Atos 20
Tabo Aramia NT (KNV_ARA) vs AAI
1 Ba꞉bema꞉ Epesese habanapino ko mauba komote da꞉wibuya꞉, Polote Ya꞉suku ta꞉matapi ebetamo ka꞉lamiti ibi komo tabamo ba owalubili yawo tabo goete Ma꞉sadoniya hopamo ba꞉bo tuya꞉.
1 Sabuw hibuyuw in sawar nuwarob ea’afuw ufunamaim, Paul bai’ufununayah etei e’af ayuwih koufair tur itih naatu eo tuturih. Imaibo ihamiyih au Masedonia na’at in.
2 Ba꞉bene ebete ba꞉be hopo konomolo ba nepata꞉, ebete sose tawakaluba꞉tamo owalubi tabo hiliyonomo olamaginatote Guliki hopamo ba꞉ dito nuluhukuya꞉.
2 Naatu Masedonia ana uman men sanet imaim bar merar ta ta run tit baitumatumayah isah binan koufair itih remor na Greek tit.
3 Ebete ba꞉bolo netewa-kapiya manome ba nemede, ba꞉bene ebete Siliya hopamo palai boga꞉go toma꞉ goiya꞉. Ba꞉ba tetelo komo Yu dubate huiyatiya ebe anakapumima꞉ nopo da꞉tamotiya꞉, Polote ba꞉be komo uliti ebeno ukui hiya꞉ma꞉ miditi Ma꞉sadoniya haka gabodo gala na꞉kapiya꞉.
3 Nati’imaim sumar tounu ma, naatu au Syria na’at na isan bobobuna Jew sabuw rabinamih hiyayakitufuw tur nowar. Imih i ana not bogaigiwas matabir maiye Masedonia awat na.
4 Ba꞉ba tetelo ba꞉moi dubate Polokoba꞉ tolamiya꞉, Beliyanapi Pilasikono gudu Sosipatako, ba꞉gala Tesalonaikanapi dubu netewa A꞉listakasiko ba꞉gala Sekandasiko, ba꞉gala Debinapi Ga꞉iyasiko, ba꞉gala Timotiko, ba꞉gala A꞉isiya hoponapi dubu netewa Tikikasiko ba꞉gala Topimasiko, iyo, ba꞉moi dubate Poloko bana tolamiya꞉.
4 Orot iti na’atube i hitur bairi hin, Berea bar merarane i orot Fairahus natun Sopater, Thessalonica’ane i Aristakus, Secundus hairi, Derbe’ine i Gaius, naatu Asia’ane i Tychicus, Trofimus hairi, naatu Timothy.
5 Ba꞉bene iba꞉te dopamo tolamete Talowase habamo nikuliti a ba꞉bo nelatia꞉mitiya꞉,
5 Iti oro’orot i wa ta hibai wan hirabon Troas imaim hima aki hikaifi.
6 huiyatiya Pilipai ko habalo paibo hegela da꞉peniwibuya꞉, ba꞉ba tetelo a komopa꞉te Hunamo Mahigaha꞉ Palawa Baa꞉ Poko ododiti, ba꞉bene ko palai boga꞉go Talowasa꞉mo tolamete Polua꞉tamo ba꞉bo nikuliya꞉ma꞉. Ba꞉ba tetelo ale iba꞉go kapimilo sa꞉ba꞉ni hegela ba꞉bolo nemediya꞉ma꞉.
6 Faraw Wanawanan Yeast En ana hiyuw sasawar ufunamaim Philipi imaim wa abai, veya umat roun ufunamaim Troas imaim ai ta’imon, nati’imaim fur ta’imon ama.
7 Ba꞉bene Satade dulu ale Ya꞉suku emalagidolo baa꞉ nahama꞉ eta hunu genamalo ditanami ba꞉be ko habamo da꞉kapiyuiminiya꞉ma꞉, ba꞉be kapiyuimi bahilo wuiki alo hiliyonomate wamotehoniya꞉. Ba꞉bene Polote eta hegelalo toma꞉ ba ewagelena, ebete Godokono tabo olamagi ga꞉gima꞉tepanate iwa tetenomamo ba꞉bo nuluhukuniya꞉.
7 Fur antoro’ot ebubusurufimaim, bai’ufununayah etei rafiy kakafiyin baimasibin isan abita’ay ana veya, Paul binan sabuw iuwih naatu mar natot boro nan, imih kutuw binan in fainaiwan tit.
8 — ausente —
8 Naatu bar tafan aki ama’amamaim i ramef moumurih na’in hitoto’ab.
9 Ba꞉ba tetelo a ipuwalo eta uli ape dubuti na꞉lutiya꞉, ebeno mahilo Yutikasitila, ebete alulu tetelo ba luta ko unomote ba꞉bo laweniya꞉. Ba꞉bema꞉ Polote tabo ga꞉ga꞉nomo ba olamagina Yutikasiko uti da꞉laweniya꞉, ebete ba da꞉da꞉gahana ba꞉be toela genama hununi hopamo ba꞉bo peganiya꞉, ba꞉bene komo tawakaluba꞉te pepalaganate ebe da꞉padipateniya꞉ hoenomo bepuminiya꞉.
9 Bar ana sou awanamaim i orot boubun wabin Eutikas ma Paul ana binan nonowar. Baise Paul kutuw binan ma nowar inan busuruf matan fot taf koukuw. Naatu naniyan meyemeye matan anababatun fot ikitabir bar noyate tafan ana tet tounu imaim hima’am raiy rab easabun, hire murubin hibai hibora’ah.
10 Huiyatiya Polote da꞉pihitiganiya꞉ ebeno ape Yutikasikono bodolo hunamo pemowatiminate ebe ba a꞉pa꞉watamena na꞉goeniya꞉, “La꞉ katoletolehonala꞉, ebeno ka꞉ka꞉ bitama꞉na!”
10 Baise Paul raiy orot isnowah kwafure rouh eo, “Men kwaniyababan, yawasin inu’in.”
11 Ba꞉ba tetelo Polote gala kanodolonate Ya꞉suku emalagidolo baa꞉ wakamihonate ale kapimilo ba꞉bo nahaniya꞉ma꞉, ba꞉bene tete ga꞉ga꞉nomolo ebete ago tabo ba olamagimina hegela ba꞉bo owalohuya꞉. Ba꞉bene Polote a miya꞉poete ba꞉ dito tuya꞉,
11 Imaibo matabir maiye yen bar tafan rafiy bai imasib eaan. Naatu fai manin ma binan in mar tot basit ihamiyih.
12 huiyatiya Yutikasiti gala ka꞉ka꞉ da꞉kalaweniya꞉, ebeno tawakaluba꞉te ba꞉bema꞉ ko kalakalago ebe ebeno genamamo ba꞉bo magatuya꞉.
12 Orot yawasin hibai hin au bar dogoroh ereyasisir auman.
13 Ba꞉ba tetelo Polote A꞉soso habamo dopamo tuya꞉ haka gabodo, huiyatiya a komo ba꞉bamo ko palai boga꞉go tolamiya꞉ma꞉, mabu Polote a ba꞉ma ka꞉na kiyaa꞉miya꞉ ale ebe ba꞉bolo konatopima꞉.
13 Wa abai arabon an Asos atit naatu Paul iu’uwi na’atube baiwaninamih arun, anayabin i ababawat boro ufui rarabon.
14 Ba꞉bema꞉ ale eba꞉go A꞉soso habalo da꞉naluguya꞉ma꞉, ebete ale da꞉tolamiya꞉ma꞉ ba꞉be boga꞉mo ololote a hiliyonomate kapimilo Mitilina habamo ba꞉bo na꞉hiwaliya꞉ma꞉.
14 Tafaram Asos imaim bairi abitar ana veya na wa afe’en yen bairi ana Mitilin atit.
15 Ba꞉bene Mitilina habane katolamete eta hegelalo Kiyosi kiyamo nikuliti, ba꞉bi kiyoeno dododo tolamete eta hegelalo Samoso habamo na꞉hiwalete, eta hegelalo Mailitase habamo dito nikuliya꞉ma꞉.
15 Mar to wa ainatit ana Kios nuw aihamiy, veya bairou’abin ufunamaim Samos nuw a’afuwabon, naatu veya baitounin ana Miletus atit.
16 Ba꞉ba tetelo Polote ebeno nopo ba꞉ma ka꞉na ihatiya꞉, ebete ko palai boga꞉go ba to Epesese ko haba dito konegogoloma꞉, mabu ebe ubihinola ba꞉be A꞉isiya hopolo tete ga꞉ga꞉lo nemede, huiyatiya ebe ubila Yelusalema ko habamo tiyolo tote Pentekose Pokoebe hulupida꞉ kododima꞉.
16 Paul Ephesus baihamiyin mutufor yan rabon isan ana not bogaigiwas, men kok boro veya gagamin Asia wanawananamaim tama, anayabin bimatkabiy ana kok i Jerusalem natitabo Pentecost ana veya nab.
17 Ba꞉bene Polote Mailitase habane tabo benoemiya꞉ Epesese sose watowatopa꞉tamo iba꞉te ebetamo kopelamema꞉.
17 Miletus imaim Paul Ephesus ekaleisia orot ukwarih na bairi o isan isah tur iyafar.
18 Ba꞉bi watowatopa꞉te ebetamo da꞉pikuliya꞉, ba꞉ba tetelo ebete iba꞉tamo na꞉goiya꞉, “Na dopo tetenomolo A꞉isiya hopamo da꞉pimo, ba꞉be hegelane tupuimiti komo hegela hiliyonomo ipuwalo la꞉godolo kebako emede ka꞉pemedenamimo, la꞉ ba꞉be komo iya꞉tawahala.
18 Naatu hina hititit ana veya iuwih eo “Ayu boubuntoro’ot ana Asia wanawanan atit bairi mi’itube tama’am i kwa kwaso’ob.
19 Ba꞉ma ka꞉na na ha꞉kiya na hopamo ihatelo Kodawa Ya꞉sukunu oko ba powatina ihi baida꞉go pepata꞉namimo, mabu Yunapa꞉te natamo temeteme ba ikanamena na anakapunamema꞉ ewagelenama꞉.
19 Taiyuwu ayara’iyu Regah ana akir wairafin na’atube yawas fokarin wanawanan wainabu abow eremamaturu auman, Jew sabuw asabunu isan hiyakitifuw men anot.
20 Huiyatiya ba꞉be tete ga꞉ga꞉nomolo la꞉ kowalubilima꞉ Godokono tabo olamagima꞉ na katoletolenamiha꞉, ba꞉bema꞉ komo hiliyonomo tetelo nale hawakala bahilo ba꞉gala la꞉eno hiya꞉hiya꞉ genama gulu la꞉ ba iya꞉tulame nale eta kapiya komo kotanakuiha꞉.
20 Kwa kwaso’ob ayu kwa isa abibinan ana veya men kafa’imo abir, a baibais ana tur ta abotanimih, en baise etei bebeyanamaim bar arun atit a binan kwanowar.
21 Iyo, ba꞉ba tetelo na Yu tawakalubi ba꞉gala Yuha꞉pi atumu, ibi hiliyonomo a꞉kiyalamenakuimo, iba꞉te ibino kuba ododili ipuwane Godotamo ohobila꞉hate Kodawa Ya꞉suku hibima꞉ komidima꞉.
21 Jew sabuw naatu Ufun Sabuw isah i bebeyan hai kakafih baihamiyen God isan tatabir naatu Regah Jesu baitutumin isan auwih.
22 “Ba꞉bema꞉ ka꞉lo la꞉ numa꞉la꞉, na Godokono Gobogobote da꞉kiyanami ba꞉be komamo papamiwatate Yelusalemamo toma꞉ ewagelemo, huiyatiya na iya꞉tawaha꞉ ba꞉bolo natamo bada komate dikulihomena꞉.
22 Naatu boun Anun kakafiyin fatumu, i ana kokomaim au Jerusalem anan, men aso’ob nati’imaim boro abisa isou namatar.
23 Huiyatiya Godokono Gobogobote na diya꞉tunami ba꞉be kapiya komo biya꞉tawanamo, hiliyonomo habahabalo du genamoeno temeteme ba꞉gala komo kodakoda komate na belatinamena.
23 Ta’imonamo Anun Kakafiyin bimatnuwu i aso’ob, bar merar ta ta anarun anatitit dibur naatu biyababan i nati’imaim hima tekakaifu.
24 Huiyatiya naeno ka꞉ka꞉ nitanana, nale koamo a꞉kemalagidolamo. Kodawa Ya꞉suti natamo ya꞉lo dikanamiya꞉, ba꞉be oko ba꞉ Godokono Hido Tabo olamagi okola, ba꞉bema꞉ ba꞉be tabo olamagi ipuwalo nale Godokono malemale komo hawakalimima꞉ oko kuitita꞉mo hibinomolo konuluhukuma꞉nemo.
24 Baise ayu taiyuw au yawas ai’itin i men sawar gagamin ta. Ayu au kok i bowabow Regah Jesu bitu i ana bow yomanin ana’asa’ub, naatu nati bowabow i tur gewasin God ana manaw ana kabeber isan anao rerereb.
25 “Ba꞉moe komo ba꞉ hibila, Godote Ko Gawadubuma꞉ deda꞉na, nale ba꞉be komo la꞉ ipuwalo olamaga꞉go pata꞉namimo. Huiyatiya naeno mabuluba꞉la꞉, ka꞉lo na niya꞉tawutamo la꞉ hiliyonomate naeno holoholo gala a꞉kuma꞉mata,
25 Naatu boun kwa iyab wanawanamaim ama aremor God ana aiwob isan a binan kwanonowar aso’ob boro men kwana’itu maiye.
26 ba꞉bema꞉ ka꞉lo hegelalo nale la꞉ bikiyalamemata, la꞉ ipuwalo eta lumagino ka꞉ka꞉te da꞉nalatidimini, ba꞉be komote naeno kubama꞉ a꞉keda꞉mene.
26 Isan imih boun kwa etei matamaim akukurereb, o yait ef inasa’ir inan inamomorob ana bit men ayu anab.
27 Ba꞉ hibila, Godote tawakalubi hiliyonomatamo ebeno ubi keba ka꞉na kihatena iba꞉te kododilinama꞉, nale ba꞉bi hiliyonomo komokomo la꞉tamo olamagima꞉ katoletolenamiha꞉, ba꞉bema꞉ nale la꞉ ba iya꞉tulame eta kapiya komo kotanakuiha꞉.
27 Anayabin God abisa not yayakitifuw etei akurereb kwanowar sawar men ta abotan au’uf abatamih.
28 “Ba꞉bema꞉ watowatopa꞉la꞉, la꞉ ha꞉kiya la꞉ ba꞉gala la꞉eno sipi-goegoe hiliyonomo hidamo nulamenala꞉, mabu Godokono Gobogobote la꞉ ibi ulamepima꞉ a꞉midilia꞉ta. Iyo, wadiyala la꞉ Godokono sose tawakaluba꞉tamo hidohido baa꞉ nikalamenakuya꞉la꞉, mabu ebete ebeno hawa꞉mo ibi uwatiya꞉ iba꞉te ebeno gugudima꞉ keda꞉hanama꞉.
28 Taiyuw mata toniwa’an kwanakaifi, naatu bobaituw Anun Kakafiyin kwa babamaim ya’aya kwanakaifih. God ana ekaleisia kwaninabatan gewas, anayabin i taiyuwin Natun momorobomaim sinaf nati sabuw hina nowan himatar.
29 Na iya꞉tawala, nale la꞉godone duluhukumu, ba꞉ba tetelo helohelo tumu gahagahate la꞉ ipuwamo pa꞉pa꞉la꞉hate la꞉eno sipi-goegoe kubanomamo kopaloholema꞉na꞉.
29 Ayu aso’ob kwa ana bihamiy ufunamaim haru kakafih boro hinan wanawan hinarun bobaituw hinatar giyigiyih.
30 Ba꞉gala la꞉eno tawakalubinomo ipuwalo komo dubate mahila꞉halete Godokono hibi taboeno ipuwa komokomo ohoba꞉midalete huiyatiya ha꞉da taboma꞉ komidilima꞉na꞉, Ya꞉suku hibima꞉ midipi kuba emogabuimi gabamo komagatalema꞉.
30 Kwa taiyuw a kou’ay wanawananamaim auman orot afa boro hinamisir turobe hinabotabir hinifufuwen, saise bai’ufununayah boro i hini’ufnunih.
31 Ba꞉bema꞉ la꞉ uliholo nemedeniya꞉la꞉ ba꞉gala naeno komo akadodala꞉! Ba꞉ hibila, nale netewa-kapiya gogo ipuwalo naeno ihi baida꞉go du ba꞉gala hegela hiliyonomolo la꞉ hiliyonomo iya꞉tulamenakuimata.
31 Imih mata toniwa’an! Kwamur tounu bairi tama fai mar erematuru abimatnuwih i kwananot.
32 “Ba꞉bema꞉ ka꞉lo nale la꞉ Godokono kokotamo miya꞉temata, ebeno malemaledo la꞉tamo da꞉pi ebete ba꞉be tabamo la꞉ hidamo kobuiya꞉minalenama꞉. Iyo, ebe modobola la꞉ kokodakoduilamema꞉, ba꞉bene ebete ya꞉lo ebeno talona tawakalubima꞉ da꞉midiliya꞉, ba꞉bi tawakalubi ba꞉gala la꞉, ebete ebeno hidohido komo la꞉ hiliyonomatamo kapimilo kikalameholema꞉na꞉ta, ebete dopamo hibinomolo keba ka꞉na ka꞉goiya꞉ ba꞉ba ka꞉na.
32 Naatu boun kwa i God ana tafafarenamaim ayayariyi naatu i ana manaw ana kabeber turamaim nawowabi kwanayen abisa ana sabuw baitihimih eo kwa auman nowamih nit.
33 Numa꞉la꞉, nale la꞉ ipuwalo eta lumagino mani ba꞉gala pupulino ilina naeno ukuia꞉mo kuhiliminakuiha꞉.
33 Ayu men kafai orot babin ta ana gold o ana silver isan abahiy o ana ar ana faifuw isan abahiyamih.
34 La꞉ iya꞉tawahala, na ha꞉kiya ba꞉moi kokoto netewamo nale oko ba owatina, na ha꞉kiya na ba꞉gala nago da꞉wapata꞉lamenama꞉ aeno modoboha꞉ komokomo a꞉modobuilamenakuimo.
34 Kwa etei kwaso’ob, ayu taiyuwu umau’umaim sawar abisa isah abiyababan asinaf himatar abow, naatu bow turou’unah hibiyababan afaram hibow karam.
35 Ba꞉ma ka꞉na nale hiliyonomo ododili komokomo ipuwalo la꞉ iya꞉tulamenakuimata, la꞉le hiya꞉hiya꞉ oko kodakodalo ba owatiho mani uwatete awaepi ba꞉bo kowalubilinama꞉. Iyo, Kodawa Ya꞉suti dopamo kebe tabo ka꞉goiya꞉, wadiyala la꞉ ba꞉be tabo gala na꞉kemalagidolala꞉, mabu hibila, ebete ba꞉ma ka꞉na goiya꞉,
35 Ayu ef etei ai’obaiyi, kwanabow raro nababan, saise nati’imaim boro sabuw aurih fair en kwanibaisih. Ata Regah Jesu taiyuwin awanamaim iti tur eo i kwananot ’Baitinin ana baigegewasin i ra’at men tabaib na’atube.”
36 Ba꞉bene Polokono tabo olamagi sose watowatopa꞉tamo da꞉wibuya꞉, ba꞉ba tetelo ibi hiliyonomate ebe bana pupamo gagahiditi toetoe tabo Godotamo ba꞉bo adipatiya꞉.
36 Paul eo sasawar ufunamaim sun yowen bairi hiyoyoban.
37 Ba꞉bene ibi hiliyonomate boge utihole baha꞉mo kapimilo da꞉nepalagutiya꞉, iba꞉te Poloko a꞉pa꞉watameholo ba꞉gala ba aboeteho ko tepo temetema꞉go ihimitiya꞉ mabu Polote iba꞉tamo ba꞉ma ka꞉na olamagiya꞉, iba꞉te ebeno holoholo gala a꞉kuminakamena꞉.
37 Sabuw etei erererey auman hirouh himamay naatu hio tutur.
38 — ausente —
38 Etei hai yababan ra’at anayabin tur iti na’atube eo isan, ayu boro men ana’iti maiye naatu hinawiy bairi hin wa biyan hitit.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 20, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.