Mateus 10

GODOKONO WADE TABO (KNV-FLY_RIVER) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Ebe tetelo Ya꞉sute ebeno 12 waloma꞉tapi dubu ebetamo ka꞉la꞉mite iba꞉tamo elawo ebo ikalamiya, iba꞉te epagodone kubakuba uliyana kanalibolema꞉ ega꞉walo iyaiya temetema꞉gopi wadekobi ka꞉nimidiolema꞉.
1 Jesu ana bai’ufununayah etei 12 eaf ayuwih hina, sawow yumatah ta ta, feher yumatah ta ta, sabuw biyahimaim baiyawasih isan fair itih naatu igegewasinih.
2 Me Ya꞉sukono 12 alibolepi dubuno mailola.
2 Naatu iti i bai’ufununayah nah 12 wabih, wantoro’ot i Simon wabin ta Peter tufuturan Andrew hairi, James tufuturan John hairi, orot Zebedee natunatun.
3 Pilipiko, Batolomuko, Tomasiko, ega꞉walo Ma꞉tiyuko, ebe ta꞉kese uwatedawala.
3 Philip, Bartholomew hairi, kabay onayan wabin Matthew i Thomas hairi, naatu Alpheus natun James i Thaddeus hairi,
4 ega꞉walo Saimonoko. Me Saimono idi ebe ubila kapela Loma gabamani epago eba gowelalo iba꞉te ebeno Ka꞉inane opo ebo katepama꞉.
4 tafaram kafafarayan orot wabin Simon. Jesu ana yanuwayan orot Judas Iscariot hairi.
5 Ya꞉sute me 12 dubu eba alibolelo ibi nanaliya, “La꞉ Yua꞉piatamo akotolama꞉la꞉, ega꞉walo Samaliya opo epatamo akonemaimiala꞉.
5 Orot nah 12 Jesu iyunih hititit iuwih eo, “Ufun Sabuw hai tafaramamaim men kwanan naatu Samaria sabuw hai bar hai meraramaim men kwanarun.
6 Wiyasiya la꞉ Isalaela opolo dilukuliona ebe Yu epo kapiyatamo na꞉tolamiyala꞉, iba꞉te tumamo dalatidioliya ebe sipi-goeogoeo keba kunula꞉ka꞉ eba kunu ilukulina.
6 Baise kwanan Israel sabuw bobaituw na’atube hikasiy tema’am biyahimaim kwanarun kwaniyawasih.
7 Ebene la꞉ eba tolamelo me tabo kapiyate na꞉kiyawaonatiyala꞉, ‘Godokono Kawo Elawodawama꞉ eda꞉ tete tatalila.’
7 Kwanan iti tur i kwanabinan, Mar ana aiwob i na iyubinaka.
8 Ega꞉walo la꞉ ebolo gabugabute dulamena ebe epo wadekobi na꞉na꞉midiolenakiyala꞉, kukulakukulagopi ibi atumu. Ebe atu tetelo a꞉elaopi a꞉e magumune nowadipalatelenakiyala꞉ ega꞉walo kubakuba uliyana epagodone nalibolenakiyala꞉.
8 Sawusawuwih kwaniyawasih, murumurubih kwanao hinamisir, sabuw iyab biyah kokom ani’anih kwaniyawasih naatu demon kakafih kwananunih hinatit. Sawar ana baiyan en kwabaib, imih kwanabow ana baiyan en.
9 Ebema꞉ la꞉ eba tolamelo kawokawo mani gatele magumamo akoalomala꞉, ega꞉walo egege mani atumu akowatala꞉.
9 Men kabay ta kwanab a koukut kwaniwan, naiw a kikiramaim kwanarobere auman kwananamih.
10 Gabo tetelo la꞉ kapiyakapiya inamabu na꞉pupuliyala꞉, epetapi akouwata꞉la꞉. Ega꞉walo la꞉ inamabu alomono ikuwa, agowa pata, ega꞉walo gaubu atumu akouwata꞉la꞉, mabu duliyomolo epate wade wokodawano iyaiya modoboa꞉ tanalo ebolo na꞉modoboilamelemenakoma꞉na꞉.
10 Remor isan men hafoy ta kwanab, men biya baibiyon ta, a baibiyon ta, tu ta, kwanabow auman kwananamih. anayabin bowayah abis kikimin tibitin boro nakaram.
11 “La꞉ duliyomolo ida꞉mo nemaimiawete wade okoli lumagi nowadiawete da꞉numa꞉ema, ebeno motamo nodoloawete ebegodolo nilukula꞉tepawete walone ebeno motone opo ida꞉mo ka꞉ka꞉tolaemamota, iyo, la꞉ moto idine moto ida꞉mo eba kunu akonowagela꞉la꞉.
11 “Kwanan bar merar kikimin o bar merar gagamin kwanarur, sabuw iyab merarayow wairafih kwananuwihih, naatu i hai baremaim kwanama, a bowabow kwanisawar imaibo kwihamiyih kwanan.
12 Ega꞉walo la꞉ kebe motamo da꞉nodoloaema, modobola la꞉ ebe moto epatamo nilakapo tabo ma kunu na꞉negeliyala꞉, ‘Godokono kalakalate la꞉godolo nitanamene.’
12 Naatu bar runamih sabuw a merarayow kwanitih.
13 Ebema꞉ ebe moto epate la꞉ kalakalago uwatetate la꞉imano tabo dolowima꞉na꞉, Godokono kalakalate iba꞉godolo nanitabonomolo kitanamene, wiyasiya iba꞉te la꞉ uwateta꞉no, la꞉ nilakapo tabo degelaema ebe tabono nanitabo tanalote ebolo a꞉kitanamene.
13 Naatu sabuw bar wanawanan tufuw ana merarayow hinabaib, basit a merarayow kwanihamiy nati baremaim nama, baise men hinabaib a tufuw ana merarayow kwanabosair kwanab maiye.
14 Ebene kebe epate la꞉ kalakalago uwateta꞉no, la꞉ ebe motone o duliyomolone eba tolamelo la꞉imano agowano tuwae na꞉moda꞉midatepaliyala꞉. Me tanalote ibi kiyatulaemene, Godokono tete ebe na꞉pe ebete ibino tanalo kapanagilamelelaemene.
14 Orot babin yait a merar men nay naatu a tur men nanonowar, kwanamisir ura kwanarutatab efan nati kwanihamiy kwanan efan ta.
15 Na la꞉tamo nani tabo gemo, Godote epono tanalo danagilamelelaemene, ebe Kawo Egelalo ebete me duliyomolo epatamo kuba wiya kawonomamo kikalaemene. Ebe tetelo ebete Sodomo ega꞉walo Gomola duliyomolo epatamo kuba wiya eba ikalamelo nilakapo kela꞉mo kawokalimene, wiyasiya nanitabola, ebete nilakapo idi a꞉kiyatimene la꞉ uwatea꞉piyatamo.”
15 Anababatun a tur ao’owen, baibatebat ana veya God Sodom, Gomorah sabuw boro nakabibirih, baise nati bar merar sabuw hai baimakiy i boro God tafan nayara’ah gagamin na’in hinab.
16 Ebene Ya꞉sute walo na꞉kegiya, “La꞉ nolowiala꞉! La꞉ sipi-goeogoeo keba kunula꞉ka꞉ eba kunula, nale la꞉ elawoelawo gaagaano taneba magumamo alibolemata. Ebema꞉ piyate la꞉go gowelaopima꞉ deda꞉ona, la꞉le iba꞉go eba na꞉pola꞉nalo modobola la꞉ mulo wokinomago nemalagidiloleniyala꞉, ega꞉walo atu tetelo milonomoma꞉ eba eda꞉olo temeteme lumagi iditamo akoikamenakala꞉.
16 “Kwananowar, kwa i bobaituw sheep na’atube haru fairih wanawanahimaim abiyuni kwanatit kwananamih, imih kok na’atube kwanakakaf naatu mamu imak na’atube kwananutanub.
17 La꞉ nanisiwale, mabu kubakubapiate la꞉ elawamo uwatetate tabo anagiyamida baiamo kemagatalema꞉ta, ega꞉walo Yu epono balidi ibilamole moto gulo iba꞉te la꞉ pa꞉ka꞉pa꞉ka꞉mo ka꞉na꞉ma꞉ga꞉tiolema꞉ta.
17 “Mata toniwa’an sabuw isah, anayabin boro hinabuw hinafatumi kwanan kanisel nahimaim hibabatiy, naatu Kou’ay Baremaim boro hinaborabirabi.
18 Iba꞉te la꞉ na mabuma꞉ iyaiya kawokawo elawodubuno ololo apuamo elawago demagataletamene, ebe tetelo la꞉ naimano Wade Tabo iba꞉tamo ega꞉walo Yua꞉piatamo ka꞉kiyawaomamota.
18 Ayu wabu’umaim kwabowabow isan boro aiwob sabuw naatu gawan orot gagamih na’atube Ufun Sabuw nahimaim Tur Gewasin kurereb nowar isan boro hinarab hinataini.
19 Ega꞉walo iba꞉te la꞉ tabo anagiyamida baiamo demagataletamene, ebe tetelo la꞉imano gela tanaloma꞉ woki bilibilima꞉ akoeda꞉oala꞉, ma kunu, ‘Na beda꞉ tabo na꞉kegemo? Ega꞉walo na tabo keba kunu na꞉ka꞉kiyawaomo?’ Tete da꞉pemene Godote ebeno iyaiya tabono tanalamo la꞉ kowalubilima꞉ta,
19 Baise hinafatum hinabuw baibabatiyimih kwanan men kwaniyababan tur isan, o tur o isan, hinabibatiy ana veya’amaim tur boro imaim natit kwanao.
20 mabu la꞉ a꞉ka꞉tuwa꞉ a꞉ka꞉kiyawaoaema, la꞉imano Nabiwi Godokono Uliyanate la꞉do ka꞉kiyawaomene.
20 Anayabin nati tur i men o a notamaim tit kuo’omih, baise Tamat Anunin o iwani awa rukirir kuo.
21 “Ebe tetelo naniwite ekawi a꞉eamo kalibomene, ega꞉walo atu gabodo ekawite naniwi kanakapuimene. Iyo, dubute ebeno gudu atumu kakamitimene, ega꞉walo guda꞉te dowaote ibino menokobila nabila a꞉eamo kalibolema꞉na꞉.
21 “Orot ain boro tain baban nao namorob, regah boro natun nifa’ifa’i baban nao namorob, na’atube kek boro hinah tamah hinifa’ifa’ih babah hinao hinamorob.
22 Ebene na mabuma꞉ epo bilibilinomate la꞉tamo ka꞉dowaoma꞉na꞉, wiyasiya kebe lumagite temeteme magumulo kodakodalo utite uwomuamo da꞉nemaigamene, Godote ebeno igilo ka꞉mula꞉emene.
22 Ayu wabu’umaim kwabowabow isan sabuw boro hinifa’ifa’i, baise orot yait nabat kikin nabowabow yomaninamaim boro yawas natita’ur.
23 Ebema꞉ iba꞉te la꞉tamo temeteme dikalametamene, ebe tetelo la꞉ wiyasiya duliyomolo ida꞉mo nalautiyala꞉. Na la꞉tamo nani tabo gemo, la꞉ Isalaela opono duliyomolo bilibilinomolo woko eba nosiyodilolo ebe iyaiya woko opoliyalea꞉no Epono Naniwite ebo ka꞉pemaigamene.
23 Bar merar ta’amaim hinarukoukuw kwanabia’akir, kwanabihir kwanan bar merar ta, anababatun a tur ao’owen, Israel wanawanan bar merar etei boro men kwanabow kwanisawaribo Orot Natun namatabir maiye nanamih.
24 “Numa꞉la꞉, epono umi magumulo sukulu guduno iyatawa tanalote ebeno iyatulamedawano iyatawa kodolina꞉, ega꞉walo wokodawano elawote ebeno woko namutudawano elawo kodolinakoa꞉.
24 “Kirum kek boro men ana bai’obaiyen orot na natabirimih, na’atube akir wairafin boro men ana orot ukwarin na natabirimih.
25 Ebema꞉ modobola sukulu gudute ebeno iyatawa magumulo ebeno iyatulamedawa keba kunula꞉ka꞉ ebako dawama꞉ na꞉keda꞉mene, ega꞉walo wokodawate ebeno woko magumulo ebeno namutudawa keba kunula꞉ka꞉ ebako dawama꞉ na꞉keda꞉mene. La꞉ nolowiala꞉! Iba꞉te na moto namutudawa kuba uliyana Biyesibulu mailamo eka꞉na꞉miya, ebema꞉ walone iba꞉te atumu la꞉ naimano ekaki kuba mailonomamo keka꞉la꞉ima꞉ta!”
25 Baise kirum kek na kok ana bai’obaiyen orot na’atube mataramih, basit i ukwarin na rerekab na kirum gewas, na’atube akir wairafin nabow gewas ana orot ukwarin boro nayara’ah ibe namatar, baise bar matuwan orot isan Beelzebul hinarouw hinao na’at, i ana akir wairafin isah boro tur kakafin maiyow hina’uwih wabih hini’a’afiy.
26 Ebene Ya꞉sute walo na꞉kegiya, “Ebema꞉ ebe elawoelawo dubu akotolelama꞉la꞉. Kebe itiole tanalate da꞉pola꞉na walone tetelo Godote kawokalilaemene, ega꞉walo waminaole tanalate da꞉pola꞉na walone epate kulamolema꞉na꞉.
26 “Baise sabuw isah men kwanabir, anayabin abisa sum wanawanan wa’iwa’irin inu’in boro hina botait nirereb, naatu sawar baibunuwenamaim ti’inu’in etei boro hinatit hinibebeyan sabuw etei hinaso’ob.
27 Ebema꞉ nale idoko tetelo la꞉ da꞉kiyawaolametanakoma, la꞉le wiyasiya alo tetelo na꞉kiyawaolamenakiyala꞉, ega꞉walo la꞉le nagodone gananalo dolowiawenakoma, ebe iyaiya tanaloma꞉ la꞉imano tabo madodo eba adipatelo epo bilibilinomatamo nawokalilamenakiyala꞉.
27 Abisa wa’iwa’iramaim ao kwanonowar sabuw etei nahimaim kwanao hinanowar, naatu abisa akisimo ao kwanonowar, kwanayen gem tafahimaim kwanabat kwanabinan sabuw etei hinanowar.
28 La꞉ ape anakapulame iyatawaopi akotolelama꞉la꞉. Iba꞉godolo elawo puliyala epono uliyana anakapulamete Ela Opamo iyalekema꞉. Wiyasiya la꞉ Godoko kapiya na꞉tolemenala꞉, mabu ebegodolo elawo bitana epono ape ega꞉walo uliyana kapiya tetelo Ela Opamo iyalekema꞉.
28 Sabuw biya te’a’asabun isan men kwanabirumih, anayabin anun boro men hina’asabunimih, baise God isan i kwanabir, anayabin i boro biya naatu anun hairi’ika na’asbunuwen hinamorob.
29 Numa꞉la꞉, epate netewa piliyo olaola kapiya toea maniamo uwatema꞉ gelanaka, ebe olaolano igilo kawokawoa꞉, wiyasiya la꞉imano Nabiwi Godote ebako egege olaola eba malagidilolenalo, ebete modobo tabo gea꞉no ibi magumulo idi kapiyate a꞉ka꞉emene.
29 Mamu kwikwik rou’ab hai baiyan i one toea’maim boro inatubun, baise mamu ta boro men Tamat so’oba’e namorob haw nare’emih.
30 Ega꞉walo nanitabola, la꞉imano watono eke bilibilinomo Godote iyalo tetelo eka꞉la꞉mioliya, iyo, la꞉imano iyaiya tanalo ebete iyatawanomola.
30 Naatu kwa ukwarimaim arib i etei God iyab sawar.
31 Ebema꞉ la꞉ woki bilibilima꞉ akoeda꞉onala꞉. Ebeno nilakapo olaolatamo nanitabonomolo bitana, wiyasiya ebeno nilakapo la꞉tamo kawonomoma꞉ eda꞉te ilukulina tetelo bitanamene!”
31 Imih men kwanabir, Tamat ana yabow kwa isa i ra’at men mamu kwikwik na’atube’emih.
32 Ebene Ya꞉sute walo na꞉kegiya, “Kebe lumagite awokala degemene, ‘Na Ya꞉suko waloma꞉tadawala,’ na atumu Nabiwi Godokono ololo apulo kegemamo, ‘Me lumagi ebe naimano ekawila.’
32 “Orot yait sabuw etei nahimaim ayu isou eo’orereb, ayu auman boro maramaim na’atube ana sinaf Tamai nanamaim.
33 Wiyasiya kebe lumagite na iyatawa꞉ma꞉ degemene, na atumu Godotamo ebe iyatawa꞉ma꞉ ka꞉kegemamo.”
33 Baise orot babin yait sabuw etei nahimaim ayu ekwakwahiru, ayu auman mar Tamai nanamaim boro ibo anakwahir.
34 Ebene Ya꞉sute walo na꞉kegiya, “La꞉ na꞉kemalagidilawitama nale me opamo milo adaema꞉ pe? Ao, na epatamo milo ikalaema꞉ ka꞉piya꞉, na gowelaono gili ikalaema꞉ piyamo.
34 “Men kwananot ayu i tufuw abai tafaramamaim anan, En. Ayu i men tufuw abai ananamih, baise kauseb abai anan.
35 Numa꞉la꞉, naimano iyaiya tabono tanaloma꞉ anagiyamida tanalote epo magumulo ka꞉pemaigamene. Ma kunu anagiyamida tanalote dubu ega꞉walo ebeno nabiwi ibi magumulo kitanamene, ega꞉walo buwele ebeno menokago ibi magumulo kitanamene, ega꞉walo kamiyale ebeno awino menokago ibi magumulo kitanamene. Iyo, na anagiyamida tanalo epatamo ikalaema꞉ piyamo,
35 Ayu anan anayabin
36 ebema꞉ nanitabola, na mabuma꞉ dubuno moto epate eba꞉go ka꞉gowelaoma꞉na꞉.
36 Imih orot ana kamabiy anababatun i boro i taiyuwin ana rara.’
37 “Ebema꞉ kebe lumagite ebeno nabiwila menokola kawonomamo eba malagidilelo na kela꞉mo demalagidilonena, ebe lumagite naimano woko osiyodiloma꞉ a꞉ka꞉modobomene. Ega꞉walo kebe lumagite ebeno gudi kawonomamo eba malagidilolenalo na kela꞉mo demalagidilonena, ebe lumagite naimano woko osiyodiloma꞉ a꞉ka꞉modobomene.
37 “Orot yait ana yabow ayu isou ikikimin naatu hinah tamah isah ebiyabow kwanekwan i men karam boro ni’ufnunu, na’atube orot yait ana yabow ayu isou ikikimin naatu i natun orot naatu babitai isah ebiyabow kwanekwan, i men karam boro ni’ufnunu.
38 Ega꞉walo kebe lumagite ebeno kewa olotolowa agute na waloma꞉enea꞉no, ebete atumu naimano woko osiyodiloma꞉ a꞉ka꞉modobomene.
38 Naatu orot babin yait ana onaf men na’abar ayu nabi’ufnunu i men karam boro ayu airi ani’of.
39 Ebema꞉ kebe lumagite ebeno kateneno ubi gabodo eba tolo ebeno igilo nagodone damoeda꞉mene, ebeno igilote kalatidimene, wiyasiya kebe lumagite ebeno igilo na mabuma꞉ datutimene, ebete nanitabo igilo kelaemene.”
39 Orot babin yait taiyuwin ana yawas enunuwih boro ana yawas nikasiy, baise orot babin yait ana yawas isou ebi’inuw boro natita’ur.
40 Ebene Ya꞉sute walo na꞉kegiya, “Kebe lumagite a꞉ma꞉ kalakalago dowalubitana ebete na walubinina, ega꞉walo kebe lumagite na dowalubinina ebete na kapiya kowalubinina꞉, ebete na Alibonedawa Godoko atumu na꞉kowalubina.
40 “Orot yait kwa a merar eyiyi, ayu au merar eyiyi, naatu orot yait ayu au merar eyiyi, i orot yait ayu iyunu anan i ana merar eyiyi.
41 Ebema꞉ kebe lumagite Godokono woki awokalimidawa kalakalago dowalubina ebete walone Godogodone ebeno woki awokalimidawano wiya ka꞉nelaemene, ega꞉walo kebe lumagite tuputupudawa kalakalago dowalubina ebete atumu tuputupudawano wiya ka꞉nelaemene.
41 Orot babin yait dinab orot ana merar eyiyi, anayabin i dinab orot, nati orot boro dinab orot ana baiyan turin nab. Naatu orot yait, orot ana yawas mutufurin ana merar eyiy, anayabin i orot ana yawas mutufurin boro orot ana yawas mutufurin ana baiyan turin nab.
42 Na la꞉tamo nani tabo gemo, me egegepi magumulo kebe lumagite na waloma꞉enedawama꞉ deda꞉na, ebe mabuma꞉ idawate gibagiba obo ebetamo dikaemene, ebete Godogodone delaemene ebe wade wiyate akalatidimene.”
42 Naatu orot babin yait kek kikimin harewawat hun itin etomatom, anayabin i ayu au bai’ufununayan, anababatun a tur ao’owen i ana baiyan boro nab.”

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 10, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.