iba꞉te Poloko anakapumima꞉ ba ewagelita, Loma gabomanino alaholohopino watodawate ba꞉bo iya꞉tawuya꞉ Yelusalemalo alaholo komo konomote uluhukuta.
31 Paul hita’asabunimih hibiwa’an, baise tur marta’imon nunuw Rome baiyowayah hai ukwarin nowar Jerusalem wanawanan i uruw giririf mamatar.
32 Ba꞉bema꞉ ba꞉ba tetenomolo ebete ebeno komo hopopi ba꞉gala alaholohopi dubu uwatete tawakalubino alaholoho komo duhimima꞉ ba꞉bo pipulila꞉huya꞉, ba꞉bene tawakaluba꞉te ibino pelame komo dumiya꞉ Poloko anagalimiho ba꞉ dito ekelalamiya꞉.
32 Matan kabiy baiyowayah orot afa hai ukwarih bairi buwih hinunuw hire kou’ay wanawanah hirun, sabuw kakafih baiyowayah hai orot ukwarih bairi hinan hi’itih Paul hirabirab hihamiy.
33 Ba꞉bene alaholohopino watodawate Poloko tama꞉mo pete ebeno hopopi na꞉kiyalamiya꞉, iba꞉te ebe lawete auli hale netewamo ebe komatuhumihoma꞉, ba꞉gala ebete tawakalubi nalateda꞉liya꞉, “Ba꞉moe dubu potela꞉ka꞉? Ebete bada kuba kododi?”
33 Baiyowayah hai ukwarin na Paul biyan tit bai ana orot uwih chain rou’ab hibow hifatum, imaibo ibatiyih, “Iti orot i yait naatu abisa sinaf?”
34 Ba꞉ba tetelo komo tawakalubi hiliyonomate ga꞉ga꞉lo eta tabo ga꞉lanakui, eta tabo ga꞉lanakui, ba꞉ba ka꞉na ewagelitiya꞉. Ba꞉bema꞉ iba꞉te howele konomo ba ododita alaholohopino watodawate ba꞉be komoeno ipuwa hidamo laweheno ebeno hopopi dito kiyalamiya꞉ iba꞉te Poloko gabomanino genamamo komagatama꞉, ba꞉be konomo genama ba꞉ Lomanapi alaholohopino oko genamala ba꞉gala laha genamala.
34 Sabuw kou’ay wanawanan hibatabat asir hi’af hi’o kwanekwan, baiyowayan ukwarin sawar yabin abisa isan mamatar nowar gewasomih biwa’an men karam, anayabin uruwane ra’at imih baiyowayah iuwih Paul hibai hirun baiyowayah hai bar hiyari’y.
35 Ba꞉bene iba꞉te Poloko ebamo magatate genamoeno wakolamo ba na꞉putihole ebeno ka꞉ka꞉ mula꞉mema꞉ ibino kokotamo ebe hunamo ba꞉bo adipatiya꞉, mabu habalubino mauba komote konomamo uluhukutiya꞉.
35 Paul hibai hirun wawanamaim hitit rakit sabuw hiturafef hi’itin, basit baiyowayah Paul hibora’ah hi’abar.
36 Ba꞉ba tetelo ibi hiliyonomate Poloko helo konomago ba ta꞉mahe alaholohopa꞉tamo ga꞉ga꞉lo na꞉ga꞉lanapiya꞉, “Ebe nanakapuma꞉la꞉! Ebe nanakapuma꞉la꞉!”
36 Sabuw ufuh hitarkoukuw hina hio, “Kwa’asabun emorob!”
37 Ba꞉bene Loma gabomanino alaholohopa꞉te Polokoba꞉ ibino konomo genama guamo na꞉pa꞉la꞉haheno, dopamo ebete ibino watodawatamo na꞉goiya꞉, “Na eta tabo ama꞉tamo ba꞉ka꞉goemo?” Alaholohopino watodawate la꞉wa꞉lo na꞉huiyuya꞉, “O! Ama꞉ Guliki tabo iya꞉tawala!
37 Paul hibai baiyowayah hai bar hirur auman baiyowayah hai ukwarin isan eo, “Karam boro tur ta atao itanowar?” Baiyowayan hai orot ukwarin Paul ibatiy, “O Greek tur iso’ob?
38 Ba꞉bema꞉ eta Isipitinapi dubuti ebeno 4,000 dubu dito hopamo magatalete a Loma gabomana꞉tamo alaholo nopo da꞉netamoti, ama꞉ ebeteha꞉. Diyala, ama꞉ da꞉ eta hoponapila꞉.”
38 O men Egypt orot iti boro’omo sabuw 4,000 baiyow kwanekwaneyah ibow arar yan itit gawan isan ibirakit wari’en?”
39 Polote ebeno tabo ba huiya na꞉goiya꞉, “Na Yunapila, na Silisiya hopoeno Tasase ko habalo hawakaluya꞉mo, ba꞉bema꞉ hibila, naeno haba deha꞉poto habaha꞉. Na ama꞉ betoemehomata, nale naeno tawakaluba꞉tamo tabo kolamagima꞉.”
39 Paul iya’afut eo, “Ayu i Jew orot, Tarsus imaim atufuw Silisia wanawanan, bar merar gagamin ayu i ana matuwan ama’am imih akokok o baibasit ititu sabuw isah atao.”
40 Ba꞉bene alaholohopino watodawate modoboma꞉ goete, Polote genamoeno wakola hunulu utiti ebeno kokotamo tawakalubi ba duhilame, ba꞉bene ibino tabo ga꞉la komo dito ekelalamiya꞉. Ba꞉ba tetelo ebete Yu tawakalubino tabamo olamagi ba꞉ma ka꞉na tupuimiya꞉,
40 Baiyowayah hai orot ukwarin baibasit Paul itin yen wawan afe’en bat umanamaim sabuw etei rutanih etei awah fot, imaibo Paul Hebrew turamaim eo hinowar.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 21, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.