Romanos 8
GODOKONO WADE TABO (KNV-FLY_RIVER) vs AAI
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Ebe mabuma꞉ piyate Ya꞉su Kelisoko magumulo tuputupupima꞉ deda꞉ona, idawate ibi kubakubapima꞉ ka꞉la꞉ima꞉ modoboa꞉.
1 Isanimih boun sabuw iyabowat Keriso Jesu wanawananamaim hikofan tema’am boro men hinakusairihimih.
2 Numa꞉la꞉, dopamo tetelo Godote Mosesedo atamo dikaeamiya ebe Totomu Tabono tanalate aimano watodawama꞉ deda꞉nami, ale ebe pukala eba wakalamilo a꞉e wiya ebema꞉ iyatawaonakima꞉, wiyasiya Ya꞉su Kelisoko magumulo ebeno Uliyanate naimano watodawama꞉ dediya, ebe tetelo ebete na tagala watodawano elawo magumune wagalinite igilo natamo ebo ikanamiya.
2 Anayabin God Anunin ana fairamaim Keriso Jesu wanawananamaim yawas ebitit, i ayu bowabow kakafin ana fairane naatu morob ana fairane rufamu atit.
3 Nanitabola, Mosesekono Totomu Tabono tanalate atamo elawo kikaeamiya꞉ ale ebeno pukalamo ka꞉tudila꞉onama꞉, mabu aimano kateneno ubi tanalate iyaiya kuba tanalo kosiyodilolema꞉ a magumulo elawoelawonomoma꞉ eda꞉onamiya. Wiyasiya kalakala kawonomola, Godote aimano modoboa꞉ tanalo umite a ma kunu walubiya, ebete ebeno Gudu lumagino apa꞉mo palibiya me opamo, ebema꞉ a epate aimano kateneno ubilo kebe kuba tanalo kosiyodilolenama꞉, ebete ebe tanalono a꞉e wiya aimano tanaloma꞉ a꞉pelaweamiya. Iyo, ebete me opolo atu kateneno iyaiya ubi tanalo eba piyatawalo, wiyasiya ebe tanalamo tuduwata꞉no kuba osiyodilole tanalono elawo gito panakapumiya.
3 Ofafar men karam tasinaf, anayabin it biyat ana kakafinamaim iwa’an ofafar ririm. Baise God sinaf, taiyuwin Natun Ta’imon iyun ra’iy orot biyan kakafin bai iyaun, naatu bowabow kakafin ana siboromih matar. Naatu bowabow kakafih orot babin wanawanahimaim etei kusaisiren.
4 Ebema꞉ nanitabola, Godote me gabodo elawo atamo ikaeamiya ale tuputupulo eba ilukulinalo ebeno Totomu Tabo bilibilinomamo ka꞉tudila꞉onama꞉. Iyo, me ebe mabula ale me tetelo aimano kateneno kuba ubi tanalamo tudila꞉oa꞉no ebeno Uliyanano elawamo bilukulinama꞉.
4 God iti bowabow sinaf, saise ofafar ana tur eo’o i hinan wanawanatamaim hinamatar, men biyat ana kokomaim tanama, baise Ayubin ana kokomaim tanama.
5 Nanitabola, piyate ibino kateneno kuba ubi tanalamo da꞉tudila꞉ona ibino kateneno ubi tanalate ibino watodawama꞉ eda꞉na, wiyasiya piyate Godokono Uliyanano ubi tanalamo da꞉tudila꞉ona, ebete ibino watodawama꞉ eba eda꞉nalo ebeno wade tanalo kosiyodilolema꞉ iba꞉tamo wadewade woki kawiya alomolamena.
5 Sabuw iyab biyah ana naniyanamaim tema’am hai naniyan tutufin etei i nati’imaim ebobonawiyih. Baise sabuw iyab Anun Kakafiyin ana kokomaim tema’am, hai not tutufin etei Anun ana kokomaim tesisinaf.
6 Ega꞉walo kebe lumagite ebeno kateneno kuba ubi tanalo ebeno watodawama꞉ da꞉midina, ebetamo a꞉e wiyate ka꞉pemene, wiyasiya kebe lumagite Godokono Uliyana ebeno watodawama꞉ da꞉midina, ebete nanitabo igilo ega꞉walo milo kuwatemene.
6 Turobe orot babin ana notamaim nabobonawiyi boro morob wan inayen. Baise Anun Kakafiyin ana notamaim nabobonawiy boro yawas naatu tufuw inab.
7 Ebema꞉ potele ebeno kateneno kuba ubi tanalamo da꞉tuduwatanako, ebete Godago goweladawama꞉ eda꞉na, mabu ebe ubia꞉nola Godokono Totomu Tabamo tuduwatama꞉ ega꞉walo ebegodolo elawo kitana꞉ ebe tanalo kosiyodiloma꞉.
7 Anayabin sabuw iyab biyah ana kokomaim kakafih ebobonawiyih i God ana kamabiy temamatar, naatu men karam boro God ana ofafar babanamaim hinama.
8 Nanitabola, kebe lumagite ebeno kateneno ubi tanalamo da꞉tuduwatanako, ebete Godoko kalakalakobi midima꞉ modoboa꞉!
8 Sabuw iyab biyah ana kokomaim ebobonawiyih men karam hiwa’an God niyasisir.
9 Ebe mabuma꞉ Godokono Uliyanate la꞉ magumulo nanitabolo dokolina, la꞉ la꞉imano kateneno ubi tanalamo a꞉ka꞉tudila꞉wenama, wiyasiya ebete la꞉ keba kunu kanaletana la꞉ eba kunu bilukulinamata. Iyo, nanitabola, Kelisokono Uliyanate kebe lumagigodolo okolina꞉no, ebe lumagi ebe Kelisokonoa꞉!
9 Baise kwa i men biya ana kokomaim ebobonawiyi, baise Anun Kakafiyin. Anayabin God Anunin i kwa wanawanamaim ema’am. Orot yait Keriso Anunin men wanawananamaim ema’ama, i men Keriso nowan.
10 Numa꞉la꞉, la꞉ niyaniyalata mabu la꞉ ega꞉walo me opo epo epetapi bilibilinomo kuba osiyodilolepima꞉ eba eda꞉onalo la꞉imano apete ebema꞉ nanitabonomolo ka꞉elaoma꞉na꞉. Wiyasiya kalakala kawonomola, Kelisote la꞉ magumulo nanitabolo dokolina, ebeno Uliyanate la꞉tamo nanitabo igilo kikalaema꞉ta mabu Godote la꞉ ebeno tuputupupima꞉ iyalo a꞉midiliyata.
10 Baise Keriso kwa wanawanamaim ema’am, imih God buwi yawas kwama’am. Basit biya i boro namorob anayabin bowabow kakafin awan karatan, baise ayub i yawasin anayabin ayub ana yawas i mutufurin.
11 Iyo, kebe dawate Ya꞉su Kelisoko a꞉e magumune igilamo dadipatiya, ebeno Uliyanate la꞉ magumulo nanitabolo dokolina, ebete atumu la꞉imano a꞉elao ape igilokobi ka꞉midilimene mabu ebeno Igilo Uliyanate la꞉ magumulo wade woko bosiyodilona.
11 Naatu God Anunin Jesu morobone biyawas kwa wanawanamaim ema’ama. Keriso morobone biyawas na’atube kwa auman boro i Anunin kwa wanawan ema’am imaim biya yawas nitin.
12 — ausente —
12 Isanimih, taituwou, it i bowabow hitit, baise men biyat ana kokomaim tanasinafumih.
13 — ausente —
13 Anayabin kwa biya ana kokomaim kwanama’am na’at boro kwanamorob. Baise Anun Kakafiyin ana kokomaim kwanama’am na’at, biya ana kokok kakafih etei boro nimuruben. Naatu kwa boro yawas kwanama,
14 Nanitabola, Godokono Uliyanate kebe epo demagatalena, ibi Godokono gudila,
14 anayabin sabuw iyab God Ayubin ebobonawiyih i God natunatun.
15 ebema꞉ Godote la꞉tamo dikalametiyala ebe Talena Uliyanado la꞉le tole tanalo kelawa꞉wena꞉. Iyo, wiya꞉ wokopiate woko eba osiyodilonalo ibino woko namutudawano dowa tanalamo keba kunu ka꞉toletoleone la꞉ eba kunu kowagela꞉wena꞉, mabu Uliyanate la꞉ ebeno nani gudima꞉ a꞉midiliyata, wiya꞉ wokopima꞉ ka꞉midilitiya꞉. Ebe mabuma꞉ ale ebeno elawamo aimano Nabiwi Godoko Abama꞉ ka꞉milo towetowe tabo ebetamo gelanakoma꞉,
15 Anayabin God Ayubin kwabaib i men kwa niwa’ani bir ana fairamaim nabonawiy isan kwani’akiramih. Baise Ayubin kwabaib i natunatun anababatun matar isan kwabai, saise imaim fair tanab isan tanarerey tanao, “Abba! Tamaiya!”
16 iyo, nanitabola, ale towetowe tabo gela tetelo ebeno Uliyana ega꞉walo aimano uliyana, iba꞉te woki kapiyama꞉ eda꞉ote a ebeno gudinomoma꞉ ebo ka꞉minaka.
16 I Ayubin it ayubit bairi hita’imon teo’orereb it i God natunatun.
17 Ebema꞉ la꞉ me tanalo idi na꞉kuma꞉la꞉, ale Godokono gudima꞉ nanitabolo deda꞉onama꞉, ebe mabuma꞉ walone aimano Nabiwigodone ebeno wadewade tanalo kawonomamo ka꞉nuwatemalema꞉, Kelisote dopamo keba kunu ka꞉nuwatiyale eba kunu. Iyo, ale me opolo Kelisokono tanaloma꞉ temeteme tanalo eba꞉go duwatenakoma꞉, ebe mabuma꞉ ale walone tetelo eba꞉go ebeno kawo alonomo magumulo ka꞉nepola꞉namalema꞉.
17 It i natunatun imih sawar abisa i ana sabuw isah ebobotan boro bairi tanab yaun. Naatu abisa God Keriso isan ebobotan boro bairi tanab yaun. Keriso ana biyababan bairi tanafafaram na’at ana marakaw boro bairi tanafaram.
18 Wiyasiya ale me tetelo kebe temeteme magumulo kilukulinama꞉ ebe tanalo nale negemo kawoa꞉, mabu Godote walone tetelo kebe kawo alonomamo a da꞉pukuiaemene nale ebe wade tanalo kawonomamo malagidilonamo.
18 Anababatun au’uwi, biyababan iti boun tabai tabi’akir, mar boro ana marakaw nabirerereb hairi tanafufufun, nati marakaw i ra’at kwanekwan men biyababan hairi ta’imon.
19 Numa꞉la꞉, Godote me opo wagilimi mabu tetelo dosiyodiloliya, ebe iyaiya inamabu bilibilinomate kapimiya ubi kawonomamo alomona Godokono guda꞉te ebegodone wade wiya awokala eba uwatelo ebo kuima꞉.
19 Anayabin baimataren sawar tutufin etei God natunatun bow tit bairerereb isan, yah kusikus iwa’an hima hi’uroron tinuwanuw.
20 — ausente —
20 Orot ta’imon ana kakafinamaim baimataren sawar tutufin etei higabiyoy, men i akisih hai kokomaim baise God ana kokomaim sinaf.
21 — ausente —
21 Iti baimataren sawar etei veya ta hai bai’akirane hibat timunumun boro hinabotaitih hinatit God natunatun bairi marakaw gewasin hinafaram.
22 Ebema꞉ a iyatawanomola, me opo wagilimi mabune pete me teta꞉mo pemaiga, digilona ebe inamabu bilibilinomate kawokawo temetema꞉go imina, kamiyalete gudu kawo temetema꞉go keba kunu kalaiminakole eba kunu.
22 It taso’ob baimataren sawar tutufin kek tufuwamih ebotukwar ana biyababan tebaib na’atube, aneika hima hitef hirererey tana boun tatit.
23 Wiyasiya me opono inamabu bilibilinomo kapiyate kiimina꞉, ao, a piyate Godokono Uliyana delawiyama꞉ a atumu aimano tepo magumulo kawokawo temetema꞉go iminama꞉, mabu a ubi kawonomamo niyatinama꞉ ale aimano Nabiwigodone olioli apeno uwomua꞉ igilo ka꞉nuwatema꞉. Nanitabola, ebete ebeno Uliyana atamo dopamo dapalibiya, ebe osiyodilo tanalodo ebete walone teteno tanalo ma kunu awokalimiya, kebe tetelo ale nani gudima꞉ eda꞉o tanalote dawokalamene, ebe atu tetelo ale uwomua꞉ igilono wadewade tanalo epetapi nanitabonomolo kuwatemalema꞉.
23 Men baimataren sawar akisin hima hitef tererereyamih, baise it auman wanawanatamaim hamenamo erererey auman tama takakaif, God nan ni’obaiyit it i natunatun.
24 — ausente —
24 Anayabin it nuhifotamaim iyawasit. Abisa isan nuhit fot tama’am i tabaika, aisim boro ibanak sawar tabo isan nuhit nafot tanama tanakaif.
25 — ausente —
25 Baise sawar abisa men tai’itin nuhit nafot tanama tanakakaif na’at, it boro yatet nanub tanama tanakaif.
26 Ebema꞉ numa꞉la꞉, ale ebe wade igilono tanalo bilibilinomo uwatea꞉noma꞉ deda꞉onama꞉, Godokono Uliyanate ebe tanaloma꞉ atumu kemalagidilona, ebema꞉ aimano iyaiya modoboa꞉ tanalo magumulo ebeno walubi tanalo ma kunula. A ubila ale aimano tanaloma꞉ Godotamo towetowe tabo gelama꞉, wiyasiya a a꞉ka꞉tuwa꞉ gabo nanitabonomolo iyatawa꞉. Ebe mabuma꞉ Uliyanate aimano modoboa꞉ tanaloma꞉ kawo tepo temeteme ii tanalago ebe toweomenako, wiyasiya me opo epate ibino iyaiya tabamo degelana ebete ebako tabamo ka꞉kiyawaonakoa꞉, ebete ebeno tabonomamo genako.
26 Ef nati ta’imon it ata ririm ana veya i Ayubin ena it baibais ebitit. Anayabin it mi’itube o yoyoban isan ana ef men taso’ob. Baise i Ayubin it isat tef rerey eyoyoyoban wainit, turamaim men karam boro tanao.
27 Ebema꞉ kalakala kawonomola, mabu Godote a epono tepo magumuno woki iyatawanomola, ega꞉walo ebete ebeno Uliyanano woki atumu iyatawala, iyo, kebe tetelo Uliyanate a ebeno epono tanaloma꞉ da꞉towetowenako, ebe tetelo ebete Godokono ubi tanalago a nanitabolo owadipaeatenako.
27 Naatu God dogorot nutitiy i’itin, Ayubin ananot i so’ob, anayabin Ayubin God ana sabuw isah eyoyoyoban i God ana kokomaim esisinaf.
28 Ebema꞉ a me tanalo iyatawala, piyate Godoko nilakapolo demalagidilona ega꞉walo ebete kebe epo keka꞉la꞉miyale ebeno ubi tanalo kosiyodilolenama꞉, ebe epatamo kebe temeteme tanalo bilibilinomate demaimiona Godote ebe tanalo magumulo woko eba osiyodilonalo, ibino tanaloma꞉ ebete ebe temeteme magumune wadewade tanalo bowaulatelenakomene.
28 Naatu taso’ob, sawar etei God esisinaf i gewasih sabuw iyab tibiyabuw isah, sabuw iyab i ana kokomaim ea’afih isah.
29 Nanitabola, opo wagilimia꞉ tetelo Godote kebe epo ebenoma꞉ keda꞉onama꞉ iba꞉tamo pukala dalomolamiya, ebete ebe tanalo eba malagidilolo ebe atu epo a꞉kuwatiya iba꞉te ebeno Guduno ololonomo kawokaliminama꞉, iyo, ebe gabodo ebeno kapiya alailame magumulo Ya꞉sute dopodawama꞉ eba eda꞉nalo ebeno ekaki epetapi bilibilinomate eba꞉go bilukulionama꞉na꞉.
29 Sabuw iyab God erurubinih i so’obabo erurubinih. I akisin yasairih hina i Natun ana’itinabe himatar, saise i Natun i baitumatumayah etei tuwah hai ain na’atube.
30 Ebema꞉ Godote kebe epo ebeno gudima꞉ keda꞉onama꞉ ibi duwatiya, ebete ibi a꞉keka꞉la꞉miya. Ebene ebete kebe epo keka꞉la꞉miyale, ebete ibi ebeno tuputupupima꞉ a꞉ka꞉midiliya. Ebene ebete kebe epo ebeno tuputupupima꞉ ka꞉midiliyale, ebete ibi ebeno kawo alonomo magumamo a꞉kemagaeliya iba꞉te ebeno uwomua꞉ pukuilame alo magumulo kilukulionama꞉.
30 Naatu iyab yayasairih i eafih, naatu iyab ea’afih i yamutufurih, naatu iyab yayamutufurih i ana marakaw bairi faram isan buwih.
31 Ebema꞉ a me wadewade tanalo eba malagidilolelo a beda꞉ tabo na꞉kegelama꞉? Modobola a tabo ma kunu kegelamalema꞉, Godote aimano apulo nanitabolo butina, ebema꞉ ago da꞉gowelaona iba꞉te wato kikopu a꞉kelaema꞉na꞉!
31 Sawar iti sisinaf isan boro mi’itube tanao? God it isat nabatabat na’at yait boro nagam na’uwit? En anababatun.
32 Numa꞉la꞉, Godote a mabuma꞉ ebeno Gudunomo ka꞉wokolomiya꞉, wiyasiya ebete ebe aimano kuba osiyodilole tanalono a꞉e wiya laema꞉ a bilibilinomatamo gito ikaeamiya. Iyo, ebete ebeno Gudu atamo dikaeamiya, nilakapo beda꞉ kawonomola꞉ka꞉! Ebema꞉ me tanalo nanitabola, ebete wadewade tanalo bilibilinomo epetapi atu nilakapo tanalodo atamo gito bikaeamenakomene.
32 God taiyuwin Natun men eoharihar, baise it etei siwarit, Natun ta’imonam ata siwar yai. Imih kwanotanot sawar afa’am boro asire baitita’e nama?
33 Ebema꞉ Godote kebe epo ebeno eponomoma꞉ keda꞉onama꞉ duwatiya, potele na꞉ka꞉modobomene ibi kubakubapima꞉ keka꞉la꞉ima꞉? Idawa puliyanomola mabu Godote ibi ebeno tuputupupima꞉ iyalo eka꞉la꞉miya,
33 God taiyuwin ana roubinen sabuw gewasih rouw bowabow yait boro baifuwenamaim nagam na’uwih? En anababatun!
34 iyo, idawate a kubakubapima꞉ ka꞉ima꞉ modoboa꞉ mabu Ya꞉su Kelisote aimano tanaloma꞉ a꞉iya. Ebene Godote ebe a꞉e magumune igilamo dadipatiya, ebe tetelo ebete Godokono tumudi apuamo nokoliya, ebema꞉ me tetelo kalakala beda꞉ kawonomola꞉ka꞉, ebete aimano iyaiya modoboa꞉ tanalo Godotamo owadipalatelenako!
34 Yait boro God ana sabuw ubar nitih nagam na’uwih? En anababatun! Jesu Keriso akisinamo morob, naatu morobone misir maiye Tamah ana asukwafune mare isat ma eyoyoyoban.
35 Ebema꞉ Kelisokono kawo nilakaponomo magumune a iyabaiamo alomoema꞉ potele na꞉ka꞉modobomene? Idawa puliyanomola! Nanitabola, epetapiate Ya꞉sukono tanaloma꞉ atamo temeteme dikaeamena, ibino osiyodilole tanalo ega꞉walo iyaiya mibomibo tanalo epetapi ega꞉walo woki bilibili tanalo epetapi, ebe tanalo bilibilinomate a ebeno nilakapo tanalone wagaima꞉ ka꞉modobona꞉. Ega꞉walo atumu bae kape tanalo ega꞉walo inamabua꞉no okoli tanalo, olalati tanalo ega꞉walo a꞉e tanalo, ebe tanalo bilibilinomate modoboa꞉ a Kelisokono nilakapo magumune wagaima꞉!
35 Imih yait boro Keriso ana yabowane nakusibit, yare men karam nakusibit, o yawas fokarih, roukoukuwen, baimar kakafin, sawar en, obiruwen, o morob?
36 Nanitabola, Godokono Buka magumulo tabo idite aimano tanalo ma kunu awokalimina,
36 Buk Atamaninamaim eo na’atube,
37 Wiyasiya aimano Kawodawate a nilakapolo kawonomamo malagidiloena, ebema꞉ ale ebedo me kuba tanalo bilibilinomo magumulo a wato kikopu kelaemalema꞉!
37 En baise, Keriso aki biyabuwi i wanawananamaim sawar etei hai fair aki aisnowaten.
38 Iyo, me tanalo na iyatawanomola, atamo a꞉e ikaeame tanalo ega꞉walo igilo ikaeame tanalo, ebe iyaiya tanalate aimano Kawodawano nilakapo magumune a a꞉kowagaimene. Nanitabola, Unu Duliyomolono nopopi, ega꞉walo Saitanakono elawo nopopi, ega꞉walo ebeno kubakuba uliyana epetapi, iyo, kebe iyaiya tanalate me tetelo demaimiona ega꞉walo walone tetelo demaimioma꞉na꞉,
38 Imih ayu aso’ob anababatun men karam boro sawar ta imaim Keriso ana yabowane nakusibitamih, men morob, men yawas, men tounamatar, men Demon, men mar iti boun, men mar boro enan, men fair
39 ega꞉walo tobolo unulo da꞉pola꞉na, ega꞉walo damela magumulo da꞉pola꞉na, ega꞉walo opolo dowapata꞉lamena, me uliyana ega꞉walo inamabu bilibilinomo magumulo idi kapiyate a Godokono nilakapo magumune wagaima꞉ modoboa꞉, mabu ebe nilakapo tanalo ebete aimano Kawodawa Ya꞉su Kelisodo atamo nanitabonomolo iyalo ikaeamiya.
39 men yate mar, men me baban, men sawar ta himamatar wanawanahimaim boro God ana yabow ata Regah Jesu Keriso wanawananamaim ema’am nakusibit tanatitamih, en anababatun.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Romanos 8, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.