Romanos 9
GODOKONO WADE TABO (KNV-FLY_RIVER) vs AAI
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Ebema꞉ na Polote Kelisoko magumulo nani tabo gelo a꞉da꞉ tabo kegita꞉, iyo, naimano tepo magumuno mulo wokite Godokono Uliyanano elawamo naimano nanitabo tanalo ma kunu awokalimita,
1 Ayu i Keriso wabinamaim tur anababatun ao, men abifufuwenamih. Anayabin dogorou naniyan atatatam Anun Kakafiyin ebibasit ayu abisa ao.
2 naimano kalima epono tanaloma꞉ naimano tepo magumulo kawo temeteme tanalonomote olopoligoa꞉ mibomibo tanalago netabokana.
2 Ayu dogorou wanawanan yababan awan karatan, naatu baiyufarir isan abiwa’an men ekakaram.
3 Ebene naimano ubi ma kunu itana, gabote modobolo ditanamene, diyala, naimano Yu epono nanitabokobi midia꞉ mabuma꞉ na kapiyate Godokono dowa magumamo da꞉ba꞉nopegamo, ebema꞉ Godote Kelisoko magumune na itamidanete Ela Opamo eba ba꞉idilonelo, ebete wiyasiya ibino igilo ebo ka꞉mula꞉lelaemene.
3 Anayabin ayu au sabuw, biyau finimu turin naatu au rara anababatun, i wabihimaim mi’itube God tao rarafu. Naatu Keriso’one hita’afuru’umu atatit nabin,
4 Ibi Godote dopamo deka꞉la꞉mioliya ebe Isalaela epola, ebema꞉ ebete ibi nilakapolo uwatete ebeno gudima꞉ eba midililo ebeno kawo alonomo iba꞉tamo ebo awokalimiya, ega꞉walo ebete ibi kowalubilinama꞉ ibino ewoniatamo ebeno wadewade nopo alomonaki, ebene ebeno Totomu Tabono iyaiya tanalo atumu walo a꞉kikalamiya. Ebema꞉ iba꞉godolo Godoko nanitabo amamate iyatawa tanalote bitana, ega꞉walo ebete ebeno Bukalo ibino igilo ka꞉mula꞉lema꞉ kebe iyaiya tanalo nanitabonomolo da꞉kiyawaonaki, ebe wadewade tabote iba꞉godolo atumu ba꞉ka꞉pola꞉na.
4 saise Israel sabuw yawas hitab, God natunatunamih hitamatar: ana marakaw, ana obaibasit, ana obaiyunen tur hitab, kwafiren anababatun, naatu ana omatanen isah tirerereb.
5 Ebene A꞉ibalayamako ega꞉walo kawokawo ewoni nabi epetapi, Yu epo ebe ebe dubuno walone gudila, ega꞉walo kalakala kawonomola, Kelisote ibi magumune opo lumagino apa꞉mo pawokaliya.
5 Nati sabuw hai a’agir kwafe’en i Hebrew big ana kik owe’owen, imaim gin tanay boro tanan Keriso ana tufuw ana’an tanatit. God akisinamo sawar etei ana bonawiyenayan tanabora’ara’ah wanatowan wanatowan. Amen.
6 La꞉le naimano iyatulame tanalo wadenomamo nelawa꞉la꞉, nale Godokono tanaloma꞉ ma kunu kegita꞉, ebe a꞉da꞉ tabo kiyawaodawama꞉ eda꞉na. Ao, ebete Yu epo uwomua꞉ uwomua꞉ tetelo kowalubilinama꞉ nanitabonomolo da꞉kiyawaiya, ebe tabo ebete kadikamidaliya꞉ wiyasiya ebe tabono nanitabo tanalote a nanitabokobi midipiagodolo emaigiya. Numa꞉la꞉, ebeno umi magumulo piyate Yu epono kalimamo dawokalaonaka ibi bilibilinomate ebeno Isalaela eponomoma꞉ keda꞉ona꞉.
6 Baise God ana omatanen i men ta baifuwenamih, mar etei i yabih temamatar. Iti ao anayabin Israel sabuw etei hai tufuw ana’an i Israelane hitufuw, baise etei’imak boro men hinan Israel sabuw hinamataramih.
7 Iyo, katene apulo A꞉ibalayamakono walone gudima꞉ deda꞉ona, ibi magumulo epetapiate Godokono nani gudima꞉ keda꞉ona꞉. Me mabuma꞉ Godote A꞉ibalayamatamo dopamo ma kunu giya, “A꞉imano gudi magumulo a꞉ma꞉le Aisa꞉keko kapiyagodone a꞉imano gudi bilibilinomo kulaema꞉ta.”
7 Na’atube Abraham ana rara’ane hitutufuw men etei Abraham natunatunamih. Bukamaim God iti na’atube eo hikirum inu’in kwaso’ob. “O natu Isaac ana rara’ane iti omatanen abit boro i hinab.”
8 Me tabono magumu ma kunula, piyate kateneno ubi gabodo dawokalaoma꞉na꞉, iba꞉te Godokono gudinomoma꞉ a꞉keda꞉oma꞉na꞉. Ao, piyate Godokono walubi tabonomodo dawokalaoma꞉na꞉, ebeno umi magumulo ibi kapiyate ebeno nani gudima꞉ keda꞉oma꞉na꞉.
8 Tur iti na’atube ana kubuna kwananowar, God natunatun i men Abraham ana rara’amaim hitutufuw akisih ebowabowamih. Baise sabuw iyab omatanenane hitutufuw God natunatun i nati sabuw.
9 Ebe mabuma꞉ Godote A꞉ibalayamako kowalubima꞉ ebetamo nanitabonomolo ma kunu giya, “Na nani tetenomolo walo da꞉ka꞉pemo, ebe tetelo Selate dubu gudu kalaimene.”
9 Anayabin God Abraham iti na’atube eomatan, Veya ayai’iya’imaim boro ana matabir naatu Sarah boro nataub kek orot nayai.
10 Ebema꞉ modobola la꞉le me tanalo idi atumu na꞉kemalagidilala꞉. A Yu epono ewono nabiwi idi Aisa꞉kete Lebekagodolo dubu gudi netewa ulamiya, ebene iba꞉te ebe kapiya ibino nabiwima꞉ ka꞉minakiya.
10 Men nati akisin baise kwana’itin, Rebecca auman toub kek kikif ya, tamah ta’imon ata’agir Isaac.
11 — ausente —
11 Anakubuna gewas kwananowar, kek kikif wanawanahimaim kek ta bai ana kok abisa yayakitifuw isan, naatu Rebecca iu, “Kek ain boro tain isan nabow.” Kek i men hitufuw,
12 — ausente —
12 naatu men sawar ta gewasin o kakafin hisinafumih, baise i ana yayakitifuwen tafanamaim bat ta rubin. Men i hai bowabowamaim ta rubinimih, en.
13 Iyo, ebe tanalo kawokalima꞉ Godokono Bukalo tabo idite ma kunu itana, “Na Ya꞉ikoboko nilakapolo eba malagidilonalo ebe ebo lawiyamo, wiyasiya na ebeno naniwi Isoko ubia꞉noma꞉ ediyamo.”
13 Bukamaim hikirum inu’in kwaso’ob, “Jacob i ayu abiyabuw, baise Esau i ayu abifa’ifai.”
14 Ebe mabuma꞉ ale Godoko tuputupu tanalo osiyodiloa꞉dawama꞉ ba꞉kegelama꞉? Ao, mako woki ebe daedale wokila!
14 God isan boro mi’itube tanao? I bowabow kakafin orot? Aiyabin anababatun!
15 Godote ebeno tanalo kawokalima꞉ Mosesetamo tabo ma kunu giya,
15 Anayabin Moses isan eo, “Ayu orot babin yait ta anarurubin i boro anakabibir.”
16 Ebema꞉ kawo tanalo kapiyanomo bitana, ebe tanalo ebe Godokono nilakapo tanalola. Iyo, lumagite a꞉ka꞉tuwa꞉ ebeno ubi tanalodo ega꞉walo ebeno elawamo woko osiyodilo tanalodo wade tanalo idi Godogodone a꞉kelaemene, Godokono nilakapo kapiyado kelaemene!
16 Isan imih sawar etei i men it sabuw takokok o tabowabowamaim emamatar, baise sabuw iyab God ana kokomaim ekakabibirih.
17 Numa꞉la꞉, Godokono Bukalo ebete Kawo Elawodubu Pa꞉lokono wato kodakoda tanaloma꞉ ebetamo ma kunu giya, “Nale a꞉ka꞉tuwa꞉ a꞉ma꞉ kawo elawodubuno gobebobamo iyatiyamata, nale a꞉ma꞉godone naimano iyaiya ubi tanalo kosiyodilolema꞉. Iyo, nale a꞉ma꞉do naimano elawo me opopiatamo eba awokalimilo, ibi bilibilinomate naimano amama mailo ebo kiyatawaoma꞉na꞉.”
17 Anayabin Buk Atamaninamaim hikirum inu’in, Moses Egypt hai aiwob orot isan eo, “Anayabin iti isan ayu abora’ahi efan yatetoro’ot ayara’ahi. Saise ayu au fair wanawanamaim anayai nabow naatu ayu wabu nara’at tafaram tutufin etei hinanowar.”
18 Ebema꞉ me tanalo nanitabonomola, Godote ebeno ubilo kapiya lumagitamo nilakapo eba awokalimilo, lumagi idino wato gito kodakodaimiya ebeno dowa tanalote ebetamo ka꞉pemaigama꞉.
18 Isan imih, God ebiyasisir sabuw iyab baibais tekokok boro nibaisih, baise sabuw iyab dogoroh efofokar boro niwa’an hinafokar.
19 Ebema꞉ diyala, la꞉ magumulo idite natamo tabo ma kunu da꞉begemene, “Godote a꞉ka꞉tuwa꞉ wato kodakoda woki lumagi iditamo dikaemene, ebete ebe lumagino kuba osiyodilo mabuma꞉ wiya keba kunu na꞉kikaemene? Ebete eba kunu dosiyodilomene, ebe tanalo tuputupu osiyodilo tanaloa꞉, mabu ebe a꞉ka꞉tuwa꞉ ebeno ubilo wato kodakoda woki ebe lumagitamo ikame! Eiye, opo lumagigodolo elawo kitana꞉ Godokono ubi tanalo odiyoboma꞉!”
19 Kwa orot ta ayu isau boro iti na’atube inao, “Aisimamih God aki ebi’ubari? Yait boro ana kok nakwahir?”
20 Na wiyasiya ebako tabo gedawatamo negemo, “Naimano namutudawa, a꞉ma꞉ poteleka꞉ a꞉ma꞉ a꞉ka꞉tuwa꞉ a꞉ma꞉ kawoma꞉ midilo Godokono ubi tanalago dapaminateua꞉wita? Numa꞉, mulodawate ebeno ubilo kalili idi gebetamo dosiyodilomene, ebe tetelo kalilite ebetamo mako daedale woki tabo a꞉kegemene, ‘Na ubia꞉nola me ololamo okolitama꞉. Mabu keleka꞉ a꞉ma꞉le na ma kunu dosiyodilona꞉wa꞉?’
20 O i yait, orot maiyow aisim God awan kuyayafutifut? Noukwat men karam boro ana bu’urayan isan nao, ‘Aisim iti na’atube ibu’uru?’
21 Eiye! Kalili osiyodiloledawa ebe mulo iyatawadawala. Ebema꞉ ebete ebeno ubilo kapiya gebetone kalili idi wade baeno woko kosiyodiloma꞉ osiyodilote, ega꞉walo kalili idi sosowano woko kosiyodiloma꞉ da꞉kosiyodilomene, ebe tanalo ebe ebeno tanalola. Idawate modoboa꞉ ebe kuba wokodawama꞉ gema꞉.”
21 Orot noukwat bu’irayan i akisin ana kokomaim me ta’imonamaim noukwat boro rou’ab nabu’ir, ta hiyuw ana noukwat, ta veya maiyow baitab isan ana noukwat.
22 Me uli tabote Godokono tanalo awokalimita. Ebete ebeno ubilo me opo epo bilibilinomo gito osiyodiloliya, ibi magumulo epetapiate nanitabokobi midia꞉pima꞉ eba eda꞉onalo ebete iba꞉godolo ebeno elawo tanalo ega꞉walo dowa tanalo kawokalilaema꞉. Numa꞉la꞉, ebako epate iyalo olosiyodiloiya Godote ibino kuba osiyodilole mabuma꞉ ibi ka꞉kubailaema꞉, wiyasiya tete geyageyanomolo ebete ibi kopoliyadigalena꞉ mabu ebeno kawo dowanomo awokalimi tanalote ibido katepana꞉.
22 God ana yaso’ar i kok kwanekwan boro sabuw ti’obaiyih. Iyab hisisinaf kakaf isan tagurusih, saise ana fair imaim hita’itin, baise nati efanin i yatenub wainab bairi hima.
23 Ega꞉walo Godote a nanitabokobi midipi ako-osiyodiloiya ebete ado ebeno kawo alonomo kawokalima꞉, iyo, ebete iyalo tetelo ebeno nilakapolo a wadekobi a꞉midiya ale ebeno kawo alonomono wadewade dogodogo tanalo ebegodone ka꞉nuwatema꞉.
23 Iti na’atube sinaf, saise i ana marakaw bonamanamarin ti’obaiyit tata’itin naatu ana sabuw iyab kabibirih bairi ana marakaw faram isan rurubinih auman tataso’ob.
24 Ebema꞉ nanitabola, Godote Yu epo ega꞉walo Yua꞉pi bilibilinomo magumulo piyate ebeno gudima꞉ keda꞉onama꞉ deka꞉la꞉mioliya, a ebe ebe epola.
24 Anayabin it sabuw i God ea’afit, men Jew sabuw akisih, baise Ufun Sabuw auman ea’afih.
25 Numa꞉la꞉, Godote Yua꞉pino tanalo kawokalima꞉ ebeno Bukalo ebeno wokodawa Oseyagodone tabo ma kunu giya,
25 God ana tur iti na’atube eo Hosea ana Bukamaim kirum.
26 Ebema꞉ na Godote dopamo
26 Nati efamaim God eo, “Kwa i men ayu au sabuw.” Baise i boro nao, “Kwa i God ma’ama wanatowanin natunatun.”
27 Ebene Godote ebeno Bukalo me elawo tabonomo Aisayagodone ma kunu gena,
27 Isaiah Israel sabuw isah tur rererebamaim eo, “Kwa Israel sabuw i tor ana dones na’atube, God boro matan ta’amo niyawasih.
28 Mabu tete gawagawalo na꞉pe,
28 Anayabin, Regah i saise’ewat esisinaf sabuw tafaramamaim tema’am etei boro marta’imon baimakiy nitih nasawar.”
29 Iyo, me tabo awokalimia꞉no, Aisayate dopamo Godokono Bukalo tabo idi ma kunu kegiya,
29 Marasika iti tur Isaiah eo, “Regah Fairin men agir hai durun ta ebihamiy i, it boro tatan bar merar Sodom naatu Gomorah hairi bi’afiyih na’atube ti’afiyit.”
30 Ebema꞉ me iyatulame tanalono kawo magumunomo ma kunula. Kebe tetelo Yua꞉piate Godokono tuputupupima꞉ eda꞉o gabo wadia꞉no, ebe tetelo wiyasiya Godote ibi uwatete ibino nanitabokobi midi tanalodo ibi tuputupupima꞉ ebo midiliya.
30 Tur yomanin boro iti na’atube tanao, Ufun Sabuw i men ofafar hinuwih hibai imaim God hai ef mutufurin rouw eorerebamih, baise abisa Keriso isah sisinaf hitumatum imih God hai ef mutufurin rouw eorereb.”
31 Wiyasiya Godote dopamo deka꞉la꞉mioliya ebe Yu epate Mosesekono Totomu Tabo bilibilinomo magumulo elawo ikalame totomu idi kawonomamo nipo wadiya, iba꞉te ebe totomu tabamo tudila꞉o tanalodo tuputupupima꞉ keda꞉onama꞉.
31 Baise Israel sabuw ofafar hinuwih hinotanot hai ef i mutufor hirouw hio, baise en, anayabin i ofafar eo’omaim hisisinaf.
32 Mabu keleka꞉ iba꞉te kumiya꞉? Mabu iba꞉te nanitabokobi midi gabodo kowadiya꞉, iba꞉te wiyasiya kebe tanalo ibino elawamo kosiyodilolenakiye ebe tanalo kawo tanalonomoma꞉ eba gelalo, iba꞉te tuputupupima꞉ eda꞉oma꞉ Godokono nokolalo agowa gito nukamidaoliya.
32 Ana’an aisim? Ana’an i men baitumatumamaim hibat, baise abisa i hisisinafumaim hibat. Imih a rousukusukunen ana kabayamaim ah rusukun hire.
33 Ebe mabuma꞉ Godote ebeno Bukalo Kelisokono tanaloma꞉ tabo ma kunu gena,
33 Bukamaim hikikirum na’atube,
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Romanos 9, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.