Lucas 8
GODOKONO WADE TABO (KNV-FLY_RIVER) vs AAI
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Ebene egela epetapi dolopoligiya Ya꞉sute kawokawo ega꞉walo egege duliyomololo Godokono Wade Tabo kiyawaoago eba pata꞉lo, Godote Kawo Elawodawama꞉ deda꞉na ebete ebe tanalo na꞉kiyawaonaki. Ebe tetelo ebeno 12 waloma꞉tapi dubate eba꞉go tolamenakiya,
1 Veya bai’ab na’atube sasawar ufunamaim, Jesu ana bai’ufununayah nah 12 bairi hin bar awan, awan hirun hitit God ana aiwob isan Tur Gewasin binan hiremor.
2 ega꞉walo kamiyale epetapiate eba꞉go atumu na꞉kowapata꞉lamenamiya, dopamo tetelo ibino taneba magumulo epetapiate kuba uliyanagopima꞉ eda꞉onamiya ega꞉walo epetapiate iyaiya temetema꞉gopima꞉ eda꞉onamiya, wiyasiya Ya꞉sute ibi wadekobi a꞉midioliya. Ebe kamiyale magumulo Magadala duliyomolodawa Ma꞉liko ebe idila, dopamo Ya꞉sute ebegodone sebeni kubakuba uliyana aliboliya.
2 Hinan wanawanahimaim, i baibin afa sawow yumatah ta ta hibow hima’am, naatu demon kakafih hitar gubih hima’am Jesu biyawasih auman bairi hin. Mary wabin ta Magdalin biyanamaim demon seven Jesu nunih hititit auman bairi hin.
3 Ega꞉walo kamiyale idi Kusakono kamiyale Yowanatela, Kusako ebe Kawo Elawodubu Elodikono opodawa idila. Ega꞉walo kamiyale idi ebe Susa꞉natela. Ebe netewa-kapiya kamiyale iba꞉te kamiyale bilibilinomo epetapiago ibino maniamo Ya꞉suko ega꞉walo ebeno 12 waloma꞉tapi dubu walubilinakiya.
3 Naatu Herod ana bowayan orot ukwarin wabin Chuza i aawan Joanna, Susanna, naatu baibin afa auman bairi hin. Naatu iti baibin hai kabayamaim Jesu ana bai’ufununayah bairi hibaisih hai bowabow wanawananamaim.
4 Ebene epo bilibilinomate iyaiya duliyomolone pelamolete Ya꞉suago dapaladabutiya, Ya꞉sute iyatulame oi iba꞉tamo ma kunu kiyawaiya,
4 Sabuw rou’ay gagamin maiyow bar awan ta ta’ane hinan tafaram awan karatan, naatu Jesu oroubonamaim sabuw iuwih eo,
5 “Lumagi idite pali amio bai dosiyodili, ebe tetelo ebete kono kikopu aminaola꞉go eba tonatolo kikopu epetapi iba꞉te gabamo ebo gudiya, ebema꞉ epate agowamo da꞉mikitaoliya olaolate gito penaiya.
5 “Ana veya ta orot ana ub tanumamih bow in ana me bifufubiy yanamaim tit, naatu ana ub ta ta asi’asiy ana veya ub afa i ef yanamaim hire, sabuw hina tafan hibat hiwas tatanen hin, naatu mamu hire hibow hi’aa.
6 Kikopu epetapi iba꞉te nokola damelamo gudiya, ebema꞉ iba꞉te tete da꞉pesamo apepeote ebo alawoiya mabu ebe damela a꞉la꞉li puliyala.
6 Ub afa i to yanamaim hire, baise hikuboubunih hiyey ana maramaim veya re rarih etei himorob, anayabin me owasasin.
7 Kikopu epetapi iba꞉te moemoe uwago damelamo gudiya, ebema꞉ iba꞉te kapimiya apepeote moeagopi uwagate kono gito anakapulamiya.
7 Ub afa i kokor ro’oh wanawanahimaim hire, naatu hikuboubunih bairi hiyen, baise kokor hiyen sasa hai fafa’amaim ub gewasih hirouw.
8 Wiyasiya kikopu epetapi iba꞉te wade damelamo gudiya, ebema꞉ iba꞉te apepeote gito noloiya, kono idite 100 teta꞉mo, kono idite 100 teta꞉mo, iba꞉te eba kunu bilibilinomoma꞉ eda꞉iya.”
8 Naatu ub afa i me gewasin yanamaim hire, hikuboubunih hiyen gewas hiw ai ta’ita’imon afe’eh ro’oro’oh etei 100 na’atube hiya.” Naatu Jesu ana tur yomaninamaim eo, “O yait tain nama’am na’at iti tur inanowar.”
9 Ebene Ya꞉suko waloma꞉tapiate ebe nalatediya, “Me iyatulame oino magumu keba kunula꞉ka꞉?”
9 Jesu ana bai’ufununayah hikok oroubon anayabin so’ob isan hina hibatiy.
10 Ya꞉sute iba꞉tamo eba wiyalo negiya, “Godote Kawo Elawodawama꞉ deda꞉na, ebe tanalono magumu kelawa꞉ema꞉ nale elawo la꞉tamo ikalaimata, iyo, ebe tanalono waminaole tanalo la꞉ iyatawaimata. Wiyasiya epo epetapi eba kunua꞉, iba꞉te ebe tanalono iyatulame oi olowiote, iba꞉te ebeno magumu bowadinakoma꞉na꞉ wiyasiya a꞉kuminakoma꞉na꞉, iyo, iba꞉te bolowinakoma꞉na꞉ wiyasiya a꞉kiyatawaonakoma꞉na꞉.”
10 Baise Jesu iyafutih eo, “So’ob wa’iwa’irin God ana aiwob isan i God kwa it, baise sabuw afa isah i oroubonamaim ao, saise abisa bukamaim hikikirum niturobe, ‘Matah hinakubar hinanuw, baise boro men hina’itin, tainih nawayay tur hinanowar, baise boro men naniyan hinab.’”
11 Ebene Ya꞉sute walo na꞉kegiya, “Me iyatulame oino magumu ma kunula, kono kikopu ebe Godokono tabola.
11 “Oroubon anayabin i iti. Ub i God ana tur gewasin.
12 Ebene epo epetapiate gabamo da꞉gudi, ibi ebe kono kikopu keba kunula꞉ka꞉ eba kunula. Iba꞉te Godokono tabo dolowima꞉na꞉, Saitanate pete ebe tabo ibino tepo magumune ka꞉puwatelaemene iba꞉te nanitabokobi midite igilo mula꞉ tanalo lawekapoma꞉.
12 Ub ef yanamaim hire’ere i sabuw God ana tur hinowar hibai, baise Demon Mowan na tur gewasin sabuw dogorohimaim bosair, anayabin Demon Mowan men ekokok sabuw tur gewasin hinanowar hinitumatum naatu yawas hinab.
13 Epo epetapiate nokola damelamo da꞉gudi, ibi ebe kikopula. Iba꞉te tabo dolowima꞉na꞉ kalakalago kelaema꞉na꞉, wiyasiya ibino tepo magumulo dolodolo puliyala, ebema꞉ iba꞉te nanitabokobi midi magumulo tete da꞉pesamo ilukula꞉tepate temeteme tanalate iba꞉tamo da꞉pemaimioma꞉na꞉ iba꞉te samonomamo ka꞉gudima꞉na꞉.
13 Ub afa to yan hire’ere, i sabuw God ana tur tenonowar ana maramaim i tibiyasisir, baise aurin an wairoron en, anayabin tur tenonowar ana veya boro hinitumitum naatu routobon nan nabubuwih ana veya boro mar ta’imon hinara’iy.
14 Epo epetapiate moemoe uwago damelamo da꞉gudi, ibi ebe kikopula. Iba꞉te tabo kolowima꞉na꞉, wiyasiya iba꞉te inamabu uwatema꞉ eba malagidilolenalo woki bilibilima꞉ eda꞉ona, ebema꞉ ibino ilukuli tanalono ubi tanalate ibino nanitabokobi midi tanalo eba anakapumilo iba꞉te wade nao konoma꞉ a꞉keda꞉oma꞉na꞉.
14 Ub afa kokor ro’on wanawanah hire’ere, i sabuw God ana tur tenonowar, baise iti tafaram ana yasisir, tafaram ana yababan, naatu tafaram ana sawar isah tenotanot kwanekwan; imih ro’oh etei tekokokor naatu men ta ebiyamur.
15 Ebene epo epetapiate wade damelamo da꞉gudi, ibi ebe kikopula. Iba꞉te Godokono tabo dolowima꞉na꞉ nanitabonomolo kelaema꞉na꞉, ebene iba꞉te ibino tepo magumulo ebe tabamo tudila꞉ote kodakodanomolo eba utitatalo wade nao kono ebo ka꞉noloma꞉na꞉.”
15 Baise ub me gewasin yan hire’ere, i sabuw iyab God ana Tur Gewasin hinowar dogoroh tutufin etei hibai, naatu nati tur isan hiten nowanowar tebowabow boro niw.
16 Ebene Ya꞉sute walo na꞉kegiya, “Lumagite ebeno wuiki alo pite bagowo magumamo a꞉kiyatimene ega꞉walo ebeno wata bai magumamo a꞉kiyatimene. Wiyasiya ebete alo awokala baiamo kiyatimene, ebene epate ebeno moto guamo da꞉podoloma꞉na꞉ iba꞉te ebe alo ka꞉puima꞉na꞉.
16 “Orot men yait ta ramef ito’ab noukwat wanawanan tarafut in, o gem babanamaim yai in to’abamih. Baise ana efanamaim sikof, saise sabuw boro ana marakawin hina’itin naatu kawin hinan bar hinarun.”
17 Numa꞉la꞉, kebe waminaole tanalate da꞉pola꞉na walone tetelo Godote kawokalilaemene, ega꞉walo kebe ulamolea꞉ tanalate da꞉pola꞉na walone epate alo tetelo kulamolema꞉na꞉.
17 “Anayabin abisa baibunuwenamaim inu’in, God boro nabotait nirerereb, naatu abisa hisakirafut inu’in, sum boro natakweb nan bebeyan marakawamaim natit.”
18 Ebema꞉ a꞉ma꞉ wadenomamo nolowia. Godokono tabo olowioma꞉ lumagigodolo wadewade woki da꞉pola꞉na, Godote ebetamo wadewade tanalo bilibilinomo walo ka꞉kikameomene. Ega꞉walo lumagigodolo wadewade woki pola꞉na꞉no wiyasiya ebete nemalagidilona, ‘Na wadedawala,’ ebegodolo kebe kapiyakapiya tanalate da꞉pola꞉na Godote ebegodone walo ka꞉kuwatemene.”
18 Imih tur iti kwanonowar i kwananowar gewas, anayabin orot yait isnubanub tur enonowar gewagewas, God boro dogoron nabotawiy tur moumurih na’in naniyah boro naso’ob. Baise orot yait tur isan men isnubanub enonowar, dogoron boro nahirafut naatu abisa kikimin ana notamaim ma enotanot auman God boro nabosair.”
19 Ebene Ya꞉sukono menoko ega꞉walo ebeno ekaki ebetamo da꞉pelamiya, iba꞉te ebe uima꞉ ka꞉modobiya꞉ mabu epo bilibilinomate ebe niyakabolo na꞉pola꞉niya.
19 Jesu hinah naatu taitin itinamih hina, baise men karam boro hita run biyan hitatit, anayabin sabuw rou’ay gagamin na’in ef hifut.
20 Ebema꞉ lumagi idite Ya꞉suko naniya, “A꞉imano menoko ega꞉walo ekaki iba꞉te moto niyakabolo ba꞉pelamota꞉ona. Ibi ubila a꞉ma꞉ kumitama꞉.”
20 Orot ta na Jesu biyan tit eo, “O hinat naatu taitit hina ufun tebatabat tekokok o hina’iti.”
21 Ebene Ya꞉sute ibi bilibilinomatamo negiya, “Potele Godokono tabo olowite ebetamo da꞉tuduwatamene, ebe lumagi naimano menokola ega꞉walo ebako epo naimano ekakila.”
21 Jesu sabuw etei nati hibatabat iuwih eo, “Sabuw iyab God ana tur hinowar tebobosiyasiyar, nati sabuw i ayu hinai naatu taitu.”
22 Adimo idilo Ya꞉sute ebe waloma꞉tapiago peamo olonate ibi nanaleni, “A paka꞉ apuamo ka꞉na꞉iwaliye,” ebema꞉ iba꞉te paka꞉ a꞉iwale ebo wagiliminiya.
22 Ana veya ta Jesu ana bai’ufununayah bairi wa afe’en hiyen naatu iuwih, “Kwana boy tana rabon tanan harew kukuf rewan raunane tanayen.” Basit wa hinatait hitit,
23 Iba꞉te eba na꞉iwalenalo Ya꞉sute ebe palai pe gulo gito nowatani, ebene kawo awanomote eba maiganalo kawokawo ulono obote pe guamo da꞉poloniya pete tatalila ololuna.
23 rar hikutatar hirabon hin. Nati ana veya’amaim Jesu matan fot wa wanawanan inure inu’in naniyan meyemeye wowog batabat tafair tit kukuf yan re rabih, wa harew iwan hisiwisiw men karam.
24 Ebema꞉ iba꞉te Ya꞉sutamo pelamenate ebe eba pamutiyanalo ebo pananiya, “Iyatulamedawa, a ka꞉elaomalema꞉!”
24 Basit bai’ufununayah hina Jesu hibunibun hio, “Regah, Regah! Wa iu’unun tana morob!” Jesu misir wowog, yabat hairi kwararih iuwih, mar ta’imonamo nuwarob e’afuw.
25 Ebema꞉ Ya꞉sute iba꞉tamo negeni, “La꞉imano nanitabokobi midi tanalo keleka꞉?”
25 Imaibo ana bai’ufununayah ibatiyih, “Kwa a baitumatum i menamaim kwayai?”
26 Ebene Ya꞉suko ega꞉walo ebe waloma꞉tapi iba꞉te Gelasa duliyomolono opamo nemaimiya, ebe opote Ga꞉lili Paka꞉ apulo itanami.
26 Jesu ana bai’ufununayah bairi hiboy hirabon hin tafaram Gerasa imaim hitit, Galilee harew kukuf rewan raunane.
27 Ya꞉sute damelamo eba nodololo Gelasa duliyomolodawa kuba uliyanagono dubute eba꞉go palugiya, ebete tete geyageyanomolo kalikua꞉no okolinami ega꞉walo ebe motonomolo kokolinamia꞉. Nanitabola, ebe opo epono tanalo ma kunula, iba꞉te maboele nokola damela eba obobolelo iyaiya bobo ebo osiyodilolenakiya iba꞉te ibino a꞉elao epo alomoma꞉, ebene ebe dubute ebe nokola bobo magumulo okolinami.
27 Jesu wa afe’enane dones yan bisure auman, orot ta nati bar merarane demon koun hiyen hiforatoun kwamur manin maiyow ana bar itumar, segar rah yahimaim, watu’umaim in ma reremor tit nan hairi hitar.
28 Ebete Ya꞉suko umite kawonomamo gepatete ebeno agowa mabuamo gate tabo madodo eba adipatelo negiya, “Ya꞉su! A꞉ma꞉ Ununomo Godokono Gudulata! A꞉ma꞉le natamo beda꞉ tanalo na꞉kosiyodilaemene? Nale a꞉ma꞉ na꞉toweoemata, natamo kuba wiya akoikanama꞉la꞉!”
28 Naatu nuw Jesu i’itin ana veya nanamaim ra’iy rerey fanan aumetawat na’in iwow eo, “Jesu God auyomtoro’ot Natun, ayu isau boro abisa inasinafumih kunan? Abifefeyani men baimakiy initu!”
29 Ebete tabo ma kunu giya mabu Ya꞉sute kuba uliyana kawiya aniya ebegodone ka꞉nemaigama꞉. Nanitabola, dopamo tete bilibilinomo epetapilo ebe kuba uliyanate ebe dubu magumulo elawonomoma꞉ eda꞉nami, ebema꞉ epate ebeno agowala kotola auli ala꞉mo dematuolamolemenakiya, ebete ebe ale iyailinaki kuba uliyanano elawamo bulu opamo ebo alaula꞉naki.
29 Iti na’atube eo, anayabin demon mowan orot baihamiyin titamih Jesu kwarartatab iu. Mar maumurih maiyow demon kakafih iti orot ana yawas etei hibi’a’afiy, an uman seinimaim ti’utan dibur baremaim tekaif tema’am, baise itukwar chain tituru’uru’um, tebonawiy ten arar yan imaim ema ereremor.
30 Ebene Ya꞉sute ebe nalatediya, “A꞉imano mailo potelela꞉ka꞉?”
30 Jesu ibatiy eo, “O wab i mi’itube?” Orot iya’afut eo, “Ayu wabu i ‘Burut.’” Anayabin demon maumurih na’in iti orot wanawanan hirun hiforatoun hima’am.
31 Ebene ebe kubakuba uliyanate Ya꞉suko na꞉toweomiya, “A꞉ma꞉ a Ela Opamo akonaliboala꞉!”
31 Demon Jesu hifefeyan men hikok boro tiyafarih hitan Sou Awan Wanu’umin hitama.
32 Ebe tetelo dabiole goeogoeo bilibilinomate damela unulo nala꞉go ebolo nowapata꞉lamitiya. Kubakuba uliyanate Ya꞉suko na꞉toweomiya iba꞉te goeogoeo magumamo ka꞉nopila꞉oma꞉, ebene Ya꞉sute modobo tabo gete ibi ebo analiya, “Na꞉tolama꞉la꞉!”
32 Naatu nati oyaw sisibinamaim i for burut hima hi’u’ufar, imih demon na for wanawanah run isan Jesu hifefeyan, naatu Jesu ana baibasit itih, iuwih hibihir hitit.
33 Ebema꞉ kubakuba uliyanate dubugodone nemaimite goeogoeoatamo da꞉nopila꞉iya, goeogoeo bilibilinomate damela unune puila꞉ote maboele damelane da꞉na꞉gudiya obamo nololuote gito na꞉elaiya.
33 Demon orot biyanane hitit i hinunuw hin for wanawanah hirun, naatu for burut hibatabat fan naiwan hinunuw hire hin harew kukuf yan hire etei hi’atomatom himorob.
34 Ebe tetelo goeogoeo ulamepi dubate ebe tanalo umite ibino duliyomolamo puila꞉ote, duliyomolo epo ega꞉walo tumu motolo dilukulionamiya da꞉nikiyawaolamiya,
34 Naatu orot nati for hima’uten hima’am, abisa matar hi’itin, himisir hinunuw hin bar merar hitit, sabuw etei hai tur hi’owen. Naatu tur tasasar in sabuw afa bar merar gidigidihimaim hima’am auman hinowar.
35 epo bilibilinomate ebo pelamiya Ya꞉sute dosiyodiliya ebe tanalo uima꞉. Iba꞉te ebetamo pemaimite kubakuba uliyanate datepiya ebe dubu ebo pumiya, ebete kaliku pulite Ya꞉sukono agowa mabulo okoliti mabu ebeno woki a꞉tuputupuomiya. Me mabuma꞉ iba꞉te na꞉toletoleutiya.
35 Sabuw abisa mamatar itinamih hitit hina Jesu biyan hititit, orot demon hiforatoun hima’am Jesu biyawas, i Jesu sisibinamaim mare, ukwarin ruboun ar bai us ma’am hi’itin hai bir ra’at.
36 Ebene piyate ebe tanalo dumiya ebe epate kubakuba uliyanagono dubute wadekobi keba kunu kolowiyale, ebe tanaloma꞉ epo epetapi ebo kiyawaolamiya.
36 Naatu sabuw afa orot demon hiforatoun hima’am Jesu mi’itube iyawas hi’i’itin sabuw afa hai tur hi’owen.
37 Ebe tetelo ebe Gelasa opo epo bilibilinomate Ya꞉suko naniya ebete ibino opo atepate ka꞉toma꞉ mabu iba꞉te kawonomamo toletoleutiya. Ebema꞉ Ya꞉sute peamo olote eba tolo,
37 Naatu sabuw nati tafaram Gerasa wanawanan hima’ama, Jesu hiu tafaram itumar, anayabin hai bir ra’at, naatu Jesu re wa bai matabir maiye rabon.
38 kubakuba uliyanate datepiya ebe dubute ebe na꞉toweomiya, “Na niyala, a꞉ma꞉go ka꞉pa꞉mo!”
38 Naatu Orot nati demon biyanamaim hititit Jesu ifefeyan hairi namih, baise Jesu eo, “O i abiyafari
39 “A꞉ma꞉ motamo na꞉toa. Godote a꞉ma꞉tamo kebe tanalo kosiyodilola꞉kale, a꞉imano duliyomolo epo ebe iyaiya tanalo na꞉nikiyawaolama꞉.”
39 ina’intabir maiye a bar, abisa God isa sisinaf, i sabuw hai tur ina’owen.” Basit orot in bar merar run remor Jesu isan mi’itube sisinaf sabuw etei hai tur eowen.
40 Ya꞉sute paka꞉ apune walo da꞉ka꞉pa꞉iwiya, ebe tetelo epo bilibilinomate nekalakalaiya mabu iba꞉te ebeno pe tanalo makopelitiya.
40 Jesu matabir rabon na harew kukuf rewan raunane yey ana maramaim, sabuw rou’ay gagamin na’in hitit ana merar hiyi, anayabin isan hima hikakaif natit.
41 Ebene Yu epono balidi ibilamole moto umidawa dubute Ya꞉sutamo piya, ebeno mailo Ya꞉ilasitela. Ebete Ya꞉sukono agowa mabuamo pa꞉tuduwatate ebe ebo petoweomiya ebete ebeno motamo ka꞉toma꞉.
41 Naatu Jew hai Kou’ay Bar kaifenayan orot wabin Jairus na Jesu nanamaim sun yowen ifefeyan, ana kok i mi’itube Jesu hairi hitan ana bar.
42 mabu ebeno kapiyanomo 12 ulama tete buwele ebete a꞉e tatalila.
42 Anayabin i natun babitai ta’imonamo ana kwamur 12 na’atube i ana sawow ra’at momorob.
43 Ibi magumulo kamiyale idi 12 ulama tetelo kalima ka꞉ka꞉liya temetemete uminami, ebete ebeno mani bilibilinomo doketa dubatamo eba ikalamelo ebo opoliyaliya, wiyasiya iba꞉te ebe wadekobi ka꞉midiya꞉.
43 Nati sabuw wanawanahimaim i babin ta ana faifuwamaim rara kakafin bota’ar ma’am kwamur etei 12 na’atube sawar, yawas isan kabay gagamin maiyow doket tubunih baiyawasin isan sinaf, baise men yait ta iyawasimih.
44 Ebene me kamiyalete Ya꞉sukono walogabo apune pete ebeno kaliku da꞉pologiya, ebe tetenomolo ebeno kalima ka꞉ka꞉liya temetemete ebegodone gito olopoligiya.
44 Nati ana veya’amaim sabuw rau’ay hinan wanawanan babin na Jesu ufunane tit eof ana faifuw tainin butubun, naatu mar ta’imonamo rara kakafin nununuw nutanub.
45 Ebene Ya꞉sute negiya, “Na potele kologinile?”
45 Jesu naniyan tatam eo, “Yait ayu butubunu?”
46 Ya꞉sute negiya, “Lumagi idite na ologini mabu elawote nagodone da꞉nemaiga, na ebo iyatawamo.”
46 Baise Jesu eo, “Sabuw afa ayu hibutubunu. Anayabin hibubutubunu ana veya’amaim au fair titit naniyan atatam.”
47 Ebene ebe kamiyalete beda꞉ tanalo kosiyodiliyale wamina gabo kumiya꞉, ebema꞉ ebete anakamiago Ya꞉sukono agowa mabuamo pa꞉tuduwatate epo bilibilinomono ololo apulo ebeno tanalo ebo awokalimiya. Ebete Ya꞉suko beda꞉ mabuma꞉ ka꞉pologiyale ega꞉walo temetemete ebe tetenomolo ebegodone dolopoligiya, ebete ebe tanalo bilibilinomo Ya꞉sutamo ebo kiyawaiya.
47 Babin naniyan baib i yawas naatu men karam boro tibun, imih Jesu nanamaim an uman hi’oror auman tit sun yowen, sabuw etei matahimaim ana tur eowen aisim butubun, naatu bubutubun ana veya’amaim marta’imon yayawas auman ana tur eowen.
48 Ebene Ya꞉sute ebetamo negiya, “Kamiyale, a꞉imano nanitabokobi midi tanalote a꞉ma꞉ wadekobi a꞉mida꞉ta. A꞉ma꞉ kalakalago na꞉toa.”
48 Imaibo, Jesu babin isan eo, “Natu a baitumatumamaim iyawas. Tufuwamaim ina remor inan.”
49 Ya꞉sute me tabo eba kiyawautalo Yu watodawa Ya꞉ilasikono motone tabo adaedawa idite pete Ya꞉ilasiko napaniya, “A꞉imano gudu buwele a꞉e. Iyatulamedawa walo akoanala꞉ ebe wadekobi ka꞉pa꞉midima꞉.”
49 Jesu iti na’at bat eo auman, Kou’ay Bar ana bonawiyen orot ana barene kob hina hitit hio, “Jairus o natu babitai i morob, imih men bai’obaiyenayan nawiyin airi na isan inanotamih.”
50 Wiyasiya Ya꞉sute ebe tabo olowite Ya꞉ilasitamo negiya, “A꞉ma꞉ akotoletola꞉la꞉. A꞉ma꞉ Godoko nanitabokobi na꞉mida꞉, ebene a꞉imano buwelete wadekobi kolowimene.”
50 Iti na’at hibat hio Jesu nowar, naatu Jairus isan eo, “Men inabir, baise initumatum natu babitai boro nayawas.”
51 Ebene Ya꞉sute Ya꞉ilasikono motamo pemaigate epo epetapiate moto guamo odoloma꞉ ibi nodiyoboliya, wiyasiya Pitako, Yoneko, Ya꞉imesiko, ega꞉walo buweleno nabiwila menokola, eba꞉go mibinomate nopila꞉iya.
51 Naatu hina bar hititit ana veya’amaim, sabuw etei eotanih ufun hibat, i Peter, John, James, naatu kek hinah tamah akisihimo iuwih bairi bar wanawanan hirun.
52 Ebe tetelo moto gulo da꞉pola꞉niya ebe epo bilibilinomate buwele liyamitiya, ebema꞉ Ya꞉sute ibi nanaliya, “La꞉ kiimitala꞉. Gudu buwele ka꞉eaka꞉, ebe u watita!”
52 Sabuw etei kek momorob isan hiyababan hima hirererey, Jesu iuwih eo, “Men kwanarerey, kek i matan fot inu’in, men morobomih.”
53 Wiyasiya iba꞉te iyatawaiya gudute a꞉enomo a꞉iya, ebema꞉ iba꞉te Ya꞉suko nekalakalatiya.
53 Sabuw etei Jesu eo i bai’iyab na’atube imih himarib. Anayabin i matah yan kek morob hi’itin hiso’ob.
54 Ebene Ya꞉sute tote buwele kotamo nelawete ebe eba ka꞉milo negiya, “Gudu, a꞉ma꞉ nemaiga!”
54 Baise Jesu na kek uman bai, eaf eo, “Babitai, kumisir!”
55 Ebema꞉ ebeno igilote ebetamo walo da꞉ka꞉piya ebe tetenomolo ebete na꞉kemaigiya, ebene Ya꞉sute ebeno menokola nabiwila nanaliya iba꞉te ebetamo bae kikameoma꞉.
55 Babitai ayubin matabir na wanawanan run, mar ta’imon yawas misir mare ma. Imaibo Jesu kek bay baitin aa isan hinah tamah iuwih.
56 Ebe mabuma꞉ iba꞉te nanoanoutiya wiyasiya Ya꞉sute ibi eba analelo negiya, “La꞉ me tanaloma꞉ epo epetapi akoanala꞉la꞉.”
56 Kek hinah tamah hifofofor men kafaita, baise Jesu eofafarih eo, “Abis matar kwa’i’itin men orot babin ta ana tur kwana’owenamih.”
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 8, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.