Lucas 18
GODOKONO WADE TABO (KNV-FLY_RIVER) vs AAI
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Ebene Ya꞉sute iyatulame oi idi ebe waloma꞉tapiatamo na꞉kiyawaiya, mabu ebe ubia꞉nola iba꞉te tete bilibilinomolo Godotamo towetowe tabo gela magumulo iba꞉te wiya tabo samamo lawea꞉no elawoa꞉noma꞉ eda꞉okapoma꞉.
1 Jesu bai’obaiyen ta oroubonamaim ana bai’ufununayah i’obaiyih eo, “Mar etei kwanayoyoyoban, men guban nahurir yoyoban kwanihamiyimih.”
2 Ebete negiya, “Duliyomolo idilo tabo anagilamedawa dubute nokolinami, ebete Godotamo ka꞉tuduwatanakia꞉ ega꞉walo ebete epo ka꞉nilakapoilamenakia꞉.
2 “Veya ta bar merar gagamin ta’amaim tur nowarayan orot ta nati’imaim ma’am, i men kafa’imo God isan birubir naatu orot babin isah birubirumih.
3 Ebe atu duliyomololo amole kamiyale idite na꞉kokolinami, ebete tete bilibilinomolo tabo anagilamedawatamo penaki ma kunu pegenaki, ‘A꞉ma꞉le nago da꞉gowelaona, ebe lumagitamo kuba wiya nikama꞉!’
3 Nati bar meraramaim i kwafur babin auman ma’am. Nati babin mar etei tur nowarayan orot ifefeyan eo, ‘Ayu akokok inibaisu au kamabiy wairafin airi kwanao ayu ana ma gewas.’
4 “Ebene tabo anagilamedawate tete geyageyadopolo ebeno tabo kolowinakia꞉, wiyasiya walone ebete ebeno wokilo ma kunu gi, ‘Na Godotamo ka꞉tuduwatanakoa꞉ ega꞉walo na epatamo nilakapo kiyatinakoa꞉,
4 Veya moumurih maiyow orot iti babin ana fefeyan nonowar men kafa’imo abisa ta sinafumih. Baise yomaninamaim taiyuwin ma binotanot eo, ‘Ayu i men God abibiruw naatu orot babin men akakafiyih.
5 wiyasiya me kamiyalete tete geyageyalo natamo kawo temeteme ikanamena. Nale ebe walubia꞉no me temeteme tanalote a꞉kolopoligomene, ebema꞉ modobola nale ebeno ubi tanalamo tuduwatalo eba꞉go gowelaodawatamo kuba wiya kikaemamo!’”
5 Baise iti babin i mar etei isau enan, gewasin babin i boro anibais nama gewas, saise men mar etei nan ayu nihaharu’umih.’”
6 Ebene Kawodawa Ya꞉sute negiya, “Me tabo anagilamedawa ebe kuba lumagila, wiyasiya ebete degi, modobola la꞉ ebe tabo wadenomamo nemalagidilala꞉.
6 Naatu Regah Jesu eo, “Tur nowarayan orot kakafin ana tur kwanowar.
7 La꞉imano woki keba kunula꞉ka꞉? Godokono epo magumulo piyate idoko tetelo ega꞉walo egela tetelo ebetamo towetoweolo diimina, ebete iba꞉tamo wiya ikalamea꞉noma꞉ ba꞉keda꞉mene? Ega꞉walo ebete ibi walubilima꞉ ubia꞉noma꞉ eda꞉lo tete ba꞉kegeyageyaima꞉tepamene?
7 Naatu kwanotanot God ana roubinen sabuw fai mar isan hinarererey boro men na’itin nibaisih hinama gewas? Naatu baibaisih isan boro nama narubirabir?
8 Ao! Nale la꞉ analemata, ebete ibi walubililo iba꞉go da꞉gowelaona ebe epatamo kuba wiya samonomamo ka꞉pikalaemene, wiyasiya Epono Naniwite da꞉pemene, ebe tetelo ebete me opo epagodolo nanitabokobi midi tanalo ba꞉ka꞉puimene?”
8 Baise a tur ao’owen, God i boro hai yababan na’itin naatu boro matan nakabiy nasinaf. Baise Orot Natun namatabir maiye nanan ana veya, tafaramamaim boro sabuw baitumatumayah natita’urih.”
9 Ya꞉sute me iyatulame oi idi epo epetapiatamo ka꞉kiyawaiya, mabu ibi a꞉ka꞉tuwa꞉ ibi tuputupupima꞉ eba gelanalo ebo gelanakiya epo epetapi wadewade epoa꞉.
9 Sabuw afa taiyuwih tebora’ahih gewasih terouw, taih tuwah tinunufuruwih isan, Jesu oroubonamaim eo.
10 Ebete negiya, “Dubu netewate Godoko Amamateno Iya Motamo nodoliya Godotamo towetoweoma꞉, idi Pa꞉lisi tanebadawala, idi ta꞉kese mani elemasigilo uwatedawala.
10 “Ana veya ta orot rou’ab hitit hin Tafaror Baremaim yoyoban isan, orot ta i Pharisee, naatu orot ta i kabay o’onayan.
11 Ebene Pa꞉lisi dubute ebe a꞉ka꞉tuwa꞉ utite ebeno tanaloma꞉ ma kunu gi, ‘Godo, na a꞉ma꞉tamo kalakala tabo kiyawaomo, mabu na me epo epetapidopoa꞉. Ma kunu na inamabu pilolo kuwatenakoa꞉, a꞉da꞉ elemasigi gabodo kepata꞉nakoa꞉, ega꞉walo dubu idino kamiyale pilolo kelawea꞉. Ega꞉walo me ta꞉kese uwatedawate iyaiya kuba dosiyodilolena, na eba kunua꞉.
11 Pharisee orot akisin nabin bat yoyoban eo, ‘God a merar ayiy gagamin maiyow, anayabin ayu i men sabuw afa na’atube’emih, ayu men kabat mowan, men baifufuwenayan, men bainowan mowan, men taituwau a’aawah ufuh a nan, naatu ayu i men iti kabay o’onayan na’atube.
12 Na kapiya wuiki magumulo nale netewa egelalo a꞉imano woko osiyodiloma꞉ bae naoa꞉no lutanakomo, ega꞉walo nale duwatenakomo ebe inamabu bilibilinomo anagilamolete, epetapi teni apuapu magumune idi kapiya kelawe, idi kapiya kelawe, a꞉imano apu a꞉ma꞉tamo nanitabonomolo ikamenakomata.’
12 Fur ta’imon wanawanan mar rou’ab ayoyohar naatu au kabay abaib roumukur etei o a siwar abit ofafaramaim eo na’atube.’
13 “Wiyasiya ta꞉kese uwatedawate muludopone nutite, ebete ebeno wato opamo tuduta꞉midate eba utitalo ilipago bodolo anagalimilo negi, ‘Godo, na kawokawo kuba a꞉ma꞉tamo osiyodilolimo, wiyasiya nale a꞉ma꞉ na꞉toweoemata, natamo kuba wiya ikanamea꞉no na na꞉nilakapoinama꞉!’”
13 Baise kabay o’onayan akisin babanane bat, uwan yi dogoron rab yoyoban eo, ‘God kwiwanbabanu, ayu bowabow kakafin wairafu.’
14 Ebene Ya꞉sute negiya, “Na la꞉tamo negemo, Godote me amama꞉ lumagino kuba egebolemete ebete ebeno motamo ebo ti, wiyasiya Pa꞉lisi dubu eba kunu kowagelea꞉. Godote ebeno tanalo ka꞉tupugaimea꞉, ebete ebeno kubago eba kunu ti. Mabu nanitabola, lumagite ebe a꞉ka꞉tuwa꞉ ebe kawoma꞉ da꞉midimene Godote ebe da꞉pesoma꞉ ka꞉midimene, ega꞉walo kebe lumagite ebe a꞉ka꞉tuwa꞉ ebe da꞉pesoma꞉ da꞉midimene Godote wiyasiya ebe kawoma꞉ ka꞉midimene.”
14 A tur ao’owen, orot rou’ab yoyoban ufunamaim au bar hinan kabay o’onayan God matanamaim i roumutufuren bai yasisiramaim ana ubar in, men Pharisee. Anayabin orot yait taiyuwin ebobora’ah God boro nab nayare, baise orot babin yait taiyuwin eyayare God boro nayara’ah orot gagamin namatar.”
15 Ebene epate gudi egege Ya꞉sutamo nemagaeliya, ebete ebeno koto iba꞉tamo eba watiolelamelo Godoko kanama꞉ ebete ibi wadenomamo kowalubilinama꞉. Ebe tetelo ebe waloma꞉tapiate ebe tanalo umite epo kawiya analelo gudi nodiyoboliya,
15 Sabuw afa natunatuh Jesu baigegewasinih isan hibow hina biyan hititit, ana bai’ufununayah hi’itih, sabuw higam hi’uwih.
16 wiyasiya Ya꞉sute gudi ebetamo eba ka꞉la꞉milo ebe waloma꞉tapiatamo negiya, “Gudi natamo pelaema꞉ modobola. Ako-odiyobola꞉la꞉, mabu mako epate Godote Kawo Elawodawama꞉ deda꞉na ebe duliyomolamo ka꞉nopila꞉oma꞉na꞉.
16 Baise Jesu kek eafih hina biyan hitit naatu eo, “Kek kwaihamiyih tena biyou titit, men kwanao tanihimih, anayabin sabuw iyab dogoroh iti kek gidigidih na’atube God ana aiwobomaim boro hinarun.
17 Na la꞉tamo nani tabo gemo, kebe lumagite gudu da꞉pesomu aimano Kawo Elawodawa Godoko lawea꞉no, ebe lumagite ebeno Kalakala Duliyomolamo a꞉ka꞉nopegamene.”
17 A tur ao’owen, orot yait nayare iti kek na’atube God ana aiwobomaim boro narun.”
18 Ebene Yu epono watodawa idite Ya꞉suko eba alateda꞉lo naniya, “Wade Iyatulamedawa, na beda꞉ tanalo osiyodilote uwomua꞉ igilo ebo na꞉kelaemo?”
18 Jew sabuw hai bonawiyenayan orot ta Jesu ibatiy, “Bai’obaiyenayan Gewas, kuo anowar, abisa anasinaf boro yawas ma’ama wanatowan anab.”
19 Ya꞉sute ebetamo negiya, “A꞉ma꞉le na wadedawama꞉ beda꞉ma꞉ keka꞉na꞉miawa꞉? Wadedawa idi puliyala, Godoko kapiyate wadedawanomola.
19 Jesu iya’afut eo, “O aisim ayu orot gewasu irouw kuo’o? Men yait ta gewasinamih, baise God akisinamo i gewasin.
20 A꞉ma꞉ Godokono Totomu Tabo iyatawala. Lumagi idino kamiyale pilolo akolawa꞉la꞉, lumagi akoanakapuma꞉la꞉, inamabu pilolo akouwata꞉la꞉, lumagi idino tanaloma꞉ a꞉da꞉ tabo akokiyawala꞉, ega꞉walo a꞉imano nabiwila menokola ibino tabamo na꞉tuduwatanakiye.”
20 Ofafar etei Moses ana Bukamaim kikirum iso’ob? ’Taituwa a’aawah ufuh men inan, men sabuw ina’asbunuw, men inabain, men inifufuwen, men inayanuw, naatu hinat tamat fanah inabosiyasiyar.’”
21 Wiyasiya ebete Ya꞉sutamo negiya, “Na da꞉peso tetene wagilimite me totomu bilibilinomo kodakodalo uwatete kapiya idi kadikanaliya꞉.”
21 Orot iya’afut eo, “Ayu kek ana veya’ika abusuruf iti ofafar etei ai’ufnunen, men ta astu’ubimih.”
22 Ya꞉sute ebeno tabo olowite ebetamo negiya, “A꞉ma꞉godolo kapiya tanalote ka꞉modobona꞉. Modobola epetapiate a꞉imano inamabu bilibilinomo maniamo uwateometate a꞉ma꞉le ebe mani nigologolopi epetapiatamo nanalabaolama꞉. Ebe tetelo a꞉ma꞉ walo ka꞉pa꞉wete na nowaloma꞉eniye, ebene a꞉imano inamabu bilibilinomate Godokono Unu Duliyomololo ka꞉nepola꞉namene.”
22 Jesu nonowar ufunamaim eo, “Sawar ta’imonamo men isinafumih. Inan sawar etei inabow sabuw hinatobon naatu kabay yababan wairafih inafaramih. Imaibo inan ayu ni’ufnunu, saise maramaim o boro totobuyoy wairaf inamatar.”
23 Ebete ebe tabo olowite ebeno tepo magumulo mibonomoma꞉ ediya mabu ebe inamabu bilibilinomagodawanomola.
23 Baise orot iti tur nonowar ana maramaim ana yababan ra’at, anayabin i totobuyoy wairafin.
24 Ya꞉sute ebe uminate negiya, “Godote Kawo Elawodawama꞉ deda꞉na, inamabu bilibilinomagopiate ebe duliyomolamo nopila꞉oma꞉ kodakodanomola!
24 Jesu iti orot biyababan itin basit eo, “Sabuw iyab totobuyoy wairafih maramaim run isan boro isah nafokar.
25 Numa꞉la꞉, ka꞉molo-goeote kaliku waluono moe iyado nilupigama꞉ kodakodama꞉ eda꞉na, gaboa꞉nola. Atumu inamabu bilibilinomagodawate Godokono Kawo Elawodawano duliyomolamo nopegama꞉ kodakodanomoma꞉ eda꞉na, gabote nanitabonomolo a꞉kitanamene.”
25 Sinak ana sou awan kikimin camel imaim boro karam nasorabon, baise orot totobuyoy wairafin God ana aiwobomaim run isan boro men karam narun.”
26 Ebene Ya꞉sukono tabo olowiopiate ebetamo negeliya, “A꞉ma꞉le degeawa꞉ ebe tabote nanitaboma꞉ deda꞉mene, piyate modobola꞉ka꞉ Godote ibino igilo mula꞉lelaema꞉?”
26 Sabuw iti tur hinonowar hio, “Orot yait i boro yawas natita’ur?”
27 Ya꞉sute iba꞉tamo eba wiyalo negiya, “Epagodolo da꞉kodakodaona ebe iyaiya tanalo wiyasiya Godogodolo kodakodanomoa꞉.”
27 Jesu iyafutih eo, “Sabuw isah i fokar, baise God isan i hamehamen maiyow.”
28 Ebene Pitate Ya꞉sutamo negiya, “A꞉ma꞉ numa꞉, aimano motono inamabu bilibilinomo miyapate a꞉ma꞉ nowaloma꞉enata.”
28 Imaibo Peter, Regah isan eo, “Aki ai bar ai tumar o abi’ufnuni ku’itin.”
29 Ya꞉sute iba꞉tamo walo na꞉kegiya, “Na la꞉tamo nani tabo gemo, kebe lumagite ebeno moto, o ebeno kamiyale, o ebeno nanila ekakila ega꞉walo ebeno menokobila nabila gudila, ebe iyaiya tanalo Kawo Elawodawa Godoko mabuma꞉ da꞉miyapamene,
29 Jesu iuwih eo, “Anababatun a tur ao’owen, orot yait ana bar, aawan, natunatun, taintuwan, hinah tamah, ihamiyen God ana aiwob isan i’akir ebowabow
30 ebete me tetelo wiyasiya Godogodone ebe atu tanalo bilibilinomo walo ka꞉kuwatemene, ega꞉walo walone ebete uwomua꞉ igilo ka꞉kelaemene.”
30 boro sawar moumurih na’in iti tafaramamaim tafan hinaya’abar nabow naatu yawas mar boro enan ma’ama wanatowan boro nab.”
31 Ebene Ya꞉sute ebeno 12 waloma꞉tapi dubu ebetamo ka꞉la꞉mite iba꞉tamo negiya, “La꞉ nolowiala꞉, a Yelusalemamo tolamitama꞉. Ebolo Godokono woki awokalimipiate Epono Naniwi mabuma꞉ Bukamo dakuloliya ebe tanalo bilibilinomate ka꞉pemaimioma꞉na꞉.
31 Jesu ana tur abarayah nah 12 buwih nabinamaim iuwih eo, “Kwananowar! It i au Jerusalem tayey, naatu nati’imaim dinab oro’orot Orot Natun isan abisa mataramih hio hikikirum boro imaim yabin namatar.
32 Iyo, Godote ebe Yua꞉piatamo kikalaemene, ebene iba꞉te ebe malogolo eba kalakalatelo ebetamo kowe ka꞉meolema꞉na꞉,
32 Nati’imaim i boro hinab Eteni Sabuw umahimaim hinayai, hinab hini’i’iyab, hinigigim, hinakwaitututur, hinawabir naatu hina’asabun namorob.
33 ega꞉walo iba꞉te pa꞉ka꞉pa꞉ka꞉mo ebe a꞉na꞉ma꞉ga꞉midaote ebene ebe gito kanakapuima꞉na꞉, wiyasiya ebete netewa-kapiya egelalo a꞉ene walo ka꞉kemaigamene.”
33 Baise veya tounu ufunamaim boro nayawas maiye namisir.”
34 Wiyasiya Ya꞉sute da꞉kiyawaiya, ebe waloma꞉tapiate ebe tabono magumu wadenomamo kelawiya꞉. Ebe tanalote waminalo itani ebema꞉ iba꞉te wadenomamo kemalagidiliya꞉.
34 Naatu bai’ufununayah Jesu abisa eo men kafa’imo tur naniyan hibai hinotaboun. Anayabin kawen turamaim eo naniyan bain isan fokar.
35 Ebene Ya꞉sute Yeliko kawo duliyomolo niyakabamo eba penapelo, balidi tamiome dubute gabo niyakabolo okolite manima꞉ epo ebe toweolamiti.
35 Jesu yena Jericho biyubin auman orot ta matan fim nati ef yanamaim ma fefefeyan.
36 Ebete epo bilibilinomo gabodo da꞉petolamitiya, ebe tanalo olowite epetapi ebo alateda꞉liya, “Beda꞉ tanalote ka꞉pitale?”
36 Sabuw hinan fanah nowar, basit ibatiyih, “Abisa matar kwa’i’itin?”
37 Iba꞉te nowaimiya, “Nasalete duliyomolo dubu Ya꞉sute pita.”
37 Sabuw hiya’afut hio, “Jesu Nazareth matuwan enan.”
38 Ebene ebete tabo kawonomamo gelo negiya, “Ya꞉su, Da꞉ibidikono A꞉la꞉mu! A꞉ma꞉le na na꞉nilakapoinama꞉!”
38 Basit orot matan fim erererey auman eaf eo, “Jesu David ana’agir kwiwanbabanu.”
39 Ebe tetelo dopamo da꞉petolamitiya ebe epate ebe kawiya analo nodiyobiya ebete taboa꞉no kokolitama꞉, wiyasiya ebete kawonomamo walo na꞉kegiya, “Da꞉ibidikono A꞉la꞉mu! A꞉ma꞉le na na꞉nilakapoinama꞉!”
39 Sabuw wan hi’iyon hinan hitatabir orot hikwarar tatab awan fotamih hio. Baise orot matan fim fan sib aumetawat na’in eaf eo, “David ana agir kwiwanbabanu!”
40 Ebene Ya꞉sute ebamo utite balidi tamiome dubuno tanaloma꞉ negiya, “Ebe nemaga꞉la꞉.” Ebete niyakabamo da꞉piya, ebe tetelo Ya꞉sute ebe nalatediya,
40 Basit Jesu nutanub bat naatu eo, “Orot kwabai kwana aitin.” Orot hibai hina Jesu biyan hitit, Jesu orot ibatiy.
41 “A꞉ma꞉ beda꞉ ubi kiyata꞉wita nale a꞉ma꞉tamo kosiyodiloma꞉?”
41 “Abisa kukokok isa anasinaf?” Orot iya’afut eo, “Regah ayu akokok matau nigewasin ana nuw maiye.”
42 Ebene Ya꞉sute ebetamo negiya, “A꞉ma꞉ balidi na꞉mela꞉! A꞉imano nanitabokobi midi tanalote a꞉ma꞉ wadekobi a꞉mida꞉ta.”
42 Basit Jesu orot iu, “Mata igewasin kunuw, abaitumatumamaim ebiyawasi.”
43 Ebema꞉ nanitabola, ebe tetenomolo ebeno balidite wadekobi dolowiomiya, ebete Godoko eba moiolo Ya꞉suko ebo waloma꞉tiya, ebene epo bilibilinomate ebe tanalo umite iba꞉te atumu Godokono mailo unamo ebo adipatiya.
43 Mar ta’imonamo orot matan igewasin nuw naatu God ana merar yi bora’ara’ah auman Jesu i’ufunun hairi hin. Naatu abisa matar sabuw hi’itin ana maramaim God ana merar hiyi wabin hibora’ara’ah.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 18, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.