Mateus 21

GODOKONO WADE TABO (KNV-FLY_RIVER) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Ebene iba꞉te Yelusalema kawo duliyomolo niyakabamo eba pelamelo, Betapa꞉gi duliyomolo niyakabodo tolamete Olibi Kewakewa Unu Damelamo ebo nemaimiya. Ebe tetelo Ya꞉sute ebe waloma꞉tapi netewa dopamo eba nalibolelo
1 Jesu ana bai’ufununayah bairi au Jerusalem hirun hinan, hina bar merar ta wabin Bethage hitit, Olive Oyawemaim, Jesu ana bai’ufununayah rou’ab wan iyunih
2 iba꞉tamo negiya, “La꞉ ebe tatali duliyomolamo toawete, ebe duliyomolamo da꞉nemaima꞉ema donoki-goeo ala꞉mo ma꞉midao ebeno gudago ka꞉nulama꞉digalemamota. Modobola la꞉ ale pamiawete ebeno gudago nemagaeliyala꞉.
2 eo, “Kwanan bar merar nati namaim kwanatitit boro donkey hi’utan ebatabat kwana’itin naatu donkey boubun auman sisibinamaim ebatabat. Hairi kwanarufamen kwanabow kwanan.
3 Idawate la꞉ odiyobolema꞉ tabo degemene la꞉ wiyasiya ma kunu kegelamamota, ‘Kawodawate me donoki-goeogoeo ubila, ebete walo samonomamo kakapalibolemene.’”
3 Orot ta nati’imaim nabibatiyi ana tur kwana’owen, ‘Regah ekokok naatu boro nihamiyen kwanabow kwanan.’ Baise ana tur kwana’owen boro niyafarih hinamatabir maiye.”
4 Ebene me tanalote pemaigiya Godokono woki awokalimidawate degiya ebe tabote nanitabokobi kolowima꞉. Iyalo tetelo ebete tabo ma kunu giya,
4 Iti sawar himamatar abisa God ana dinab orot eo kikirum ina i turobe.
5 “La꞉ Yelusalema epatamo na꞉negeliyala꞉,
5 “Jerusalem sabuw hai tur kwana’owen, a aiwob enan kwa’itin, taiyuwin yare donkey afe’en mara’at enan, ana donkey boubun tafanamaim mara’at enan.”
6 Ebene Ya꞉suko waloma꞉tapi netewate tote, ebete keba kunu kegiyale iba꞉te eba kunu nosiyodiliya.
6 Basit Jesu ana bai’ufununayah eo baimanih na’at hin hisinaf.
7 Iba꞉te donoki-goeo ega꞉walo ebeno gudu Ya꞉sutamo magaelete, ibino watubino kaliku ibi unamo alomolamete, Ya꞉sute ebe kaliku unamo ebo okoliya.
7 Donkey hibai hina hai faifuw tafah hibosairen hiyabar afa rabod rourih hi’afuw ef yan hiyabar.
8 Ebe tetelo epo bilibilinomo epetapiate ibino ga꞉ga꞉ga꞉ga꞉ kaliku pupukulamete gabamo apoago tolamiya, ega꞉walo epetapiate puwala otolete gabamo atumu kapotameonatiya.
8 Sabuw rou’ay gagamin na’in hai faifuw hibosairen hiyabar afa ai raurih hi’afuw hiyabar.
9 Ebene piyate da꞉dopiya ega꞉walo Ya꞉sukono walogabo apune da꞉pelamitiya, iba꞉te kapimiya kawonomamo ma kunu gelitiya,
9 Sabuw Jesu nanane hinan, naatu ufunane hinan fanah sib hiwow hio,
10 Ebema꞉ Ya꞉sute Yelusalema kawo duliyomolamo da꞉nopegiya, me duliyomolo epo bilibilinomate ebe uima꞉ pemaimiote na꞉pegeliya, “Me lumagi potelela꞉ka꞉?”
10 Jesu na Jerusalem rur, kawasa ra’at uruw giririf retenafut, sabuw hibatebat hio, “Iti orot yait?”
11 Ebe tetelo Ya꞉suago da꞉tolamitiya ibi bilibilinomate duliyomolo epono tabo eba wiyalo negeliya, “Me Godokono woki awokalimidawa Ya꞉sutela, ebete Ga꞉lili opono Nasalete duliyomolone pe.”
11 Rou’ay gagamin hiyafutih hio, “God ana dinab orot wabin Jesu, Galilee wanawananamaim tafaram Nazareth orot.”
12 Ebe tetelo Ya꞉sute Godoko Amamateno Iya Motamo tote, ebe motolo ebete inamabu olowamepi nulamete ibi bilibilinomo elawonomamo na꞉na꞉ma꞉lateliya, ega꞉walo ebete mani odowaolepino patapata bigo olowamepino ilukuli patapatago ebo noba꞉midaolelamiya.
12 Naatu Jesu na Tafaror Bar run. Sabuw iyab nati hima hai sawar hitotobon rauw nunih hai urama’ama, hai gemogem bora’aten, kabay hisuwa hire, urama’ama afe’eh hima mamu imak hitotobon bow israuwen ufun hitit.
13 Ebene ebete iba꞉tamo negiya, “Godokono Bukalo tabo ma kunu bitana, ‘Naimano Moto epate Godoko Amamate Motoma꞉ kegelama꞉na꞉, la꞉le wiyasiya pilo epono motoma꞉ a꞉midimata.’”
13 Naatu iuwih eo, “Buk Atamaninamaim God eo hikikirum i iti na’atube eo, ‘Ayu au Tafaror Bar i yoyoban ana bar,’ baise kwa abisa kwasisinaf i kwabotabir bainowah hai watu matar.”
14 Ebe tetelo balidi tamiolamepi ega꞉walo agowa tataipi, iba꞉te Godoko Amamateno Iya Motamo da꞉pelamiya Ya꞉sute ibi wadekobi ebo midioliya.
14 Sabuw matah fim naatu ah umah kakafih hina Tafaror Bar hirun Jesu etei iyawasih.
15 Wiyasiya Godotamo kalimagono ikameopino watowatopi ega꞉walo Godokono Totomu iyatulamepi, iba꞉te Ya꞉sukono wade anoano tanalo dulamitiya iba꞉te ebetamo na꞉dowautiya. Ega꞉walo ebe atu tetelo iba꞉te tanalo idima꞉ ka꞉dowautiya ma kunu, gudi epetapiate eba gelatepautalo degelitiya, “Da꞉ibidikono a꞉la꞉mu nadipata꞉la꞉!” Ebe mabuma꞉ iba꞉te
15 Firis ukwarih naatu Ofafar Bai’obaiyenayah Jesu sawar gewasih sisinaf hi’itin yah so’ar. Kek auman Tafaror Bar wanawanan fanah sib Jesu hibora’ara’ah hio, “Orokaiwa David natun, ensairen.”
16 Ya꞉suko naniya, “A꞉ma꞉ guda꞉te tabo kubanu degelita na꞉kolowiawita?”
16 Jesu hiu, “Iti kek teo kunonowar?” Jesu iyafutih eo, “Anonowar. Buk Atamaninamaim hikikirum kwaiyab kwa’itin, mi’itube hikirum?
17 Ebene dadimoni Ya꞉sute ibi miyapanate kawo duliyomolo magumune maiganate Betani duliyomolamo tonate ebo nowatani.
17 Naatu nati’imaim ihamiyih hima i tit in Bethany bar merar imaim mar fo in.
18 Duiya idilo Ya꞉sute kawo duliyomolamo walo da꞉kolowamiya, gabo tetelo ebe bae kapete umiti,
18 Mar auman Jesu au merar gagamin matabir inan, basit bayumih morob.
19 ebene ebete umei kewa gabo niyakabolo pumite da꞉imi olema꞉ ebamo da꞉tiya wiyasiya paanomoiya nulamiya. Ebema꞉ ebete umei kewatamo negiya, “Uwomua꞉ tetelo da꞉imite a꞉ma꞉godone a꞉ka꞉nolonakomene!” Ebe tetenomolo ebe da꞉imi kewate alawoma꞉ ebo ediya.
19 Naatu ef rewanamaim ai fafou batabat itin, basit na ai an tit, baise men ro’on ta itin, raurinawat. Basit ai isan eo, “O i boro men iniw.” Mar ta’imonamo ai fenem.
20 Ya꞉suko waloma꞉tapiate ebe tanalo umite kawonomamo anoanote negeliya, “Umei kewate alawoma꞉ samonomamo beda꞉ma꞉ keda꞉le?”
20 Ana bai’ufununayah hi’itin hifofor men kafaita, naatu hio, “Ai fafou mi’itube’emih mar ta’imon fenem?”
21 Ya꞉sute ibino tabo eba wiyalo negiya, “Na la꞉tamo nani tabo gemo, la꞉ tete bilibilinomolo Godoko nanitabokobi eba midinalo la꞉imano tepo magumulo woki netewama꞉ eda꞉oa꞉no, nale umei kewatamo keba kunu kosiyodilomo, la꞉le ebe atu tanalo osiyodiloma꞉ ka꞉modobomamota. Ega꞉walo la꞉ nanitabokobi midilo me damelatamo ma kunu degelaema, ‘A꞉ma꞉ kewa꞉ kolomamo na꞉toatepa!’ la꞉le ebe tanalo nanitabolo kuimamota.
21 Jesu iyafutih eo, “Anababatun a tur ao’owen. Men erekasiy auman kwanasinafumih, baise kwanitumatum. Karam abis iti boun ai fafou isan asisinaf boro kwanasinaf namatar. Baise men iti akisin. Karam oyaw isan kwanao, kumisir kwen riy yan kubat boro namatar.
22 Iyo, nanitabola, la꞉ Godoko nanitabokobi eba midinalo beda꞉ tanaloma꞉ ebe da꞉toweoma꞉ema, ebe tetelo la꞉le ebe tanalo kelaemamota.”
22 Initumatum abisa isan kuyoyoban boro inab.”
23 Ebene Ya꞉sute Godoko Amamateno Iya Motamo tote epo eba niyatulamitalo, ebe tetelo Godotamo kalimagono ikameopino watowatopi ega꞉walo Yu epono kawokawo dubu epetapi, iba꞉te ebe odiyoboma꞉ pelamete ebe ma kunu palatediya, “A꞉ma꞉ me iyaiya tanalo pokono elawamo kosiyodilola꞉wena? Ega꞉walo me elawo a꞉ma꞉tamo potele kikametia?”
23 Jesu matabir maiye Tafaror Baremaim run bat bi’obaibiyih. Basit Firis ukwarih naatu Jew hai orot ukwarih hina Jesu biyan hitit hibatiy hio, “O yait fair it iti sawar kusisinaf, naatu yait ibasit ina kubowabow?”
24 Ya꞉sute iba꞉tamo nowamiya, “Nale la꞉ dopamo kapiya tanaloma꞉ kalateda꞉lemamota. La꞉le na wiya tabo wadenomamo dowaminama꞉ema, ebene nale me tanalo pokono elawamo kosiyodilolenamo, ebe tanalo nale la꞉ ebo kanalemamota.
24 Jesu iyafutih eo, “Ayu auman au baibat ta’imon kwa anibatiyi kwanao ananowar, imaibo ayu boro anao kwananowar, ayu fair menamaim abai abowabow.
25 Naimano alateda꞉ tabo la꞉tamo ma kunu bitana, Yonete epo obamo dowaduba꞉midaolenaki, ebete ebeno elawo pogodone kelawile, Godogodonela꞉ka꞉ o lumagi idigodonela꞉ka꞉?”
25 John ana fair menane bai sabuw bapataito itih Godane bai, ai orot maiyow biyahine bai?” Hai kasiy ra’at taiyuwih hibabatiyih hio, “Mi’itube tanao? Godane tanao’o i boro nao bo aisim John men kwaitumitum.
26 Ega꞉walo a modoboa꞉ ebe ma kunu anama꞉, me opo lumagite Yonetamo elawo ikami, mabu ale me epono dowa tanalo tolemitama꞉. Ibi bilibilinomate negelana Yoneko Godokono woki awokalimidawala.”
26 Baise it orot biyanane fair bain tanao, sabuw isah tabirubir anayabin sabuw etei tebitumatum John i God ana dinab orot ta.”
27 Ebema꞉ iba꞉te ibino tepo magumuno woki waminaolelo Ya꞉sutamo negeliya, “Yonekono elawo mabu a iyatawa꞉.”
27 Imih sabuw Jesu isan hiya’afut hio, “Aki men aso’ob.” Naatu Jesu iuwih eo, “Ayu auman boro men anao kwananowar, baibasit menane abai iti sawar asisinaf.
28 Ebene Ya꞉sute ebe Yu watowatopiatamo negiya, “Na la꞉tamo oi tabo idi ka꞉kiyawaomamo. La꞉ ebe oi wadenomamo olowiawete ebeno magumu natamo nawokalimiyala꞉. Kapiya dubute nokolinami, ebeno koi netewala. Egela idilo ebete ebeno dopo koitamo pete na꞉pegi, ‘A꞉ma꞉ toawete naimano pali magumulo woko na꞉nosiyodila.’
28 “Kwa mi’itube kwanotanot? Ana veya ta orot natunatun bairi hima’am basit orot natun ain isan eo, ‘Aro ayu akokok boun inan grape ana masaw inabow.’
29 Ebeno gudute nowami, ‘Ao, na ubia꞉nola,’ wiyasiya walone tetelo ebete woki iyakobi midite wokoma꞉ gito ti.
29 “Naatu kek tamah iya’afut eo, ‘Ayu men akokok.’ Baise ma kafai ana not botabir re in masaw bow.
30 Ebene ebe dubute ekawitamo ka꞉pete atu tabo da꞉ka꞉pegi, ebe gudute nowami, ‘Iyo, Aba, na ka꞉tomamo,’ wiyasiya ebete ka꞉toa꞉.”
30 “Naatu orot na maiye natun uf isan tit tur i ta’imonaban eo, naatu kek rufut eo, ‘Basit, Regah boro anan.’ Baise kwahir bar ma men in masaw bowamih.
31 Ebene Ya꞉sute ebeno tabo olowiopiatamo negiya, “La꞉imano woki keba kunula꞉ka꞉? Gudi netewa magumulo ebeno nabiwi potele kekalakalaimile?”
31 Naatu kek menatan i tamah fanan bai?”
32 Mabu Yoneko epo obamo waduba꞉midaoledawate Godokono tuputupu gabodo da꞉pi, la꞉le ebeno tabo nanitabokobi ka꞉mida꞉wea꞉, wiyasiya mani pilolo uwatepi dubu ega꞉walo dubu bilibili kamiyale iba꞉te ebe nanitabokobi midite ibino tepo magumu Godotamo oba꞉midaliya. Nanitabola, ebe tetelo la꞉le ibino tanalo dulamelelama꞉ima, wiyasiya la꞉imano kubakuba woki iyakobi midilia꞉no Yonekono tabo kelawa꞉wea꞉.”
32 Anayabin John Baptist na ef gewasin bai’ufnunin isan bi’obaiyi, kwa men kwaitumitumimih, baise kabay o’onayah, naatu sagasagadiy hitumitum, sawar i kwa’itin, baise men kafa’imo a not uf kwabotabir kwaitumitumimih.”
33 Ebene Ya꞉sute walo na꞉kegiya, “Modobola la꞉le naimano iyatulame oi idi nolowiala꞉. Kawo dubu idite pali osiyodilote tupina da꞉imi kewa ebo ami, ebe da꞉imino mailo ebe gala꞉ipi da꞉imila. Amio tanalote dolopoligi, ebete kala ga꞉dimite da꞉imi ii egedioleno nokola bobo obobote, pali atila꞉pino unu nupunupu ebo eti. Ebe tetelo ebe dubute ebeno pali atila꞉pi dubu epetapiatamo gito atepi, iba꞉te ebolo woko eba osiyodilonalo ebe pali wadenomamo umilo ebeno da꞉imi kuwatolemenakoma꞉, ebene ebete mulu opamo gito ti. Gala꞉ipi da꞉imi kewa palila|alt="Walled vineyard, watchtower" src="LB00103B.TIF" size="span" loc="1/2 page" copy="Louise Bass, British and Foreign Bible Society 1994" ref="21.33"
33 Jesu eo maiye, “Oroubon tabo kwananowar. Orot me matuwan ana veya ta masaw bo grape tanum, fur ear ituwafut naatu Wine bunubunuw ana hub bai naatu ana masaw sabuw bowayah uwih hima’uh hima i tafaram afa bai nanawanamih in.
34 “Ebene da꞉imi tapio tete da꞉pi ebete pali atila꞉piatamo wiya꞉ wokopi epetapi napaliboli, iba꞉te iba꞉godone ebeno da꞉imi ka꞉puwatema꞉.
34 Naatu grape hiyamur bairuhin ana veya kakabom, basit orot ana akir wairafih iyafarih hina bowayah biyah ibo au nowahine ai ro’oh bairut isan.
35 Wiyasiya pali atila꞉piate ibi uwatete idi gaubamo anagalimiya, ega꞉walo idi gito anakapumiya, ega꞉walo idi nokolamo mapemiya.
35 “Baise bowayah himisir orot ana akir wairafih hibow, ta hibai hirab, ta hi’asabun morob, naatu ta kabayamaim hirab.
36 Dopamo pali namutudawate kapiyakapiya wiya꞉ wokopi paliboli, ebene ebete walo epetapi bilibilinomo dakapaliboli pali atila꞉piate iba꞉tamo atu kubakuba tanalo kosiyodiloliya.
36 Orot ana akir wairafih afa’abo iyafarih hina, moumurihika men marasika biyafarih na’atube’emih, baise bowayah himisir akir wairafih hibow, wan hinan isah hisisinaf na’atube hisinaf hibow hirouw.
37 Walogabonomone ebete ebeno gudu eba palibolo ebeno wokilo negi, ‘Nanitabola, iba꞉te naimano gudutamo ka꞉tudila꞉oma꞉na꞉.’
37 Uftoro’ot i natun iyun na bowayah isah, not eo, ‘Sabuw boro natu hinakakafiy.’
38 “Wiyasiya ebe pali atila꞉pi dubate ebe gudu pitalo dumiya iba꞉te ibino taneba magumulo negeliya, ‘Numa꞉la꞉, me gudute nabiwino inamabu namutudawama꞉ deda꞉mene, ebe gudute na꞉pe. Ebema꞉ modobola ale ebe anakapumite ebeno pali kelaemalema꞉,’
38 “Baise bowayah orot natun nan hi’itin hio, ‘Iti orot masaw matuwan natun enan kwanatabai tarab emorob, saise iti sawar etei boro it ata sawaramih tanabow.’
39 ebene iba꞉te ebe lawete palino kala magumune neba꞉idilote gito nanakapumiya.”
39 Hina kek hibai fur ufunane hirouw re hitit hibai hi’asabun morob.”
40 Ebema꞉ Ya꞉sute olowiopiatamo negiya, “La꞉imano woki keba kunula꞉ka꞉? Pali namutudawate mulu opone da꞉pemene, ebete beda꞉ tanalo na꞉ka꞉posiyodilomene pali atila꞉piatamo?”
40 Naatu Jesu ibatiyih eo, “Masaw matuwan namatabir nanan iti sabuw bowayah isah boro mi’itube nasinaf?”
41 Yu watowatopiate ebeno tabo eba wiyalo negeliya, “Nanitabola, ebete ebe kuba wokopi kubanomamo palukolete kapanakapulaemene. Ebe tetelo ebete ebeno pali atila꞉pi dubu epetapiatamo ka꞉pikalaemene, da꞉imi nolo tetelo iba꞉te ebeno pali inamabu ebetamo wadenomamo kikameonakoma꞉.”
41 Hiya’afut hio, “Nati orot bowayah etei boro narauw hinamorob, naatu masaw boro nab sabuw afa nitih hinama hinakaif, saise ai ro’oh hinabiyamur bowayah boro hinirut ibo au nowan hinitin.”
42 Ya꞉sute iba꞉tamo negiya, “La꞉ dopamo Godokono Bukalo me tabo nanitabolo eka꞉la꞉mioliamata,
42 Imaibo Jesu iuwih eo, “Buk Atamaninamaim hikirum inu’in kwaiyab kwa’itin.
43 “Ebema꞉ nale la꞉tamo negemo, Godote Kawo Elawodawama꞉ deda꞉na, ebe tanalo ebete la꞉godone puwatete piyagodolo wadewade nolo da꞉imi da꞉pola꞉na ebako epatamo gito kikalaemene.
43 “Isan imih a tur ao’owen. Mar ana aiwob kwa biyamaim tema’am boro nabosairen sabuw iyab ub gewasih hitanum teyey boro i nitih.
44 Numa꞉la꞉, nale alono tanaloma꞉ degemo, ebeno kodakoda ebe nokola keba kunula꞉ka꞉ eba kunula. Iyo, me nokola unamo degamene ebe lumagite keta꞉ta꞉puwatiomene, ega꞉walo me nokolate lumagi dita꞉timene kedagodagoimene.”
44 “Orot yait iti agim afe’en nare narabirab i boro natarsisib, baise agim nare orot babin narabirab boro mutufor nifofob.”
45 Ebene Godotamo kalimagono ikameopino watowatopi ega꞉walo Pa꞉lisi tanebapi epetapi iba꞉te Ya꞉sukono oi tabo dolowiya, iba꞉te ebo iyatawaiya Ya꞉sute ibino tanaloma꞉ kiyawaiya.
45 Firis hai ukwarih naatu Ofafar Bai’obaiyenayah Jesu ana oroubon eo hinowar hitatam.
46 Ebema꞉ iba꞉te ebe laema꞉ ubi iyatitiya, wiyasiya iba꞉te epo tolelamitiya mabu ibi bilibilinomate Ya꞉suko Godokono woki awokalimidawama꞉ gelanakiya.
46 Imih bain fatuminamih himisir, baise sabuw rou’ay hina hima’ama isah hibir. Anayabin sabuw etei Jesu hi’i’itin i God ana dinab orot ta.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 21, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.