Lucas 24

GODOKONO WADE TABO (KNV-FLY_RIVER) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Ebene kamiyala꞉te Palaide adimolo dosiyodiloleniya, iba꞉te ebe wadewade nibo inamabu Sande egela duiyanomolo bobo baiamo gito watiya.
1 Sunday maraumanika baibin raiy hibogaigiwas hi’inu’in hibow hin rah yan hitit.
2 Iba꞉te ebamo nemaimiote, bobo demopiniya ebe kawo nokola balamo iyalo mupiamida eba itanalo ebo numiya,
2 Naatu hin rah yan hitit ana veya kabay gagamin Jesu ana hub awan hiya’afut inu’in hifururuw tit hub awan asir inu’in hi’itin.
3 ebene iba꞉te nokola bobo magumamo nopila꞉ote wiyasiya Kawodawa Ya꞉sukono ape ka꞉numiya꞉.
3 Basit wanawanan hirun hin, baise Regah Jesu biyan men hitita’urimih.
4 Ebe tetelo iba꞉te ebe tanaloma꞉ woki bilibilima꞉ eba eda꞉utalo, dubu netewa ibino kaliku alonomola, iba꞉te pemaimite ibi niyakabolo pelamota꞉niya.
4 Nati’imaim hai kasiy ra’at hibat hibinubunibun naniyan meyemeye orot rou’ab hai bonamanamarin auman sisibihimaim himatar hibat.
5 Ebene kamiyala꞉te kawonomamo toletoleolo ibino ololo opamo eba alomolo dubu netewate iba꞉tamo negeliya, “Keleka꞉ mabu la꞉le igilo lumagi a꞉elao epono bobo bailo da꞉powadiawitama?
5 Baibin hai bir ra’at nahimaim yumatah au babe me yan hire, baise orot rou’ab hi’uwih hio, “Kwa aisim orot yawasin isan sabuw murubin hai efanamaim kwanunuwih?
6 Ebe malo puliyala, ebe emaigaka! Ebete Ga꞉lili opolo la꞉ danaletia, la꞉ ebe tabo nemalagidilala꞉.
6 Iti’imaim boro men kwana’itin, i morobone misir maiye! Galilee imaim bairi kwama’am ana veya tur abisa eo i kwanotanot.
7 Iyo, ebete ma kunu giya, ‘Godote Epono Naniwi kubakubapino kotamo iyatite, iba꞉te ebe kewa olotolowamo tupuguimite ikoko kanagilamolema꞉na꞉, wiyasiya ebete netewa-kapiya egelalo a꞉ene walo ka꞉kemaigamene.’”
7 ‘Orot Natun i boro hinab sabuw kakafih umahimaim hinayai, hina’onaf, naatu veya tounu ufunamaim morobone nayawas maiye.’”
8 Ebe tetelo ebe kamiyala꞉te Ya꞉sute iba꞉tamo dopamo kebe tabo kegiyale ebe tabo ebo malagidiliya,
8 Imaibo baibin ana tur eo nuhih taseb hinot.
9 ebene iba꞉te bobo baine duliyomolamo ka꞉tolamete iba꞉te bobo bailo da꞉nulamiya ebe iyaiya tanalo Ya꞉sukono 11 waloma꞉tapi ega꞉walo ebeno namutupi epetapi bilibilinomo ebo na꞉kiyawaolamiya.
9 Naatu rahane himatabir maiye hina bar hitit. Sawar abisa’awat hi’i’itah ana bai’ufununayah nah 11 naatu bai’ufununayah afa nati baremaim hima’am auman hai tur hi’owen.
10 Ebe tetelo Magadala duliyomolodawa Ma꞉liko, Yowanako, Ya꞉imesikono menoko Ma꞉liko, ega꞉walo kamiyale epetapi, miba꞉tamo kebe tanalate bobo bailo kemaimiye, iba꞉te ebe tanalo Ya꞉sukono alibolepi dubatamo ebo na꞉kiyawaiya,
10 Baibin iyabowat sawar hi’itah hina Jesu ana tur abarayah hai tur hio’owen wabih i Mary Magdalin, Joanna naatu Mary, James hinah naatu baibin afa auman.
11 wiyasiya iba꞉te ibino tabo dolowiya, ebe tabo daedale wokima꞉ gelate nanitabokobi ka꞉midiya꞉.
11 Baise Jesu ana tur abarayah baibin hio men hitumatum, anayabin hai tur hinonowar naniyan i tamim tao kwanekwan na’atube.
12 Ebe tetelo Pitate wiyasiya maigate bobo baiamo gito puligiya. Ebete nokola bobamo da꞉nemaigiya, nopega꞉no tuduwatalo Ya꞉sukono ape dauputiniya ebe kaliku balalo eba pola꞉nalo ebo nulamiya, wiyasiya tanalo idi ka꞉numiya꞉. Ebe mabuma꞉ ebete ebe tanalo ebeno wokilo kawonomamo malagidilago walo na꞉ka꞉piya. Kamiyala꞉te nokola niyakabamo iyalo mupiamida da꞉numiya|alt="Women see stone rolled away" src="CN01850B.tif" size="span" loc="1/2 of page" copy="1978 David C. Cook Publishing Co" ref="24.2"
12 Baise Peter misir nunuw in rah yan tit, hub wanawanan kwaf nuwariy faifuwawat hi’inu’in itah, basit abisa mamatar isan erebainotanot auman matabir in.
13 Ebe atu egelalo Ya꞉suko waloma꞉tapi netewate Yelusalema kawo duliyomolone Emeyasi duliyomolamo tutiya, ebe gabono geyageya 10 kilomita keba kunula꞉ka꞉ eba kunula,
13 Nati veya ta’imon Jesu ana bai’ufununayah orot rou’ab Jerusalemane hin bar merar ta wabin Emmaus imaim hitit. Jerusalem in Emmaus titit ana fofonin i 11 kilometres na’atube.
14 ebene gabo tetelo iba꞉te Ya꞉sutamo demaimiya ebe iyaiya tanalo bilibilinomoma꞉ kiyawago tutiya.
14 Baise iti orot rou’ab efamaim sawar abisa’awat himamatar isah hairi hio hidudur hinan ana veya,
15 Iba꞉te tabo gelago eba tutalo, Ya꞉sute ibino walogabo apune pete iba꞉go da꞉tuti,
15 Jesu ufuhine natit botanih bairi hita’imon hiremor hin.
16 ebe tetelo iba꞉te ibino balida꞉mo Ya꞉suko umiya, wiyasiya Godote ibino woki eba atutulatelelamelo iba꞉te kemalagidilutiya꞉ me Ya꞉sutela.
16 Naatu bairi hinan i hi’itin baise men kafa’imo hi’inan.
17 Ebene Ya꞉sute ibi netewapi nanaliya, “La꞉ gabo tetelo eba tutalo beda꞉ tabo kegelawitama?”
17 Jesu ibatiyih, “Kwa abisa isan tura airi kwaidudur auman kwanan?” Naatu orot rou’ab hinutanub yah rererey yen hibat.
18 Ibi magumulo idino mailo Kolopasitela, ebete Ya꞉suko kapela dubumu midilo negiya, “Aimano Yelusalema duliyomololo dilukuliona, ebe kapela epo magumulo a꞉ma꞉ kapiya iyatawa꞉noma꞉ keda꞉wita me egela epetapilo atamo beda꞉ tanalate kemaimile?”
18 Orot ta wabin Cleopas ibatiy eo, “Jerusalem wanawanan o akisimo nanawan orot, imih sawar abisa fai fur wanawanan mamatar o men iso’obamih?”
19 Ya꞉sute wiyasiya negiya, “Beda꞉ iyaiya tanalola꞉ka꞉?”
19 Jesu ibatiyih, “Sawar abistan?”
20 wiyasiya Godotamo kalimagono ikameopino watowatopi ega꞉walo aimano kawokawo dubu epetapi, iba꞉te ebe gabamanino kotamo gito iyatiya, iba꞉te ebeno tanalo eba anagilamelemelo a꞉eamo kaliboma꞉, ebene iba꞉te ebe kewa olotolowamo tupuguimite ikoko ebo anagilamolemiya.
20 Baise aki ai firis ukwarih naatu bonawiyenayah orot ukwarih hibai Roman gawan hitin, morobomih eo ibasit naatu hibai hin hi’onaf morob.
21 Dopamo a ma kunu malagidilonaima꞉, ebe Isalaela epono igilo mula꞉lelamedawala, wiyasiya ebete da꞉i ebe egelane wagilimite mamo pemaiga ka꞉lo netewa-kapiya egelama꞉ edita.
21 Aki anotanot iti orot boro Israel sabuw baiyawasih arouw nuhifot ama’am, baise iti orot hirab momorob i veya boun tounu sawar.
22 Ebene aimano taneba magumulo kamiyale epetapiatamo ka꞉lo duiyanomolo da꞉pemaigaka, ebe tanalote a nanoanoiama꞉ka.
22 Naatu baibin afa aki ai kou’ayomaim boun maraumanika hin rah yan hititit biyan hiboyouw
23 Iba꞉te bobo baiamo da꞉tolama꞉ka Ya꞉sukono ape ka꞉numa꞉ka꞉, ebema꞉ iba꞉te atamo walo ka꞉pelamete na꞉pegelaka, ‘A Godokono nopopi a꞉nulaema꞉. Iba꞉te negela Ya꞉suko a꞉ene emaigaka!’
23 naatu himatabir hina hio, ‘Aki tounamatar ai’itih, naatu tounamatar ai tur hi’owen Jesu i morobone misir maiye.’ Iti na’at hio aki aoror sa’iri ai kasiy ra’at.
24 Ebene aimano taneba magumulo epetapiate bobo baiamo da꞉tolama꞉ka, ale kamiyala꞉godone dolowiakama꞉ ebe tanalo iba꞉te eba kunu nulama꞉ka, wiyasiya Ya꞉suko ka꞉numa꞉ka꞉.”
24 Basit ai kou’ayomaim sabuw afa hin rah yan hit abisa baibin hio hinowar na’atube hi’itah, baise Jesu men hi’itinimih.”
25 Ebene Ya꞉sute ibi netewapiatamo negiya, “La꞉imano iyatawa lawe tanalo nanitaboa꞉, daedale gudi keba kunula꞉ka꞉ eba kunula, mabu Godokono woki awokalimipiate dopamo degelanakiya, la꞉ ibino iyaiya tabono tanalo nanitabokobi ka꞉midila꞉wena꞉!
25 Imaibo Jesu iuwih eo, “Kwa i kwabikoko’aw, aisim dinab oro’orot abisa hio hikikirum men fudir rerekab kwabitumatumamih!
26 Me kawo tanalonomo la꞉ iyatawala꞉ka꞉? Godokono ubi tanalodo ebeno Alibodawa Kelisote dopamo kawokawo temeteme uwatete, ebene ebete ebeno Alonomo Duliyomolamo ka꞉nopegamene.”
26 Keriso iti sawar etei isah ni’akir biyan nababan saise ana aiwob maramaim narun nabi’aiwob isan men kwaso’ob?”
27 Ebene Godokono Bukalo da꞉pola꞉na Kelisokono nanitabo tanalo awokalima꞉, Ya꞉sute ebe tanalo bilibilinomo ebo iyatulamiya, Mosesete Bukamo dakuloliya ebe tetene wagilimite Godokono woki awokalimipiate dakuloliya ebamo nemaiga.
27 Imaibo Jesu taiyuwin isan aneika Moses ana Buk kikirum imaim busuruf idudur rena God ana dinab oro’orot hai Buk hikikirum imaim tit.
28 Ebene dadimoni iba꞉te ibino duliyomolamo maimioma꞉ eba tolamenalo, Ya꞉sute duliyomolo ida꞉mo ka꞉tonama꞉ degeni,
28 Naatu bar merar hinuh hinanamaim hititit auman, Jesu bar merar ta namihibe iwa’an hi’itin.
29 wiyasiya iba꞉te ebe odiyobonate nananiya, “Modobola a꞉ma꞉ ago na꞉pa꞉, mabu egela na꞉niwisigana ega꞉walo samamo kidokomene.” Ebema꞉ Ya꞉sute ibino motamo tonate gito nodoloni.
29 Baise hi’otan hio, “Veya sawar naatu mar efof imih tarun bairit ta’in.” Iti na’at hio itin, basit bairi inumih hirun.
30 Iba꞉te kapimiya bae eba naonalo Ya꞉sute bae lawenate kalakala tabo Godotamo genate, ebene bae wakalaminate ibi netewapiatamo gito ikalameni.
30 Bay aa isan Jesu bairi himare, eof rafiy bai God ana merar yi sawar imasib itih.
31 Ebema꞉ Godote ibino balidi paeamidalelamenate iba꞉te Ya꞉sukono tanalo ebo iyatawaniya, wiyasiya ebe tetenomolo Ya꞉sute ibino ololo apune gito alatidini.
31 Imaibo hairi matah to iwa’an hi’inan, baise marta’imon na’am sa’iwa’an.
32 Ebene ibi netewapiate tabo ma kunu gelaniya, “Nanitabola, gabo tetelo ebete ago tabo eba kiyawaonapelo Godokono Buka apuno iyaiya tabo atamo dawokalilama꞉ka, ebe tetelo aimano tepo magumulo Godokono elate wamotitaka!”
32 Hairi himisir hio, “Efamaim tanan Buk Atamaninamaim bidudur dogorot ahayabe yiy naniyan itatam?”
33 Ebe tetenomolo ibi netewapiate Yelusalema kawo duliyomolamo walo na꞉kolowaminiya, ebolo Ya꞉sukono 11 waloma꞉tapi ega꞉walo piyate iba꞉go da꞉pola꞉niya, iba꞉te ibi bilibilinomo ebo nulameniya.
33 Basit himisir himatabir maiye hin Jerusalem hitit, nati’imaim bai’ufununayah nah 11 naatu afa auman hiru’ay hima’am hi’itih,
34 Ebene Ya꞉suko waloma꞉tapiate ibi netewapiatamo negelaniya, “Nanitabola, Kawodawa Ya꞉sute a꞉ene emaigaka! Ebete Saimonotamo nanitabonomolo emaigaka!”
34 hai tur hi’owen hio, “Tur anababatun Regah i morobone misir maiye Simon isan irerereb.
35 Ebene ibi netewapiate gabo tetelo beda꞉ tanalo kumiye ega꞉walo Ya꞉sute iba꞉tamo bae eba wakalaminalo iba꞉te ebeno tanalo diyatawaniya, ebe iyaiya tanalo iba꞉te waloma꞉tapi epetapi ebo kiyawaolameniya.
35 Orot rou’ab efamaim abisa mamatar naatu mi’itube rafiy imasib bitih ana veya’amaim matah to iwa’an hi’i’inan etei hidudur turahinah hinowar.
36 Iba꞉te ebe tabo ma kunu eba gelanalo Ya꞉sute iba꞉tamo pawokalanate ibino tetenomolo putinate ibi nanaleni, “Godokono kalakalate la꞉godolo nitanana.”
36 Orot rou’ab iti na’atube hima hio hinonowar auman naniyan meyemeye Regah nah yan foun matar bat iuwih eo, “Tufuw isa nama.”
37 Ebema꞉ iba꞉te la꞉wa꞉onate kawonomamo toletoleoniya mabu iba꞉te nemalagidiloniya Ya꞉suko ebe obolola.
37 Etei hi’oror, hai bir ra’at, hinotanot i yoyom mowan itinin hirouw.
38 Ebete wiyasiya iba꞉tamo negeni, “Keleka꞉ mabu la꞉le toletoleolo woki bilibilima꞉ deda꞉wenama? Nanitabokobi midia꞉ tanalote la꞉imano tepo magumune beda꞉ma꞉ kemaigale?
38 Baise Jesu iuwih eo, “Aisim kwabirubir naatu aisim a not boro’ika tekakasiy?
39 Modobola la꞉ naimano kotola agowala nulama꞉la꞉. Na Ya꞉sutela. La꞉ na na꞉pologiona꞉la꞉, na oboloa꞉, na lumagila. La꞉le na nunamenamata, na katena꞉gonola ega꞉walo goagonola.”
39 Au umau kwa’itah, naatu biyau kwabutubun finimu au rakit naniyan kwatatam, saise kwanaso’ob iti i anababatun ayu, anayabin yoyom i aurih finimih en.”
40 Ebete ebe tabo genate ebeno kotola agowala iba꞉tamo ebo a꞉iyamidaoleni,
40 Iti ra’at eo sawar basit an uman i’obaiyih hi’itan.
41 ebene iba꞉te kawonomamo kalakalaoniya, wiyasiya woki bilibilima꞉ eba eda꞉onalo ibino nanitabokobi midia꞉ tanalote kolopoligolameniya꞉. Ebema꞉ Ya꞉sute ibi nanaleni, “La꞉godolo inamabu idi ba꞉kitanale nale kenama꞉?”
41 Baise men kafa’imo hitumatumamih, hai kawasa ra’at hikasiy auman, basit Jesu ibatiyih, “Kwa bay urey ta kwayai inu’in?”
42 ebene iba꞉te namo okalimi ebetamo ikamenate,
42 Siy baibitab finimin reban hibai hitin
43 ebete lawenate ibino ololo apulo gito nani.
43 naatu nahimaim bat eaan hi’itin.
44 Ebe tetelo Ya꞉sute iba꞉tamo negeni, “Nale la꞉go eba okolinalo la꞉tamo da꞉kiyawaonakimo, me ebe tanalola. Na dopamo ma kunu egimo, Godokono Bukate naimano tanaloma꞉ degena ebe tanalo bilibilinomate ka꞉pemaimioma꞉na꞉, iyo, Mosesete Totomu Tabo Bukamo dakuloliya, ega꞉walo Da꞉ibidite Sam Oale Bukamo dakuloliya, ega꞉walo Godokono woki awokalimipi epetapiate dakuloliya ebe tabono tanalo bilibilinomate nanitabonomoma꞉ keda꞉oma꞉na꞉.”
44 Imaibo hai tur eowen eo, “Ayu i sawar iti isah bairit tama’ama ana veya a tur aowen. Sawar abisa ayu isau mataramih Moses ana Bukamaim, dinab hai Bukamaim na’atube Psalms imaim hio hikikirum hina hiturobe.”
45 Ebene iba꞉te Godokono Buka apuno tanalo bilibilinomo wadenomamo kemalagidilolenama꞉ ebete ibino woki eba tuputupuilamelelamenalo
45 Imaibo hai not botawiy Buk Atamaninamaim abisa isan hio hikikirum naniyan hibai.
46 ibi nanaleni, “Godokono Bukalo tabo ma kunu itana, ebeno Alibodawa Kelisote kawokawo temeteme uwatete ebo ka꞉emene, wiyasiya netewa-kapiya egelalo a꞉ene walo ka꞉kemaigamene.
46 Naatu iuwih eo, “Abisa hio hikikirum anayabin i iti, Keriso i ni’akir biyan nababan namorob, naatu veya tounu ufunamaim boro nayawas maiye namisir.
47 Ega꞉walo me Wade Tabote Yelusalema duliyomolone wagilimite me opo kawonomamo ma kunu ka꞉tomene, Godokono tabo kiyawaopiate naimano mailamo epo ka꞉nikiyawaolaema꞉na꞉, iba꞉te ibino kubane dolobila꞉oma꞉na꞉ Godote ibino kuba ebo ka꞉dodolomatililaemene.
47 Saise i wabinamaim ya baikitabir naatu notawiyen ana tur Jerusalemamaim an hinayai hinabinan hinatit hinan tafaram tutufin etei hinanowar.
48 Nanitabola, la꞉le me iyaiya tanalo wadenomamo ulamolimata, ebema꞉ la꞉ naimano tabo kiyawaopima꞉ keda꞉omamota.
48 Imih kwa abisa matamaim kwa’i’itin i kwanakubuna sabuw etei hai tur kwana’owen hinanowar.
49 Ega꞉walo me tanalo idila. Naimano Nabiwite nanitabonomolo degiya la꞉ ebe tanalo kuimamota, nale ebeno elawo la꞉tamo kapalibomamo, ebema꞉ modobola la꞉ Yelusalema kawo duliyomololo ebe tanalo nemakopeliyala꞉, ebolo Godokono Elawote Unu Duliyomolone la꞉tamo ka꞉piwisigamene.”
49 Jerusalemamaim kwanama ayu Tamai abisa baitimih eo’omatani marane aniyafar nare a fair kwanab.”
50 Ebe tetelo Ya꞉sute ibi Yelusalema kawo duliyomolone magatalete iba꞉te Betani duliyomolo niyakabamo da꞉nemaimiya, ebete ebeno koto wadipalatelelo Godoko ebo aniya ebete ibi wadenomamo kowalubilinama꞉.
50 Imaibo nawiyih bairi Jerusalem hihamiy hitit hin Bethany hitit, nati’imaim uman bora’ah isah yoyoban igegewasinih.
51 Ebete ebe tabo eba gitalo, Godote ebe pelawete Unu Duliyomolamo ebo adipatiya.
51 Bigegewasinih auman ihamiyih earura’ah yen in mar wanawanan run.
52 Ebema꞉ iba꞉te ebolo Ya꞉suko amamatete, Yelusalema kawo duliyomolamo kawo kalakalago na꞉ka꞉tolamiya,
52 Hibora’ara’ah yasisir yah awan karatan auman himatabir maiye hin Jerusalem hitit.
53 ebene iba꞉te ebe duliyomololo eba ilukulinalo egela epetapi bilibilinomolo Godoko Amamateno Iya Motamo da꞉nodolonakiya, iba꞉te Godokono mailo unamo ebo adipatenakiya.
53 Nati’imaim mar etei hin Tafaror Baremaim God ana merar hiyiy naatu hibobora’ara’ah.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 24, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.