Romanos 11

GODOKONO WADE TABO (KNV-FLY_RIVER) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Ebema꞉ nale la꞉ analemata, la꞉imano woki ma kunu kitanale, Godote ebeno Yu epono tanaloma꞉ woki iyakobi midite iba꞉tamo ubia꞉noma꞉ ebo kediyale? Ao, eba kunua꞉. Nanitabola, ibi epetapi bilibilinomate Kelisoko nanitabokobi ka꞉midina꞉, wiyasiya numa꞉la꞉, me atu tetelo kapiyakapiya epo epetapiate ebe nanitabolo lawiya. Ma kunu na atumu Yu lumagima꞉ eba keda꞉nalo wiyasiya nanitabokobi na꞉midinamo, iyo, A꞉ibalayamako ebe naimano ewono nabiwila, ega꞉walo na Isalaela epono Beniyaminakono gu magumune awokaliyamo.
1 Ayu kwa abibatiyi: Kwanotanot Israel sabuw God kwahirih? Aiyabin! Ayu i Israel orot, Abraham ana rara’ane atufuw naatu au durun i Benjamin.
2 Ebema꞉ nanitabola, Godote me opo wagilimia꞉ tetelo piyate ebeno gudima꞉ keda꞉onama꞉ ebeno pukala iba꞉tamo dalomolamiya, me tetelo ebete ebe Isalaela epo ubia꞉noma꞉ keda꞉na꞉. La꞉ iyatawalata, Godokono Bukalo tabo idite keba kunu kitanale, iyo, Godote Isalaela epatamo kuba wiya ikalaema꞉ Elayate ebe eba toweomelo tabo ma kunu giya,
2 God ana sabuw marasika nowanamih rurubinih men kwahirihimih. Buk wanawanan efan ta’amaim Elijah Israel sabuw isah gam God iu kwanotanot?
3 “O Kawodawa, Isalaela epono kuba osiyodilole tanalo kawokawonomola. Iba꞉te a꞉ma꞉ watidilono nokolamo osiyodilole patapata kubailamete a꞉imano woki awokalimipi bilibilinomo ebo anakapulamiya, ebema꞉ ibi magumulo na kapiyate eba igilonalo iba꞉te atumu na anakapunaema꞉ kowagelena!”
3 “Regah ifefeyan eo, “Regah a dinab orot etei hirouw himorob sawar, naatu a sibor hai gemogem i etei hikwayam hihururuw hire, ayu akisu’umo kutatabuw ama’am. Naatu boun i tesisinaftobon ayu hinarabu ana morobomih.”
4 Ebene Godote Elayakono tabo eba wiyalo negiya, “Naimano Isalaela epo magumulo a꞉ma꞉ kapiyate nanitabokobi midi magumulo kokoliawena꞉. Nanitabola, ibi epetapi miliya꞉ni epo bilibilinomate na iyalo atepanete a꞉da꞉ elemasigi ida꞉da꞉li Ba꞉iliko ibino godoma꞉ ka꞉minaka, wiyasiya Ba꞉iliko amamatea꞉pi epetapi sebeni taoseni epate ba꞉pola꞉na, iba꞉te na amamanatenenaka. Numa꞉, ebe nanitabokobi midipino uwomu bilibilia꞉, wiyasiya nale ibi wadenomamo anikulamenamo.”
4 Baise God Elijah iya’afut eo, “Ayu au bai’ufununayah sabuw etei seven thousand iyab Baal men hikwakwafir i tema’am.”
5 Ebema꞉ Elayako tetelo dopamo demaigiya, me tetelo ebe atu tanalote kemaigiya, Yu epo epetapi bilibilinomate Godoko ubia꞉noma꞉ eba eda꞉onalo, wiyasiya ibi magumulo ebete ebeno nilakapo tanalodo kapiyakapiyanomo uwatiya.
5 Ef i nati ta’imon boun emamatar. Sabuw matanta’amo iyab God ana manaw ana kabeberamaim rurubinih i tema’am.
6 Nanitabola, Godote ibi ibino wadewade osiyodilole tanalodo kuwatiya꞉, ao, ebete ibi ebeno nilakapo tanalodo gito uwatiya. Numa꞉la꞉, me opolo woko namutupiate wade wiya wadewade wokopiatamo eba ikalamenalo wiyasiya kuba wiya kubakubapiatamo ikalamenaka, wiyasiya Godokono tanalo eba kunua꞉, ebete ebeno wade tanalo a kuba osiyodilolepi bilibilinomatamo gito eba ikaeamenalo ebeno nilakapo tanalonomo ma kunu awokaliminako.
6 I ana roubinen i manaw kabeber tafanamaim bat esisinaf. Men sabuw hai bowabowamaim. Anayabin God ana roubinen sabuw hai bowabowamaim na’itin narurubiniyih na’at, nati manaw kabeber i yabin en.
7 Ebema꞉ me tanalono magumu keba kunula꞉ka꞉? Nanitabola, Isalaela epate ibi a꞉ka꞉tuwa꞉ ibino elawamo Godogodone wade tanalo laema꞉ eba wagelenalo wiyasiya iba꞉te gabo nipo wadiya. Ebene ibi magumulo Godote kebe epo ebeno gudima꞉ keda꞉onama꞉ dopamo deka꞉la꞉mioliya, ebe kapiyakapiyanomate nanitabo tanalo eba lawelo, wiyasiya Godote Yu epo epetapi bilibilinomono galo gito mopiolelamiya iba꞉te ebeno tabo olowiokapoma꞉.
7 Ana itinin nati isan, Israel sabuw abisa isan hinot hinunuwet men hitita’urimih, baise sabuw matan ta God rurubinihiwat hinunuwih hitita’ur. Sabuw turin God ea’afih tainih gogor naatu dogoroh fokar.
8 Iyo, ebeno Bukalo tabo idite ibino tanalo ma kunu awokalimina,
8 Buk Atamaninamaim eo na’atube,
9 Ega꞉walo tete idilo Da꞉ibidite Godokono Bukalo Yu epono tanaloma꞉ tabo ma kunu kegiya,
9 Naatu David eo na’atube,
10 Ebene ibino balidi netamiolaemene,
10 Matah kubofafar, saise men hinanuw,
11 Ebema꞉ nale la꞉ tanalo idima꞉ kanalemata. La꞉imano woki ma kunu kitanale, Yu epate nanitabokobi midi magumulo agowa da꞉nukamidaoliya, Godote ebe mabuma꞉ ibi ginima꞉mo gito kilateliya꞉ iba꞉te uwomua꞉ uwomua꞉ tetelo ebegodone mulunomolo ka꞉pola꞉nama꞉? Ao, eba kunua꞉! Numa꞉la꞉, Yu epono ele gabo odidi tanalodo Godokono igilo mula꞉ tanalote Yua꞉piatamo piya. Ebema꞉ Yu epate ebe mulupino nanitabo kalakala tanalo duima꞉na꞉, diyala, iba꞉te ebe tanaloma꞉ dowatepaote Godotamo da꞉bolobila꞉oma꞉na꞉, ebene ibino kalakala atumu ebegodone ka꞉kelaema꞉na꞉.
11 Abibatiy maiye. Israel sabuw ah rusukun hire’er boro na’atuka hina’in? En anababatun! Baise boro hinamisir maiye. Anayabin i hai ra’iyemaim ef botawiy yawas gewasin na Ufun Sabuw hibai, isan imih Israel sabuw isah tibibobowen.
12 Nanitabola, kebe tetelo Isalaela epate nanitabo gabo datepiya, iyaiya opo epetapino epate gabo ebo umiya Godogodone wadewade tanalo kuwatema꞉. Iyo, Yu epono nanitabokobi midia꞉ tanalone iba꞉te kebe tanalo katutulateliye, Yua꞉piate ebe atu tanalo gito uwatiya, ebema꞉ ibino kalakala tanalote me tetelo kawonomoma꞉ eda꞉na. Wiyasiya Yu epate ibino igilo mula꞉ tanalo atumu da꞉kelaema꞉na꞉, aimano kalakala beda꞉ kawonomola꞉ka꞉ mabu a nanitabokobi midipino walogabo apuno kalakalate me teteno kalakala ka꞉nodolimene!
12 Jew sabuw hai kakafihimaim baigegewasin gagamin tit tafaram etei ebaib. Naatu i ayubih ana kasiyomaim Ufun Sabuw baigegewasin gagamin na’in suware tebaib. Imih Israel sabuw moumurih na’in hinarur ana veya baigegewasin i boro gagamin na’in hinab.
13 Ebema꞉ na Polote me tabo idi la꞉ Yua꞉piatamo gemo, nanitabola, Godokono alibolepi magumulo ebete na la꞉ mabuma꞉ elaweniya. Ebe woko osiyodilo tanaloma꞉ nagodolo kawo kalakalanomote itana,
13 Boun i kwa Ufun Sabuw isa ao. Ayu iti na’atube kwa Ufun Sabuw a tur abarayan ana ma’am, ayu iti bowabow wanawananamaim boro anasinaftobon anabow gewas.
14 mabu naimano Yu eponomate la꞉ Yua꞉pino igilo mula꞉no nanitabo kalakala dumilametamene, diyala, iba꞉te ebe tanaloma꞉ dowatepaote Godotamo da꞉boloba꞉la꞉oma꞉na꞉, ebene ibino kalakala tanalo ebegodone atumu ka꞉kelaema꞉na꞉. Ebema꞉ kalakala kawonomola, nale woko Yua꞉piatamo eba osiyodilonalo, ebe atu woko magumulo gabote da꞉bitanamene Yu epono igilo mula꞉ tanalote iba꞉tamo naimano woko magumudo ka꞉pema꞉.
14 Saise imaim anotanot au sabuw Jew hita’it ra’ahu hinanugigir ibo hinan yawas hinab.
15 Numa꞉la꞉, Godote Yu epo iyabaiamo eba alomatepalo, wiyasiya me opo epono Yua꞉pino wade tetete ebo pemaigiya iba꞉te Godago wadewade namutupima꞉ walo ka꞉keda꞉oma꞉. Ebema꞉ walone tetelo Godote ebeno Yu epo walo da꞉kuwatemene, kalakala beda꞉ kawonomola꞉ka꞉, mabu piyate me tetelo da꞉elaona iba꞉te igilamo kemaimioma꞉na꞉!
15 Anayabin Jew sabuw kouh God hibitinimaim, tafaram wanawanan sabuw God ana rakit hima’am botabirih hina bairi hitounuw. Imih God sabuw bairi tibitounuw ana veya, ana itinin i sabuw murumurubih bow na yawas ebitih maiye na’atube.
16 Numa꞉la꞉, kebe tetelo lumagite palowa bae apu talenama꞉ midite Godotamo dikaemene, ebe tetelo ebe bae umomonomote Godokonoma꞉ keda꞉mene. Ega꞉walo lumagi idite wade da꞉imi kewa talenama꞉ midite Godotamo dikaemene, ebe kewano ape kawonomote ebeno katomo ega꞉walo dolodolago Godokono talena inamabuma꞉ keda꞉mene.
16 Rafiy kafuf imasib reban sibor kuyayara’ah, kafuf tutufin etei i kakafiyin matar, naatu ai wairoron turin God ana sibor inabitin na’at, famefamen auman i nowan himatar.
17 Ebema꞉ la꞉ me uli tabo idi nemalagidilala꞉. Idawate wade olibi da꞉imi kewa ebeno moto niyakabamo gito amiya. Ebene ebete ebe kewano katomo epetapi otolete, tumulo da꞉eni ebe olibi da꞉imi kewa iditamo tote katomo kapiya nitamidate, walo ka꞉pete tumu kewano katomo dopo kewano apa꞉mo gito pa꞉mogiya, iba꞉te atu igilago eba pola꞉nalo wadewade da꞉ima꞉te kapimiya ka꞉nolonakoma꞉. Ebema꞉ la꞉ Yua꞉piate Godoko nanitabokobi da꞉mida꞉wenama, la꞉imano tanalo ebe eba kunula. Godote la꞉ nilakapolo uwatetate Yu epono igilo mabuamo a꞉pemoga꞉liyata, la꞉le iba꞉go kapimiya ebeno wadewade tanalo kalakalago kuwata꞉wenakoma꞉.
17 Kwa Ufun Sabuw a’itinin i kutor olive famefamen na’atube. Baise hi’afuw umatanum olive famenamaim hituwituw hikuboubunih hiyen, imih boun kwa i Jew sabuw hai yasisir turin kwabai kwabiyasisir.
18 Wiyasiya la꞉ nanisiwale! Godote la꞉tamo gobebobo ikalaema꞉ gelo Yu epo epetapino katomo gito dotoliya, la꞉ a꞉ka꞉tuwa꞉ ibino olalati tanaloma꞉ akoamamala꞉. Eiye! La꞉ katomonomolata, la꞉ kewano nanitabo igilo mabua꞉! Kewano dolodolote la꞉ katomotamo igilo ikalamenata, wiyasiya la꞉le dolodolotamo wade tanalo idi kikalama꞉wena꞉.
18 Isan imih sabuw nati ai famehibe hi’afuw hire’ere men kwananuw furuwih kwani’o’orotomih. Anayabin kwa i ai famefamen, naatu ai famen ana fair i ai anane ana fair ebaib.
19 Ebema꞉ diyala, la꞉ magumulo idite naimano tabo eba wiyalo ma kunu da꞉begemene, “Kalakala kawonomola, gobebobo natamo ikaname mabuma꞉ Godote Yu epo epetapino katomo gito otoliya.”
19 Kwa boro iti na’atube kwanao, “Ai famen hi’afuw hisaroun, imih ayu boro i ana efanin anab hinitutuwu.”
20 Ebema꞉ nale ebe lumagitamo kowaimamo, “A꞉imano tabo nanitabola, wiyasiya a꞉ma꞉ nanisiwale! A꞉ma꞉ Godoko tolemelo a꞉ma꞉ a꞉ka꞉tuwa꞉ akoamamata꞉la꞉, mabu piyate dopamo nanitabokobi midia꞉noma꞉ deda꞉onamiya ebete ibi gito otoliya, ebene a꞉ma꞉ a꞉imano nanitabokobi midi tanalo kapiyado ibino gobebobolo utitata.
20 Nati i turobe. Nati sabuw ai famehibe hi’afuw hibisaroun, anayabin men hitumatum, kwa i kwaitumatum imih kwana hai efan kwabai. Baise nati isan men kwanio’oro’ot.
21 Nanitabola, dopamo Godote katomo epetapi ibino nanitabokobi midia꞉ mabuma꞉ ka꞉wokololamiya꞉, ebema꞉ a꞉ma꞉ nanitabokobi midia꞉noma꞉ deda꞉emene, ebete a꞉ma꞉ atumu gito ka꞉kitamidama꞉ta!”
21 Anayabin Jew sabuw i ai famen anababatun men yawananih, baise e’afuw isaroun, imih kwa auman boro men nayawanan nihamiy kwanama’amih.
22 Ebema꞉ la꞉ Yua꞉pi nanitabokobi midipiala꞉, modobola la꞉ Godokono kawo nilakaponomo ega꞉walo ebeno kawo elawonomo me netewa tanalo nemalagidilolenala꞉. Piyate kuba osiyodilole magumamo da꞉na꞉gudiya ebete iba꞉tamo kawonomamo eba elawonalo, wiyasiya la꞉tamo ebeno nilakapo awokalimina, iyo, kebe tetelo la꞉le ebeno nilakapo magumune gudia꞉no ebe nilakapote la꞉ mabuma꞉ a꞉kolopoligonamene. Wiyasiya la꞉le kubakubapino tanalo eba waloma꞉talo atumu da꞉ka꞉niguda꞉ema, la꞉ nanisiwale! Ebe tetelo Godote la꞉ atumu gito ka꞉kotolema꞉ta!
22 Imih God ana kabeber naatu ana yaso’ar hairi kwana’itin. Sabuw iyab kakafin sinafuyah God nati sabuw isah i yan esoso’ar, baise kwa isa i ekakabeber. Naatu i ana kabeberamaim kwanama’am na’at i mar etei ana gewasin kwanama. Baise men imaim kwanama’am kwa i boro na’afuw nabosairi kwanatit.
23 Ega꞉walo kebe tetelo Yu epate kuba magumune maimiote Kelisoko nanitabokobi da꞉midima꞉na꞉, ebe tetelo Godote ebe katomo walo kuwatete ebeno olibi da꞉imi kewano igilo mabuamo ka꞉ka꞉moga꞉lemene, mabu ebegodolo elawo bitana ebe nilakapo tanalo kosiyodiloma꞉.
23 Sabuw nati hinamatabir maiye hinabusuruf God hinabitumitum, boro nabow hai efanamaim naya. Anayabin God ana fair ema’am karam boro nasinaf.
24 Ebema꞉ numa꞉la꞉, Godote la꞉ Yua꞉pino katomo ebeno olibi da꞉imi kewamo moga꞉lema꞉ kodakodadopola, mabu la꞉ tumu da꞉imi kewano katomolata. Wiyasiya ebete ebeno Yu epono katomo walo da꞉ka꞉moga꞉lemene, ebe tanalo ebete osiyodiloma꞉ kodakoda꞉ mabu ebe katomo ebe atu kewane iyalo dotoliya ebe katomola, iyo, ebe kewano mabu ebe ibino igilo mabunomola.
24 Kwa Ufun Sabuw, kwa i kaiyar olive famen na’atube kwama’am hi’afuw kwana umatanum olive famenamih hitutuwi. Naatu Jew sabuw i umatanum olive na’atube. Isan imih God karam ai famefamen anababatun hitagagagir ti’inu’in boro nabow nitutuwen maiye.
25 Naimano nanitabokobi midipi ekakiala꞉, Godote walone tetelo kosiyodiloma꞉ dopamo dowaminiya, nale ebe tanalo la꞉tamo kawokalimamo, la꞉le la꞉imano igilo mula꞉ tanalo lawe mabuma꞉ amamaokapoma꞉. Ebe tanalo ma kunula, Isalaela epono wato kodakoda tanalote uwomua꞉ tetelo a꞉kitanamene, ao, Yua꞉pi magumulo piyate nanitabokobi da꞉midima꞉na꞉ ibi bilibilinomate Godotamo dopamo pelamete, ebene Yu epate atumu walone ka꞉ka꞉pelaema꞉na꞉.
25 Ayu akokok iti tur ana kirikirifot i kwanaso’ob gewas, saise men kwa akis not wairafih kwanarouw kwana’omih. Israel sabuw afa dogoroh i fokar, imih boro nati na’atube hinama nanan Ufun Sabuw runamih hio ana fofonin hinan hinarun.
26 — ausente —
26 Ef iti na’atube namatar saise Israel sabuw etei boro niyawasih, Buk Atamaninamaim iti na’atube eo.
27 — ausente —
27 “Naatu
28 Ebema꞉ Godote ebeno ubi ma kunu iyatiya, Yu epate ebeno Wade Tabo laema꞉ ubia꞉noma꞉ eda꞉ote, ebete iba꞉go gowelaodawama꞉ eba eda꞉nalo ibino ubia꞉ tanalodo igilo mula꞉ gigiyu la꞉ Yua꞉piatamo ka꞉iyamidalametama꞉. Wiyasiya numa꞉la꞉, ebete ibi nanitabolo kalibulateliya꞉, ao, ebete ibino ewoni nabi nilakapolo iyalo duwatiya, ebema꞉ ebe tanalo dodomatia꞉no ebete ebe nanitabokobi midipino tanaloma꞉ ibino walone gudi uwomua꞉ tetelo nilakapolo atumu ba꞉kemalagidilolenamene.
28 Israel sabuw hina God ana rakit na’atube himatar, saise Tur Gewasin kwa Ufun Sabuw isa tan. Baise Israel i God ana rourubinen sabuw, imih God ebiyabuwih anayabin uwahinah oro’orot wabih gagamin.
29 Nanitabola, Godote dopamo kebe wadewade tanalo epatamo kikalamiyale, ebete woki iyakobi midite walo a꞉kuwatemene, ega꞉walo ebete dopamo kebe epo nilakapolo kuwatiyale, ebete walone tetelo ibi ubia꞉noma꞉ eda꞉te gito a꞉ka꞉miyapamene.
29 God men kafa’imo siwar bitih umahimaim bosair naatu ana sabuw rurubinih isah nuhin burumih.
30 Ebema꞉ numa꞉la꞉, dopamo tetelo Godote ebeno nilakapo Yu epatamo eba awokaliminalo, ebe tetelo la꞉ Yua꞉piate ebetamo ka꞉tudila꞉wenamia꞉, wiyasiya me tetelo la꞉ Yua꞉piate ibino tudila꞉oa꞉ tanalodo nilakapo Godogodone nelawenamata.
30 Baise kwa Ufun Sabuw marasika God fanan kwasair, baise boun ana kabeber i’obaiyi kwa’i’itin, anayabin Israel sabuw fanan hisair.
31 Ega꞉walo Godokono nilakapo la꞉tamo awokalimi mabuma꞉ Yu epate tete da꞉pesolo ibino tudila꞉oa꞉ tanalo magumulo ilukula꞉tepate, ebene walone tetelo ibi atumu ebegodone nilakapo walo ka꞉kelaema꞉na꞉.
31 Naatu ef i ta’imon, kabeber nati kwakwabaib i boun Jews sabuw auman God i’obaiyih ti’i’itin.
32 Iyo, nanitabola, Godote me opo epo bilibilinomatamo tete ikalamiya iba꞉te kuba osiyodilole tanalono matuomeo magumulo kilukula꞉tepama꞉, mabu ebe ubila ibi bilibilinomate ebe temetema꞉go eba kunu eba ilukulinalo ebete iba꞉tamo ebeno nilakapo ebo kawokalima꞉.
32 Anayabin sabuw etei hibifanasair isan God ibasit hifanasair, saise hai fanasairane etei’imak takabibirih.
33 Ebema꞉ Godokono nilakapo tanalo ega꞉walo ebeno mulo tanalo ega꞉walo ebeno iyatawa tanalo beda꞉ kawokawonomola꞉ka꞉!
33 Yowe! abifofofor men kafaita,
34 Dopamo wagilimi mabune lumagi idite
34 O yait Regah ana not iso’ob?
35 Ega꞉walo nanitabola,
35 O yait God a sawar itin,
36 Ebe nanitabola, Godote ebeno elawamo
36 Anayabin sawar tutufin etei hai an i God,

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Romanos 11, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.