Marcos 10

GODOKONO WADE TABO (KNV-FLY_RIVER) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Ebene Ya꞉sute Ga꞉lili opo atepate Yudiya opodo petote Yodane Kolomo apuamo gito nemaigiya. Ebe tetelo epo bilibilinomate ebetamo walo da꞉ka꞉pelamiya, ebene ebete ibi walo na꞉kiyatulamiya mabu ebeno osiyodilo tanalo ma kunula.
1 Jesu nati efan ihamiy harew Jordan rabon rewan rounane Judea wanawananamaim tit. Ibanak maiye sabuw rou’ay gagamin maiyow hiru’ay naatu Jesu ana yawas mar etei esisinaf na’atube ma i’obaibiyih.
2 Ebene Pa꞉lisi tanebapi epetapiate pelamete, Ya꞉suko kuba gabamo ka꞉powabuga꞉tama꞉ ebe napalatediya, “Dubute ebeno kamiyale dalibutimene, Godokono Totomu Tabo bakadikanalemene?”
2 Pharisee afa hina Jesu biyan hitit naatu hisinaftobon hitikubibiruw isan hibatiy hi’o, “Ku’o anowar ai ofafar eo i karam orot aawan boro nakwahir?”
3 Ya꞉sute wiyasiya iba꞉tamo negiya, “Mosesete la꞉ beda꞉ totomu tabo kanaletiyala?”
3 Jesu ibatiyih eo, “Moses ana ofafaramaim mi’itube eobaiyuni?”
4 Iba꞉te negeliya, “Dubute ebeno kamiyale alibutima꞉ Mosesete gabo atamo ma kunu osiyodiliya, dubute ebeno ubi diyatimene, ebete kamiyale alibuti pepa osiyodilote ebetamo gito kikaemene.”
4 Hiya’afut hi’o, “Aki Moses ibasit orot aawan kwahirin isan boro kwahikwahiren ana fef nakirum babin nitin nab auman nan.”
5 Ebene Ya꞉sute iba꞉tamo negiya, “Mabu la꞉imano tepo magumu kodakoda-ibinomola, Mosesete kamiyale alibuti tabo Godokono Bukamo ebema꞉ iyatiya.
5 Baise Jesu iya’afutih eo, “Moses iti ofafar kirum, anayabin kwa obai’obaiyen tur nowar isan dogor i fokar kwanekwan.
6 Wiyasiya numa꞉la꞉, dopamo Godote me opo dosiyodiliya, ebe tetelo ebete dubula kamiyalela osiyodiloliya.
6 Baise aneika mar tafaram mamatar ana veya God ‘Orot babin hairi sinafen himatar.’
7 Me mabuma꞉ dubute ebeno nabiwila menokola miyapate ebeno kamiyala꞉go kapiya bailo kokolioma꞉na꞉,
7 ‘Ana an nati isan orot boro hinah tamah nihamiyih naatu i boro aawan hairi hinita’imon.
8 ebene ibi netewapiate kapiyama꞉ eda꞉te walo iyama꞉ a꞉keda꞉ma꞉na꞉. Iyo, ibi kapiyanomola.
8 Naatu rou’ab boro nan biyah ta’imon namatar.’ Imih i boro men biyah rou’ab baise biyah ta’imon.
9 Numa꞉la꞉, Godote ibi netewapi kapiyakobi a꞉midiliya, ebema꞉ lumagite ibi iyakobi midilima꞉ modoboa꞉.”
9 Isan imih orot babin hairi God bita’imonih men yait ta natarbounih.”
10 Walone moto gulo Ya꞉suko waloma꞉tapiate ebe tabono magumuma꞉ ebe danalatediya,
10 Imaibo himatabir hin bar hititit ana veya Jesu ana bai’ufununayah hibatiy, “Iti tur anayabin i abisa?”
11 ebete iba꞉tamo ma kunu giya, “Kebe lumagite ebeno kamiyale alibutite kamiyale idi daidimene, ebete Godokono ololo apulo ebe kamiyale pilolo kaidimene,
11 Hai tur eowen eo, “Orot yait ta a wan nakwahir nare babin ta nabaib ana moser i takweb.
12 ega꞉walo kebe kamiyalete ebeno dubu alibutite dubu idi delaemene, ebete ebe dubu atumu pilolo kelaemene.”
12 Na’atube babin yait aawan nakwahir, nare orot ta nabaib ana moser i takweb.”
13 Ebene epo epetapiate ibino gudi Ya꞉sutamo nemagataliya, ebete iba꞉tamo koto eba watiolelamelo Godoko kanama꞉ ebete ibi wadenomamo kowalubilinama꞉. Wiyasiya ebe waloma꞉tapiate ebe epo kawiya analelo ibi dodiyoboliya,
13 Sabuw afa kek gidigidih hibow Jesu butubunih isan hinan, ana bai’ufununayah sabuw hikwararih hiotanih.
14 Ya꞉sute ibino osiyodilo tanalo umite iba꞉tamo dowalo negiya, “Gudi natamo pelaema꞉ modobola. Ako-odiyobola꞉la꞉, mabu mako epate Godote Kawo Elawodawama꞉ deda꞉na ebe duliyomolamo ka꞉nopilaoma꞉na꞉.
14 Baise Jesu iti i’itin ana veya men iyasisir, naatu ana bai’ufununayah isah eo, “Kek gidigidih kwaihamiyih tena isou men kwanarufutih, anayabin God ana aiwob i kek gidigidih iti na’atube i nowah.
15 Na la꞉tamo nani tabo gemo, kebe lumagite gudu da꞉pesomu aimano Kawo Elawodawa Godoko lawea꞉no, ebe lumagite ebeno Kalakala Duliyomolamo a꞉ka꞉nopegamene.”
15 Anababatun a tur ao’owen, o yait God ana aiwobomaim runamih, inayare ana itinin kek gidigidih inamamatar boro inarun.”
16 Ebene Ya꞉sute guda꞉tamo koto eba watiolelamelo Godoko ebo aniya, ebete ibi wadenomamo kowalubilinama꞉.
16 Imaibo Jesu kek gidigidih buwih uman tafah yara’aten naatu igegewasinih.
17 Ebene Ya꞉sute maigate gabodo eba tutalo, dubu idite ebetamo na꞉puligate pupamo nokolite ebe naniya, “Wade Iyatulamedawa, na beda꞉ tanalo osiyodilote uwomua꞉ igilo ebo na꞉kelaemo?”
17 Jesu misir busuruf inan auman, orot ta nunuw na Jesu nanamaim tit sun yowen, ibatiy, “Bai’obaiyenayan gewas, abisa ana sinaf boro yawas wanatowan nowau’umih namatar?”
18 Ya꞉sute ebetamo negiya, “A꞉ma꞉le na wadedawama꞉ beda꞉ma꞉ keka꞉na꞉miawa꞉? Wadedawa idi puliyala, Godoko kapiyate wadedawanomola.
18 Jesu iya’afut eo, “Aisimamih ayu gewasu irouw ku’o? God akisinamo i gewasin men yait ta.
19 A꞉ma꞉ Godokono Totomu Tabo iyatawala. Lumagi akoanakapuma꞉la꞉, lumagi idino kamiyale pilolo akolawa꞉la꞉, inamabu pilolo akouwata꞉la꞉, lumagi idino tanaloma꞉ a꞉da꞉ tabo akokiyawala꞉, lumagino inamabu a꞉da꞉ gabodo akouwata꞉la꞉, ega꞉walo a꞉imano menokola nabiwila ibino tabamo na꞉tuduwatanakiye.”
19 Ofafar o iso’ob. ‘Men asabunuwen isa nama, men turanah a’aawah ufuh inan, men inabain, men inakutabitabir, men inifufuwen, hinat tamat inabosiyasiyarih.’”
20 Wiyasiya ebete Ya꞉sutamo negiya, “Iyatulamedawa, na da꞉peso tetene wagilimite me totomu bilibilinomo kodakodalo uwatete kapiya idi kadikanaliya꞉.”
20 Orot eo, “Bai’obaiyenayan, ayu kek kikimu ana veya iti ofafar etei’imak abosiyasiyar.”
21 Ebene Ya꞉sute ebe uminate nilakapoimilo ebe naniya, “Kapiya tanalote a꞉ma꞉godolo ka꞉modobona꞉. Modobola, a꞉ma꞉ toawete, epetapiate a꞉imano inamabu bilibilinomo maniamo uwateometate, a꞉ma꞉le ebe mani nigologolopiatamo gito na꞉nikalamola꞉. Ebe tetelo a꞉ma꞉ walo ka꞉pa꞉wete na nowaloma꞉eniye, ebene a꞉imano inamabu bilibilinomate Godokono Unu Duliyomololo ka꞉nepola꞉nama꞉na꞉.”
21 Jesu mutufor nuw orot itin naatu isan yabow auman iu, “Sawar ta’imonamo men isinaf. Inan a sawar etei sabuw hinatobon, kabay inab gagaganiy sabuw initih naatu o inan ayu i ni’ufnunu, saise maramaim o boro guguw wairafi inama.”
22 Ebete ebe taboma꞉ dopo mibonomoma꞉ eda꞉te tepo mibago gito tiya, mabu ebe inamabu bilibilinomagodawanomola.
22 Orot iti tur nonowar anamaramaim gubamin hurir naatu ereyababan auman in anayabin orot i guguw wairafin.
23 Ebema꞉ Ya꞉sute ebe waloma꞉tapi ulamolelo nanaliya, “Godote Kawo Elawodawama꞉ deda꞉na, inamabu bilibilinomagopiate ebe duliyomolamo nopila꞉oma꞉ kodakodanomola!”
23 Imaibo Jesu tatabir ana bai’ufununayah isah eo, “Guguw wairafih God ana aiwob efanamaim run isan i fokar kwanekwan.”
24 Ebe tetelo ebe waloma꞉tapiate ebeno taboma꞉ nanoanoutiya, ebene Ya꞉sute iba꞉tamo walo na꞉kegiya, “Naimano ekakiala꞉, Godote Kawo Elawodawama꞉ deda꞉na, epate ebe duliyomolamo nopila꞉oma꞉ kodakodanomola!
24 Bai’ufununayah iti tur hinonowar hifofofor men kafaita, baise Jesu ibanak eo maiye, “Ayu natunatu, God ana aiwob run isan ana ef i fokar anababatun.
25 Numa꞉la꞉, ka꞉molo-goeote kaliku waluono moe iyado nilupigama꞉ kodakodama꞉ eda꞉na, gaboa꞉nola. Atumu inamabu bilibilinomagodawate Godokono Kawo Elawodawano duliyomolamo nopegama꞉ kodakodanomoma꞉ eda꞉na, gabote nanitabonomolo a꞉kitanamene.”
25 Sinak ana sou’umaim camel sorabon isan i hamehamen maiyow boro nasorabon, baise orot guguw wairafih God ana aiwobomaim run isan i fokar kwanekwan.”
26 Ebene iba꞉te kawonomamo la꞉wa꞉ote, ibi a꞉ka꞉tuwa꞉ ibino taneba magumulo negelitiya, “Ya꞉sute dege ebe tabote nanitaboma꞉ deda꞉na, piyate modobola꞉ka꞉ Godote ibino igilo mula꞉lelaema꞉?”
26 Iti tur hinonowar bai’ufununayah hikasiy men kafaita naatu taiyuwih hima hibabatiyih, “Yait boro yawas nab?”
27 Ya꞉sute ibi ulamenate negiya, “Epate a꞉ka꞉tuwa꞉ ibino igilo mula꞉lema꞉ modoboa꞉, wiyasiya Godoko kapiyate modobola mabu ebegodolo elawo bitana iyaiya tanalo bilibilinomo osiyodilolema꞉.”
27 Jesu mutuforomo nuw itih naatu iya’afutih eo, “Sabuw isah iti i fokar, baise God isan i hamehamen maiyow, anayabin sawar etei God boro nasinaf hinamatar.”
28 Ebene Pitate Ya꞉sutamo negiya, “A꞉ma꞉ numa꞉, a inamabu bilibilinomo miyapate a꞉ma꞉ nowaloma꞉enata.”
28 Peter Jesu isan eo, “Kwi’itin aki sawar etei aihamiyen naatu o abi’ufnuni.”
29 Ya꞉sute iba꞉tamo walo na꞉kegiya, “Na la꞉tamo nani tabo gemo, kebe lumagite ebeno moto, o ebeno nanila nanikubila ekakila, o ebeno menokobila nabila gudila ega꞉walo ebeno opo, ebete na mabuma꞉ ega꞉walo Godokono Wade Tabo kiyawaoma꞉ ebe tanalo da꞉miyapamene,
29 Jesu eo, “Anababatun a tur ao’owen, yait ta ana bar, taintuwan, ruburubun, hinah, tamah, natunatun, naatu ana tafaram ihamiyen, na’atube ayu isou naatu tur gewasin isan iti sawar bihamiyen.
30 ebete me tetelo motola, nanila, nanikubila, ekakila, menokobila, gudila, ega꞉walo opo kawonomo walo ka꞉kuwatemene. Ega꞉walo ebe atu tetelo epate temeteme tanalo ebetamo kikameoma꞉na꞉, wiyasiya walone nale ebetamo uwomua꞉ igilo kikaemamo.
30 Iti boun ana veya i boro ana bar, taintuwan, ruburubun, hinahinah, natunatun naatu ana me etei i boro hundred ta’ita’imon tafan anayababar anitin, bai’akir kakafin auman, yomaninamaim boro yawas wanatowan nab.
31 Iyo, nanitabola, ka꞉lo dopopi bilibilinomo da꞉pola꞉na, iba꞉te walone walogabopima꞉ keda꞉oma꞉na꞉, ega꞉walo ka꞉lo walogabopi da꞉pola꞉na, iba꞉te walone dopopima꞉ keda꞉oma꞉na꞉.”
31 Baise sabuw moumurih maiyow boun wan tibi’iyon boro hini’uf naatu sabuw iyab tibi’uf boro hini’iyon.”
32 Ebene Ya꞉sute ebe waloma꞉tapiago Yelusalema kawo duliyomolamo eba tolamitalo, ebete ibi dopolamete tuti. Ebe tetelo ebe waloma꞉tapiate woki bilibilinomoma꞉ eda꞉utiya, ega꞉walo kebe epate ibino walogabo apune da꞉pelamitiya iba꞉te atumu na꞉ka꞉toletoleutiya. Ebene Ya꞉sute ebeno 12 waloma꞉tapi uwatete, ebetamo da꞉pemaima꞉na꞉ ebe temeteme tanaloma꞉ ibi eba iyatulamelo negiya,
32 Jesu ana bai’ufununayah bairi hitit Jerusalem ana ef hibai naatu Jesu ana bai’ufununayah aunah i’iyon, ana bai’ufununayah ufun hinan hinuw hi’i’itin ana veya hai kasiy ra’at, naatu sabuw iyab hibi’ufunun hai bir ra’at. Jesu ana bai’ufununayah 12 buwih nabinamaim hin naatu busuruf hai tur eowen sawar boro mi’itube hinamamatar isan.
33 “La꞉ nolowiala꞉. A Yelusalemamo tolamitama꞉. Ebolo Godote Epono Naniwi epatamo kikalaemene, ebene Godotamo kalimagono ikameopino watowatopi ega꞉walo Godokono Totomu iyatulamepi, iba꞉te ebe anakapuima꞉ gelate Yua꞉piatamo ebo kikalaema꞉na꞉.
33 Hai tur eowen eo, “Kwananowar, it i au Jerusalem tayey nati’imaim Orot Natun boro hinabonawiy nan firis hai ukwarih naatu Ofafar bai’obaiyenayah biyah natit. Imaim boro morobomih hinao naatu hinabonawiy nan Eteni Sabuw biyah.
34 Ebene ebe epate ebe kalakalatete, ebetamo kowe meolete, pa꞉ka꞉pa꞉ka꞉mo ebe a꞉na꞉ma꞉ga꞉midaote kanakapuima꞉na꞉, wiyasiya ebete netewa-kapiya egelalo a꞉ene walo ka꞉kemaigamene.”
34 Imaim hini’i’iyab, hinakwaitututur, hinarab, naatu hina’asabun namorob, baise veya tounu ufunamaim i boro nayawas na misir maiye.”
35 Ebene Sebedikono gudi Ya꞉imesiko ega꞉walo Yoneko iba꞉te pete Ya꞉sutamo na꞉pegeliya, “Iyatulamedawa, a ubila ale a꞉ma꞉ beda꞉ tanaloma꞉ danatamene, nikaeamiye.”
35 Zebedee natunatun rou’ab, James naatu John hairi hina Jesu biyan hitit naatu hifefeyan, “Bai’obaiyenayan aki akokok abisa isan anabifefeyani inasinaf.”
36 Ya꞉sute ibi nanaliya, “La꞉ beda꞉ tanalo ubila꞉ka꞉ nale la꞉tamo ikalaema꞉?”
36 Jesu ibatiyih, “Bo abistan kwakokok boro isa anasinaf?”
37 Iba꞉te tabo eba wiyalo negeliya, “A꞉ma꞉le Kawo Elawodubuma꞉ deda꞉emene, a ubila a꞉ma꞉le degeaemene idawate a꞉imano tumudi apulo ega꞉walo idawate pele apulo a꞉imano kawo alonomo magumulo kilukulitama꞉.”
37 Hiya’afut hi’o, “O a aiwob ana bonamanamarinamaim inabi’ukwarin ana veya, aki akokok ina’uwi ta uma a’asukwafune namare ta uma a beyawane namare.”
38 Wiyasiya Ya꞉sute iba꞉tamo negiya, “La꞉le na wade wokiamo kanana꞉wita꞉. La꞉ modobola꞉ka꞉ nale da꞉nimo ebe temeteme kalila꞉mo nioma꞉? La꞉ modobola꞉ka꞉ Godote na a꞉e tanalamo daduba꞉midanemene ebe tanalamo la꞉ waduba꞉midaolema꞉?”
38 Jesu iyafutih eo, “Kwa men kwaso’ob abistan isan kwabifefeyan? Karam biyababan ana kerowas ana tomatom boro kwanatom? Naatu morob wanawanan anarun ana momorob boro kwanarun?”
39 Iba꞉te negeliya, “A modobola.”
39 Hiya’afut hi’o, “Aki karam.” Jesu uwih eo, “Biyababan ana harew i karam boro kwanatom naatu morob wanawanan boro kwanarun.
40 Wiyasiya naimano tumudi apuamo ega꞉walo pele apuamo ilukuli tanaloma꞉ nale a꞉kegemo. Godote piyatamo dosiyodilolelamiya ibinomate ebolo ka꞉pola꞉nama꞉na꞉, iyo, me tanaloma꞉ ebete a꞉ka꞉tuwa꞉ kegemene.”
40 Baise o ta au asukwafune mare naatu ta au beyawane mare i men karam boro ayu kwa anit. Nati i sabuw iyabowat God isah yayabuna boro nitih.”
41 Ebene Ya꞉suko waloma꞉tapi teni epetapiate ebe tanalo olowite, Ya꞉imesiko ega꞉walo Yoneko iba꞉tamo na꞉dowautiya,
41 Bai’ufununayah nah ten iti tur hinonowar yah so’ar, James, John hairi isah.
42 wiyasiya Ya꞉sute ibi bilibilinomo ebetamo ka꞉la꞉mite ibi nanaliya, “La꞉ iyatawalata, Godoko nanitabokobi midia꞉pino kawokawo dubate ibi a꞉ka꞉tuwa꞉ ibi eba wadipalatelelo epo epetapi elawamo analenaka, iba꞉te ibino ubi tanalamo ka꞉tudila꞉onama꞉.
42 Basit Jesu etei’imak eafayuwih hina biyan hitit naatu uwih eo, “Eteni Sabuw wanawanahimaim orot hirurubin akisinamo ana fair ema’am boro sabuw nakaifih, naatu i akisinamo ana fairamaim boro nabonawiyih.
43 Wiyasiya la꞉ ebako epoma꞉ a꞉keda꞉oaema. Kebe lumagite la꞉imano kawodawama꞉ eda꞉ma꞉ ubi diyatimene, ebete la꞉imano wiya꞉ wokodawama꞉ neda꞉mene,
43 Baise kwa wanawananamaim iti na’atube i men ema’ama, o yait kukokok iti kou’ay wanawanan orot gagam mataramih, o i boro turanah isah ini’akir inabow.
44 ega꞉walo kebe lumagite dopodawama꞉ eda꞉ma꞉ ubi diyatimene, ebete la꞉ bilibilinomono idoko motono wokodawama꞉ neda꞉mene, iyo, ebe a꞉ka꞉tuwa꞉ ebe oponomamo iyatinomo niyatimene.
44 naatu o yait kukokok iti kou’ay wanawanan wan bai’iyonamih, o i boro bai’akirayan inamatar.
45 Numa꞉la꞉, Epono Naniwite da꞉piya, ebe ubia꞉nola me opo epate ebetamo wiya꞉ wokopima꞉ eda꞉oma꞉, wiyasiya ebete na꞉piya epatamo wiya꞉ wokodawama꞉ ka꞉peda꞉ma꞉, ega꞉walo ebeno igilo iyabaiamo iyatite ebeno a꞉e wiyate epo bilibilinomo epetapi Saitanakono idoko motone gito kowagailima꞉.”
45 Anayabin Orot Natun i men sabuw isan bowamih na; baise sabuw isah nabow ana yawas isah ni’inuw, saise sabuw moumurih natubunih.”
46 Ebe tetelo Ya꞉sute ebe waloma꞉tapiago Yeliko kawo duliyomolamo pelamete, ebene iba꞉te epo bilibilinomo epetapiago kapimiya ebe duliyomolone pemaimite eba tolamelo, Timiyasikono gudu Batimiyasiko balidi tamio dubula, ebete gabo niyakabolo eba okolitalo epo epetapi manima꞉ ebo toweolamiti.
46 Hina tafaram Jericho hitit, naatu Jesu ana bai’ufununayah bairi nati efan baihamiyinamih sabuw rou’ay gagamin maiyow hiru’ay, naatu orot matan fim fefeyanayan wabin Bartimais, Timias natun ef sisibinamaim ma’am.
47 Ebene ebete Nasalete duliyomolodawa Ya꞉sukono pe tanalo olowite kawonomamo negiya, “Ya꞉su, Da꞉ibidikono A꞉la꞉mu! A꞉ma꞉le na na꞉nilakapoinama꞉!”
47 Jesu Nasaret mowan na inan hi’o nowar. Basit eaf, “Jesu David uwan kwiwanbabanu!”
48 Ebe tetelo epo epetapi bilibilinomate ebe kawiya analo nodiyobiya ebete taboa꞉no kokolitama꞉, wiyasiya ebete kawonomamo walo na꞉kegiya, “Da꞉ibidikono A꞉la꞉mu! A꞉ma꞉le na na꞉nilakapoinama꞉!”
48 Sabuw moumurin maiyow orot matan fim hi’u awan fotamih. Baise men karam fanan aumetawat iwow eaf, “David uwan kwiwanbabanu!”
49 Ebene Ya꞉sute ebamo utite negiya, “La꞉ ebe mamo neka꞉miala꞉.”
49 Jesu an kutan naatu eo, “Kwa’af kwa’u ena.” Basit orot matan fim isan hi’af, “Yate inbainub! Kumisir, isa eafa’af.”
50 Ebe tetelo ebete ebeno lubudino kaliku iyabaiamo ba꞉idilote, samonomamo maigate Ya꞉sutamo ebo piya.
50 Orot duku iwa’an misir ana faifuw tafan bosair yare remor na Jesu biyan tit.
51 Ebene Ya꞉sute ebe nalatediya, “A꞉ma꞉ beda꞉ ubi kiyata꞉wita nale a꞉ma꞉tamo kosiyodiloma꞉?”
51 Jesu ibatiy, “Abistan kukokok o isa ana sinaf?” Matan fim iya’afut eo, “Bai’obaibiyenayan ayu akokok matu nigewasin ananuw maiye.”
52 Ya꞉sute ebe naniya, “A꞉ma꞉ na꞉toa. A꞉imano nanitabokobi midi tanalote a꞉ma꞉ wadekobi a꞉mida꞉ta,” ebema꞉ nanitabola, ebe tetenomolo ebeno balidite wadekobi dolowiomiya, ebete ebe to gabodo Ya꞉suko ebo waloma꞉tiya.
52 Jesu iu eo, “Kwen o abaitumatumamaim iyawasi.” Mar ta’imon matan igewasin nuw naatu busuruf Jesu efamaim inan i’ufunun hairi hin.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Marcos 10, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.