Marcos 9
GODOKONO WADE TABO (KNV-FLY_RIVER) vs AAI
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Ebene Ya꞉sute iba꞉tamo walo na꞉kegiya, “Na la꞉tamo nani tabo gemo, me tetelo dilukuliona ibi epetapiate Godokono Kawo Elawodawano tetete elawago da꞉pemene, ebe kawo tanalo dopamo umite walone ebo ka꞉elaoma꞉na꞉.”
1 Jesu sabuw iuwih eo, “Turobe a tur ao’owen kwa afa iti kwama’am boro morobo’e yawas kwanama’am maramaim God ana aiwob fairin boro nanan kwana’itin.”
2 Ebene sikisi egela dolopoligiya Ya꞉sute Pitako, Ya꞉imesiko, ega꞉walo Yoneko damela ununomo ida꞉mo magataliya, iba꞉te a꞉ka꞉tuwa꞉ ebolo ka꞉na꞉pola꞉nama. Ebe tetelo ibino dopo apulo Ya꞉sukono apete iyama꞉ eba editalo,
2 Veya etei six sasawar ufunamaim Peter, James naatu John, Jesu buwih bairi akisihimo hiyen hin oyaw tafantoro’ot hitit. Nati’imaim matah yan hi’itin Jesu ana yumat botabir.
3 ebeno pupuliono inamabuate pukuilamete nanitabolo keyakeyanomoma꞉ eda꞉omitiya, me opo kawonomolo lumagi idite kaliku ma kunu ukulalelo keyakeyanomoma꞉ midiolema꞉ modoboa꞉.
3 Naatu ana faifuw hina hikwes anababatun, men karam tafaramamaim orot babin ta na’atube tasouwen hitikwes.
4 Ebene waloma꞉tapino ololo apuamo Moseseko ega꞉walo Elayako iba꞉te pemaimite Ya꞉suago tabo ebo gelitiya.
4 Nati’imaim Elijah, Moses hairi hirerereb Jesu bairi hibat hio’o bai’ufununayah nah tounu hi’itih.
5 Ebe tetelo Pitate Ya꞉sutamo negiya, “Iyatulamedawa, ale malo da꞉pola꞉nama꞉, kalakala kawonomola. Modobola a nupunupu netewa-kapiya ketemotemalema꞉, idi a꞉imanola, idi Mosesekonola, idi Elayakonola.”
5 Peter Jesu isan eo, “Regah aki bairi tanan i gewasin maiyow, aki boro sis tounu ana wowab, ta o isa, ta Moses isan, naatu ta Elijah isan.”
6 Nanitabola, waloma꞉tapiate kawonomamo toletoleutiya, ebema꞉ Pitate woki wadenomamo malagidiloa꞉no ebe tabo gito giya.
6 Nah tounu hai bir ra’at Peter tur erekasiy auman eo kwanekwan.
7 Ebene temate pete ibi dapanalopamidaliya, tabote tema magumune ma kunu piya, “Me naimano kapiya Gudunomola, na ebetamo nekalakalitamo. La꞉ ebeno tabo nolowiala꞉!”
7 Naatu sakuk earuw na ana youninamaim tarsumih naatu sakuk wanawanan orot fanan hinowar eo, “Iti i ayu Natu au yabow, tain kwanarub nao kwananowar!”
8 Wiyasiya ebe tetelo iba꞉te opo samonomamo umiote Moseseko Elayako ibi walo kulamiya꞉, Ya꞉suko kapiyate iba꞉go ebolo utiti.
8 Naatu matah doda iwa’an hibat hibinuwanuw men yait ta hi’itin, baise Jesu akisinamo bairi hibatabat hi’itin.
9 Ebene iba꞉te unu damelane eba piwitiolo Ya꞉sute ibi napanaliya, “La꞉le kebe tanalo kuma꞉ema, ebe tanalo me tetelo epetapi akoanala꞉la꞉, wiyasiya na Epono Naniwite a꞉ene walo da꞉kemaigamo, la꞉ epo ebo kanalemamota.”
9 Oyawane hire hinan auman abisa hi’itin isan Jesu tur fokarin maiyow eofafarih eo, “Men yait ta ana tur kwana’owen kwanama’am Orot Natun morobone namisiribo.”
10 Ebema꞉ iba꞉te ebe tanalo tepo magumamo iyatiya, wiyasiya a꞉ene maiga tanalono magumuma꞉ ibino taneba magumulo gelitiya.
10 Jesu abistan eo i fanan hibai, baise morobone misir maiye eo anayabin hikasiy taiyuwih hima hibabatiyih.
11 Ebene iba꞉te Ya꞉suko nalatediya, “Beda꞉ mabuma꞉ Godokono Totomu iyatulamepiate degelanaka, Elayate dopamo pete, ebeno walogabo apune Kelisote ka꞉pemene?”
11 Imaibo Jesu hibatiy, “Aisim Ofafar bai’obaiyenayah hio Elijah i boro wan nan?”
12 Ya꞉sute iba꞉tamo negiya, “Nanitabola, Elayako dopamo pete iyaiya tanalo bilibilinomo ka꞉pa꞉tuputupuilaemene. Wiyasiya Godokono Bukalo tabo idi ma kunu ba꞉kitana, Epono Naniwi temeteme bilibilinomo kuwatemene ega꞉walo epate ebe ubia꞉noma꞉ keda꞉oma꞉na꞉. Me tabono magumuma꞉ la꞉imano woki keba kunu ka꞉pola꞉nale?
12 Jesu iyafutih eo, “Kwanaso’ob Elijah i wan Roubininenayan orot aunan i’iyon na sawar etei yabuna, baise aisimamih Bukamaim hikikirum hio, ‘Orot Natun nanan i boro hinakwahir naatu bai’akir gagamin na’in nab.’
13 Na la꞉tamo negemo, Elayako epatamo iyalo a꞉pi wiyasiya iba꞉te ibino ubilo kawokawo kuba ebetamo osiyodilolenakiya, Godote ebeno Bukalo dopamo degiya eba kunu.” Moseseko ega꞉walo Elayako iba꞉te Ya꞉suago tabo degeliya|alt="Jesus, Moses, Elijah, disciples" src="CN01728B.TIF" size="span" loc="1/2 page" copy="1978 David C. Cook Publishing Co" ref="9.4"
13 Baise a tur ao’owen, Elijah i marasika na naatu sabuw hai kokomaim yawas kakafin maiyow isan hisinaf mi’itube Bukamaim eo na’atube.”
14 Ebene iba꞉te waloma꞉tapi epetapiatamo pemaimite, epo bilibilinomate iba꞉go eba pola꞉nalo ebo pulamiya. Ebe tetelo Godokono Totomu iyatulamepiate Ya꞉suko waloma꞉tapiago eba apaminateuitalo,
14 Hire hinan ana bai’ufununayah afa bairi hibita’imon ana veya sabuw hiru’ay hi’a’ar bebera’uh hi’itih. Naatu Ofafar bai’obaiyenayah afa auman hina hibusuruf bairi higam.
15 wiyasiya epate Ya꞉suko dumiya iba꞉te kawonomamo la꞉wa꞉olo ebetamo puila꞉ote nilakapo tabo ebo negeliya.
15 Sabuw hiru’ay Jesu hi’i’itin ana veya hifofofor men kafaita naatu hinunuw hin hibai ana merar hiyi.
16 Ebene Ya꞉sute ebe waloma꞉tapi nalateda꞉liya, “Mabu keleka꞉ la꞉ me dubago dapaminateua꞉witama?”
16 Jesu ana bai’ufununayah ibatiyih, “Abistan isan bairi kwagamigam?”
17 Ebe tetelo epo bilibilinomo magumulo lumagi idite Ya꞉sukono tabo eba wiyalo negiya, “Iyatulamedawa, na naimano gudu a꞉ma꞉tamo emaga꞉kamo mabu ebe kuba uliyanate lawenako, ebema꞉ ebe tabo kiyawaoma꞉ modoboa꞉.
17 Orot ta kou’ay wanawanan iya’afut eo, “Bai’obaiyenayan ayu au kek abai ana o isa, anayabin afiy kakafin iwanasum awan bofafaren tur men eo’omih.
18 Kebe tetelo kuba uliyanate ebe walo da꞉kelawemene opamo ka꞉peneba꞉idilomene, ebene ebete lalo eba oliomolelo pakote ebeno tabo magumune pemaimiomete, ebeno apete kodakodanomoma꞉ ebo keda꞉mene. Nale a꞉ma꞉ waloma꞉tapi anala꞉kamo iba꞉te kuba uliyana kaliboma꞉, wiyasiya iba꞉godolo elawo puliyala.”
18 Naatu afiy kakafin kaun eyey ana veya ebai erouw me yan ere awan fusifusin ekubar naatu wan eyob takitak tebiwa’an naatu an uman etei’imak tewowofaf. Ayu a bai’ufununayah afiy kakafin nuninamih auwih, baise men karam hitasinaf.”
19 Ebema꞉ Ya꞉sute iba꞉tamo negiya꞉, “Eiye, la꞉ nanitabokobi midia꞉ epolata! La꞉ natamo mibo ikanamenamata, ebema꞉ na ubia꞉nola tete geyageyalo la꞉go okolinama꞉! La꞉ koi natamo nemaga꞉la꞉!”
19 Jesu iuwih eo “Kwa iti boun ana sabuw ayu men kwabitutumu, mar boro bai’ab bairi tanama? Ayu boro men manin kwa bairit tanama tanabow? Kek kwabai kwana aitin.”
20 Ebene iba꞉te ebe koi Ya꞉sutamo demagatiya, kuba uliyanate Ya꞉suko umite koi kubanomamo ebo lawiya. Koite opamo gate wageleolo eba igiligautalo ebeno tabone pakote pemaimiomitiya.
20 Kek hibai hina Jesu biyan hitit, afiy kakafin nuw Jesu i’itin ana veya kek busuruf an uman duduwar rab naatu me yan re rab firur awan fusifusin kubar.
21 Ebe tetelo Ya꞉sute koino nabiwi nalatediya, “Ebe me tanalo kebako tetelo kowagilimile?”
21 Jesu kek tamah ibatiy, “Iti kek sawow maninaka bai ma?” Tamah iya’afut eo, “Tasiyar ana mareika sawow bai,
22 Tete bilibilinomolo kuba uliyanate ebe elamo keba꞉idilo, ega꞉walo obamo keba꞉idilo, eba kunu amitina ebe kanakapuima꞉. Ebema꞉ a꞉imano elawo tanalo modobola꞉ka꞉ a kowalubima꞉? Elawote modobolo ditametana, a nilakapoiamelo ebe nowalubiye.”
22 matan fufur asabuninamih ebai en wairaf wan eyey naatu harew yan ere’er, baise o baiyawasin isan isa nakakaram na’at basit kwiwanbabanu baibais kwiti.”
23 Ya꞉sute ebetamo negiya, “Mabu keleka꞉ a꞉ma꞉le naimano elawo tanaloma꞉ danana꞉wa꞉? Me tanalo naimano tanaloa꞉, ebe a꞉imano tanalola! Modobola a꞉ma꞉ Godoko nanitabokobi na꞉mida꞉, ebene a꞉ma꞉godolo elawo bitanamene iyaiya tanalo bilibilinomo osiyodilolema꞉.”
23 Jesu iya’afut eo, “Karam, o inabitumatum na’at sawar etei o isa boro hamehameh maiyow hinamatar.”
24 Ebe tetenomolo koino nabiwite kawonomamo negiya, “Na nanitabokobi na꞉miditamo wiyasiya naimano nanitabokobi midi tanalo da꞉pesola. Kawokobi na꞉midinama꞉!”
24 Kek tamah mar ta’imonamo iya’afut eo, “Ayu abitumatum baise kwibaisu au baitumatum tafan kuya’abar era’at.”
25 Ebene epo epetapi bilibilinomate eba pelamenapelo, Ya꞉sute ibi ulamete kuba uliyana kawiya analo negiya, “Taboa꞉dawa ega꞉walo galo tamiome uliyana, nale a꞉ma꞉ nanamata, ebegodone nemaigawete na꞉toa! Walo ebetamo akopopegala꞉!”
25 Jesu sabuw i’itih i hina yaten hiyey, imih Jesu afiy kakafin isan tur fokarin maiyow eaf iu, “O afiy tain gugurin awa gugin au’uwi kek biyanamaim kwihamiy kutit naatu men ina’intabir inarun maiye!”
26 Ebe tetelo kuba uliyanate kawiya gepatelo koi opamo ba꞉idilote, ebene koite kubanomamo wageleolo kuba uliyanate ebegodone da꞉nemaigiya, ebete a꞉emu ebo kapitani. Ebe mabuma꞉ epetapiate negeliya, “Ebe a꞉e,”
26 Afiy kakafin iwow itarakouw kek busuruf an uman duduwar rab, naatu afiy kakafin rauwatait bihir kek re imamayay in, naatu sabuw hinot i morob hirouw.
27 wiyasiya Ya꞉sute ebe kotamo lawete dadipatiya ebe ebo maigiya.
27 Baise Jesu na ofere kek uman bai ibais imisiruw misir.
28 Ebene Ya꞉sute moto guamo da꞉nopegiya, epo epetapino pola꞉na꞉ tetelo ebe waloma꞉tapiate ebe nalatediya, “Mabu keleka꞉ ale kuba uliyana aliboma꞉ ka꞉modobaka꞉?”
28 Nati ufunamaim Jesu bar wanawanan run naatu ana bai’ufununayah wa’iwa’iramaim hibatiy, “Aisim aki afiy kakafin men anun titamih?”
29 Ebete ibino tabo eba wiyalo negiya, “Kebe dawate ebeno okoli magumulo Godago tabo degelanaka, ebe kapiyate mako kuba uliyana kalibomene.”
29 Jesu iyafutih eo, “Men abistanamaim boro sawar iti na’atube hinamataramih, baise yoyoban akisinamo.”
30 Ebene iba꞉te ebe duliyomolo atepate Ga꞉lili opodo eba petolamelo, Ya꞉suko ubia꞉nola ebete kebolo ka꞉lutiyale epate iyatawaoma꞉,
30 Jesu ana bai’ufununayah bairi nati efan hihamiy, i hibusuruf Galilee wanawanan hiremor hin. Jesu men kok sabuw etei hitaso’ob i menamaim hinan.
31 mabu ebete ebe waloma꞉tapi iyaiya tanalo epetapi iyatulamiti. Ebete ibi iyatulamelo negiya, “Godote Epono Naniwi kubakuba epono kotamo kiyatimene, ebene iba꞉te ebe kanakapuima꞉na꞉, wiyasiya ebete netewa-kapiya egelalo a꞉ene walo ka꞉kemaigamene.”
31 Anayabin i ana bai’ufnunenayah bi’obaibiyih. Naatu ana bai’obaiyenamaim iuwih eo, “Orot Natun boro hinabonawiy gawan umahimaim hinayai naatu hina’asabun namorob, veya tounu ufunamaim boro namisir maiye.”
32 Wiyasiya Ya꞉sute degiya ebe waloma꞉tapiate ebe tabono magumu wadenomamo kemalagidilutiya꞉, ebema꞉ iba꞉te me tanaloma꞉ Ya꞉suko alateda꞉ma꞉ na꞉toletoleutiya.
32 Bai’ufnunenayah iti tur bi’obaiyih naniyan men hibai naatu baibatiyin isan hibir.
33 Ebene iba꞉te Kapeniyama duliyomolamo da꞉pelamiya, Ya꞉sute moto guamo nodolote ebe waloma꞉tapi ebo nalateda꞉liya, “Gabo tetelo la꞉ beda꞉ mabuma꞉ kegelawitakama?”
33 Imaibo hina Capernaum hitit, naatu hirun bar wanawanan hima’am Jesu ibatiyih, “Efamaim tanan kwa abisa isan kwagamigam?”
34 Iba꞉te tabo kowaimiya꞉ mabu iba꞉te ibino taneba magumulo potele kawoma꞉ eda꞉ma꞉ apaminateuitiya.
34 Baise fanan men hiya’afutimih, anayabin efamaim hinan i taiyuwih higam yait i orot gagamintoro’ot.
35 Ebe mabuma꞉ Ya꞉sute okolite ebeno 12 waloma꞉tapi ebetamo ka꞉la꞉mite iba꞉tamo negiya, “Kebe lumagite kawoma꞉ eda꞉ma꞉ ubi diyatimene, ebete ebe a꞉ka꞉tuwa꞉ walogabodawama꞉ midite epetapino wiya꞉ wokodawama꞉ neda꞉mene.”
35 Jesu mare ana bai’ufnunenayah nah 12 eafih hina biyan hitit naatu iuwih eo, “Yait wan bai’iyonamih, i taiyuwin boro nan uftoro’ot nabat, sabuw etei’imak isah ni’akir nabow.”
36 Ebene Ya꞉sute gudu da꞉peso lawete ibino tetenomamo adipite, ebe kotamo eba a꞉wiyamidalo iba꞉tamo negiya,
36 Naatu kek bai na nahimaim iu bat, uman kek tuwabunamaim rauwabon naatu eo,
37 “Kebe lumagite naimano mailamo mako gudu da꞉peso kalakalago dowalubina ebete na walubinina, ega꞉walo kebe lumagite na dowalubinina ebete na kapiya kowalubinina꞉, ebete na Alibonedawa Godoko atumu na꞉kowalubina.”
37 “O yait ayu wabu’umaim kek gidigidih inabuwih hai merar inayiy, ayu au merar kuyiy, naatu o yait ayu au merar kuyiy, men ayu akisu au merar kuyiy baise yait ayu iyunu anan auman ana merar kuyiy.”
38 Ebene Yonete Ya꞉sutamo negiya, “Iyatulamedawa, ale kapiya dubu uima꞉, ebete a꞉imano mailamo kubakuba uliyana daliboliti, wiyasiya ale ebe kawiya anima꞉ ebe tanalo katepama꞉ mabu ebe aimano taneba lumagia꞉.”
38 John eo, “Bai’obaiyenayan aki orot ta o wabimaim wagabur kakafih nununih ai’itin naatu a’otan, anayabin i men it ata kou’ay orot ta’amih.”
39 Wiyasiya Ya꞉sute iba꞉tamo negiya, “La꞉le ebe ako-odiyobala꞉. Kebe lumagite naimano mailamo anoano tanalo dosiyodilomene, ebe lumagite tote naimano tanaloma꞉ kuba tabo a꞉ka꞉nikiyawaomene,
39 Jesu iya’afut eo, “Orot men kwana’otanimih! Orot yait ayu wabu’umaim ina’inan nati na’atube esisinaf boro men karam nati bowabow ufunamaim ayu isau tur kakafih na’omih,
40 mabu nanitabola, kebe lumagite ago gowelaoa꞉dawama꞉ deda꞉na, ebete a walubina.
40 anayabin orot babin yait men it isat ibiwosai, nati it nowat.
41 Nale la꞉tamo nani tabo gemo, la꞉le na Kelisokono epoma꞉ deda꞉wenama, ebe mabuma꞉ idawate obo la꞉tamo dikalametamene, ebete Godogodone delaemene ebe wade wiyate akalatidimene.”
41 Anababatun a tur o’owen, orot babin yait ayu wabu’umaim o harew it kutomatom anayabin o i ayu nowau, i turobe ana baiyan boro nab.
42 Ebene Ya꞉sute walo na꞉kegiya, “Da꞉peso gudute na nanitabokobi eba midininalo, kebe lumagite ebe kuba gabamo dowabuga꞉tana, modobola epate ebe lawete ebeno kuwokoba꞉mo kawo nokolanomo ma꞉midaomete kewa꞉ kolomamo neba꞉idiloma꞉na꞉, ebete atu kuba tanalo gudu iditamo osiyodilokapoma꞉.
42 Naatu ayu au bai’ufununayah hai baitumatum kikimin, orot yait nan hai not nabi’afiy, gewasin nati orot i boro sikan aumor hita’utan taiyan hititaiy tare.
43 Ega꞉walo a꞉imano kotote a꞉ma꞉ kuba gabamo dowabuga꞉tatana, notowamida! Modobola a꞉ma꞉le kapiya kotago Godokono Igilo Duliyomolamo nopegama꞉, modoboa꞉ koto netewago Ela Opamo toma꞉. Nanitabola, ebe opolo elate uwomua꞉ tetelo nowaena,
43 O uma nabonawiy bowabow kakafin inasisinaf na’at, ku’afuw kwisaroun! Uma rounawat ma’ama wanatowanamaim inarur i gewasin, men basit uma rou’abaka itan efan kakafin wairaf wanatowan wan itayen,
44 ebolo a꞉elao epono ape denalenaka ebe ea꞉ga꞉te ka꞉elaona꞉, ega꞉walo elate ka꞉egana꞉.
44 motamot hita’ani naatu wairaf wanatowan in etoto’ab ta’arahi.
45 Ega꞉walo a꞉imano agowate a꞉ma꞉ kuba gabamo dowabuga꞉tatana, notowamida! Modobola a꞉ma꞉le kapiya agowago Godokono Igilo Duliyomolamo nopegama꞉, modoboa꞉ agowa netewago Godote a꞉ma꞉ Ela Opamo neba꞉idiloma꞉.
45 Naatu a nabonawiy bowabow kakafin inasisinaf na’at, ku’afuw kwisaroun! A dubon ma’ama wanatowanamaim inarur i gewasin, men basit a rou’abaka inan efan kakafin,
46 Ebolo a꞉elao epono ape denalenaka ebe ea꞉ga꞉te ka꞉elaona꞉, ega꞉walo elate ka꞉egana꞉.
46 motamot hina’aani naatu wairaf wanatowan in etoto’ab na’arahi.
47 Ega꞉walo a꞉imano balidite a꞉ma꞉ kuba gabamo dowabuga꞉tatana, nemagoba꞉! Modobola a꞉ma꞉le balidi kapiyago Godote Kawo Elawodawama꞉ deda꞉na ebe duliyomolamo nopegama꞉, modoboa꞉ balidi netewago Godote a꞉ma꞉ Ela Opamo neba꞉idiloma꞉.
47 Naatu mata nabonawiy bowabow kakafin inasisinaf na’at, kukubai kwisaroun! Mata ta’imon God ana aiwobomaim inarur i gewasin, men basit mata rou’abaka hinisrouni efan kakafinamaim inare,
48 Ebolo a꞉elao epono ape denalenaka ebe ea꞉ga꞉te ka꞉elaona꞉, ega꞉walo elate ka꞉egana꞉.”
48 nati’imaim
49 Ebene Ya꞉sute tabo idi ma kunu kegiya, “Epate solu baeamo keba kunu kalomonake, Godote epo bilibilinomono ilukuli tanalamo ebeno ela eba kunu kapalomolaemene.
49 Sabuw etei’imak boro wairafamaim na’arahih narusouwih hinan riyabe hinamatar.
50 “Solu wadenomola, wiyasiya lumagi idino solu golate dalatidimene, a꞉ma꞉le walo solukobi midima꞉ a꞉ka꞉modoboaemene. Ebema꞉ Godokono solute la꞉imano taneba magumulo nitanamene, iyo, modobola idite idi nilakapoimilo eba kunu nilukuliniyala꞉.”
50 Riy i gewasin baise naniyan nabi’en boro men karam hiniwa’an naniyan namatar maiye, imih kwa i riy wanawanamaim nama, saise taituwa bairi boro tufuwamaim kwanama.”
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Marcos 9, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.