Romanos 7
GODOKONO WADE TABO (KNV-FLY_RIVER) vs AAI
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Naimano nanitabokobi midipi ekakiala꞉, la꞉ me opo epono iyaiya totomu tabo diyatawawenama, ebe mabuma꞉ la꞉ me tanalo iyatawanomolata, dubu idite me opolo eba okolinalo ebeno opono gabamaniate kebe totomu tabo kalomone ebete ebe tabono elawo magumulo bokolinamene. Ebete wiyasiya da꞉emene ebe tetelo ebe iyaiya totomu tabono elawote ebegodone kolopoligomene.
1 Taitu, abisa isan anao i kwa kwaso’ob, anayabin kwa etei’imak ofafar i kwaso’ob. Ofafar i orot babin yawasin ema’am ana veya i ebobonawiy.
2 Ebema꞉ modobola la꞉ me uli tabo numa꞉la꞉. Kamiyale idino awite eba okolinalo, ebete dubu ida꞉go toma꞉ me opono talena kawonomote itana. Wiyasiya ebeno awite da꞉emene, ebe tetelo ebeno kapiyama꞉ eda꞉ tanalono totomute olopoligote, talenate a꞉kitanamene ebete walo dubu ida꞉go kapiyama꞉ ka꞉keda꞉ma꞉.
2 Itinin ta i boro iti na’atube kwana’itin, tautabin babin aawan yawasin ema’ama ana veya ofafaramaim eo’o, nati babin i boro orot biyanamaim nafatum nama. Baise orot namomorob ufunamaim babin i tabin ana ofafarane hirufam.
3 Iyo, ebe kamiyaleno awite eba okolinalo ebete dubu iditamo da꞉tomene, gabamanino tabo anagiyamidadawate ebe dubu pilolo lawe kamiyalema꞉ kegemene, wiyasiya kebe tetelo ebeno awite da꞉emene, ebe tetelo ebete dubu idi delaemene ebe tanalo pilo tanaloma꞉ a꞉keda꞉mene.
3 Isan imih babin aawan yawasin ema’am ana veya i orot ta nabi’awan, nati babin i moser kwebayan. Baise orot emomorob ana veya, nati babin i ofafarane tit. Naatu orot ta nabi’awan na’at i men moser kwebayan.
4 Ebema꞉ naimano ekakiala꞉, me uli tabono magumute la꞉tamo ma kunu itana. Godote Mosesedo epatamo dikalamiya, dopamo la꞉le ebe Totomu Tabago kapiyama꞉ eda꞉onaimata. Wiyasiya la꞉le nanitabokobi midi tanalodo Totomu Tabono elawo tanaloma꞉ a꞉elaopima꞉ eda꞉iyamata, ebe mabuma꞉ la꞉ me tetelo Kelisago kapiyama꞉ eba eda꞉nalo la꞉ ebeno ape magumulo bilukulinamata. Iyo, Godote a꞉e magumune kebe dawa kadipatiyale, la꞉ ebe Kawodawano oli kamiyalema꞉ eda꞉onamata, Godokono wadewade da꞉ima꞉te la꞉godolo ka꞉nolonakoma꞉.
4 Imih taitu tuwai’inah, ef ta’imon nati na’atube Keriso ana morobomaim baitumatumayah ofafar ana fairane rufamih hitit. Imih i ana misir maiye’emaim baita’ay boubun ana ef imatar, naatu boun morobone God biyawas maiye i nowan kwamatar, saise it bowayah gewasih na’atube God isan tanabow.
5 Nanitabola, ale dopamo Totomu Tabono elawo magumulo dilukulinaima꞉, ebe tetelo ale aimano kateneno ubi tanalamo gito tudila꞉onaima꞉. Iyo, iyaiya Totomu Tabote aimano kuba osiyodilole tanalo nanitabolo kodiyoboliya꞉, wiyasiya ebe Totomu olowio tanalodo aimano kateneno ubi tanalate elawo walo a꞉kelawiya kubakuba tanalo epetapi kosiyodilolenama꞉. Ebema꞉ eba kunu a꞉e tanalono kuba da꞉ima꞉te agodolo ebo nolonakiya, aimano kuba ubi tanalate aimano ape magumulo woko kawonomamo kosiyodilonama꞉.
5 Anayabin it taiyuwit biyat ana kok isan tanotanot ana veya, ofafar run biyat ana kok kakafin kura’ara’ah naatu biyat tutufin etei bonawiy in morobomaim yai.
6 Iyo, dopamo ale eba kunu Totomu Tabono tanalodo aimano kuba osiyodilole tanalono wiya꞉ wokopima꞉ eda꞉onaima꞉. Ale wiyasiya Kelisoko nanitabokobi midi tanalodo Totomu Tabono elawo tanaloma꞉ da꞉elaiyama꞉, ebema꞉ ale ibino elawo magumune maimiote ebe elawote atamo walo a꞉kitanamene, gabamanino totomuno elawote a꞉e lumagigodone keba kunu kolopoligonakole eba kunu. Ebema꞉ Mosesete Godokono Bukamo dakuloliya, ale tagala ilukuli tetelo ebe Totomu Tabono elawo magumulo eba ilukulinalo, ale aimano elawamo Godotamo kebe woko kosiyodilonaima꞉ ebe woko magumulo a ka꞉modobonamia꞉. Wiyasiya kalakala kawonomola, me tetelo ale ebeno Uliyanano oli okoli tanalodo ebeno elawamo modobo woko nanitabolo nosiyodilonama꞉.
6 Baise boun, it nati ofafar fatumit tamorob ta’inu’in, God nati fatufatumane rufamit tatit. Anun Kakafiyin ana ef boubunamaim tabowabow, men ef atamanin ana ofafar hikirum inu’in tai’ufunun tabowabowamih.
7 Ebema꞉ diyala, la꞉ magumulo idite tabo ma kunu da꞉begemene, “Godokono wadewade Totomu Tabote epo kuba osiyodilolepima꞉ midilina!”
7 Imih ofafar i bowabow kakafin sinafuyan tanarouw tanao? En anababatun! Baise ofafar en na’at ayu au kakafih boro mi’itube ataso’ob. Anayabin ofafar men tama’am na’at ayu boro mi’itube bahiy isan hiofafar ataso’ob.
8 Ebene ebe kuba osiyodilo tanalote wade tete dumiya, ebete Godokono Totomu Tabono tanalodo na magumulo woko osiyodilo ebo wagilimiya nale iyaiya epono inamabu uwatema꞉ ubi kiyatinakoma꞉. Ebema꞉ numa꞉la꞉, kebe tetelo lumagi idite iyaiya Totomu Tabo nanitabolo iyatawa꞉no, ebe tetelo kuba osiyodilo tanalono elawote ebegodolo nanitabolo a꞉kitanamene.
8 Baise bowabow kakafin nati ofafaramaim ana ef tita’ur run ayu wanawana’umaim kura’ara’ah sawar kakafih asisinaf. Ofafar men tama’am na’at, bowabow kakafin i boro ana fair men tama.
9 Ebe mabuma꞉ naimano tanalo ma kunula. Dopamo tetelo nale Totomu Tabono iyaiya tanalo iyatawa꞉noma꞉ eba eda꞉nalo, na modobolo okolinaimo, wiyasiya ebe Totomu Tabote natamo da꞉pemaimiya, ebe atu tetenomolo na magumulo kuba osiyodilo wokite kawoma꞉ dediya,
9 Marasika ayu ofafar men asoso’ob ana veya ayu i yawasu ama, baise obaiyunen tur tit anonowar ana veya bowabow kakafin yawas naatu ayu amorob.
10 na ebo iyatawiyamo nale Godoko kekalakalaima꞉ iyalo a꞉iyamo, iyo, elawo nagodolo kitana꞉ ebeno ubi tanalamo ka꞉tuduwatama꞉. Ebema꞉ nanitabola, Godote ebeno Totomu Tabo natamo ikanamiya nale nanitabolo kigilonama꞉, wiyasiya na niyala mabu ebe Totomu Tabodo a꞉e tanalote natamo gito piya,
10 Obaiyunen tur nati yawas bai na hirouw hio atitita’ur i morob bai na.
11 iyo, kuba osiyodilo tanalote Totomu Tabodo wade tete dumiya, na a꞉da꞉ eba masiginilo nanitabo igilo nagodone pilolo ebo lawiya.
11 Anayabin bowabow kakafin, iti obaiyunen turamaim ana ef bai ayu ifuwu naatu easbunu.
12 Ebema꞉ Godokono Totomu Tabono iyaiya tanalo bilibilinomate talenanomoma꞉ ega꞉walo tuputupunomoma꞉ ega꞉walo wadewadenonomoma꞉ deda꞉ona nale ebe tanalo eba iyatawanalo,
12 Isan imih ofafar i kakafiyin, naatu obaiyunen tur i kakafiyin, mutufurin naatu gewasin.
13 nale walo ma kunu a꞉ka꞉kiyawaonamo, naimano tepo magumuno a꞉e tanalote ebe Totomu Tabono tanalone a꞉pemaigiya. Ao, ebako woki ebe daedale wokila! Nanitabola, kuba osiyodilo tanalote Godokono wadewade Totomu Tabo magumudo a꞉e wiya natamo gito ikanamiya, ebema꞉ kuba osiyodilo tanalono elawote Totomu Tabono tanalodo na magumulo unamo odolutalo diyatawiyamo, ebeno abale nibonomote demaigiya nale ebo niyabiyamo.
13 Imih iti sawar gewasin imaim sinaf ayu au morob bai na? En anababatun! Baise bowabow kakafin i ayu easbunu, isan imih bowabow kakafin taiyuwin ana yawas botait irerereb, sawar gewasin wanawanan wa’ir na ayu imurubu. Naatu nati obaiyunenamaim bowabow kakafin na kakafin, kakafin anababatun matar.
14 A me tanalo iyatawala, Godokono Totomu Tabote ebeno iyaiya ubi tanalo atamo nawokalilamena, wiyasiya na niyala, na me opo lumagima꞉ eba eda꞉nalo a꞉e tanalote na magumulo elawonomoma꞉ eda꞉na, ebema꞉ na kuba osiyodilo tanalono wiya꞉ wokodawama꞉ eda꞉namo.
14 It taso’ob ofafar i ayubit isan; baise ayu i orot maiyow, bowabow kakafin ana akir wairafinamih tubunu.
15 Mabu keleka꞉ nale naimano apa꞉mo kuba tanalo dosiyodilolenamo? Eiye! Naimano osiyodilole tanalono mabu na nanitabolo iyatawa꞉, iyo, naimano tepo magumulo na ubia꞉nola kuba tanalo idi osiyodiloma꞉, wiyasiya nale kebe tanalo kuba niboma꞉ degenamo ebako tanalo walo gito kosiyodilolenakomo.
15 Abisa asisinaf hai yabih men asoso’ob, anayabin abisa sinafumih akokok i men asisinaf, baise abisa abifutuw i asisinaf.
16 Ebema꞉ numa꞉la꞉, kebe tetelo nale apa꞉mo kuba tanalo idi eba osiyodilutalo, ebene naimano tepo magumulo ebe tanalo osiyodilo ubia꞉noma꞉ deda꞉mo, ebe tanalote nawokalimita nale naimano tepo magumulo Godokono Totomu Tabo wadenoma꞉ gemo.
16 Naatu baise, abisa asisinaf i abisa men akokok i asisinaf nati i ayu abibasit ofafar i gewasin.
17 Ebe mabuma꞉ kuba osiyodilo tanalono elawote naimano tepo magumuno wokine nanitabolo kemaigana꞉, ao, kuba osiyodilo tanalote naimano katene magumulo eba okolinalo, ebeno elawote natamo ebana pemaigana.
17 Imih nati i men ayu asisinafumih, baise bowabow kakafin iti wanawana’umaim ema’am i esisinaf.
18 Iyo, na iyatawala, wade osiyodilo tanalo kapiya idite naimano katene magumulo nanitabolo kitana꞉, ebema꞉ Godote naimano tepo magumamo wade ubi tanalo diyatiya, ebe tanalote eba itanalo nagodolo elawote kitana꞉ ebe tanalo kosiyodiloma꞉!
18 Ayu so’ob wanawana’umaim i men gewasin ta ema’am, nati i ayu biyau naniyan kakafin. Anayabin ayu au kok gagamin i mi’itube gewasin ata sinaf, baise sinaf isan men karam boro anasinaf.
19 Eiye! Naimano tepo magumulo kebe wade osiyodilo ubi tanalote kitanale nale kosiyodilonakoa꞉, ega꞉walo nagodolo kebe kuba osiyodiloa꞉ ubi tanalote kitanale, nale ebe kuba gito osiyodilonakomo.
19 Anayabin abisa gewasin sinafumih anotanot i men asisinafumih. Baise kakafih men akokok sinaf nati i ama asisinaf.
20 Ebema꞉ nale naimano tepo magumuno ubia꞉ tanalo naimano kateneno ubilo gito dosiyodilonakomo, ebe tanalote naimano tanalo ma kunu awokalimina, ebe osiyodilo tanalono elawote naimano tepo magumune kemaigana꞉. Ao, eba kunua꞉, wiyasiya kuba osiyodilo tanalote naimano kateneno ubilo eba okolinalo, ebeno elawote natamo ebana pemaigana.
20 Naatu ayu sawar abisa men akokok i asisinaf, nati i men ayu asisinaf, baise bowabow kakafin wanawana’umaim ema’am i esisinaf.
21 Me mabuma꞉ na ma kunu iyatawanamo, nale naimano tepo magumulo wade tanalo idi osiyodiloma꞉ ubi diyatinakomo, wiyasiya kuba osiyodilo tanalote naimano kateneno ubi tanalone atumu eba pemaiganalo na ebetamo gito tuduwatanakomo.
21 Isan imih iti ofafar ana ef mi’itube ebowabow i atita’ur. Ayu bowabow gewasin sinafumih anotanot ana veya, bowabow kakafin i mar etei etitit.
22 Nanitabola, naimano tepo magumulo nale Godokono Totomu Tabamo ka꞉tuduwatama꞉ nanitabolo nekalakalanamo,
22 Ayu wanawanau i ebiyasisir gagamin maiyow God ana ofafar isan.
23 wiyasiya naimano katene magumulo ditana, ebe tanalote naimano tepo magumuno wade wokiago na꞉gowelana. Iyo, ebe elawo tanalote na nematuonamonena, nale kuba osiyodilole tanalo magumune alaula꞉kapoma꞉.
23 Baise ayu biyau wanawanan efan tata’ane ofafar ta ayu au not ana ofafar hairi hibiyow atatam. Nati baiyowamaim iwa’an ayu buwu bowabow kakafin ana ofafar wanawan dibur yariyu.
24 Eiye, me naimano mibo tanalo beda꞉ kawonomola꞉ka꞉! Naimano katene magumulo ditana ebe elawo tanalote na a꞉e tanalamo nanitabonomolo magatanena, ebema꞉ naimano igilo potele na꞉ka꞉mula꞉naemene?
24 Ayu i yababan orot! Yait boro iti biyau murubinane niyawas nabotait.
25 Modobola a kalakala kawonomo Godotamo kadipatiye, mabu ebe kapiya Igilo Mula꞉dawama꞉ eba eda꞉nalo aimano Kawodawa Ya꞉su Kelisodo aimano igilo ka꞉mula꞉leaemene!
25 God ana merar ayiy Jesu Keriso’one ayu boro niyawasu. Imih ayu au not i boro God ana ofafar isan ni’akir nabow, baise ayu biyau i bowabow kakafin ana ofafar isan ni’akir nabow.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Romanos 7, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.