Atos 16
Tabo Aramia NT (KNV_ARA) vs AAI
1 Ba꞉bene Polote Debi haba ba꞉gala Lista habamo nuluhukuti eta Ya꞉suku ta꞉matadawa ba꞉bo numiya꞉, ebeno mahilo Timotitila. Timotikono menoko ba꞉ Yunapi kamenala ba꞉gala ebe hibima꞉ mididawala, huiyatiya ebeno nabiwi Yuha꞉ lumagila, ebe ba꞉ Guliki hoponapima꞉ eda꞉nami.
1 Paul remor na Derbe tit imaibo ikofan maiye na Lystra tit, nati’imaim baitumatumayan wabin Timothy ma’am biyan tit, Timothy hinah i Jew babin, baitumatumayan ta, baise tamah i Greek orot.
2 Lista ba꞉gala Aikoniyama habalo demedehonama꞉ ba꞉bi hibima꞉ midipi hiliyonomate Timotikono emede komo iya꞉tawahate hidonomoma꞉ ga꞉lanakuya꞉,
2 Lystra naatu Ikonium wanawanan baitumatumayah etei Timothy i hibifai.
3 ba꞉bema꞉ Poloko ubila Timotiti Godokono oko ipuwalo eba꞉go pata꞉. Huiyatiya ba꞉be hopolo demedehonama꞉ ba꞉bi Yunapi hiliyonomate ba꞉moe komo biya꞉tawahuya꞉, Timotikono nabiwi ba꞉ Guliki hoponapila ba꞉bema꞉ Timotiti Yunapino tama itamida kukala kalawiya꞉ha꞉. Ba꞉be mabuma꞉ Polote Timotiko eta okamo magataheno, Yunapino ukui komodobuilamema꞉ ebete Timotiko dopamo tama itamida iya꞉tawa lumagitamo noemiya꞉ ba꞉be komo konelawema꞉.
3 Paul kok i Timothy tab bairi hitan, imih ana’ar kanabin e’afuw, iti na’atube sinaf anayabin Jew etei nati’imaim hima’am hiso’ob Timothy tamah i Greek orot.
4 Ba꞉bene Polua꞉te Timotiko lawete komo habahabamo kapimilo da꞉tolamenakui, iba꞉te Yelusalema sose watowatopi ba꞉gala oelamepi dubagodone kebe tutumu dopamo duwatiya꞉, ba꞉bi komokomo benehawakalilamenakuya꞉ hibima꞉ midipa꞉te ba꞉bi tutumamo kopapamila꞉halenama꞉.
4 Bar merar tata hirun hitit roube’aten tur abisa tur abarayah naatu regaregah ai’in Jerusalemamaim bai’ufnunin isan hio hibibasit, baitumatumayah hai tur hi’owen auman hin.
5 Ba꞉bema꞉ hibila, ba꞉be hopo konomolo Godote sose tawakalubino hibima꞉ midi ipuwalo ibi ba heluilame, komo hegela hiliyonomolo ibino kuitititi hunamo odolo kekelanamiha꞉.
5 Ekaleisia sabuw fair hitih hai baitumatum ra’at naatu sabuw boubuh hirun hai kou’ay ra’at.
6 Ba꞉ba tetelo Godokono Gobogobote Polui na꞉duhilamiya꞉ iba꞉te A꞉isiya hopolo ebeno tabo konolamagimima꞉. Ba꞉bema꞉ iba꞉te Piligiya ba꞉gala Galesiya hopodo ba tolame
6 Paul ana ofonah bairi Firigia naatu Galasia wanawanahimaim hiremor naatu Anun Kakafiyin Asia wanawanan hireremor men ibasit boro imaim hitabinan.
7 Misiya hopo tatalia꞉mo da꞉nikuliya꞉, ibi ubila eta Bitiniya hopamo konogomoma꞉ huiyatiya Ya꞉sukunu Gobogobote ibi gala na꞉kaduhilamiya꞉.
7 Hiremor hina Maisia ana yoyowamaim hitit, hisinaftobon hitan Bitiniya wanawanan hitarun isan baise Jesu Anunin men ibasit boro hitan.
8 Ba꞉be mabuma꞉ iba꞉te Misiya hopodo tolamete kehaha꞉ kolomoeno Talowase habamo dito nepalaguya꞉.
8 Imih hina Maisia hihamiy hirabon hire hina Troas hitit.
9 Ba꞉be dulu Polote hiyolo Ma꞉sadoniya dubu buminiya꞉, ebete utinate Poloko ba꞉ma ka꞉na toemehoniya꞉, “Ama꞉ a owalubima꞉ Ma꞉sadoniya hopamo na꞉pa꞉hiwuya꞉.”
9 Nati gugumin Paul mim, Masedonia orot bat fefeyan eo, “Kwanarabon Masedonia imaim aki kwaibaisi!”
10 Ba꞉bene eta duiduiyalo ale Polokono hiyo komo iya꞉tawahate tabo ba꞉ma ka꞉na ga꞉luya꞉ma꞉, “Godote ebeno ubi atamo a꞉hawakalimi, ale Ma꞉sadoniya hopo tawakaluba꞉tamo ebeno Hido Tabo konolamagimima꞉.” Ba꞉bema꞉ ba꞉ba tetenomolo ale ilina hiduilamete ba꞉ dito tupuimiya꞉ma꞉.
10 Paul iti mim i’itin ufunamaim aki abobuna au Masedonia arabon, anayabin aki ai not abogaigiwas God ea’afi nati’imaim God ana tur binan isan.
11 Ba꞉bene ale ko palai boga꞉mo ololote Talowase haba ba miya꞉pa kehaha꞉ kolomoeno Sa꞉mota꞉si hopamo ba꞉bo na꞉hiwaliya꞉ma꞉, ba꞉bene eta hegelalo ale gala katupuimiti Niyapolisi habamo dito nikuliya꞉ma꞉.
11 Aki Troas imaim wa abai mutufor arabon an Samoteres atit naatu mar to aikofan maiye an Neapolis atit.
12 Ba꞉bene a haka gabodo gala katolamete Pilipai ko habamo ba꞉bo nikuliya꞉ma꞉, ba꞉be Pilipai haba ba꞉ Ma꞉sadoniya hopoeno konomo habala, ba꞉bema꞉ komo Loma habanapi hiliyonomate ibino hoponomone pelamete ba꞉be habalo pemedehonama꞉. Ba꞉bene ale komo hegelalo ba꞉bolo emeda꞉tepate,
12 Nati’imaim wa ai’hamiy ai’iwat arun an Philipi atit, Masedonia wanawanan ana bar merar gagamin ta, naatu iti bar merar i Rome gawan wowab. Aki nati’imaim veya bai’ab na’atube ama.
13 Yu tawakalubino okoha꞉ talona hegelalo ale ba꞉be haba miya꞉pate tuli dodamo dito nepalaguya꞉ma꞉ mabu a ba꞉ma ka꞉na emalagidoluya꞉ma꞉, diyala, Yunapi kapiyakapiyate Godotamo toetoe tabo ga꞉lama꞉ ba꞉bamo da꞉ pekapiyuimimina꞉. Ba꞉bene komo kamenakamenate kapimilo da꞉pola꞉nuya꞉, ale ibi nulamete iba꞉go nahiditi tabo ba꞉bo nega꞉luya꞉ma꞉.
13 Baiyarir Ana Veya atit bar merar ana fur aihamiy ana harew sisibinamaim atit, nati’imaim anotanot boro yoyoban ana efan atatita’ur. Nati’imaim amare baibin iyab hinan i ai obaibiyih.
14 Ba꞉bi kamenakamena ipuwalo eta dogodogodawate na꞉lutiya꞉, ebeno mahilo ba꞉ Lidiyatela, ebe ba꞉ Tayataila habanapila ba꞉gala ebete hawihawi kaliko kolowami ipuwalo koko mani buwatenakui. Ba꞉moe kamenate hibi Godo badikuminakui, ba꞉bene Polote Ya꞉sukunu komoma꞉ tabo dolamagiya꞉, Kodawate ebeno tepo ipuwa ba꞉bo a꞉hiya꞉midamiya꞉ ebete tabo hibinomolo kolawema꞉.
14 Naatu babin ta iti tur ao nonowar i wabin Lydia ana tafaram Taiyatira, iti babin i sawar biyah namar iwa’an sabuw tetotobon naatu i God kwafirinayan babin ta, nati ana veya’amaim God dogoron botawiy. Paul tur abisa eo etei nowar.
15 Ba꞉bema꞉ Lidiyako ba꞉gala ebeno genamanapi, ale ibi beyamo wadulatelete ebete a ba꞉ma ka꞉na kiyaa꞉miya꞉, “La꞉le na Kodawa Ya꞉sukunu eta hibima꞉ mididawama꞉ hibilo da꞉ga꞉lama, wadiyala la꞉ pelamete naeno genamalo na꞉pemediya꞉la꞉.” Ba꞉bene ebete a koamo da꞉toea꞉mehuya꞉ ale ebeno tabamo papamila꞉hate eba꞉go dito pelamiya꞉ma꞉.
15 Naatu nati babin taintuwan bairi nati baremaim hima’am etei bapataito hibai, imaibo ifefeyani eo, “Kwananotanot ayu Regah ana bitumitum na’at, basit kwana tan au baremaim bairit tama.” Iti na’at aki eokikini bairi an.
16 Komo hegela da꞉petohuya꞉, eta tetelo ale Godotamo toetoe tabo ga꞉la habamo gala da꞉katolamiya꞉ma꞉, gabo tetelo komopino huiyaha꞉ oko bohelete ago ba꞉bo aluguya꞉. Ebe kuba gobogobagoenola, ba꞉be kuba gobogobote ebeno olamagi ipuwado tawakalubi begoelamenakui kebe hiya꞉hiya꞉ komate iba꞉tamo dikulimina꞉, ba꞉bema꞉ ba꞉be boheleno namutuluba꞉te ebeno pakani komo ododi ipuwado tawakaluba꞉godone koko mani buwatenakuya꞉.
16 Veya ta aki yoyoban ana efan isan anan akir babitai ta bairi aitar. Iti babitai i afiy kakafin hitarasum ma sawar abisa temamatar isah i eo, naatu sawar iti na’atube sisinaf ana sabuw kabay gagamin maiyow hibaib.
17 Ba꞉bene ba꞉be bohelete aeno gala hapuni Poloko ba꞉gala a ba ta꞉matoe gaa꞉tepahalo ba꞉ma ka꞉na negoiya꞉, “Ba꞉moi dubu ba꞉ Hununomo Godokono okopila! Iba꞉te la꞉ kokiyalamema꞉na꞉ta la꞉ ka꞉ka꞉ mula꞉ komo kebe gabodo na꞉ka꞉laweoma!”
17 Iti babitai Paul aki bairi i’ufnuni iwow eo, “Iti orot i God auyomtoro’ot ana’akir wairafih, kwa mi’itube na yawas bain isan teo’orereb.” Peter ana ofonah bairi yawas hibai hinan isan Babitai eo’orereb|alt="slave girl" src="cn01983B.tif" size="col" loc="Act 16.17" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="16.17-18"
18 Komo hiliyonomo hegelalo ebete atamo ba꞉ ba꞉ba ka꞉na ewagelenakui, ba꞉bene eta tetelo Polote menemenema꞉ eda꞉te boheletamo ohobigate kuba gobogobo ba꞉bo kiyahamiya꞉, “Nale Ya꞉su Kelisokono mahilamo ama꞉ bikiyahamemata, ama꞉ ebegodone nuluhuka!” Ba꞉ba tetenomolo kuba gobogobote bohelegodone ba꞉ dito uluhukuya꞉.
18 Babitei iti na’atube mar moumurih maiyow sinaf inan yomaninamaim, Paul yan so’ar naatu tatabir afiy nati babitai tar gabuw ma’am isan eo, “Jesu Keriso wabinamaim o abi’a’ari babitai kwaihamiy kutit!” Naatu mar ta’imon afiy babitai ihamiy tit.
19 Ba꞉bema꞉ boheleno namutuluba꞉te ba꞉moe komo umiti iya꞉tawahuya꞉, ba꞉be bohele ipuwado ibino mani lawe gabo ba꞉ a꞉wibo. Ba꞉moe mabuma꞉ iba꞉te Poloko ba꞉gala Sailasiko heloamo uwatete, ba꞉be Pilipai ko haboeno watowatopa꞉te kebolo ka꞉pola꞉nuya꞉ ba꞉be kolowami habamo ba꞉bo wadimuya꞉taliya꞉.
19 Babitei ana matuwan sabuw hai kabay imaim hima hibaib ana ef sasawar hi’i’itin ana maramaim, Paul Silas hairi hirout hibow hitainih hitit ahar ana efanamaim hiya baibatiyenayah baibatiyih isan.
20 Ba꞉bene iba꞉te ba꞉bi Loma gabomani dubuino holoholo hapuamo ibi magatalete na꞉nega꞉luya꞉, “Ba꞉moi Yunapi dubu netewa iba꞉te aeno haba bekubahimina!
20 Hibuwih hina Rome tur nowarayah nahimaim hitit hio, “Iti Orot rou’ab i Jew sabuw, hairi iti ata bar meraramaim ma kakaf hibai hitit.
21 Ibino tutumu hiya꞉la, a Lomanapino tutumu huiyaha꞉, ba꞉bema꞉ ibino iya꞉tumi komote a bikiyaa꞉mena aeno hidohido kukala kowakalamima꞉!”
21 It Rome sabuw ata ofafar men ebibasit i sinafumih teo, naatu aki men karam boro nati bai’obaiyen anibasit anab ani’a’it.”
22 Ba꞉bene ba꞉ba tetelo komo habalubi hiliyonomate Poluino ododili komokomoma꞉ atu kuba tabo bekaga꞉luya꞉. Ba꞉bema꞉ Loma gabomani dubate ibi netewapino kaliko heloamo pipikulamelelamete komo alaholohopi ba꞉bo kiyalamiya꞉ ibi giya꞉pa꞉pa꞉mo ka꞉na꞉miga꞉latilima꞉.
22 Sabuw moumurih na’in hina hirun kou’ay ra’at orot rou’ab bow rouw isan. Tur nowarayan orot iuwih Paul Silas hairi hai faifuw hiseb hibosaisiren naatu hiwabirih.
23 Ba꞉bene ibi kubanomamo a꞉na꞉miga꞉latiliti iba꞉te Poloko ba꞉gala Sailasiko du genamamo niya꞉hekete, ba꞉bene du genama umidawa na꞉kiyamiya꞉ ebete ibi hidamo kulamenatema꞉ iba꞉te alahutikapoma꞉.
23 Hiwawabirih ufunamaim hibow hin dibur hiyariyih, naatu dibur kaifenayan orot matan tobaiwa’an ma kaifih isan hiu.
24 Ba꞉bema꞉ du genama umidawate ba꞉be tabo duliya꞉, ebete ibi du genama ipuwanomamo magatalete ibino nato keha gugamo newadulatelelamete ibi dito nimiya꞉paliya꞉.
24 Iti obaiyunen tur nonowar ufunamaim, dibur kaifenayan bow hirun dibur wanawanantoro’ot imaim ah ai gagamih rou’ab areh ya kiktanen hima.
25 Ba꞉be du iwa tetenomolo Poloko Sailasiko iba꞉te Godotamo toetoehonakui komo adikumi ohale akalapihonakuya꞉. Ba꞉bene gabomana꞉te komo dubu ibino kuba ododili mabuma꞉ du genamamo ya꞉lo da꞉miya꞉tiya꞉ ba꞉bi dubate Poloko Sailasiko ibino komo ba ulihona,
25 Fainaiwan Paul Silas hairi God isan hiyoyoban hima ew hitatabor dibur sabuw afa hima hinonowar,
26 ba꞉ba tetenomolo ko wima꞉la꞉te penate du genama kubanomamo ba pagegetena, gigihote ha꞉kiya a꞉hilamenate du genamanapino kokotoeno auli halete ha꞉kiya ba꞉bo ta꞉teholameniya꞉.
26 naniyan meyemeye iriyoy gagamin na dibur bar iyuwiyuw re an ana wabat etei bora’ah. Naatu mar ta’imon etawan botawiy chain dibur sabuw ah umah hifatum hima’am etei hihururuw hire.
27 Ba꞉bene du genama umidawate ebeno genamanomolo mahiganate du genamoeno gigiho ya꞉lo a꞉hilame da꞉pulameniya꞉ ebete nemalagidoloniya꞉, du genamanapi hiliyonomate ba꞉ alahutiha. Ba꞉bema꞉ ebete tole konomo lawenate ebeno alaholo gili magubutinate ebe ha꞉kiya ebeno ape ahohamidanama꞉ ba ewagelena,
27 Dibur kaifenayan matan nuw misir naatu Dibur etawan bobotawiyen itin, basit taiyuwin sikan afuwinamih ana kaiy bora’ah, anayabin not dibur sabuw etei hibihir rouw.
28 ba꞉ba tetenomolo Polote ba꞉be komo uminate ebe na꞉goepatemeniya꞉, “A꞉iye! Ama꞉ ha꞉kiya ama꞉ akanakapuma꞉la꞉! A hiliyonomo moela, kalahutihoha꞉!”
28 Baise Paul fanan aumetawat na’in e’af eo, “Taiyuw bi’asabuni! Aki etei iti ama’am!”
29 Ba꞉ba tetelo du genama umidawate ebeno hopopi begoelameniya꞉ iba꞉te alo kowadahenama꞉, ba꞉bene ebete du genama guamo tola꞉go tiyonomolo na꞉pa꞉ganate, Poloko Sailasiko ibino nato mabamo neganate ba꞉bo nilililaniya꞉.
29 Dibur kaifayan hinow isan e’af naatu nunuw run, an uman hi’oror auman Paul Silas hairi nahimaim ra’iy.
30 Ba꞉bene ebete ibi netewapi du genamane puluhukulatelenate ba꞉bo pegoelameniya꞉, “Koko dubala꞉, na bada komo ododiti Godogodone ka꞉ka꞉ mula꞉ komo ebo na꞉ka꞉lawemo?”
30 Imaibo nawiyih bairi hitit naatu ibatiyih eo, “Regaregah abisa ana sinaf boro yawas anab?”
31 Iba꞉te na꞉huiyaniya꞉, “Ama꞉ Kodawa Ya꞉suku hibima꞉ na꞉mida꞉, ba꞉bene ebete ama꞉ ba꞉gala amia꞉no genamanapino ka꞉ka꞉ komula꞉lelamema꞉na꞉ta.”
31 Hiya’afut hio, “Regah Jesu initumitum boro yawas inab, o a nibur bairi.”
32 Ba꞉bene iba꞉te du genama umidawa ba꞉gala ebeno genamanapa꞉tamo Kodawa Ya꞉sukunu tabo ba olamagimina ebeno komo ba꞉bo hawakaliminiya꞉.
32 Imaibo Regah ana tur nati bar wanawanan hibinan dibur kaifenayan ana sabuw bairi hinowar.
33 Ba꞉bema꞉ ba꞉ba tetenomolo du genama umidawate ibi netewapino bugumu ukulalelamenate, iba꞉te huiyatiya ebe ba꞉gala ebeno genamanapi hiliyonomo beyamo dito wadulateleniya꞉.
33 Nati veya ta’imon gugumin wanawanan dibur kaifenayan buwih hai feher souwen naatu i ana nibur bairi bapataito hibai. Dibur kaifenayan Paul koun esasouw|alt="Jailer and Paul" src="CN01990B.TIF" size="col" loc="Act 16.33" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="16.33"
34 Ba꞉bene du genama umidawate Poloko Sailasiko ibi ebeno genama guamo magatalenate baa꞉ ba꞉bo nikalameniya꞉. Ba꞉ hibila, ebe ba꞉gala ebeno genamanapa꞉te konomamo kalakalahaniya꞉, mabu iba꞉te ba꞉be dulu ibino hibima꞉ midi komo Godotamo a꞉miya꞉teniya꞉.
34 Naatu Paul Silas buwih ana bar wanawanan hirun bay itih hi’aa. Nati orot ana nibur bairi dogoroh yasisir awan karatan, anayabin i hina God ana baitumatumayah himatar.
35 Ba꞉bene hegelate da꞉powalohuya꞉ Loma gabomani koko dubate komo polisi dubu du genama umidawatamo ba꞉moe tabago poelamiya꞉, “Ama꞉le ba꞉bi dubu netewa du genamane dito nuluhukulatela꞉.”
35 Mar to tur nowarayah hai orot gagamih naatu ma’utenayah hai orot ukwarih hiyafarih hio, “Kwan dibur kaifenayan kwau! Nati orot ebotaitih ten.”
36 Ba꞉bene du genama umidawate Poloko atu tabo bekanikiyamiya꞉, “Gabomani koko dubate tabo a꞉poema꞉, nale ama꞉ ba꞉gala Sailasiko la꞉ ba꞉moe du genamane kuluhukulatelema꞉. Ba꞉bema꞉ ka꞉lo la꞉ uluhukuti kalakalago na꞉toala꞉.”
36 Basit dibur kaifenayan Paul ana tur eowen eo, “Tur nowarayah orot gagamih tur hiyafar hio, O Silas airi i abobotaiti, airi kwatit tufuwamaim kwan!”
37 Huiyatiya Polote ba꞉bi polisi dubu ulamelo iba꞉tamo na꞉goiya꞉, “Ao, ale dito a꞉kuluhukama꞉. La꞉eno koko gabomani dubate ha꞉kiya na꞉pelama꞉mena꞉ a kopuluhukua꞉tema꞉, mabu a netewapa꞉te ba꞉moe hopolo Loma gabomanino pepago wapata꞉nama꞉,ba꞉gala ale kuba ododihino iba꞉te aeno komo hidamo kanagiya꞉midaa꞉meha꞉, iba꞉te huiyatiya a giya꞉pa꞉pa꞉mo a꞉na꞉miga꞉titi du genamamo dito iya꞉hekiya꞉. Ba꞉bema꞉ ka꞉lo ibi ubila a diya gabodo gelebadia꞉go dito koea꞉mema꞉. Ao, iba꞉te dopamo a na꞉pua꞉ma꞉mena꞉!”
37 Baise Paul ma’utenayah hai oro’orot isah eo, “Aki men abisa kakafin ta asinaf naatu men hibatiyi, baise bebeyanamaim hirabi hi’afiyi naatu dibur hiyariyi, kwanaso’ob aki i Rome ana fef abai ama’am! Naatu boun tekokok i wa’iwa’iramaim hiniyafari’imih. Men karam, aki akokok kwana’uwih i taiyuwih hinan hinabotaiti.”
38 Ba꞉bene polisi dubate tolamete Polokono tabo koko gabomani dubu da꞉nikiyalamiya꞉, ba꞉ba tetelo ba꞉bi dubate Poloko Sailasiko Loma gabomanino pepago wapata꞉ komo uliti koamo toletolehuya꞉.
38 Ma’utenayah hai orot ukwarih himatabir baibatiyih orot gagamih hai tur hi’owen, naatu Paul Silas hairi Rome ana fef hibai hima’am isan, ana tur hinonowar ana maramaim hibir.
39 Ba꞉bema꞉ iba꞉te pelamete Poloko Sailasiko iba꞉tamo nolata tabo pega꞉late ibi konomamo petoelameholiya꞉, iba꞉te Pilipai ko habane eta hopamo gelebadia꞉go kotoma꞉.
39 Basit hina abis kakafin isah hisisinaf isan hairi matahimaim hi’e’en naatu diburane hibotaitih, naatu bar merar baihamiyin isan hi’uwih.
40 Ba꞉bene ibi netewapa꞉te du genamane puluhukuti, iba꞉te tote dopamo Lidiyakono genamamo nodolote, ba꞉bolo iba꞉te hibima꞉ midipi ekaki da꞉nulamiya꞉, komo owalubi tabo nikiyahalamete Pilipai ko habane ba꞉ dito tuya꞉.
40 Paul, Silas hairi dibur bar hihamiy hina Lydia ana bar hitit, nati’imaim baitumatumayah hi’itih kaufair ana tur hitih naatu hihamiyih.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 16, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.