Marcos 1

GODOKONO WADE TABO (KNV-FLY_RIVER) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Ya꞉su Kelisoko ebe Godokono Alibodawala ega꞉walo ebeno Gudula, ebene Ya꞉sukono Wade Tabo dowagilimiya me ebe mabula.
1 Iti i Tur Gewasin ana busurufin i Jesu Keriso God Natun isan.
2 Nanitabola, Godote dopamo ebeno woki awokalimidawa Aisayado Kelisokono pe tanaloma꞉ ebeno Bukamo tabo ma kunu akuloliya,
2 Ana tur i dinab orot Isaiah kikirum imaim busuruf eo.
3 Iyo, lumagite bulu opolo
3 Orot ta fanan arar yanamaim eafa’af,
4 Ebe mabuma꞉ Yonete pemaigiya. Ebete epo bulu opolo obamo eba powaduba꞉midaolelo, Godokono tabo ma kunu pa꞉kiyawaiya, “La꞉imano kubane olobila꞉wete obamo aduba꞉mida tanalo laema꞉ na꞉pelama꞉la꞉, ebene Godote la꞉imano kuba egebolelametate ka꞉dodolomatililaema꞉ta.”
4 John arar yanane tit na dogor baikitabir bapataito bain, saise God bowabow kakafih notawiyen isan binan.
5 Ebema꞉ epo bilibilinomate Yudiya opone ega꞉walo Yelusalema kawo duliyomolone tolamiya Yonekono tabo olowioma꞉, ebene iba꞉te ibino kuba danawokalilamoliya, Yonete ibi Yodane Kolomolo obamo ebo waduba꞉midaoliya.
5 Judea bar merar tutufin etei naatu Jerusalem sabuw tutufin etei hitit hin biyan hitit. Hai kakafih hi’e’en naatu Jordan harewamaim bapataito itih.
6 Ebe tetelo Yonekono okoli tanalo ebe epo epetapino ilukuli tanalo keba kunula꞉ka꞉ eba kunua꞉, mabu ebete ka꞉molo-goeo ipo kuba kaliku kau-goeo tama batago pulinaki, ega꞉walo ebeno bae siguniya ega꞉walo molo naonaki.
6 John ana faifuw i camel bunibunin sakir iyoun, naatu ana kikir i bobaituw ta kanabin e’afuw naiwan kik, ana bay i sisik naatu kutor tafu.
7 Yonete Godokono tabo eba pa꞉kiyawaolo negiya, “Lumagi idite naimano walogabo apune ba꞉pena. Ebeno elawo kawonomola, naimano elawo nodoliona, ebema꞉ na wadenoa꞉ nale opamo tuduwatate ebeno agowa ukulaolema꞉.
7 Ana tur i iti binan, “Orot ta ayu ufu’umaim enan ana fair i ra’at ayu natabiru, an ana sumasum ayu men karam boro ana kwafure anarufam. John Baptist ebibinan|alt="John the baptist" src="CN01653b.tif" size="col" loc="Mrk 1.7" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="1.7-8"
8 Nale la꞉ obamo waduba꞉midaolemata, wiyasiya ebete Godokono Uliyanamo la꞉ ka꞉powaduba꞉midaolema꞉ta.” Yoneko epo obamo waduba꞉midaoledawa da꞉pemaigiya|alt="John the Baptist in wilderness" src="CN01651B.tif" size="span" loc="1/2 page" copy="1978 David C. Cook Publishing Co" ref="1.4"
8 Ayu i harewamaim bapataito abit, baise i boro Anun Kakafiyinamaim bapataito nit.”
9 Ebe tetelo Ya꞉suko Ga꞉lili opono Nasalete duliyomolone pete, Yonete Yodane Kolomolo ebe obamo ebo aduba꞉midiya.
9 Nati ana veya’amaim tafaram gagamin Galilee wanawanan bar merar Nazarethane Jesu na Jordan harewamaim John bapataito itin.
10 Ya꞉sute obone eba pidiwilo, ebe tetenomolo Godote ebeno Unu Duliyomolo a꞉iyamiditalo ebo umiya, ebene ebete Godokono Uliyana umiya ebetamo bigo olamu da꞉piwisigiti.
10 Jesu harewane yey ana maramaim, mar botawiy, Anun Kakafiyin mamu imak na’atube re na tafan yey itin.
11 Ebene tabote Unu Duliyomolone ma kunu piwisigiya, “A꞉ma꞉ naimano kapiya Gudunomolata. Na a꞉ma꞉tamo nekalakalitamo.”
11 Naatu maramaim orot fanan tit eo, “O i ayu Natu, ayu Natu au yabow, o isa ayu abiyasisir.”
12 Ebe tetenomolo Godokono Uliyanate Ya꞉suko bulu opamo nemagatiya,
12 Mar ta’imonamo Anun Kakafiyin iunawiy arar yan tit.
13 ebene ebete bulu opolo 40 egelamo eba nokolilo, Saitanate kuba gabamo kowabuga꞉tama꞉ ebetamo ebo pemaigiya. Ebolo iyaiya elawoelawo inamabuate na꞉pola꞉niya, wiyasiya Godokono nopopiate ebe na꞉buiyatitiya.
13 Veya 40 na’atube imaim ma, Satan routobon itin. Sigarafor yumatah ta ta wanawanahimaim, naatu tounamatar nati’imaim i hina hitatafafar.
14 Ebene gabamaniate Yoneko idoko motamo diyatiya, ebe tetelo Ya꞉sute Ga꞉lili opamo Godokono Wade Tabo kiyawaoago ebo piya.
14 John dibur hiyayari’iy ufunamaim Jesu na Galilee tit, naatu God ana tur gewasin binan eo,
15 Ebete na꞉pegiya, “Wade tete a꞉pe. Godokono Kawo Elawodawama꞉ eda꞉ tete tatalila, ebema꞉ la꞉imano kubane olobila꞉wete Wade Tabo nanitabokobi na꞉mida꞉la꞉.”
15 “Veya anababatun i na tit, God ana aiwob i na iyubin, bowabow kakafin kwasisinaf i kwanihamiyen kwanamatabir tur gewasin kwanitumitum!”
16 Ebene Ya꞉suko Ga꞉lili Paka꞉ balado eba tonatolo, ebete namo uwatolepi netewa ebo nulamiya, Saimonoko ega꞉walo ebeno ekawi A꞉nduluko iba꞉te namo kamauamo na꞉utiya.
16 Naatu Jesu harew Galilee kukuf dones yan remor inan, siy bowayah orot rou’ab itih, Simon Peter tain Andrew hairi buwatamaim siy hibowabow.
17 Ya꞉sute iba꞉tamo negiya, “La꞉ na nowaloma꞉ena꞉la꞉, ebene nale la꞉ epo uwatepima꞉ ka꞉midilimamota.”
17 Jesu iuwih eo, “Kwai’ufnunu bairi tan ayu boro ani’obaiyi sabuw kwanabow.”
18 Ebe tetenomolo iba꞉te ibino kamau miyapate Ya꞉suko ebo waloma꞉tiya.
18 Mar ta’imonamo hai buwat hihamiyen naatu hi’ufunun bairi hin.
19 Ebene Ya꞉sute kela꞉mo walo ka꞉tote Sebedikono gudu Ya꞉imesiko ega꞉walo ebeno ekawi Yoneko ebo ka꞉nulamiya, iba꞉te ibino pelo okoliutalo kamau osiyodilolitiya.
19 In kikiminamo orot rou’ab itih, James tain John hairi, orot Zebedee natunatun, hai wa wanawanan hima hai buwat hiyayabuna.
20 Ya꞉sute ibi deka꞉la꞉miya, ebe tetenomolo iba꞉te ibino nabiwi Sebediko atepate Ya꞉suko ebo waloma꞉tiya, wiyasiya ibino nabiwino mani woko dosiyodilonamiya ebe dubu epetapiate eba꞉go pelo ilukulitiya.
20 Jesu e’afa’af ana veya hairi matah kabiy himisir tamah Zebedee ana bowabow sabuw bairi wa afe’en hihamiyih hima, i Jesu hi’ufunun bairi hin.
21 Ebe tetelo Ya꞉sute ebe waloma꞉tapiago Kapeniyama duliyomolamo tolamiya. Ebene Yu epono wokoa꞉ talena egelalo ebete ibino balidi ibilamole motamo tote ibi da꞉niyatulamiti,
21 Jesu ana bai’ufununayah bairi hina tafaram Capernaum hitit, naatu Baiyarir ana veya na Kou’ay Bar run naatu busuruf i’obaiyih eo.
22 iba꞉te ebeno tabamo nanoanoutiya, mabu ebete Godokono elawamo iyatulamiti wiyasiya ebe ibino Godokono Totomu iyatulamepi keba kunula꞉ka꞉ eba kunua꞉.
22 Sabuw hinonowar hifofofor men kafaita. Anayabin bai’obaiyen bitih ana itinin i roubabaruwen ana fairamaim bi’obaiyih, men Ofafar bai’obaiyenayah na’atube’emih.
23 Ebe atu tetelo kuba uliyanagono dubute ibino balidi ibilamole moto gulo nokoliti,
23 Men yok afiy kakafin orot iwanasum ma’am na Kou’ay Bar run ikirir eo,
24 ebene ebete geatepaolo negiya, “Ya꞉su Nasalete duliyomolodawa, a꞉ma꞉ atamo beda꞉ tanalo na꞉kosiyodilaemene? A꞉ma꞉ a kubaiaema꞉ ka꞉pa꞉wa꞉? Eiye, na iyatawala a꞉imano tanalo, a꞉ma꞉ ebe Godokono Wade-talena Dawalata!”
24 “Jesu Nazareth mowan, aki biyai’imaim o abisa sinafumih kukokok? O kukokok aki inagurusi’imih? Ayu aso’ob o i yait, O i God ana Orot Kakafiyin!”
25 Ya꞉sute wiyasiya ebe kawiya aniya, “A꞉ma꞉ kodakodawete, ebegodone na꞉nemaiga!”
25 Jesu afiy kakafin kwarar iu, “Awa efot orot biyanamaim kutit!”
26 Ebene kuba uliyanate geatepaoago ega꞉walo wageleago dubuno apene da꞉penemaigiya,
26 Afiy kakafin orot iyuwiyuw naatu fanan auman bihir tit.
27 epate ebe tanaloma꞉ nanoanoutiya. Idite idi ananaki, idite idi ananaki, “Me beda꞉la꞉ka꞉? Me iya oli iyatulame tanalola꞉ka꞉? Me dubuno elawo kawonomola! Numa꞉la꞉, kuba uliyanate ebeno tabamo a꞉tudila꞉!”
27 Sabuw etei hifofofor men kafaita naatu taiyuwih hibabatiyih hio, “Iti anayabin i abisa? Bai’obaiyen boubun roubabaruwen ana fair auman, anayabin afiy kakafih eo biyunih i fanan tebaib!”
28 Ebema꞉ nanitabola, ebe atu egelalo Ya꞉sukono woko osiyodilo tabote ebe Ga꞉lili opo kawonomamo gito tiya, iyo, piyate ebolo dilukulionamiya ibi bilibilinomate ebeno tanaloma꞉ tabo ebo na꞉kiyawaiya.
28 Naatu Jesu ana tur saisewat tasasar tit tafaram Galilee ana uman men sanet hima’am eretei tur hinowar.
29 Ebene Ya꞉imesiko Yoneko iba꞉te Ya꞉suago Yu epono balidi ibilamole motone pemaimite, Saimonoko A꞉nduluko ibi netewapino motamo tolamenomo tolamiya.
29 Kou’ay Bar hibihamiy ufunamaim James, John hairi mutufor hin Simon Andrew hairi hai bar hitit.
30 Ebolo Saimonokono moto lapino ape enaena gabugabuago watiti, ebene epate me kamiyaleno tanaloma꞉ Ya꞉suko ebo aniya.
30 Simon rawan babin sawow biyan fora’ab inu’in Jesu na titit ana veya ana tur hi’owen,
31 Ebema꞉ Ya꞉sute ebetamo pete ebe kotamo dapadipatiya ebeno gabugabute nolopoligiya, ebene ebe kamiyalete maigate ibi mabuma꞉ bae okalimi woko ebo wagilimiya.
31 Naatu na biyan tit uman bai ibais misir, nati’imaim sawow ihamiy busuruf bow.
32 Eba adimonalo egelate da꞉niwisigani, duliyomolo epate temetema꞉gopi bilibilinomo ega꞉walo kuba uliyanagopi Ya꞉sutamo ebo magaeleniya,
32 Nati rabirab veya re’er auman sabuw sawusawuwih naatu afa demon hitarsumih hima’am hibuwih hina Jesu isan.
33 ebene ibi epetapi bilibilinomate moto gigiyu dopo apulo pepola꞉niya.
33 Sabuw nati bar merar hima’am etei hiru’ay nati bar nanamaim,
34 Ebe tetelo Ya꞉sute ibi magumulo iyaiya temetema꞉gopi epetapi bilibilinomo wadekobi midiolenate, ega꞉walo kubakuba uliyana bilibilinomo epetapiagodone ebo aliboleni. Ebe kuba uliyana iyatawala Ya꞉suko ebe Godogodone piya, ebema꞉ iba꞉te ebeno tanalo kawokalima꞉ ebete tabo gela talena ebe iyatilameni.
34 Jesu sawow yumatah ta ta hibow hinan etei iyawasih naatu demon moumurih nunih hitit, men ibasit boro demon tihamiyih tur hitao, anayabin i hiso’ob i yait.
35 Ebe idoko tetenomolo walo apuamo Ya꞉sute ebeno u wata baine maiganate, ebe a꞉ka꞉tuwa꞉ diyamoa꞉ opamo tonate Godago tabo ebo na꞉kiyawaoniya.
35 Mar tomih ana gugumin iu’ufiy auman Jesu misir bar ihamiy tit remor in bar merar gagamin natabir na efan noutanubinamaim tit imaim ma yoyoban.
36 Ebene duiyalo Saimonoko ega꞉walo ebeno namutupi iba꞉te Ya꞉suko wadima꞉ da꞉tolamiya,
36 Baise Simon ana ofonah bairi hitit hinuwih hin.
37 iba꞉te ebe numite nananiya, “Epo bilibilinomate a꞉ma꞉ waditata.”
37 Naatu hititita’urih ana veya hi’u, “Sabuw o tenunuwihi.”
38 Ebema꞉ Ya꞉sute iba꞉tamo negiya, “Kuba꞉, a ka꞉tolamiye. Nale duliyomolo epetapilo Godokono tabo ka꞉na꞉kiyawaomamo, mabu na ebema꞉ piyamo.”
38 Baise Jesu iyafutih eo, “It tanan bar merar afa iti bar merar gagamin sisibinamaim auman isah anabinan, anayabin nati isan ayu ana.”
39 Ebe tetelo ebete Ga꞉lili opono duliyomolo bilibilinomamo tonaki, ebene ebete Yu epono balidi ibilamole moto gulo Godokono tabo kiyawaolamenaki ega꞉walo ebete kuba uliyana epagodone akalibolenaki.
39 Imih Galilee wanawanan etei remor hai Kou’ay Baremaim binan naatu demon kakafih nunih hitit.
40 Ebene kukulakukulago dubute Ya꞉sutamo pete ebeno pupamo pokolite ebetamo kawiya eba petowetoweolo na꞉pegiya, “A꞉imano ubi ditametana, a꞉ma꞉le na wadekobi ka꞉midinima꞉ta.”
40 Orot biyan kokom ani’anin na Jesu nanamaim tit sun yowen baibaisin isan ifefeyan eo, “Inakokok na’at basit iniwa’an anigewasin.”
41 Ya꞉sute ebe kawonomamo nilakapoimilo ebeno koto uwamidate ebe ologilo naniya, “Na ubila, a꞉ma꞉ wadekobi nolowia!”
41 Jesu dogoron wanawanan yababan awan karatan uman ru’atayan naatu biyan butubun eo, “Ayu akokok. Kwigewasin!”
42 ebema꞉ ebe tetenomolo kukulakukula temetemete ebegodone olopoligote ebe wadekobi ebo olowiya.
42 Mar ta’imonamo orot biyan kokom hihururuwih hire naatu igewasin.
43 Ebene Ya꞉sute ebe eba alibolo kawonomamo ma kunu aniya,
43 Baise Jesu ana baimatnuwen tur fokarinaka orot iu naatu biyafar eo,
44 “A꞉ma꞉ naimano tanaloma꞉ epo akonanala꞉la꞉. Modobola a꞉ma꞉ wiyasiya me tetenomolo toawete a꞉imano ape Godotamo kalimagono ikameodawatamo nanawokalimiye, ebene kalimagono nilakapo inamabu Godotamo akona꞉nikamiye, Mosesete da꞉kiyawaiya eba kunu. Ebe tanalote epo kiyatulaemene a꞉imano temetemete olopoligi.”
44 “Inanowar men yait ta ana tur ina’owen, baise mutufor inan firis biyan inatit o biya nanutitiy, naatu Moses eo na’atube sibor inayai, saise orot babin matahimaim hinaso’ob o igewasin.”
45 Wiyasiya ebe dubute eba tolo epo bilibilinomo na꞉kiyawaolamenatiya, ebema꞉ Ya꞉sute duliyomolo epetapiamo awokala toma꞉ ka꞉modobiya꞉. Ebe tetene wagilimite ebete wiyasiya bulu opolo okolinami, ebene apune apune epate ebetamo pelamenakiya.
45 Baise orot tit in busuruf tur bosemor tafaram etei bai. I ana turamaim Jesu men karam boro bebeyan tan bar merar tarun, imih i efan noutanubinamaim ma, baise sabuw efan ta ta i boro’ika hina biyan hititit.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Marcos 1, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.