Atos 16

Tabo Aramia NT (KNV_ARA) vs NVT

Sair da comparação
NVT Nova Versão Transformadora
1 Ba꞉bene Polote Debi haba ba꞉gala Lista habamo nuluhukuti eta Ya꞉suku ta꞉matadawa ba꞉bo numiya꞉, ebeno mahilo Timotitila. Timotikono menoko ba꞉ Yunapi kamenala ba꞉gala ebe hibima꞉ mididawala, huiyatiya ebeno nabiwi Yuha꞉ lumagila, ebe ba꞉ Guliki hoponapima꞉ eda꞉nami.
1 Paulo foi primeiro a Derbe e depois a Listra, onde havia um jovem discípulo chamado Timóteo. A mãe dele era uma judia convertida, e o pai era grego.
2 Lista ba꞉gala Aikoniyama habalo demedehonama꞉ ba꞉bi hibima꞉ midipi hiliyonomate Timotikono emede komo iya꞉tawahate hidonomoma꞉ ga꞉lanakuya꞉,
2 Os irmãos em Listra e em Icônio o tinham em alta consideração,
3 ba꞉bema꞉ Poloko ubila Timotiti Godokono oko ipuwalo eba꞉go pata꞉. Huiyatiya ba꞉be hopolo demedehonama꞉ ba꞉bi Yunapi hiliyonomate ba꞉moe komo biya꞉tawahuya꞉, Timotikono nabiwi ba꞉ Guliki hoponapila ba꞉bema꞉ Timotiti Yunapino tama itamida kukala kalawiya꞉ha꞉. Ba꞉be mabuma꞉ Polote Timotiko eta okamo magataheno, Yunapino ukui komodobuilamema꞉ ebete Timotiko dopamo tama itamida iya꞉tawa lumagitamo noemiya꞉ ba꞉be komo konelawema꞉.
3 de modo que Paulo pediu que ele os acompanhasse em sua viagem. Em respeito aos judeus da região, providenciou que Timóteo fosse circuncidado antes de partirem, pois todos sabiam que o pai dele era grego.
4 Ba꞉bene Polua꞉te Timotiko lawete komo habahabamo kapimilo da꞉tolamenakui, iba꞉te Yelusalema sose watowatopi ba꞉gala oelamepi dubagodone kebe tutumu dopamo duwatiya꞉, ba꞉bi komokomo benehawakalilamenakuya꞉ hibima꞉ midipa꞉te ba꞉bi tutumamo kopapamila꞉halenama꞉.
4 Em toda cidade por onde passavam, instruíam os irmãos a seguirem as decisões tomadas pelos apóstolos e presbíteros em Jerusalém.
5 Ba꞉bema꞉ hibila, ba꞉be hopo konomolo Godote sose tawakalubino hibima꞉ midi ipuwalo ibi ba heluilame, komo hegela hiliyonomolo ibino kuitititi hunamo odolo kekelanamiha꞉.
5 Assim, as igrejas eram fortalecidas na fé e cresciam em número a cada dia.
6 Ba꞉ba tetelo Godokono Gobogobote Polui na꞉duhilamiya꞉ iba꞉te A꞉isiya hopolo ebeno tabo konolamagimima꞉. Ba꞉bema꞉ iba꞉te Piligiya ba꞉gala Galesiya hopodo ba tolame
6 Em seguida, Paulo e Silas viajaram pela região da Frígia e da Galácia, pois o Espírito Santo os impediu de pregar a palavra na província da Ásia.
7 Misiya hopo tatalia꞉mo da꞉nikuliya꞉, ibi ubila eta Bitiniya hopamo konogomoma꞉ huiyatiya Ya꞉sukunu Gobogobote ibi gala na꞉kaduhilamiya꞉.
7 Então, chegando à fronteira da Mísia, tentaram ir para o norte, em direção à Bitínia, mas o Espírito de Jesus não permitiu.
8 Ba꞉be mabuma꞉ iba꞉te Misiya hopodo tolamete kehaha꞉ kolomoeno Talowase habamo dito nepalaguya꞉.
8 Assim, seguiram viagem pela Mísia até o porto de Trôade.
9 Ba꞉be dulu Polote hiyolo Ma꞉sadoniya dubu buminiya꞉, ebete utinate Poloko ba꞉ma ka꞉na toemehoniya꞉, “Ama꞉ a owalubima꞉ Ma꞉sadoniya hopamo na꞉pa꞉hiwuya꞉.”
9 Naquela noite, Paulo teve uma visão, na qual um homem da Macedônia em pé lhe suplicava: “Venha para a Macedônia e ajude-nos!”.
10 Ba꞉bene eta duiduiyalo ale Polokono hiyo komo iya꞉tawahate tabo ba꞉ma ka꞉na ga꞉luya꞉ma꞉, “Godote ebeno ubi atamo a꞉hawakalimi, ale Ma꞉sadoniya hopo tawakaluba꞉tamo ebeno Hido Tabo konolamagimima꞉.” Ba꞉bema꞉ ba꞉ba tetenomolo ale ilina hiduilamete ba꞉ dito tupuimiya꞉ma꞉.
10 Então decidimos partir de imediato para a Macedônia, concluindo que Deus nos havia chamado para anunciar ali as boas-novas.
11 Ba꞉bene ale ko palai boga꞉mo ololote Talowase haba ba miya꞉pa kehaha꞉ kolomoeno Sa꞉mota꞉si hopamo ba꞉bo na꞉hiwaliya꞉ma꞉, ba꞉bene eta hegelalo ale gala katupuimiti Niyapolisi habamo dito nikuliya꞉ma꞉.
11 Embarcamos em Trôade e navegamos diretamente para a ilha de Samotrácia e, no dia seguinte, chegamos a Neápolis.
12 Ba꞉bene a haka gabodo gala katolamete Pilipai ko habamo ba꞉bo nikuliya꞉ma꞉, ba꞉be Pilipai haba ba꞉ Ma꞉sadoniya hopoeno konomo habala, ba꞉bema꞉ komo Loma habanapi hiliyonomate ibino hoponomone pelamete ba꞉be habalo pemedehonama꞉. Ba꞉bene ale komo hegelalo ba꞉bolo emeda꞉tepate,
12 Dali, alcançamos Filipos, cidade importante dessa região da Macedônia e colônia romana, e ali permanecemos vários dias.
13 Yu tawakalubino okoha꞉ talona hegelalo ale ba꞉be haba miya꞉pate tuli dodamo dito nepalaguya꞉ma꞉ mabu a ba꞉ma ka꞉na emalagidoluya꞉ma꞉, diyala, Yunapi kapiyakapiyate Godotamo toetoe tabo ga꞉lama꞉ ba꞉bamo da꞉ pekapiyuimimina꞉. Ba꞉bene komo kamenakamenate kapimilo da꞉pola꞉nuya꞉, ale ibi nulamete iba꞉go nahiditi tabo ba꞉bo nega꞉luya꞉ma꞉.
13 No sábado, saímos da cidade e fomos à margem do rio, onde esperávamos encontrar um lugar de oração. Sentamo-nos e começamos a conversar com algumas mulheres ali reunidas.
14 Ba꞉bi kamenakamena ipuwalo eta dogodogodawate na꞉lutiya꞉, ebeno mahilo ba꞉ Lidiyatela, ebe ba꞉ Tayataila habanapila ba꞉gala ebete hawihawi kaliko kolowami ipuwalo koko mani buwatenakui. Ba꞉moe kamenate hibi Godo badikuminakui, ba꞉bene Polote Ya꞉sukunu komoma꞉ tabo dolamagiya꞉, Kodawate ebeno tepo ipuwa ba꞉bo a꞉hiya꞉midamiya꞉ ebete tabo hibinomolo kolawema꞉.
14 Uma delas era uma mulher temente a Deus chamada Lídia, da cidade de Tiatira, comerciante de tecido de púrpura. Enquanto ela nos ouvia, o Senhor lhe abriu o coração, e ela aceitou aquilo que Paulo estava dizendo.
15 Ba꞉bema꞉ Lidiyako ba꞉gala ebeno genamanapi, ale ibi beyamo wadulatelete ebete a ba꞉ma ka꞉na kiyaa꞉miya꞉, “La꞉le na Kodawa Ya꞉sukunu eta hibima꞉ mididawama꞉ hibilo da꞉ga꞉lama, wadiyala la꞉ pelamete naeno genamalo na꞉pemediya꞉la꞉.” Ba꞉bene ebete a koamo da꞉toea꞉mehuya꞉ ale ebeno tabamo papamila꞉hate eba꞉go dito pelamiya꞉ma꞉.
15 Foi batizada, junto com sua família, e pediu que nos hospedássemos em sua casa. “Se concordam que creio de fato no Senhor, venham ficar em minha casa”, disse ela, e insistiu até que aceitamos.
16 Komo hegela da꞉petohuya꞉, eta tetelo ale Godotamo toetoe tabo ga꞉la habamo gala da꞉katolamiya꞉ma꞉, gabo tetelo komopino huiyaha꞉ oko bohelete ago ba꞉bo aluguya꞉. Ebe kuba gobogobagoenola, ba꞉be kuba gobogobote ebeno olamagi ipuwado tawakalubi begoelamenakui kebe hiya꞉hiya꞉ komate iba꞉tamo dikulimina꞉, ba꞉bema꞉ ba꞉be boheleno namutuluba꞉te ebeno pakani komo ododi ipuwado tawakaluba꞉godone koko mani buwatenakuya꞉.
16 Certo dia, enquanto íamos ao lugar de oração, veio ao nosso encontro uma escrava possuída por um espírito pelo qual ela predizia o futuro. Com suas adivinhações, ganhava muito dinheiro para seus senhores.
17 Ba꞉bene ba꞉be bohelete aeno gala hapuni Poloko ba꞉gala a ba ta꞉matoe gaa꞉tepahalo ba꞉ma ka꞉na negoiya꞉, “Ba꞉moi dubu ba꞉ Hununomo Godokono okopila! Iba꞉te la꞉ kokiyalamema꞉na꞉ta la꞉ ka꞉ka꞉ mula꞉ komo kebe gabodo na꞉ka꞉laweoma!”
17 Ela seguia Paulo e a nós, gritando: “Estes homens são servos do Deus Altíssimo e vieram anunciar como vocês podem ser salvos!”.
18 Komo hiliyonomo hegelalo ebete atamo ba꞉ ba꞉ba ka꞉na ewagelenakui, ba꞉bene eta tetelo Polote menemenema꞉ eda꞉te boheletamo ohobigate kuba gobogobo ba꞉bo kiyahamiya꞉, “Nale Ya꞉su Kelisokono mahilamo ama꞉ bikiyahamemata, ama꞉ ebegodone nuluhuka!” Ba꞉ba tetenomolo kuba gobogobote bohelegodone ba꞉ dito uluhukuya꞉.
18 Isso continuou por vários dias, até que Paulo, indignado, se voltou e disse ao espírito dentro da jovem: “Eu ordeno em nome de Jesus Cristo que saia dela”. E, no mesmo instante, o espírito a deixou.
19 Ba꞉bema꞉ boheleno namutuluba꞉te ba꞉moe komo umiti iya꞉tawahuya꞉, ba꞉be bohele ipuwado ibino mani lawe gabo ba꞉ a꞉wibo. Ba꞉moe mabuma꞉ iba꞉te Poloko ba꞉gala Sailasiko heloamo uwatete, ba꞉be Pilipai ko haboeno watowatopa꞉te kebolo ka꞉pola꞉nuya꞉ ba꞉be kolowami habamo ba꞉bo wadimuya꞉taliya꞉.
19 Quando os senhores da escrava viram que suas expectativas de lucro haviam sido frustradas, agarraram Paulo e Silas e os arrastaram à presença das autoridades, na praça do mercado.
20 Ba꞉bene iba꞉te ba꞉bi Loma gabomani dubuino holoholo hapuamo ibi magatalete na꞉nega꞉luya꞉, “Ba꞉moi Yunapi dubu netewa iba꞉te aeno haba bekubahimina!
20 “Estes judeus estão tumultuando a cidade!”, gritaram para os magistrados.
21 Ibino tutumu hiya꞉la, a Lomanapino tutumu huiyaha꞉, ba꞉bema꞉ ibino iya꞉tumi komote a bikiyaa꞉mena aeno hidohido kukala kowakalamima꞉!”
21 “Eles ensinam costumes que nós, romanos, não podemos seguir, pois contrariam nossas leis!”
22 Ba꞉bene ba꞉ba tetelo komo habalubi hiliyonomate Poluino ododili komokomoma꞉ atu kuba tabo bekaga꞉luya꞉. Ba꞉bema꞉ Loma gabomani dubate ibi netewapino kaliko heloamo pipikulamelelamete komo alaholohopi ba꞉bo kiyalamiya꞉ ibi giya꞉pa꞉pa꞉mo ka꞉na꞉miga꞉latilima꞉.
22 Logo, uma multidão revoltada se juntou contra Paulo e Silas, e os magistrados ordenaram que os dois fossem despidos e açoitados com varas.
23 Ba꞉bene ibi kubanomamo a꞉na꞉miga꞉latiliti iba꞉te Poloko ba꞉gala Sailasiko du genamamo niya꞉hekete, ba꞉bene du genama umidawa na꞉kiyamiya꞉ ebete ibi hidamo kulamenatema꞉ iba꞉te alahutikapoma꞉.
23 Depois de serem severamente açoitados, foram lançados na prisão. O carcereiro recebeu ordens para não os deixar escapar,
24 Ba꞉bema꞉ du genama umidawate ba꞉be tabo duliya꞉, ebete ibi du genama ipuwanomamo magatalete ibino nato keha gugamo newadulatelelamete ibi dito nimiya꞉paliya꞉.
24 por isso os colocou no cárcere interno, prendendo-lhes os pés no tronco.
25 Ba꞉be du iwa tetenomolo Poloko Sailasiko iba꞉te Godotamo toetoehonakui komo adikumi ohale akalapihonakuya꞉. Ba꞉bene gabomana꞉te komo dubu ibino kuba ododili mabuma꞉ du genamamo ya꞉lo da꞉miya꞉tiya꞉ ba꞉bi dubate Poloko Sailasiko ibino komo ba ulihona,
25 Por volta da meia-noite, Paulo e Silas oravam e cantavam hinos a Deus, e os outros presos ouviam.
26 ba꞉ba tetenomolo ko wima꞉la꞉te penate du genama kubanomamo ba pagegetena, gigihote ha꞉kiya a꞉hilamenate du genamanapino kokotoeno auli halete ha꞉kiya ba꞉bo ta꞉teholameniya꞉.
26 De repente, houve um forte terremoto, e até os alicerces da prisão foram sacudidos. No mesmo instante, todas as portas se abriram e as correntes de todos os presos se soltaram.
27 Ba꞉bene du genama umidawate ebeno genamanomolo mahiganate du genamoeno gigiho ya꞉lo a꞉hilame da꞉pulameniya꞉ ebete nemalagidoloniya꞉, du genamanapi hiliyonomate ba꞉ alahutiha. Ba꞉bema꞉ ebete tole konomo lawenate ebeno alaholo gili magubutinate ebe ha꞉kiya ebeno ape ahohamidanama꞉ ba ewagelena,
27 Quando o carcereiro acordou, viu as portas da prisão escancaradas. Imaginando que os prisioneiros haviam escapado, puxou a espada para se matar.
28 ba꞉ba tetenomolo Polote ba꞉be komo uminate ebe na꞉goepatemeniya꞉, “A꞉iye! Ama꞉ ha꞉kiya ama꞉ akanakapuma꞉la꞉! A hiliyonomo moela, kalahutihoha꞉!”
28 Paulo, porém, gritou: “Não se mate! Estamos todos aqui!”.
29 Ba꞉ba tetelo du genama umidawate ebeno hopopi begoelameniya꞉ iba꞉te alo kowadahenama꞉, ba꞉bene ebete du genama guamo tola꞉go tiyonomolo na꞉pa꞉ganate, Poloko Sailasiko ibino nato mabamo neganate ba꞉bo nilililaniya꞉.
29 O carcereiro mandou que trouxessem luz e correu até o cárcere, onde se prostrou, tremendo de medo, diante de Paulo e Silas.
30 Ba꞉bene ebete ibi netewapi du genamane puluhukulatelenate ba꞉bo pegoelameniya꞉, “Koko dubala꞉, na bada komo ododiti Godogodone ka꞉ka꞉ mula꞉ komo ebo na꞉ka꞉lawemo?”
30 Então ele os levou para fora e perguntou: “Senhores, que devo fazer para ser salvo?”.
31 Iba꞉te na꞉huiyaniya꞉, “Ama꞉ Kodawa Ya꞉suku hibima꞉ na꞉mida꞉, ba꞉bene ebete ama꞉ ba꞉gala amia꞉no genamanapino ka꞉ka꞉ komula꞉lelamema꞉na꞉ta.”
31 Eles responderam: “Creia no Senhor Jesus, e você e sua família serão salvos”.
32 Ba꞉bene iba꞉te du genama umidawa ba꞉gala ebeno genamanapa꞉tamo Kodawa Ya꞉sukunu tabo ba olamagimina ebeno komo ba꞉bo hawakaliminiya꞉.
32 Então pregaram a palavra do Senhor a ele e a toda a sua família.
33 Ba꞉bema꞉ ba꞉ba tetenomolo du genama umidawate ibi netewapino bugumu ukulalelamenate, iba꞉te huiyatiya ebe ba꞉gala ebeno genamanapi hiliyonomo beyamo dito wadulateleniya꞉.
33 Mesmo sendo tarde da noite, o carcereiro cuidou deles e lavou suas feridas. Em seguida, ele e todos os seus foram batizados.
34 Ba꞉bene du genama umidawate Poloko Sailasiko ibi ebeno genama guamo magatalenate baa꞉ ba꞉bo nikalameniya꞉. Ba꞉ hibila, ebe ba꞉gala ebeno genamanapa꞉te konomamo kalakalahaniya꞉, mabu iba꞉te ba꞉be dulu ibino hibima꞉ midi komo Godotamo a꞉miya꞉teniya꞉.
34 Depois, levou-os para sua casa e lhes serviu uma refeição, e ele e toda a sua família se alegraram porque creram em Deus.
35 Ba꞉bene hegelate da꞉powalohuya꞉ Loma gabomani koko dubate komo polisi dubu du genama umidawatamo ba꞉moe tabago poelamiya꞉, “Ama꞉le ba꞉bi dubu netewa du genamane dito nuluhukulatela꞉.”
35 Na manhã seguinte, os magistrados mandaram os guardas ordenarem ao carcereiro: “Solte estes homens!”.
36 Ba꞉bene du genama umidawate Poloko atu tabo bekanikiyamiya꞉, “Gabomani koko dubate tabo a꞉poema꞉, nale ama꞉ ba꞉gala Sailasiko la꞉ ba꞉moe du genamane kuluhukulatelema꞉. Ba꞉bema꞉ ka꞉lo la꞉ uluhukuti kalakalago na꞉toala꞉.”
36 Então o carcereiro mandou dizer a Paulo: “Os magistrados disseram que você e Silas estão livres. Vão em paz”.
37 Huiyatiya Polote ba꞉bi polisi dubu ulamelo iba꞉tamo na꞉goiya꞉, “Ao, ale dito a꞉kuluhukama꞉. La꞉eno koko gabomani dubate ha꞉kiya na꞉pelama꞉mena꞉ a kopuluhukua꞉tema꞉, mabu a netewapa꞉te ba꞉moe hopolo Loma gabomanino pepago wapata꞉nama꞉,ba꞉gala ale kuba ododihino iba꞉te aeno komo hidamo kanagiya꞉midaa꞉meha꞉, iba꞉te huiyatiya a giya꞉pa꞉pa꞉mo a꞉na꞉miga꞉titi du genamamo dito iya꞉hekiya꞉. Ba꞉bema꞉ ka꞉lo ibi ubila a diya gabodo gelebadia꞉go dito koea꞉mema꞉. Ao, iba꞉te dopamo a na꞉pua꞉ma꞉mena꞉!”
37 Paulo, no entanto, respondeu: “Eles nos açoitaram publicamente sem julgamento e nos colocaram na prisão, e nós somos cidadãos romanos. Agora querem que vamos embora às escondidas? De maneira nenhuma! Que venham eles mesmos e nos soltem”.
38 Ba꞉bene polisi dubate tolamete Polokono tabo koko gabomani dubu da꞉nikiyalamiya꞉, ba꞉ba tetelo ba꞉bi dubate Poloko Sailasiko Loma gabomanino pepago wapata꞉ komo uliti koamo toletolehuya꞉.
38 Os guardas relataram isso aos magistrados, que ficaram assustados por saber que Paulo e Silas eram cidadãos romanos.
39 Ba꞉bema꞉ iba꞉te pelamete Poloko Sailasiko iba꞉tamo nolata tabo pega꞉late ibi konomamo petoelameholiya꞉, iba꞉te Pilipai ko habane eta hopamo gelebadia꞉go kotoma꞉.
39 Foram até a prisão e lhes pediram desculpas. Então os trouxeram para fora e suplicaram que deixassem a cidade.
40 Ba꞉bene ibi netewapa꞉te du genamane puluhukuti, iba꞉te tote dopamo Lidiyakono genamamo nodolote, ba꞉bolo iba꞉te hibima꞉ midipi ekaki da꞉nulamiya꞉, komo owalubi tabo nikiyahalamete Pilipai ko habane ba꞉ dito tuya꞉.
40 Quando Paulo e Silas saíram da prisão, voltaram à casa de Lídia. Ali se encontraram com os irmãos e os encorajaram mais uma vez. Depois, partiram.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 16, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.