Lucas 7

GODOKONO WADE TABO (KNV-FLY_RIVER) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Ya꞉sute epatamo me tanalo bilibilinomo kiyawao dolopoligiya ebete Kapeniyama duliyomolamo gito tiya.
1 Jesu tur etei eo binan sabuw hinowar in sasawar ufunamaim na Capernaum tit.
2 Loma epono gowelaodawa elawodubu idite ebolo okolinami, ebene ebeno wiya꞉ wokopi magumulo ebete kebe dubu kawonomamo demalagidilonami, ebe dubu kawo gabugabute umiti, ebe a꞉e tatalila.
2 Nati’imaim Roman baiyowayan orot ukwarin ana akirwairafin isan biyabow kwanekwan i sawow gagamin bai morobomih biwa’an.
3 Ebema꞉ ebe elawodubute Ya꞉sukono tanalo olowite Yu watowatopi dubu epetapi ebetamo ebo ka꞉la꞉miya, iba꞉te Ya꞉suko ma kunu kananama꞉, ebete pete elawodubuno wokodawa wadekobi ka꞉pa꞉midima꞉.
3 Baise Jesu na nati’imaim titit ana tur nonowar ana maramaim, Jew hai orot gagamih iyunih hin Jesu biyan hitit ana akir wairafin baiyawasin isan Jesu hifefeyan.
4 Ebene ibi epetapiate Ya꞉sutamo pelamete ebe toweomelo napaniya, “Me Loma opodawa elawodubu wade lumagila. Modobola a꞉ma꞉ ebe na꞉nowaluba꞉,
4 Basit Jew hai orot gagamih hina Jesu biyan hitit turobe’emaim hifefeyan hio, “Iti orot ana yababan i ekokok kwanekwan o baibais initin ana akir wairafin iniyawas.
5 mabu ebete a Yu epo kawonomamo nemalagidiloena, ega꞉walo ebete ebeno maniamo aimano balidi ibilamole moto eteami.”
5 Anayabin ata sabuw isah i yabow, aki ai Kou’ay Bar wowab.”
6 Ebema꞉ Ya꞉sute iba꞉go na꞉tiya. Ebete eba tonatolo moto niyakabamo da꞉nemaigiya, ebe elawodubute ebeno namutupi ebo aliboliya iba꞉te Ya꞉suko kananama꞉, “Kawodawa, kodakoda tanalo idi naimano tanaloma꞉ ako-osiyodilala꞉. Na wade lumagia꞉ a꞉ma꞉le naimano motamo podoloma꞉.
6 Basit bairi hin, naatu hina bar hibiyubin auman, baiyowayan orot ana ofonah afa iyunih hin Jesu biyan hitit hio, “Regah aki ai of iti na’atube eo, Aisim inan a nababan, anayabin ayu men orot gagamu boro inan au bar inatit.
7 Ega꞉walo na wadenoa꞉ a꞉imano ololo apuamo pema꞉. Wiyasiya na niyatawitamo, a꞉ma꞉le motamo pea꞉no tabo gito degeaemene, naimano wokodawate nanitabonomolo wadekobi kolowimene.
7 Na’atube ayu auman taiyuwu ai’itu ayu men orot gewasu boro anan nanamaim anatit, baise akokok turawat nao au akir wairafin boro nayawas.
8 Mabu na atumu gowelaopino kawokawo elawodubuno opodawama꞉ eba eda꞉nalo ibino tabamo a꞉tuduwatanakomo, ega꞉walo atu tetelo naimano gowelaopiate naimano umi magumulo pola꞉na. Ibi magumulo nale idi danamo, ‘A꞉ma꞉ na꞉toa!’ ebete ebo ka꞉tomene. Ega꞉walo idi dakanamo, ‘A꞉ma꞉ na꞉pa꞉!’ ebete ebo ka꞉pemene. Atumu nale naimano wiya꞉ wokodawa danamo, ‘A꞉ma꞉ me tanalo nosiyodila!’ ebete ebe tanalo kosiyodilomene. Ebema꞉ Kawodawa, modobola a꞉ma꞉ tabote negea naimano woko dubute wadekobi kolowima꞉.”
8 Anayabin ayu auman baiyowayah orot isah, au fair ema’am, orot ta aniyun anao, ‘Ni’imaim kwen.’ I boro nan, naatu orot ta isan anao, ‘Iti’imaim kuna.’ I boro nan, naatu au akir wairafin orot ta isan anao, ‘Iti kusinaf.’ I boro nasinaf.”
9 Ya꞉sute ebe tabo dolowiya ebete nela꞉wiya, ebema꞉ ebe dowaloma꞉titiya ebete ebe epo bilibilinomatamo olobigate negiya, “Na la꞉tamo nanitabonomolo gemo, na Isalaela epo bilibilinomo magumulo mako nanitabokobi midi lumagi kuminakoa꞉!”
9 Jesu iti orot ana tur nonowar ifofofor men kafaita, naatu tatabir sabuw hi’ufunun bairi hinan iuwih eo, “Anababatun a tur ao’owen Israel wanawananamaim ama areremor, men kafa’imo orot ta ana baitumatum iti na’atube aitinimih.”
10 Ebene gowelaodawa elawodubute daliboliya ebe dubate ebeno motamo walo da꞉ka꞉pelamiya, iba꞉te ebe wiya꞉ wokodawa wadekobi olowilo pumiya.
10 Imaibo orot kob nayah himatabir maiye hin bar hititit, akir wairafin yawas ma’am hi’itin.
11 Egela idilo Ya꞉sute duliyomolo ida꞉mo gito tiya, ebe duliyomolono mailo ebe Na꞉inila, ebe tetelo ebe waloma꞉tapi ega꞉walo epo bilibilinomo eba꞉go kapimiya tolamitiya.
11 Nati ufunamaim sabuw rau’ay gagamin na’in, naatu Jesu ana bai’ufununayah bairi hin bar merar wabin Nain imaim hitit.
12 Ebene ebete duliyomolono kala ga꞉dimi gigiyamo da꞉nemaigiya, ebe tetelo epo bilibilinomate a꞉e dubu agute duliyomolone pemaimiutiya ebe bobamo ka꞉piniyatima꞉, ebe a꞉e dubuno menoko amolela, ebeno gudu kapiyanomote a꞉iya.
12 Jesu na bar merar ana fur awan titit auman, kwafur babin natun orot ta’imonamo morob, sabuw rau’ay gagamin na’in kwafur babin hibai hirerey auman natun hi’abar hititit bairi hitar.
13 Ebema꞉ Kawodawate ebe kamiyale umite nilakapoimilo ebetamo negiya, “A꞉ma꞉ akoitala꞉.”
13 Jesu nuw kwafur babin i’itin ana maramaim dogoron wanawanan yababan awankaratan naatu kwafur isan eo, “Babin men inarerey.”
14 Ebene Ya꞉sute tote a꞉e dubute dekapitani ebe patapata da꞉nologiya, ebe daguwatitiya ebe dubate ebamo eba putitatalo, ebete a꞉e dubutamo negiya, “Ekawi, nale a꞉ma꞉ anamata, nemaiga!”
14 Imaibo na sabuw biyah tit eof ir sum butubun, sabuw orot hi’abar hinan hinutanub hibat, Jesu orot murubin isan eo, “Orot boubun kumisirimih ayu ao!”
15 Ebene ebe dubute maigate tabo kiyawao dowagilimiya, Ya꞉sute ebeno menokotamo gito ikamiya.
15 Orot murubin inu’in yawas misir mare ma tur eo. Jesu nawiy hairi hin hinah itin.
16 Ebema꞉ ibi bilibilinomate kawonomamo toletoleolo Godokono mailo unamo eba adipatelo negeliya, “Godokono woki awokalimidawa atamo a꞉pemaiga! Iyo, Godote ebeno epono igilo mula꞉lelaema꞉ pe!”
16 Sabuw etei orot murubin yawas mimisir hi’itin hai bir ra’at baise God ana merar hiyi wabin hibora’ara’ah hio, “Dinab orot fairin anababatun wanawanatamaim tit! God ana sabuw baiyawasih isan na!”
17 Ebema꞉ ebe Na꞉ini duliyomolono opo ega꞉walo opo epetapi tametamelo dilukulionamiya, ebe epo bilibilinomate Ya꞉sukono tanaloma꞉ tabo ebo na꞉kiyawaiya.
17 Jesu iti sisinaf ana tur ra’at tafaram Judea wanawanan hima’am etei hinowar na’atube tafaram nati sisibinamaim hima’am auman hinowar.
18 Ebe tetelo Yoneko epo obamo waduba꞉midaoledawa, ebeno waloma꞉tapiate me tanalo bilibilinomo ebe ebo pikiyawaomiya. Ebene ibi magumulo Yonete netewa dubu ka꞉la꞉mite
18 — ausente —
19 Ya꞉sutamo ebo naliboliya, iba꞉te ebe ma kunu kananama꞉, “Yonete pema꞉ degi, a꞉ma꞉ ebe lumagila꞉ka꞉ o ale lumagi idi kemakopelenama꞉?”
19 — ausente —
20 Ebene iba꞉te Ya꞉sutamo pelamete na꞉pegeliya, “A Yonete paliboe a꞉ma꞉ ma kunu kapalateda꞉tama꞉, ‘Yonete pema꞉ degi, a꞉ma꞉ ebe lumagila꞉ka꞉ o ale lumagi idi kemakopelenama꞉?’”
20 Iti na’atube eo imaibo hina Jesu biyan hitit ana tur hi’owen hio, “Aki John Baptist o baibatiyimih iyafari ana, imih akokok inao ananowar, John o isa eo anonowar o iti ina, o aki boro orot ta isan anama anakaif.”
21 Ebe tetenomolo Ya꞉sute ibino ololo apulo iyaiya temetema꞉gopi, ega꞉walo gabugabuagopi, ega꞉walo kuba uliyanagopi bilibilinomo wadekobi midioliya, ega꞉walo ebete balidi tamiopi atumu wadekobi a꞉ka꞉midioliya.
21 Nati ana veya’amaim Jesu sabuw maumurih na’in hai sawow yumatah ta ta, naatu demon kauh hiyen hima hibiwawa’anih etei biyawasih. Naatu sabuw moumurih na’in matah fim iwa’an matah higewasin hinuwanuw.
22 Ebema꞉ ebete wiya tabo Yoneko waloma꞉tapiatamo negiya, “La꞉ toawete la꞉le kebe tanalo kulamola꞉ema ega꞉walo la꞉le kebe tabo kolowiaema, ebe iyaiya tanalo Yoneko nananala꞉. Balidi tamiopiate a꞉melea ega꞉walo agowa tataipiate nowapata꞉lama꞉! Kukulakukulagopiate wadekobi olowiya ega꞉walo galo tamiolamepiate nolowia! A꞉elaopiate a꞉ene walo a꞉kemaimiya ega꞉walo nigologolo epatamo Godokono Wade Tabote a꞉pe!
22 Imih Jesu John ana bai’ufununayah iyafutih eo, “Kwamatabir kwan abisa kwa’i’itah John ana tur kwa’owen. Sabuw matah fim higewasin tinuwanuw, ah kafikafirih higewasin hibat tereremor, kokom ani’anih biyah igewasin, tainih gugurih higewasin tur tenonowar, naatu sabuw morobone abiyawasih, tur gewasin i yababan sabuw isah abibinan.
23 Ebema꞉ kebe lumagite na nanitabokobi midinilo woki netewama꞉ eda꞉no, ebegodolo Godokono kalakalate bitanamene!”
23 Sabuw iyab erekasiy auman ayu tibitutumu i boro men baigegewasin hinab!”
24 Ebene Yonete dapaliboliya ebe dubu netewate da꞉tiya, Ya꞉sute Yonekono tanaloma꞉ epatamo ebo kiyawaiya. Ebete negiya, “La꞉ Yonekono tanalo olowiawete bulu opamo danemaimiaima, beda꞉ tanalo uima꞉ ka꞉tolama꞉ima? Pudo kapiya awate gito dadegetiti, ebe uima꞉ ka꞉tolama꞉ima?
24 Kob nayah himatabir John isan hinan ufut, Jesu tatabir sabuw rau’ay gagamin hina hima’am ibatiyih eo, “Arar yan John abisa sisinaf itinamih kwatit kwan? Kotar wadar bi’inuwas itinamih kwan?
25 O la꞉ wadewade kaliku pupulio dubu uima꞉ ka꞉tolama꞉ima? Ao, la꞉ iyatawalata wadewade kaliku pupuliopiate bulu opolo kilukuliona꞉, wiyasiya iba꞉te kawokawo elawodubuno motolo ilukuliona!
25 Abisa itinamih kwatit kwan? Orot sawar wairafin e’abur gewas ma’am itinamih kwan? En anayabin sabuw hai abur gewasin i bar gewasihimaim tema’am.
26 Ebema꞉ na niyatunama꞉la꞉, la꞉ beda꞉ma꞉ ka꞉tolama꞉ima? Godokono woki awokalimidawa uima꞉la꞉ka꞉? Iyo, na la꞉tamo nani tabo gemo, Yonete Godokono woki awokalimipi epetapi bilibilinomo odoili.
26 Imih kwao anowar. Abisa itinamih kwan? Dinab orot? Turobe, baise a tur ana’owen, iti orot i dinab oro’orot etei tafahimaim.
27 Nanitabola, Yonekono tanaloma꞉ Godote ebeno Bukalo tabo ma kunu giya,
27 Anayabin John isan, God iti na’atube eo Buk Atamaninamaim hikirum,
28 Ya꞉sute walo na꞉kegiya, “Nale la꞉ analemata, wagilimi mabune me teta꞉mo pemaiga me opo kawonomolo dawokalaiya, ebe epo bilibilinomo magumulo Yoneko kawodawanomoma꞉ eda꞉na. Wiyasiya me tetene wagilimite Godote Kawo Elawodawama꞉ deda꞉na, ebe duliyomololo kebe lumagite da꞉pesonomoma꞉ deda꞉mene ebete Yoneko nanitabolo kodolimene.”
28 Jesu iban eo maiye, “‘Tur anababatun a tur ao’owen, baibin hitatoub wanawanahimaim, orot men yait ta John natabirimih. Baise orot ta God ana aiwobomaim taiyuwin bikafai i John natabir.”
29 Ebe tetelo dopamo Yonete kebe epo obamo dowaduba꞉midaoliya, ebe ta꞉kese uwatepi ega꞉walo epo epetapi bilibilinomo iba꞉te Ya꞉sukono tabo olowite Godokono gabo tuputupunomoma꞉ gelate ebo kalakalautiya.
29 Sabuw etei, kabay o’onayah auman tur hinonowar ana maramaim, hiorereb God ana ef i turobe mutufurin, anayabin iti sabuw etei’imak i John bapataito itih.
30 Wiyasiya Pa꞉lisi tanebapi ega꞉walo Godokono Totomu iyatulamepi iba꞉te dopamo Yonetamo ka꞉nemaimiya꞉ ebete ibi obamo waduba꞉midaolema꞉. Ebe tanalo magumulo iba꞉te Godokono wade tanalo odiyobiya, ebema꞉ iba꞉te Ya꞉sukono taboma꞉ kekalakalautiya꞉.
30 Baise Pharisee naatu Ofafar Bai’obaiyenayah God abisa sinafumih kokok i hikwahir men hisinaf naatu John ana bapataito hikwahir.
31 Ebema꞉ Ya꞉sute negiya, “Na me tete epono tanalo kebe uli tabamo nakawokalimo? La꞉ kebako epola꞉ka꞉?
31 “Imih sabuw iti boun tema’am hai itin boro abisa’amaim anayai anao? Hai itinin i mi’itube?
32 La꞉ olowame bailo dekalakalauta ebe gudi egege keba kunula꞉ka꞉ eba kunula. Gudi epetapiate epetapiatamo kegela, epetapiate epetapiatamo kegela, iba꞉te apaminateuilo ma kunu wagelena, ‘Ale soliyomu eba osiyodilolo bibolo da꞉moleoma꞉ wiyasiya la꞉ ago kemaeawea꞉, ega꞉walo a a꞉e lumagi bobamo iyatima꞉ dowagelitama꞉ la꞉ wiyasiya ago kiima꞉wita꞉!’ Iyo, me tete epala꞉, la꞉ eba kunu wagelenamata, la꞉ Godokono wokopiatamo ubia꞉ tabo gelanakomata.
32 Sabuw hai itinin i Kek gidigidih urababan tefafafow na’atube. Kek turih boro turahinah isah hio, ‘Aki tabin ana douduf arabirab baise kwa men kwabenabenamih. Naatu aki morob ana ew atatabor, baise kwa men kwarerereyamih.’
33 Numa꞉la꞉, Yoneko epo obamo waduba꞉midaoledawate da꞉pemaigi, ebe tetelo ebete elawo da꞉imi obo ka꞉ninakia꞉ ega꞉walo tete epetapilo ebete bae naoa꞉no lutanaki Godokono woko kosiyodiloma꞉, ebema꞉ la꞉ negelimata, ‘Ebe kuba uliyanagonola!’
33 John Baptist nan ana veya’amaim yohar bay, harew fokarih men eaa tomatom, naatu kwa kwao, ‘Iti orot i demon kaun hiyen!’
34 Wiyasiya Epono Naniwite da꞉pemaigi, ebeno tanalo iyala. Ebete bae enanako ega꞉walo elawo da꞉imi obo a꞉ninako ebema꞉ la꞉ ma kunu gelanakomata, ‘Ebeno kuba numa꞉la꞉! Ebe tumu goeoma꞉ eda꞉te bae kawonomamo nanako, ebe elawo da꞉imi obo ni kawodawala! Ebe ta꞉kese mani elemasigilo uwatepi ega꞉walo Godokono Totomu Tabo uwatea꞉pi epetapi ibino namutudawala!’”
34 Baise Orot Natun na bay harew eaa tomatom kwa kwao, ‘Iti orot i ana bay aa naatu ana harew tom kakafin, kabay o’onayah naatu sabuw bowabow kakafih sinafuyah hai begon!’
35 Ebene uwomunomolo Ya꞉sute iba꞉tamo negiya, “Godokono wade mulo tanalo dowaloma꞉tana, ebe epate ibino ilukuli magumulo ebe mulo nanitabonomolo bawokaliminakoma꞉na꞉.”
35 Baise God ana ukwar rerekab i sabuw iyab hikok tebaib isah ebiturobe.”
36 Ebene Pa꞉lisi tanebadawa dubu idite Ya꞉suko naniya ebete ebegodolo bae ka꞉nenama꞉, ebema꞉ Ya꞉sute ebe dubuno motamo nodolote bae nama꞉ gito nokoliya.
36 Pharisee orot ta wabin Simon Jesu ifefeyan na ana baremaim hairi bay aa isan, basit Jesu na orot ana bar run hairi hima bay hi’aa.
37 Ebe duliyomololo kuba kamiyale idi okolinami, ebene Ya꞉sute Pa꞉lisi tanebadawano motolo bae deniti ebe kamiyalete ebe tanalo olowite wade nibo ii nokola kalila꞉mo tabokaimi ebo adaiya.
37 Babin ta bowabow kakafin wairafin nati bar meraramaim ma’am, Jesu Pharisee ana baremaim ma bay eaa ana tur nowar, basit re kibub wabin alabaster kabayamaim hikwak biya rarouw yamurin gewasin hisuwai batabat bai na
38 Ebe tetelo ebete Ya꞉sukono walogabo apune pete ebeno agowa mabuamo putite ebeno ipupamo Ya꞉sukono agowa pukulalemete agowa a꞉la꞉li ebeno eka꞉mo ebo iya꞉da꞉olemiya, ebene ebete ebeno agowa aboelatelemete ebete dadaiya ebe wade nibo ii ebeno agowamo gito adipanamiya.
38 Jesu ufunane bat, anamaim rerey maturin re an hihuruf, naatu kwafure aribunamaim Jesu an sasam naatu an mamay. Imaibo raiy bai Jesu anamaim isuwai re.
39 Ebene Ya꞉suko daniya ebeno motamo pema꞉, ebe Pa꞉lisi tanebadawate kamiyaleno osiyodilo tanalo umite ebeno tepo magumulo ma kunu malagidiliya, “Me dubu ebe Godokono woki awokalimidawama꞉ neda꞉taleka꞉, ebete ebe kamiyaleno tanalo biyatawana꞉, ebe dologi ebe kamiyale dubu bilibili kamiyalela!”
39 Iti na’atube sisinaf Pharisee orot i’itin ana maramaim, nuhinamaim not eo, “Iti orot dinab mowan na’at iti babin ebubutubun boro taso’ob, naatu boro taso’ob iti babin i yait, anayabin iti babin i bowabow kakafin wairafin!”
40 Ebene Ya꞉sute Pa꞉lisi tanebadawatamo negiya, “Saimono, nagodolo tabo da꞉peso bitana a꞉ma꞉ kanatama꞉.”
40 Naatu Jesu eo, “Simon, ayu tur ta anao inanowar.” “Bo i aisim bai’obaiyenayan. Kuo anowar.”
41 Ya꞉sute negiya, “Inamabu bilibilinomago dubu idi okolinami, ebene dubu netewate ebegodone mani uwatete tete geyageyanomolo ebetamo walo kikameiya꞉, idawate 500 mani, idawate 50 mani.
41 Jesu eo, “Orot rou’ab hin orot ta kabay wairafin biyan kabay isan hifefeyan, basit orot 500 kina bai orot ta itin naatu 50 kina bai orot ta itin.
42 Ibi netewapiate eba kunu wiyaolea꞉no eba ilukulinalo, egela idilo ebe kawo dubute ibi ebetamo ka꞉la꞉mite, ibi nilakapoilamelo ibino wiyaolea꞉no tanalo gito egebolelamiya. Ebema꞉ a꞉imano woki keba kunula꞉ka꞉, ibi netewapi magumulo kawo kalakalago ebe potele kemalagidilonamile?”
42 Baise ana maramaim orot hairi aurih men karam boro orot kabay wairafin ana kabay wan hitay, imih orot kabay matuwan turan hairi’ika wabih bosairen. Imih orot menatan isan i ana yabow ra’at?”
43 Saimonote tabo eba wiyalo negiya, “Naimano woki bitana, mani kawonomo duwatiya ebe wiya꞉nodawala.”
43 Simon Jesu iya’afut eo, “Anotanot orot nati kabay gagamin baibine.” Imaibo Jesu Simon iu, “Nati kuo i turobe.”
44 Ebe tetelo Ya꞉sute kamiyaletamo olobigate Saimonoko ebo alatediya, “A꞉ma꞉ me kamiyale na꞉kuma꞉wita? Na a꞉imano motamo da꞉podolomo, ebe tetelo a꞉ma꞉ natamo agowa ukulaleno obo kikanama꞉wea꞉. Ebete wiyasiya ebeno ipupamo naimano agowa ukulalenamete, agowa a꞉la꞉li ebeno eka꞉mo iya꞉da꞉olename.
44 Imaibo Jesu tatabir babin isan Simon iu, “Iti babin i’itin? Ayu ana o a bar atit o men au sauwin isan harew iyai’imih, baise iti babin maturinamaim au sauw naatu aribunamaim au sasam.
45 Ega꞉walo a꞉ma꞉le na kaboenatena꞉wea꞉, wiyasiya nale motamo da꞉podolomo ebe tetene wagilimite ebete naimano agowa aboelatole katepita꞉.
45 O men au merar iyi imamayu’umih, baise iti babin a bar aruruka busuruf au mamay men ihamiyimih.
46 Ega꞉walo a꞉ma꞉ wade olibi kikopuno iamo naimano wato kabutima꞉wea꞉, ebete wiyasiya naimano agowamo wiya kawonomo wade nibo ii ebe adipana.
46 O men olive iroro’onamaim aribu isuwei’imih, baise iti babin raiy yamurin gewasin au’umaim isuwai re.
47 Ebema꞉ na a꞉ma꞉tamo negemo, ebete natamo nilakapo kawonomamo dawokalimi, ebe osiyodilo tanalote tanalo idi ma kunu kawokalimi, Godote ebeno kawokawo kuba bilibilinomo egebolemete a꞉dodolomatilimi. Wiyasiya numa꞉, Godote lumagi idino kuba depeso da꞉dodolomatilimene, diyala, ebe lumagite nilakapo tanalo Godotamo akawokalimene.”
47 Imih anababatun a tur ao’owen, iti babin ana bowabow kakafin maumurih na’in etei’imak anotanot tawiyen, anayabin ana yabow gagamin na’in ayu itu. Baise orot yait ana bowabow kakafin kikimin anotanotawiyen i ana yabow kikimin.”
48 Ebene Ya꞉sute ebe kamiyaleno tepo magumu eba iyatawalo ebetamo negiya, “Godote a꞉imano kuba egebolemetate a꞉dodolomatilima꞉ta.”
48 Imaibo Jesu babin isan eo, “A bowabow kakafih etei i anotanotawiyen.”
49 Ebema꞉ eba꞉go ilukulite bae denautiya iba꞉te ibi magumulo negeliya, “Lumagino kuba egebolema꞉ dege, me kebe amama dubula꞉ka꞉?”
49 Sabuw afa bairi hima bay hi’aau, hibusuruf taiyuwih hibabatiyih, “Iti i abi’orot bowabow kakafih notawiyenayan.”
50 Ebene Ya꞉sute kamiyaletamo walo na꞉kegiya, “A꞉imano nanitabokobi midi tanalote a꞉imano igilo a꞉mula꞉ma꞉ta. Kalakalago na꞉toa.”
50 Baise Jesu babin isan eo, “O a baitumatumamaim iyawasi tufuwamaim inatit inan.”

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 7, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.