Lucas 20
GODOKONO WADE TABO (KNV-FLY_RIVER) vs AAI
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Egela idilo Ya꞉sute Godoko Amamateno Iya Motolo epo eba iyatulamitalo Godokono Wade Tabo da꞉kiyawauti, ebe tetelo Godotamo kalimagono ikameopi elawodubu, Godokono Totomu iyatulamepi, ega꞉walo kawokawo dubu epetapi, iba꞉te ebe odiyoboma꞉ ebo pelamiya.
1 Veya ta Jesu in Tafaror Bar run ma sabuw i’obaiyih Tur Gewasin binan hima hinonowar, basit firis ukwarih, ofafar bai’obaiyenayah naatu regaregah ai’in bairi hina
2 Iba꞉te ebe ma kunu palatediya, “A nanaa꞉, a꞉ma꞉ me iyaiya tanalo pokono elawamo kosiyodilola꞉wena? Ega꞉walo me elawo a꞉ma꞉tamo potele kikametia?”
2 Jesu hibatiy. “Kuo anowar, a fair menane ibai iti bowabow kusisinaf? Naatu iti fair i yait it?”
3 Ya꞉sute wiyasiya iba꞉tamo negiya, “Nale la꞉ dopamo kapiya tanaloma꞉ kalateda꞉lemamota. Modobola la꞉le na nananiyala꞉,
3 Jesu iyafutih eo, “Bo ayu’ubo kwa abibatiyi.
4 Yonete epo obamo dowaduba꞉midaolenaki, ebe elawo ebetamo potele kikamile? Godotela꞉ka꞉ o lumagi iditela꞉ka꞉?”
4 John fair i menane bai sabuw bapataito itih, God biyanane ai sabuw biyahine? Kwao anowar.”
5 Ebema꞉ ibi a꞉ka꞉tuwa꞉ ibino taneba magumulo negeliya, “Ale degelama꞉ Godote Yonetamo elawo ikami, ebete kegemene, ‘Beda꞉ mabuma꞉ la꞉le ebeno tabo nanitabokobi ka꞉mida꞉wea꞉?’
5 Baise sabuw hikasiy taiyuwih hitatabir hima hibabatiyih hio, “Mi’itube tanao? God biyanane tanao, boro nao, ‘Bo aisim John bibinan men kwaitumitum.’
6 Ega꞉walo a modoboa꞉ ebe ma kunu anama꞉, me opo lumagite Yonetamo elawo ikami. Epate ebe tabo olowite a nokolamo mapeamete kanakapuaema꞉na꞉, mabu iba꞉te negelana Yoneko ebe Godokono woki awokalimidawala.”
6 Naatu sabuw biyahine fair bain tana rouw tanao, iti sabuw rau’ay gagamin tema’am boro kabayamaim hinarabit, anayabin etei tibitumatum John i God ana dinab orot ta.”
7 Ebema꞉ iba꞉te ibino tepo magumuno woki waminaolelo Ya꞉sutamo negeliya, “Yonekono elawo mabu a iyatawa꞉.”
7 Iti na’at hio sawar, basit hiya’afut hio, “Aki men aso’ob John ana fair menane bai.”
8 Ebe tetelo Ya꞉sute iba꞉tamo negiya, “Ebema꞉ nale la꞉ atumu akanaletama nale me iyaiya tanalo pokono elawamo kosiyodilolenamo.”
8 Naatu Jesu iuwih eo, “Ayu auman au fair menane abai abowabow boro men anao kwananowar.”
9 Ebene Ya꞉sute me iyatulame oi epatamo negiya, “Dubute pali osiyodilote tupina da꞉imi kewa ebo ami, ebe da꞉imino mailo ebe gala꞉ipi da꞉imila. Ebene ebete ebeno pali atila꞉pi dubu epetapiatamo gito atepi, iba꞉te ebolo woko eba osiyodilonalo ebe pali wadenomamo umilo ebeno da꞉imi kuwatolemenakoma꞉, ebene ebete mulu opamo tote tete geyageyadopo nokoliatepi.
9 Naatu Jesu sabuw oroubonamaim iti na’atube eo, “Ana veya ta orot masaw bow, ana ai grape tanum naatu sabuw masaw bowayah afa tubunih hima hikaif, i ef yok bai nanawanamih in.
10 Da꞉imi tapio tetelo ebete pali atila꞉piatamo wiya꞉ wokodawa napalibi, ebete iba꞉godone da꞉imino mani magumune ebeno kawodawano apu ka꞉pelaema꞉, wiyasiya iba꞉te ebe wokodawa gaubamo anagalimiote inamabua꞉no gito nalibiya.
10 Naatu grape hiw hi’inu’in hiyamur, basit bairut ana veya natit, orot ana akir wairafin ta iyafar eo, ‘Inan ai ro’oh hibirut ayu au nowau ta inab inan initu ana’aan, baise nan masaw bowayah himisir akirwairafin hibai hirab uman en hiyafar matabir.
11 Ebene ebete wiya꞉ wokodawa idi walo dakapalibi, iba꞉te ebe eba kanagalimiolo ebe ilipo ikamete atumu gito kalibiya.
11 Naatu akir wairafin tabo iyafar maiye na tit, baise masaw bowayah hibai hirab hiu kwanikwaniy naatu hi’i’iyab uman en matabir maiye in.
12 Ebene ebete walo idi dakapalibi, ebe netewa-kapiya tete dubula, wiyasiya iba꞉te ebe bugomokobi midite pali magumune ebe gito neba꞉idiliya.
12 Iban maiye ana aki wairafin baitounin iyafar na tit, baise masaw bowayah hibai hirab feher hitin hibai hitit ufun hisaroun re.
13 Ebe tetelo pali namutudawate negi, ‘Na keba kunu na꞉kowagelemo? Modobola nale kawonomamo demalagidilonamo ebe gudu kanalibomamo. Diyala, iba꞉te ebetamo da꞉ba꞉tudila꞉oma꞉na꞉.’
13 Imaibo orot masaw matuwan eo, ‘Abisa boro anasinaf? Anotanot ayu natu ta’imon isan abiyabow aniyafar nan, saise i boro hina’itin hinakakafiy.’
14 “Wiyasiya ebe pali atila꞉pi dubate ebe gudu pitalo dumiya, iba꞉te ibino taneba magumulo negeliya, ‘Numa꞉la꞉, me gudute nabiwino inamabu namutudawama꞉ deda꞉mene, ebe gudute na꞉pe. Ebema꞉ modobola ale ebe anakapumite ebeno pali lawenomo kelaemalema꞉.’
14 Baise orot natun iyafar na titit ana veya sabuw masaw bowayah hi’itin taiyuwih himare hiyabuna sawar hio, ‘Iti i masaw matuwan natun enan, gewasin i boro tanarab namorob, saise iti sawar boro it ninowat.’
15 Ebe tetelo iba꞉te ebe lawete palino kala magumune neba꞉idilote gito nanakapumiya.”
15 Basit orot natun hibai hirab masaw ana fur ufunane hitaiy re hi’asabun morob.’” Naatu Jesu sabuw ibatiyih eo, “Iti orot masaw matuwan nanan sabuw masaw bowayah isah boro mi’itube nasinaf?
16 Nanitabola, ebete pete ibi panakapulamete ebeno pali epetapiatamo ka꞉pikalaemene.”
16 I boro sabuw nabow narouw hinamorob, naatu masaw i boro nab sabuw afa nitih hinakaif hinama.” Iti na’at eo sabuw hinonowar hio, “Iti na’at i men namatar!”
17 Ebema꞉ Ya꞉sute ibi ulamelo negiya, “Godokono Bukalo ditana me tabono magumu keba kunula꞉ka꞉?
17 Baise Jesu nuw sabuw itih sawar, basit eo, “Buk Atamaninamaim hikikirum anayabin i kwaso’ob.
18 Numa꞉la꞉, ebe alono kodakoda ebe nokola keba kunula꞉ka꞉ eba kunula. Iyo, me nokola unamo degamene ebe lumagite keta꞉ta꞉puwatiomene, ega꞉walo me nokolate lumagi dita꞉timene kedagodagoimene.”
18 Imih sabuw iyab iti kabay afe’en hinare nararabih boro hina taweyaweyar, baise iti kabay i tafah nare nararabih boro hinimusumus.
19 Ebene Godokono Totomu tabo iyatulamepi ega꞉walo Godotamo kalimagono ikameopino watowatopi, iba꞉te iyatawaiya Ya꞉sute ebe oi ibino tanaloma꞉ giya, ebema꞉ ibi ubila ebe tetenomolo ebe laema꞉, wiyasiya epo eba tolelamelo walo gito katepiya.
19 Ofafar bai’obaiyenayah naatu firis ukwarih hikok Jesu nati ana veya’amaim hitab hitafatum, anayabin ana oroubon eo naniyan hibaib i iuwih, baise sabuw isah hibir.
20 Ebene Yu watowatopiate Ya꞉suko laema꞉ gabo eba wadilo dubu epetapiatamo mani ebo ikalamiya iba꞉te Ya꞉sutamo tolamete ebe kuba gabamo ka꞉nowabuga꞉tama꞉. Ibi ubila ebegodolo iya tabo olowite ebe tabono tanaloma꞉ Loma gabamanino kapela Kawo Elawodubutamo magatate, ebete ebe ebolo kanakapuima꞉.
20 Imih hin sabuw afa hitobon, hiyafarih ana itinin sabuw gewasih na’atube hina Jesu hibabatiy abitur tao na’at, saise Jew sabuw hitab Roman gawan hititin baimakiy titin isan ana ef hinuwet.
21 Ebema꞉ ebe dubate Ya꞉sutamo pelamete a꞉da꞉ elemasigi gabodo ebe napaniya, “Iyatulamedawa, a iyatawala a꞉ma꞉le da꞉kiyawawenaka ebe iyaiya tanalo ebe nanitabola, ega꞉walo a꞉ma꞉ epo unu nikapiamo kulama꞉wena꞉, ma kunu lumagi idi atepalo lumagi idi ebo a꞉kelawa꞉emene. Iyo, a꞉ma꞉ epo Godokono gabo wadenomamo iyatulamenata,
21 Basit iti oro’orot hina Jesu hibatiy, “Bai’obaiyenayan aki aso’ob abisa o sabuw kubi’obaiyih i tur anababatun naatu ana efamaim kuo, naatu o i men sabuw ufuhine ku’i’itinimih, baise o i anababatun God ana efamaim sabuw kubi’obaiyih.
22 ebema꞉ a nanaa꞉, Loma epono Kawo Elawodubunomo Sisatamo ta꞉kese mani ikameoma꞉ modobola꞉ka꞉ o kubala꞉ka꞉? A ebetamo ba꞉kikameoma꞉ o a꞉kikameoma꞉?”
22 Imih kuo anowar, Rome Ana Aiwob isan kabay tabibaiyan i ata ofafar ta’a’astu’ub ai en?”
23 Ya꞉sute ibino mena netewa tanalo iyatawate iba꞉tamo negiya,
23 Baise Jesu hai baifuwen itin, naatu iuwih eo,
24 “La꞉ mani kapiya natamo nada꞉la꞉. Ebe manilo da꞉pola꞉na, mailo ega꞉walo ololo pokonola꞉ka꞉?”
24 “Kabay kwabai kwana kwai’obaiyu aitin.” Naatu kabay hibai hitin basit ibatiyih, “Iti kabay wanawanan i yait ana yumat naatu wabin tema’am?” Hiya’afut hio, “Caesar.”
25 Ebene Ya꞉sute iba꞉tamo negiya, “Sisakono inamabu Sisatamo nikameala꞉, wiyasiya Godokono inamabu Godotamo nikameala꞉.”
25 Jesu iuwih eo, “Caesar nowan Caesar kwanitin naatu God nowan God kwanitin.”
26 Ebene ebe dubate ka꞉modobiya꞉ epono ololo apulo Ya꞉suko kuba gabamo kowabuga꞉tama꞉, ebema꞉ iba꞉te eba anoanolo tabo idi kegeliya꞉.
26 Fatumin isan hai tur hibogaigiwas hina hibikubibiruw sabuw nahimaim iyafutih gewas hai kasiy ra’at, naatu men abisa hisinaf.
27 A꞉e magumune maimioa꞉noma꞉ degelana, ebe epo Sa꞉diyusi tanebapila. Ibi epetapiate Ya꞉sutamo pelamete tabo ma kunu pegeliya,
27 Nati’imaim Sadducee orot afa morob ufunamaim yawas maiye isan men tibitumatum i hina Jesu hibatiy,
28 “Iyatulamedawa, Godokono Bukamo Mosesete tabo ma kunu akuloliya, ‘Dubute a꞉ete kamiyale gudia꞉no datepamene, ebeno ekawite ebe amole lawete ebeno naniwino tanaloma꞉ gudi nosiyodilolemene.’
28 “Bai’obaiyenayan, Moses ofafar ta aki isai iti na’atube kirum, orot natabin nama’am aurin kek en namorob, kwafur i boro nati tain ni’awan, saise kek hinatufuw orot murubin efanin.
29 Dopamo tetelo kapiya dubuno sebeni koiate nilukulinamiya. Ibi magumulo dopo gudute kamiyale lawete gudi ulamea꞉no a꞉iya,
29 Imih, marasika orot ain uf nah etei seven hima’am, basit orot ain tabin naatu aurin kek en morob.
30 ebene ebeno ekawite ebeno amole kelawete eba kunu kowageliya.
30 Naatu orot ufunamaim tuwah ana kwafur i’awan, i auman kek en morob.
31 Ega꞉walo tetedawa idite atumu kowageliya, ebene ebe sebeni atu alailama꞉te gudia꞉no eba kunu a꞉elaiya
31 Naatu orot baitounin kwafur i’awan, kek en morob naatu orot ufi’uf kwafur hibi’awan kek en etei himorob in sawar.
32 wiyasiya kamiyalete walone gito a꞉iya.
32 Basit uftoro’ot kwafur babin morob.
33 Ebema꞉ iba꞉te a꞉e magumune igilamo demaimioma꞉na꞉, ebe Kawo Egelalo ebe kamiyalete pokono kamiyalema꞉ na꞉keda꞉mene, mabu ebe sebeni dubate aida꞉tepaiya?”
33 Imih morobone hinayawas maiye hinamimisir ana veya, iti babin boro yait ni’awan, anayabin orot ain uf nah seven etei iti babin ta’imon hi’awan?”
34 Ebene Ya꞉sute iba꞉tamo negiya, “Numa꞉la꞉, me opolo dubate kamiyale uwatolete, ebene kamiyala꞉te atumu dubu akouwatolenaka,
34 Jesu iyafutih eo, “Orot babin iti tafaramamaim tema’am ana veya i tetatabin.
35 wiyasiya Godokono Unu Duliyomololo eba kunua꞉. Ebete kebe epo ebeno wadewade ga꞉limapi gudima꞉ deka꞉la꞉imene, iba꞉te a꞉e magumune nanitabonomolo igilamo kemaimioma꞉na꞉, ebene ebe tetelo iba꞉te kamiyale walo a꞉ka꞉piaidiolema꞉na꞉ ega꞉walo dubu a꞉ka꞉puwatolema꞉na꞉.
35 Baise sabuw iyab gewasih nati efan gewasinamaim ma isan hirurubih naatu morobone misir maiye isan hirurubinih i morobone hinamimisir maiye boro men hinatabin.
36 Me tanalo ebe nanitabola, iba꞉te a꞉e magumune emaimiya, ebema꞉ iba꞉te Godokono nopopimu eba ilukulionalo walo a꞉ka꞉elaoma꞉na꞉, wiyasiya Godokono gudima꞉ eba eda꞉olo uwomua꞉ igilago bilukulionama꞉na꞉.
36 I boro tounamatar na’atube hinama naatu men hinamorob. Nati sabuw i God natunatun na’atube hinama, anayabin morobone himisir maiye.
37 Numa꞉la꞉, epate a꞉e magumune demaimioma꞉na꞉, ebe tanalo Mosesete a wadenomamo iyatuamiya. Iyo, ebete me tanalo Godokono Bukamo iyatiya, ma kunu elate kewalo dowaiti wiyasiya kewate kolotolitiya꞉, ebe tetelo Mosesete Kawodawa Godoko ka꞉milo negiya, ‘A꞉ibalayamako, Aisa꞉keko, Ya꞉ikoboko iba꞉te uwomua꞉ tetelo poko kamamatene, a꞉ma꞉ ebe Godotela.’
37 Moses bebeyan ebi’obaiyit i turobe, morobone boro hinamisir maiye anayabin buk wanawanan wairaf toto’ab isan kirum. Nati’imaim Moses Regah isan eo, ‘O i Abraham ana God, Isaac ana God, naatu Jacob ana God.’
38 Ebema꞉ la꞉ Sa꞉diyusi tanebapi, la꞉imano wokilo na꞉kemalagidilawenama ebe ewonino igilate olopoligoiya? Ao, kolopoligiya꞉, mabu a꞉elaopiate Godoko kamamatena꞉ wiyasiya piyate igilolo dilukulina ebe eponomate ebe amamatena, iyo, a bilibilinomate ebeno uwomua꞉ igilago ilukulinama꞉!”
38 Imih iti God i ma’ama wanatowan ana God, men murubih hai Godamih. Sabuw iyab i wanawananamaim tema’am i yawasih.”
39 Ebe tetelo Godokono Totomu iyatulamepi epetapiate Ya꞉sutamo negeliya, “Iyo, Iyatulamedawa, a꞉ma꞉ wadenomamo geata.”
39 Ofafar bai’obaiyenayah afa nati’imaim hima hinonowar himisir hio, “Anababatun turamaim iyafutih bai’obaiyenayan!”
40 Nanitabola, ebe tetene wagilimite epate Ya꞉suko tanalo idima꞉ alateda꞉ma꞉ na꞉toletoleutiya. Elate kewalo eba waitalo Mosesete dumiya|alt="Moses before burning bush" src="CN01919B.TIF" size="col" loc="1/4 of page on right hand side in upper corner" copy="1978 David C. Cook Publishing Co" ref="20.37"
40 Nati ufunamaim men yait ta baibat afa bow na Jesu ibatiyimih.
41 Ebene Ya꞉sute iba꞉tamo negiya, “Epate negelana Godokono Alibodawa Kelisoko ebe Da꞉ibidikono a꞉la꞉mula, ebeno walone gudi magumune kawokalamene. Wiyasiya me tanalono magumu keba kunula꞉ka꞉?
41 Imaibo Jesu ibatiyih eo, “Aisim sabuw teo Roubinenayan orot i boro aiwob orot David ana rara’ane natufuw?
42 La꞉ numa꞉la꞉, Da꞉ibidite Sam Oale Bukamo tabo ma kunu akuloliya,
42 Anayabin David akisin iti na’atube eorereb Buk Atamanin wabin Psalm imaim kirum,
43 ebene a꞉ma꞉go gowelaopi
43 Ina ma’am ayu boro a rakit sabuw
44 Ebene Ya꞉sute tabo moga꞉melo walo na꞉kegiya, “Modobola, la꞉ me tabo eba malagidilolo na nanana꞉la꞉, Da꞉ibidite ebeno a꞉la꞉mu Kelisoko ebeno Kawodawama꞉ ka꞉milo ebete Godokono tumudi apuamo okolima꞉ giya, ebema꞉ ebe tanalote keba kunu na꞉ka꞉pemaigamene?”
44 David Roubinenayan orot isan i ana Regah rouw eo, naatu mi’itube’emih Roubinenayan i boro David ana rara’ane nan natufuw?”
45 Ebene epo bilibilinomate ebeno tabo eba olowiutalo Ya꞉sute ebe waloma꞉tapiatamo negiya,
45 Jesu eo sabuw hima hinonowar auman, ana bai’ufununayah iuwih eo,
46 “La꞉le Godokono Totomu iyatulamepi wadenomamo nulama꞉la꞉. Ibi ubila ga꞉ga꞉ga꞉ga꞉ kaliku pupuliote olowame bailo eba wapata꞉lamelo epate ibi ebo kowalogolema꞉. Iyo, ibi ubila Yu epono balidi ibilamole moto gulo kawokawo dubuno ilukuli bailo kilukulima꞉, ega꞉walo ibi ubila soliyomu osiyodilo tetelo kawokawo ilukuli bailo ka꞉pola꞉na꞉ma꞉.
46 “Mata to niwa’an Ofafar Bai’obaiyenayah hinanan kwanahaiwih, anayabin i hai kok faifuw manih hina’osen hinabat hinaremor, ahar hai efanamaim sabuw hina’itih hai merar hinay hinakakafiyih, naatu Kou’ay Bar wanawanan efan gewasih hinabow hinamare hinama, na’atube hiyuw ana veya efan gewasih hinabow saise sabuw hai merar hinay.
47 Ega꞉walo iba꞉te amoleamoleno inamabu a꞉da꞉ elemasigi tanalodo eba uwatelo ebo opoliyalelamenaka, ebene iba꞉te ebe tanalo kuba꞉noma꞉ gelalo tolamete Godotamo balidi eba nibilamolelo ga꞉ga꞉ga꞉ga꞉ towetowe tabo ebo negelanaka, mabu ibi ubila epate ibino tanalo umilo ibi wadewadepima꞉ kegelama꞉. Ebema꞉ nanitabola, iba꞉te kuba wiya kawonomo kelaema꞉na꞉!”
47 Kwafur baibin hai sawar boro asir hinabow kwanekwan, yoyoban manimanih hinayoyoban, nati sabuw hai baimakiy i boro kakafin anababatun hinab.”
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 20, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.