Lucas 19

GODOKONO WADE TABO (KNV-FLY_RIVER) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Ebe tetelo Ya꞉sute Yeliko duliyomolo magumudo petuti,
1 Jesu na Jericho tit naatu nati bar merar wanawanan remor inan,
2 ebe duliyomololo Sa꞉kiyaseko nokolinami, ebe ta꞉kese uwatepino watodawala ega꞉walo ebe inamabu bilibilinomagodawala.
2 basit nati’imaim orot totobuyoy wairafin wabin Zakias, kabay o’onayah hai orot ukwarin ma’am tit.
3 Ebete ebeno tepo magumulo negiya, “Ya꞉suko kebako dawala꞉ka꞉?” ebene ebete ebe kuima꞉ ubi kawonomamo niyatiti, wiyasiya ebe gopowai dubula ega꞉walo epo bilibilinomate Ya꞉suko a꞉wa꞉midiya, ebe mabuma꞉ ebete Ya꞉suko uima꞉ modoboa꞉.
3 Kok kwanekwan Jesu ana yumat ta’itin, baise i orot kabumin sabuw rou’ay gagamin na’in nan hisumisum i men karam boro Jesu ta’itin.
4 Ebema꞉ ebete epono dopo apuamo puligate, umei kewamo gito nodoliya Ya꞉suko kuima꞉, mabu Ya꞉sute ebe gabodo piti.
4 Naatu sabuw aunah i’iyon nunuw in ai sycamore afe’en yen mare ma Jesu nan ta’itinimih, anayabin Jesu ef nati’iwat inan.
5 Ebene Ya꞉sute ebamo pemaigate balidi unamo da꞉pemeliya, ebe pumite napaniya, “Sa꞉kiyase, a꞉ma꞉ samamo na꞉piwisiga! Na ka꞉lo egelalo a꞉imano motolo ka꞉lutamo.”
5 Baise Jesu na nati ai anamaim titit ana veya an kutan bat, naatu ai afe’en nuw ra’at eo, “Zakias saise kura’iy, anayabin ayu akokok boun o abaremaim airit tanama.” Jesus Zachaeus ai afe’en ma’am isan eafa’af ra’at|alt="Jesus talking to Zachaeus in tree" src="CN01776B.TIF" size="col" loc="Luk 19.5" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="19.5"
6 Ebe tetelo Sa꞉kiyasete samamo piwisigate, Ya꞉suko lawete ebeno motamo kalakala kawonomago gito magatiya,
6 Zakias matan kabiy kayam rena haw tit, kawasa auman Jesu ana merar yi
7 ebene epo bilibilinomate ebe tanalo umite ubia꞉ tabo ma kunu geliya, “Ebete kuba lumagino motamo a꞉to.”
7 Sabuw etei’imak hi’i’itin men hiyasisir naatu higam hio, “Iti orot i bowabow kakafin wairafin ana nanawan orotomih matar hairi tenan ana bar.”
8 Wiyasiya Sa꞉kiyasete ebeno motolo epono dopo apulo maigate Ya꞉sutamo negiya, “Kawodawa, a꞉ma꞉ numa꞉! Ka꞉lo nale naimano inamabu tulituliya anagiyamidalete, naimano inamabu epetapi nigologolopiatamo kikalamolemamo, ega꞉walo nale epetapino mani elemasigi gabodo duwatenakimo netewa-netewa teta꞉mo walo ka꞉ka꞉wiyaolemamo.”
8 Zakias misir eo, “Regah ayu i boro au sawar founafoun ana kuru’um turin yababan wairafih anitih, naatu sabuw iyab aifufuwih hai sawar abowabow boro hai sawar tafanamaim matah kwakwafe’en auman anaya’abar anitih.”
9 Ebene Ya꞉sute negiya, “Ka꞉lo egelalo Godokono igilo mula꞉ tanalote me motamo a꞉pe, mabu me dubu atumu ebe A꞉ibalayamakono walone gudu idila.
9 Jesu misir Zakias iu, “Boun iti baremaim God ana yawas natit orot ebiyawasi, anayabin iti orot auman i Abraham uwan ta.
10 Nanitabola, piyate kuba osiyodilole tanalo magumulo dalatidiolena, ebe epo uwatete ibino igilo ka꞉mula꞉lelaema꞉ na Epono Naniwite ebema꞉ piyamo.”
10 Orot Natun i sabuw iyab hikasiy tema’am nuwihih bow naatu baiyawasih isan na.”
11 Ebe tabo dolowiutiya ebe epate iyatawaiya Ya꞉sute Yelusalema kawo duliyomolo niyakabamo a꞉pemaiga, ebema꞉ iba꞉te ibino wokilo negeliya, “Diyala, me tetelo Godokono Kawo Elawodawano tanalote atamo da꞉ba꞉pemaigamene.”
11 Jesu na Jerusalem tit biyubin auman, sabuw abisa Jesu eo hinowar hinan hinotanot i God ana aiwob iti boro’omo tatit ana naniyanabe, baise Jesu i kofan maiye oroubonamaim iuwih eo,
12 “Kawo dubu idite mulu opamo tiya, ebe ubila ebe mulu opolo Kawo Elawodubuno gobebobo nelawete, ebete ebeno duliyomolamo ebo ka꞉ka꞉pema꞉.
12 “Ana veya ta orot gagamin tafaram ta’amaim roubinin aiwob baitin, imaibo matabir maiye isan in tafaram ta ef yok na’in imaim tit.
13 Ebete toa꞉no, dopamo ebeno teni wokopi ebetamo ka꞉la꞉mite iditamo 100 mani, iditamo 100 mani, ma kunu eba ikalamolelo ibi nanaliya, ‘La꞉ me mani nekawokawoilamiyala꞉ naimano pe uwomuamo.’
13 Baise na isan bobobunabuna ana veya, ana akirwairafih etei 10 e’af hina gold taita’imon faramih naatu iuwih. ‘Kabay iti abit kwanab, imaim kwanama kwanabowabow ayu ana matabir.’
14 “Ebene ebete mulu opolo eba nokolilo, ebeno opo epo epetapiate ebetamo dowaote ebeno walogabo apune tabo atapi ebo aliboliya. Iba꞉te tolamete tabo ma kunu negeliya, ‘A ubia꞉nola me dubute aimano Kawo Elawodubuma꞉ eda꞉ma꞉, ebete aimano opamo walo a꞉ka꞉pemene.’
14 Baise i taiyuwin ana tafaram sabuw hifa’ifai naatu men hikok nati orot ti’aiwob, imih sabuw hiyafarih hin hitit hio, ‘Aki men akokok iti orot aki isai ni’aiwob.’
15 “Wiyasiya kawo dubute mulu opolo Kawo Elawodubuno gobebobo nelawete ebeno duliyomolonomamo walo na꞉ka꞉piya. Ebe tetenomolo ebete dopamo piyatamo mani dikalamoliya, ebe wokopi ebetamo na꞉peka꞉la꞉miya ebeno mani uwomu iba꞉godone kiyatawaoma꞉.
15 Baise nati orot aiwob hitin naatu matabir na ana bar tit. Imaibo ana akirwairafih iyab kabay bitih hina hitit ibatiyih, kok taso’ob, kabay itih hibowabow baibi’ab tafan hiya’abar hibow.
16 Dopodawa ebete pete ebetamo na꞉pegiya, ‘Kawodawa, a꞉imano 100 maniamo nale 1,000 mani idi osiyodilimo.’
16 Orot ta wan run eo, “Regah ayu au kabay itu ama abowabow tafan i ten hiya’abar abai.’
17 Kawo dubute ebetamo negiya, ‘Oe! A꞉ma꞉ wade wokodawalata! A꞉ma꞉ da꞉peso tanalo wadenomamo osiyodiliata, ebema꞉ nale a꞉ma꞉ teni duliyomolo ulamedawama꞉ ka꞉midimamota.’
17 Ana regah eo, ‘O i bowayan orot gewas, au bowabow kikimin abit ikaif gewas, imih bar merar etei ten abit inakaifen.’
18 “Ebene tetedawa idite pete ebetamo na꞉pegiya, ‘Kawodawa, a꞉imano 100 maniamo nale 500 mani idi osiyodilimo,’
18 Orot bairou’abin run eo, ‘Regah ayu kabay itu ama abowabow tafan etei five aya’abar abai.’
19 ebene kawo dubute ebetamo negiya, ‘Nale a꞉ma꞉ paibu duliyomolo ulamedawama꞉ ka꞉midimamota.’
19 Naatu ana orot ukwarin iyasisir eo, ‘O i bar merar etei five abit inakaifen.’
20 “Walone tetedawa idite pete ebetamo na꞉pegiya, ‘Kawodawa, me a꞉imano 100 manila. A꞉ma꞉ da꞉toawiyala, na me mani kalikamo wadenomamo matuomeote epate umia꞉ baiamo ebo iyatiyamo.
20 Naatu orot baitounin run eo, ‘Regah a kabay ibitu i abai an koukufet wanawanan asum ai boun inu’in iti abai ana abit maiye.
21 Na a꞉ma꞉ tolemenamata mabu a꞉ma꞉ genegene dubunomolata. Epetapiate dalomonaka a꞉ma꞉ pa꞉wete ebe inamabu ba꞉puwatenakoma꞉ta, ega꞉walo iba꞉te damionaka a꞉ma꞉ ebe inamabu gito ba꞉petapionakoma꞉ta a꞉ma꞉le a꞉ka꞉tuwa꞉ kenaoaema꞉.’
21 Ayu o isa abir, anayabin o a tur fokarin, turanah arih o aribe asir kubowabow kwanekwan, naatu turanah hai masaw o kubobobe asir kufafour kwanekwan.’
22 “Ebema꞉ kawo dubute ebetamo negiya, ‘A꞉ma꞉ kuba wokodawalata! A꞉ma꞉le degeawa꞉, ebe tabote a꞉imano kuba awokalimi! Iyo, a꞉ma꞉ tabo ma kunu egeata, na genegene dubunomola, ega꞉walo epetapiate dalomonaka nale ebe inamabu ba꞉puwatenakomo, ega꞉walo iba꞉te damionaka nale ebe inamabu gito ba꞉petapionakomo.
22 Regah misir iu, ‘O i bowayan orot kakaf nokonokow! Nati a tur i’o’omaim boro natatabir nafatumi! O iso’ob ayu i au tur fokarin, sabuw hai sawar abowabow kwanekwan, naatu hai masaw ayu abobobe afafour.
23 Ebema꞉ mabu keleka꞉ a꞉ma꞉le naimano mani baneka wokopiatamo ka꞉nikalama꞉wiya꞉? Iba꞉te mani uwatete woko idi nosiyodilotaleka꞉ kawodopoma꞉ beda꞉na꞉, ebene nale pete a꞉ma꞉le natamo atu mani wiyasiya kele unudopamo walo ba꞉kikanama꞉wena꞉.’
23 Gewasin au kabay banikamaim itayai tabowabow amatabir anan saise tafan hitaya’abar atab.’
24 “Ebene kawo dubute ebeno opopi nanaliya, ‘La꞉ ebeno 100 mani laema꞉wete 1,000 maniago dubutamo nikama꞉la꞉.’
24 Naatu tatabir sabuw nati’imaim hibatabat iuwih, ‘Iti orot uman kabay gold kwabosair kwabai kwan akir wairafin kabay etei ten bowabow i kwaitin.
25 “Iba꞉te wiyasiya ebetamo negeliya, ‘Kawodawa, eba kunua꞉! Ebe lumagite 1,000 mani iyalo uwati!’
25 Baise hitatabir hio, ‘Regah nati orot i ana kabay etei ten bowaka.’
26 “Ebene kawo dubute iba꞉tamo nowamiya, ‘Na la꞉tamo negemo, kebe lumagigodolo wadewade woki da꞉pola꞉na, idawate ebetamo wadewade tanalo bilibilinomo kikameomene. Wiyasiya kebe lumagigodolo wadewade woki pola꞉na꞉no, ebegodolo kebe kapiyakapiya tanalate da꞉pola꞉na idawate ebegodone walo ka꞉kuwatemene.
26 Iyafutih eo, ‘A tur ao’owen, sabuw iyab umah i’e’etaw sawar moumurih tebowabow boro tafan hinaya’abar nab, baise sabuw iyab umah nutanub tema’am aurin boro sawar en, naatu abisa kikimin nati biyahimaim tema’am boro hinabosairen.
27 Ega꞉walo me tanalo idila. Piyate nago gowelaoma꞉ eba wagelenalo ubia꞉noma꞉ deda꞉ona nale ibino Kawo Elawodubuma꞉ eda꞉ma꞉, la꞉ ibi magaela꞉wete naimano dopo apulo gowelaono gila꞉mo gito napanakapulama꞉la꞉!’”
27 Naatu boun i akokok sabuw iyab ayu bai’aiwob isan men hikokok kwabow kwana iti nou’umaim kwarouw temorob.”
28 Ya꞉sute me tabo epatamo gete ibi dopolamete Yelusalema kawo duliyomolo apuamo gito tiya.
28 Iti na’at eo ufunamaim sabuw au nah i’iyon, wan au Jerusalem yen in.
29 Ebe tetelo ebete Betapa꞉gi duliyomolo ega꞉walo Betani duliyomolo niyakabodo tote Olibi Kewakewa Unu Damelamo ebo nemaigiya, ebene ebete ebe waloma꞉tapi netewa dopamo eba nalibolelo
29 Yen na tafaram Bethage naatu Bethany hairi sisibihimaim tit, Olive Oyaw an, basit ana bai’ufununayah orot rou’ab eobaimanih naatu wan iyafarih
30 iba꞉tamo negiya, “La꞉ ebe tatali duliyomolamo toawete, ebe duliyomolamo da꞉nemaima꞉ema donoki-goeo da꞉peso ala꞉mo ma꞉midao ebo ka꞉nuimamota, lumagite dopamo ebe unamo kokoliya꞉. Modobola la꞉ ale pamiawete nemagaiyala꞉.
30 eo, “Kwanan bar merar ta nati namaim kwanatit naatu kwanarur auman donkey boubun hi’utan ebatabat boro kwana’itih, nati donkey i men yait ta bai afe’en yen remoramih. Kwana rufam kwanab kwan iti kwanatit.
31 Idawate la꞉tamo degemene, ‘La꞉ ebe beda꞉ma꞉ kepamiawitama?’ la꞉ wiyasiya ma kunu negeliyala꞉, ‘Kawodawate donoki-goeo ubila.’”
31 Naatu orot ta nati’imaim na’iti nibatiy nao, ‘Aisim kwarurufam?’ ana tur kwana’owen, ‘Ai Regah ekokok.’”
32 Ebene iba꞉te gabodo tote duliyomolamo eba nemaimilo Ya꞉sute ibi keba kunu kanaliyale, iba꞉te ebe iyaiya tanalo eba kunu nulamiya.
32 Orot hairi hiremor hin, sawar abisa Jesu eo na’atube etei isah himatar.
33 Iba꞉te donoki-goeo da꞉peso eba pamitalo, ebe goeono namutupiate iba꞉tamo negeliya, “La꞉ ebe beda꞉ma꞉ kepamiawitama?”
33 Hina hitit donkey boubun hirurufam, ana matuwan itih naatu ibatiyih, “Aisim au donkey kwarurufam?”
34 Iba꞉te tabo eba wiyalo negeliya, “Kawodawate donoki-goeo ubila.”
34 Hiya’afut hio, “Ai Regah ekokok.”
35 Ebene iba꞉te donoki-goeo da꞉peso Ya꞉sutamo magaete, ibino watubino kaliku donoki-goeo unamo alomomete, iba꞉te Ya꞉suko ibino kotamo adipatete gito owodimiya.
35 Basit ihamiyih hirufam hibai hin Jesu biyan hitit, naatu hai biya baibiyon tafah hibosaisiren donkey tafan hiyabar uman hibai yen tafan mare.
36 Ebe tetelo Ya꞉sute eba tutalo epate ibino ga꞉ga꞉ga꞉ga꞉ kaliku pupukulamete gabamo apote, ebete ebe unudo tiya.
36 Sabuw hai faifuw tafah hibosaisiren ef yan hiyabar tafanamaim remor in.
37 Ebete Olibi Kewakewa Unu Damelane eba niwisigalo Yelusalema kawo duliyomolo niyakabamo da꞉piya, ebe tetelo ebe dowaloma꞉tanakiya ebe epo bilibilinomate Godotamo kalakala tabo kapimiya kawonomamo wadipalatelelo ebe ebo moiya, mabu iba꞉te kawokawo anoano tanalo bilibilinomo ulamiya.
37 Na Jerusalem tit biyubin auman, ef ta Olive Oyaw na’at re inan i awanamaim hitit naatu ana bai’ufununayah sabuw moumurih na’in Jesu ina’inan iwa’an hi’itah isan fanah sib God ana merar hiyi hibora’ara’ah hio.
38 Iba꞉te tabo ma kunu gelitiya,
38 “God ata aiwob nigegewasin, Regah wabinamaim nan, tufuw maramaim nama naatu God auyomtoro’ot isan fair nama!”
39 Ebene epono taneba magumulo da꞉pola꞉niya ebe Pa꞉lisi tanebapi dubate Ya꞉suko kawiya naniya, “Iyatulamedawa, a꞉ma꞉ waloma꞉tapi nodiyobola꞉!”
39 Pharisee afa nati rou’ay wanawanamaim Jesu hiu, “Bai’obaiyenayah, a bai’ufununayah kukwararih awah tefot.”
40 Ya꞉sute iba꞉tamo nowamiya, “Nale la꞉tamo negemo, me epate na moionea꞉notaleka꞉ wiyasiya gabono nokolate na eba adipanatenelo kawonomamo begelitana꞉.”
40 Baise Jesu iyafutih eo, “I ana’uwih awah nafot, kabay iti ti’inu’in boro fanah nasib God hinabora’ara’ah.”
41 Ebene Ya꞉sute Yelusalema niyakabamo pete duliyomolo da꞉pumiya, ebete iilo
41 Jesu na Jerusalem tit iyubin nuw bar hiwowab batabat i’itin ana veya ana yababan ra’at rerey eo,
42 negiya, “Yelusalema, nale a꞉imano milo mabuma꞉ deda꞉namo, a꞉ma꞉ ebe tanalo niyatawawetaleka꞉ a꞉ma꞉ ebe milo belawa꞉wena꞉, wiyasiya a꞉ma꞉ naimano nanitabo tanalo uima꞉ modoboa꞉!
42 “Tufuwamaim ma isan ana ef iti boun enan akisin itaso’ob. Baise boro men ina’itin, anayabin mata hibofafar.
43 Nanitabola, tete ebe na꞉pe a꞉ma꞉go gowelaopima꞉ deda꞉ona, iba꞉te pelamete a꞉ma꞉ kapanakopa꞉midama꞉ta a꞉imano epo kanakapulaema꞉, ebene iba꞉te a꞉imano tametame apulo gowolesi kawokawonomo eba obobolelo iyaiya unuunu damela kosiyodilolema꞉na꞉, a꞉imano epate ibino igilo ka꞉mula꞉lema꞉ iba꞉te iyabaiamo alautiokapoma꞉.
43 Mar boro enan a rakit sabuw boro roun roun hina’ar bebera’uh a ef hinarufut, run tit isan boro nafokar,
44 Ebene piyate a꞉imano kala ga꞉dimi magumulo dilukuliona, iba꞉te ebe epo alukolete kopoliyadigalema꞉na꞉, ega꞉walo a꞉imano kawokawo moto iyalekete nokola idite nokola idi unulo a꞉kitanamene. Iba꞉te ma kunu ka꞉posiyodiloma꞉na꞉ mabu Godote a꞉ma꞉ walubima꞉ da꞉pe, a꞉ma꞉ ebe tete anaetoamidawete ebe kelawa꞉wea꞉!”
44 hinabat hinayuw hinarab, hinagurus, natunatun wanawanamaim tema’am etei boro hinarouw hinamorob. kabay iti etei boro hinarab hinagurus nasawar, boro men ta hinihamiy ana efanamaim na’inumih, anayabin God ana sabuw baiyawasihimih nan o men i’inanimih!”
45 Ebene Ya꞉sute Godoko Amamateno Iya Motamo tote, ebe motolo ebete inamabu olowamepi nulamete elawonomamo eba na꞉na꞉ma꞉latelelo
45 Jesu na Tafaror Bar wanawanan run, ana was efanamaim sabuw sawar hiya hima hitotobon itih naatu nunih ufun hitit.
46 iba꞉tamo negiya, “Godokono Bukalo tabo ma kunu bitana, ‘Naimano Moto epate Godoko Amamate Motoma꞉ kegelama꞉na꞉,’ la꞉le wiyasiya pilo epono motoma꞉ a꞉midimata!”
46 Iuwih eo, “Buk Atamaninamaim God iti na’atube eo hikirum, ‘Ayu au Bar i yoyoban ana bar, baise kwa kwabai kwabotabir na bainowan hai wawa’ir watu matar!’”
47 Ebema꞉ Godotamo kalimagono ikameopino watowatopi, ega꞉walo Godokono Totomu iyatulamepi, ega꞉walo Yu epono kawokawo dubu epetapi, iba꞉te Ya꞉suko anakapuima꞉ gabo ebe waditiya. Wiyasiya egela epetapilo Ya꞉sute Godoko Amamateno Iya Motolo epo eba iyatulamitalo,
47 Nati’imaim Jesu mar etei Tafaror Baremaim ma sabuw i’obaibiyih. Baise firis ukwarih, Ofafar Bai’obaiyenayah, naatu sabuw hai ukwarih hikok kwanekwan i mi’itube hitarab temorob.
48 iba꞉te gabo kumiya꞉ mabu epo bilibilinomate Ya꞉sukono tabo olowioma꞉ ubi kawonomamo iyatilo iba꞉te eba꞉go ebo pola꞉niya.
48 Baise ef hinunuwet men ta hitita’urimih, anayabin sabuw etei’imak i Jesu ana tur akisin hinonowar naatu men hikok boro tur ta hitasa’ir.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 19, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.