Lucas 5
GODOKONO WADE TABO (KNV-FLY_RIVER) vs AAI
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Tete idilo Ya꞉sute Genasalete Paka꞉ balalo eba utitalo epo bilibilinomate ebetamo mupuma꞉tiua꞉go tolamitiya Godokono tabo olowioma꞉.
1 Veya ta Jesu Genesaret harew kukuf rewarewan batabat sabuw rou’ay gagamin na’in God ana tur nowaramih hinahinah hina biyan hitit.
2 Ebene ebete pe netewa paka꞉ balalo pola꞉nalo ulamiya, namo uwatolepi dubate ebe pe iyalo miyapate iba꞉te ibino kamau ukulaolitiya.
2 Naatu nati dones yanamaim siy bowayah hai wa rou’ab hitain hiyen hi’inu’in Jesu itah, baise siy bowayah hin hai buwat hisasouwen.
3 Ebema꞉ ibi magumulo Ya꞉sute dubu idino peamo oliya, ebe dubuno mailo Saimonotela. Ebene Ya꞉sute ebe daniya ebete ebeno pe potone kela꞉mo kalima꞉tepama꞉, ebete ebe tanalo osiyodilote Ya꞉sute peamo okolite Godokono tabo epo ebo iyatulamiya.
3 Jesu wa nati awar hibatabat wanawanahimaim Simon ana wa bai afe’en yen mare iu inatait tetenane rouw. Naatu Jesu mare sabuw rau’ay gagamin ma i’obaibiyih. Jesus wa efe’en ma sabuw ebi’obaiyih|alt="Jesus teaching from boat" src="CN01705B.TIF" size="col" loc="Luk 5.3" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="5.3"
4 Ebene ebete Godokono tabo kiyawao dolopoligiya Saimonoko ebo aniya, “Pe kela꞉mo kulukulu teta꞉mo walo kalima꞉tepawete, a꞉ma꞉ ega꞉walo a꞉imano namutupi la꞉imano kamau obamo nowaduba꞉la꞉ namo kuwatola꞉ema꞉.”
4 Bi’obaibiyih ufunamaim, Simon iu, “A’wa kukutait itit taiyomaim a sabuw bairi buwat kwaya kwaway.”
5 Wiyasiya Saimonote ebetamo eba wiyalo negiya, “Kawo Iyatulamedawa, a idoko geyageyanomolo nipo odobinakama꞉, namo idi kelawenaka꞉. Wiyasiya kuba꞉, mabu a꞉ma꞉le na danana꞉wa꞉, ebema꞉ nale a꞉imano tabamo tuduwatalo na kamau obamo kowadubitemamo.”
5 Simon eo, “Regah, fai manin buwat aya ama’am mar to men kafai siy ta eon, baise o kuo’o imih boro anasinaf.”
6 Ebema꞉ ebete wokopi epetapiago ebe tanalo dosiyodiliya, namo bilibilinomate taote kamau tatalila teteoma꞉,
6 Basit, buwat hitaiy re, siy batabat wanawanan run buwat kafa’imo tatakweb.
7 ebene iba꞉te ibino namutupi epetapi pe idilo da꞉pola꞉niya kotamo na꞉midaolamiya iba꞉te ibi ka꞉powalubilima꞉. Ebema꞉ iba꞉te pelamete ebe pe netewamo namo da꞉powiyaoliya, pete tatalila obamo ololuoma꞉.
7 Turahinah wa ta afe’en hima’am na baibaisih isan himan, naatu turahinah hina bairi siy hibow wa rou’ab hiwan yen awah karatan, wa hairi kafa’imo hita’unun.
8 Ebene Saimonote ebe tanalo umite kawonomamo danoaniya, ebete Ya꞉sukono agowa mabuamo pete pupamo pokolite ebo pegiya, “Kawodawa, a꞉ma꞉ na atepana꞉wete na꞉toa, mabu na kuba lumagila!”
8 Abisa matar Simon Peter i’itin ana maramaim Jesu nanamaim sun yowen re eo, “Regah, kwihamiyu sa’ab kwen, ayu i bowabow kakafin wairafu.”
9 — ausente —
9 Naatu Simon ana ofonah bairi siy moumurih na’in hibowabow isan hifofofor men kafaita.
10 — ausente —
10 Zebedee natunatun James naatu John hairi auman hifofofor men kafaita (Simon ana ofonah).
11 Ebe mabuma꞉ Saimonoko ega꞉walo me dubu netewa epetapi iba꞉te ibino pe netewa pa꞉iliolete ibino woko inamabu bilibilinomo miyapate Ya꞉suko ebo waloma꞉tiya.
11 Naatu wa hibow hirun dones yan hitain hiyen, sawar etei’imak hihamiyen himisir Jesu hi’ufunun bairi hin.
12 Tete idilo Ya꞉sute duliyomolo idilo okoliti, ebe duliyomololo kuba kukulakukulago dubunomote nokolinami. Ebene ebete Ya꞉suko umite ebetamo pete ebeno ololo opamo piyatite towetowe tabo na꞉pegiya, “Kawodawa, a꞉imano ubi ditametana, a꞉ma꞉le na wadekobi ka꞉midinima꞉ta.”
12 Ana veya ta Jesu tafaram ta in orot biyan kokom ani’anin ma bi’akiramaim tit. Orot Jesu i’itin ana maramaim tit nanamaim sun yowen ifefeyan eo “Regah inakokok na’at basit iniyawasu!”
13 Ya꞉sute ebeno koto uwamidate ebe eba ologilo ebetamo negiya, “Na ubila, a꞉ma꞉ wadekobi nolowia!” ebema꞉ ebe tetenomolo kukulakukula temetemete ebegodone nolopoligiya.
13 Jesu uman bora’ah orot butubun eo, “Ayu akokok o inayawas!” Iti na’at eo mar ta’imon orot biyanamaim kokom etei na’am in sawar.
14 Ebene Ya꞉sute ebe kawiya eba analo negiya, “A꞉ma꞉ naimano tanaloma꞉ epo akoanala꞉la꞉. Modobola a꞉ma꞉ wiyasiya me tetenomolo toawete a꞉imano ape Godotamo kalimagono ikameodawatamo nanawokalimiye, ebene kalimagono nilakapo inamabu Godotamo akona꞉nikamiye, Mosesete da꞉kiyawaiya eba kunu. Ebe tanalote epo kiyatulaemene a꞉imano temetemete olopoligi.”
14 Jesu orot eofafar eo “Men sabuw hai tur ina’owen, baise, inan a firis biyan inatit biya nanutitiy na’itin. Imaibo Moses iu’uwi na’atube Regah isan sibor inayai, saise sabuw hina’itin hinitumatum o biya i turobe igewasin.”
15 Wiyasiya Ya꞉sute kebe wadewade tanalo kosiyodilolenakile ebe tabote ebe opo kawonomamo tiya, ebema꞉ epo bilibilinomate ebetamo napaladabutiya ebeno tabo kolowioma꞉ ega꞉walo ebete ibino temetema꞉gopi wadekobi ka꞉midiolema꞉.
15 Baise Jesu ana tur ra’at tasasar tit etei’imak hinowar, sabuw rau’ay gagamin na’in hina ana tur hinowar naatu baiyawasih isan hifefeyan iyawasih.
16 Ebete wiyasiya ibi miyapate bulu opamo a꞉ka꞉tuwa꞉ ebo tiya, ebe diyamoa꞉ opolo Godago tabo ka꞉negelama꞉.
16 Baise mar etei Jesu efan nautanubinamaim akisinamo ma yoyoban isan en ema eyoyoyoban.
17 Egela idilo Ya꞉sute epo eba iyatulamitalo, Pa꞉lisi tanebapi ega꞉walo Godokono Totomu iyatulamepi ibi epetapiate Ga꞉lili opono iyaiya duliyomolone pelamoliya, ebene epetapiate atumu Yudiya opone ega꞉walo Yelusalema kawo duliyomolone pelamolete ebo pepola꞉niya. Ebe tetelo Kawodawa Godokono elawote Ya꞉sugodolo nitani ebete temetema꞉gopi wadekobi ka꞉midiolema꞉,
17 Veya ta Jesu binan sabuw hima hinonowar wanawanahimaim i Pharisee naatu Ofafar Bai’obaiyenayah hina hima tur hinowar. Iti sabuw i tafaram Galilee naatu Judea wanawanan bar merar tata’ane hina, naatu Jerusalemane auman hina. Nati ana maramaim yawas ana fair Regah biyanane i na Jesu biyan tit sabuw sawusawuwih baiyawasih isan.
18 ebene dubu epetapiate ape kodakoda temetema꞉go dubu patapatago aguwaiya. Iba꞉te moto guamo odoloma꞉ gabo waditiya ibino namutudawa Ya꞉sukono agowa mabuamo kanadilatima꞉,
18 Sabuw afa orot an uman Kafikafirin hibai emo’em hiwan hi’abar hina, hikok kwanekwan bar wanawanan hitarun Jesu nanamaim hitayare.
19 wiyasiya epo bilibilinomola ebema꞉ iba꞉te gabo idi kumiya꞉. Ebe mabuma꞉ iba꞉te moto unamo nodolote, Ya꞉sute kebo kutitiyale iba꞉te ebe moto unu anabulimite ebe dubu patapatago ebana nuwamidiya Ya꞉sutamo.
19 Baise sabuw i ra’at kwanekwan men ana mahar ta ma boro orot hitab hitarun. Imih hibai hiyen bar faifiy afe’en hiyare, kabay hibosaisiren sou hikuyouw imaim orot emo’em auman hiruru sabuw hima’am hai founafoun ra’iy, Jesu ma’am nanamaim tit. Orot kwafe’en faifiy wan hitarakwib orot an uman kafilafirin hruru ere’er|alt="men making hole in roof for paralytic" src="CN01686B.TIF" size="col" loc="Luk 5.19" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="5.19"
20 Ya꞉sute ibino nanitabokobi midi tanalo umilamete dubutamo negiya, “Namutudawa, Godote a꞉imano kuba egebolema꞉ta.”
20 Jesu iti sabuw hai baitumatum itin basit orot isan eo, “Au begon o a bowabow kakafih i anotanotawiyen.”
21 Wiyasiya Godokono Totomu tabo iyatulamepi ega꞉walo Pa꞉lisi tanebapi dubu iba꞉te ibino tepo magumulo ma kunu malagidilutiya, “Me dubu amama kawodawanomola, Godokono ololo apulo kuba tabo beda꞉ma꞉ kegele? Kuba egeboledawa potelela꞉ka꞉? Ebe Godoko kapiyatela!”
21 Pharisee naatu Ofafar bai’obaiyenayah hima’ama taiyuwih hio, “Iti orot i menatan God ebi’ib? God akisinamo boro bowabow kakafih nanotawiyen.”
22 Iba꞉te ibino tepo magumulo degeliya Ya꞉sute iyatawate iba꞉tamo negiya, “Mabu keleka꞉ la꞉imano tepo magumulo me tanalo demalagidilola꞉witama?
22 Abisa hinotanot Jesu so’ob basit iuwih, “Kwa dogor wanawanah not kakafih nati na’atube aisim kwanotanot?
23 Me tabo kodakodala꞉ka꞉ nale gema꞉, ‘Godote a꞉imano kuba egebolemetate a꞉dodolomatilima꞉ta?’ O me tabo idi gema꞉ kodakodala꞉ka꞉, ‘A꞉ma꞉ maigawete, na꞉toa?’
23 Ef menatan i hamehamen, ana bowabow kakafih notawiyen isan anao, i hamehamen o misir bat remor, isan anao i hamehamen?
24 Ebema꞉ nale la꞉ kiyatulaemamota, na Epono Naniwigodolo elawo bitana me opo kawonomolo epono kuba egebolelamete ka꞉dodolomatililaema꞉.” Ebene ebete temetema꞉go dubutamo negiya, “Nale a꞉ma꞉ anamata, a꞉ma꞉ maigawete, a꞉imano keta mokopiamidawete motamo na꞉toa!”
24 Baise ayu anasinaf kwana’itin saise kwanitumatum. Orot Natun i God eonowah tafaramamaim sabuw hai bowabow kakafih notawiyen isan.” Basit Jesu orot an auman kafikafirin isan eo, “Kumisir a emo’em kubai a ubar kwen!”
25 Ebe tetenomolo ebe dubute ibino ololo apulo maigate ebeno keta lawete Godokono mailo unamo eba adipatelo ebeno motamo gito tiya,
25 Orot mar ta’imonamo nahifunik inu’in misir ana emo’em bai e’abar tit God ana merar yi bora’ara’ah auman ana ubar in.
26 ebema꞉ ebe epo bilibilinomate kawonomamo anoanoutiya. Iba꞉te Godokono mailo unamo eba adipatelo toletoleolo negeliya, “A ka꞉lo egelalo anoano tanalo nanitabonomolo ulaema꞉!”
26 Sabuw etei’imak hima’am hifofofor men kafaita, yah birubir fafar auman, naatu God ana merar hiyi hibora’ara’ah hio, “Ina’inan iti men na’atube ta’i’itin efa’efanin bounabo matar taitin.”
27 Me tanalo dolopoligiya Ya꞉sute moto gune nemaigate dubu idi Libaiko ebo numiya, ebe ta꞉kese uwatedawala, ebete ebeno woko bailo okoliti. Ebe tetelo Ya꞉sute ebetamo negiya, “A꞉ma꞉ na nowaloma꞉ena꞉,”
27 Iti ufunamaim Jesu tit in orot kabay o’onayan wabin Levi ana bowabow baremaim ma’am itin basit isan eo, “Kumisir ayu kwi’ufnunu.”
28 ebene ebete maigate ebeno woko inamabu bilibilinomo miyapate Ya꞉suko ebo waloma꞉tiya.
28 Levi ma’am misir sawar etei’imak ihamiyen Jesu i’ufunun.
29 Ebene tete da꞉peso da꞉petiya Libaite ebeno motolo Ya꞉suko mabuma꞉ kawo soliyomunomo osiyodiliya. Ebe tetelo ta꞉kese uwatepi dubu epetapi ega꞉walo epo bilibilinomo epetapi iba꞉te Ya꞉suago soliyomu bae nautiya.
29 Levi baitab gagamin ta ana baremaim Jesu isan itab, Levi ana ofonah bairi hai bowabow ta’imon naatu sabuw afa auman hiru’ay.
30 Ebene Pa꞉lisi tanebapi ega꞉walo ibino totomu tabo iyatulamepi ibi epetapiate Ya꞉suko waloma꞉tapi kawiya nanaliya, “Mabu keleka꞉ la꞉le ta꞉kese mani elemasigilo uwatepi ega꞉walo Godokono Totomu Tabo uwatea꞉ epago da꞉imi obo niawete iba꞉go bae denawenakoma?”
30 Pharisee naatu Ofafar bai’obaiyenayah himisir higam Jesu ana bai’ufununayah hibatiyih, “Kwa aisim nati kabay o’onayah naatu bowabow kakafih sabuw bairi kwama kwa’aa kwatomatom?”
31 Wiyasiya Ya꞉sute ebe tabo olowite iba꞉tamo negiya, “Wadewade epate doketatamo a꞉ka꞉tolaema꞉na꞉, gabugabuagopiate ka꞉tolaema꞉na꞉.
31 Jesu iyafutih eo, “Sabuw iyab gewasih adanafur orot men tekokok, baise sabuw sawow wairafih adanafur orot i tekokok.
32 Iyo, piyate a꞉ka꞉tuwa꞉ degelana, ‘A wadewade epola,’ na ebakobako epo uwatema꞉ ka꞉piya꞉. Na wiyasiya kubakuba epo kapiya uwatema꞉ piyamo, iba꞉te ibino iyaiya kuba osiyodilole tanalone kolobila꞉ma꞉.”
32 Ayu i men sabuw gewasih bow dogoroh baikitabirin isan anamih, baise sabuw bowabow kakafin wairafih.”
33 Ebene epo epetapiate Ya꞉sutamo negeliya, “Yoneko waloma꞉tapi ega꞉walo Pa꞉lisi tanebapino waloma꞉talepi iba꞉te iyaiya tetelo bae naoa꞉no Godotamo towetowe tabo ebo gelanaka, wiyasiya a꞉ma꞉ waloma꞉tapiate ma kunu ka꞉pola꞉nanakoa꞉. Iba꞉te tete bilibilinomolo elawo da꞉imi obo niote bae ebo naonaka.”
33 Sabuw afa Jesu hibatiy hio, “John ana bai’ufununayah i mar etei teyohar teyoyoyoban naatu Pharisee hai bai’ufununayah i na’atube tisisinaf, baise o abai’ufununayah i hi’aa tetomatom.”
34 Ya꞉sute iba꞉tamo negiya, “Dubute kamiyale daidimene, ebe tetelo ebeno namutupiate soliyomu bailo baea꞉no gito ba꞉ka꞉pola꞉nama꞉na꞉? Ao, modoboa꞉! Iba꞉te eba꞉go soliyomu bae kapimiya kenaoma꞉na꞉.
34 Jesu iyafutih eo, “Kwanotanot tabin boubun ana sabuw a baitab isan hinaruru’ay boro na’uwih aamoromorob hinamatabir maiye hinan? Men karam.
35 Wiyasiya kamiyale oli aidi dubute ebeno kamiyale duliyomolo ida꞉mo magata tete na꞉pe, nanitabola, ebe egelalo ebeno namutupiate ibino tepo temeteme tanaloma꞉ bae naoa꞉no ka꞉pola꞉nama꞉na꞉. Ebema꞉ numa꞉la꞉, me tete ebe la꞉imano kalakalago bae nao tetela mabu nale la꞉go bokolinamo.”
35 Baise veya ta tabin boubun orot boro hinabosair sa’ab nan ana sabuw nihamiyih, imaibo i boro hinayohar.”
36 Ebene Ya꞉sute iba꞉tamo me iyatulame oi kiyawaolamiya, “Lumagite oli kaliku itamidate tagala kalikuno bolegala꞉mo a꞉kowaluomene. Ebete ma kunu dosiyodilomene oli kalikute tagala kalikago a꞉ka꞉modobomene, walo ka꞉ka꞉bolegalemene.
36 Naatu Jesu oroubon ta iti na’atube eo, “Men yait ta faifuw boubun e’afuw faifuw atamanin fitimih, nati na’atube nasinaf faifuw boubun boro natakweb. Naatu faifuw boubun hinab atamanin hinafitifit ana itinin boro men gewasin.
37 Atu gabodo lumagite tagala gautu-goeo tama kalila꞉mo oli da꞉imi obo akalatemene, mabu oli da꞉imi obote tagala gautu-goeo tama kalili ka꞉na꞉ta꞉pulaemene, ebene da꞉imi obote opamo ka꞉ka꞉liyaote da꞉imi obo ega꞉walo kalili ibi netewate kapiya tetelo ka꞉kubakubaoma꞉na꞉.
37 Na’atube men yait ta wine boubun bai wine atamanin ana kibubumaim ririmih. Anayabin wine boubun ana kibub inab atamaninamaim inaririr wine boro nara’at kibub atamanin natafofor naatu wine nasuwa nare.
38 Me mabuma꞉ modobola iyatawadawate oli da꞉imi obo olioli tama kalili kapiyamo nalateonakomene.
38 Imih wine boubun ibo kibub boubunamaim tiririr.
39 Ega꞉walo me tanalo idila. Lumagite tagala da꞉imi obo da꞉ninako ebete walone tetelo oli da꞉imi obo nima꞉ ubia꞉noma꞉ keda꞉mene mabu ebete begenakomene, ‘Tagala da꞉imi obo golanomola,’ wiyasiya ebako lumagi iyatawa꞉ oli da꞉imi obono wade gola tanalo.”
39 Baise men yait ta wine atamanin tomatom ufunamaim wine boubun tom isan kokomih, aiyab. Anayabin nati orot iti na’atube eo, “Wine atamanin i gewasin anababatun.”
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 5, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.