Lucas 11

GODOKONO WADE TABO (KNV-FLY_RIVER) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Egela idilo Ya꞉sute diyamoa꞉ opolo Godago tabo gelitiya. Ebe tanalo dolopoligiya ebe waloma꞉tapi magumulo idawate ebe naniya, “Kawodawa, Yonete ebe waloma꞉tapi iyatulami iba꞉te Godotamo keba kunu da꞉towetoweonakoma꞉na꞉, ebema꞉ modobola a꞉ma꞉ a ebe atu tanalo na꞉kiyatuama꞉.”
1 Veya ta Jesu efan ta’amaim ma yoyoban inan, ana yoyoban sasawar ufunamaim ana bai’ufununayah orot ta natit eo, “Regah, kwi’obaiyi ana yoyoban, John ana bai’ufununayah bi’obaiyih na’atube.”
2 Ebene Ya꞉sute iba꞉tamo negiya, “La꞉ Godotamo towetowe tabo ma kunu negelanakiyala꞉,
2 Jesu iuwih eo, “Yoyobanamih iti na’atube kwanayoyoban.
3 ‘Ega꞉walo modobola a꞉ma꞉ me egelano bae
3 Mar etei ana fofonin ai bay initi.
4 Ega꞉walo epetapiate atamo kuba dosiyodilolena,
4 Ai bowabow kakafih kunotawiyen,
5 Ebene Ya꞉sute iba꞉tamo negiya, “Diyala, la꞉ magumulo lumagi idite sele tetenomolo ebeno namutudawatamo tote ma kunu da꞉negemene, ‘Naimano namutudawa, modobola꞉ka꞉ a꞉ma꞉le na nowalubina꞉? Natamo netewa-kapiya bae apuapu nikanama꞉,
5 Imaibo Jesu ana bai’ufununayah iuwih eo, “O yait a of auman boro fainaiwan itan itafefeyan itao, “Au of akokok rafiy fafar tounu inibaisu,
6 mabu naimano lumagite mulu opone walo a꞉kolowami, wiyasiya nagodolo bae puliyanomola nale ebetamo ikaema꞉!’
6 anayabin ayu au of ta bai’esegamih inan na au bar tit naatu ayu auru bay en, imih o isa abifefeyan inibaisu.’
7 “Wiyasiya moto gulo da꞉luta, ebete tabo ma kunu kegemene, ‘Ao, a꞉ma꞉ temeteme natamo akoikanama꞉la꞉. Na gigiyu a꞉kodakodaiminakamo, ega꞉walo na atumu guda꞉go nowatanamo, ebema꞉ modoboa꞉ nale maigate bae a꞉ma꞉tamo ikaema꞉.’
7 Naatu a of bar wanawanan boro na’afatit nao, ‘Men akokok au in ini’afiy, etawan i atufatan, naatu ayu natunatu bairi i a’inu’in, imih men karam boro ana misir bay anit.’
8 “Wiyasiya a꞉ma꞉le a꞉imano namutudawa toweome tanalo atepa꞉no, a꞉ma꞉tamo beda꞉ tanalote na꞉ka꞉pemaigamene? Iyo, ebete maigate a꞉imano iyaiya modoboa꞉ tanalo ka꞉modoboilaemene, wiyasiya ebete a꞉ma꞉tamo bae eba ikamelo a꞉ma꞉ ebeno namutudawama꞉ a꞉kegemene, mabu ebegodolo kalakala puliyala. Ebema꞉ mabu keleka꞉ ebete a꞉ma꞉tamo walubi diyatimene? Mabu a꞉ma꞉ towetowedawagodolo ilipo tanalo kitana꞉, ebete a꞉ma꞉ ebe mabunomoma꞉ kowalubima꞉ta.”
8 Naatu kwanotanot nati orot boro namisir ana of bay nitin? Ai, boro namisir ana of bay nitin, baise a tur ao’owen orot namisir ana of bay nabitin i men i ana of imih bay ebitin, baise anayabin, nati orot i ana fefeyanamaim ana of ihahar imih misir bay itin.
9 Ebene ebe tabono magumu eba awokalimilo Ya꞉sute negiya, “Nale la꞉tamo gemo, la꞉ Godoko na꞉toweoma꞉la꞉, ebete la꞉tamo kikalaema꞉ta. Iyo, la꞉ ebeno wade tanalo nowadiala꞉, la꞉le kuimamota, ega꞉walo la꞉ gigiyu nanakamiala꞉, ebete la꞉tamo ka꞉iyamidamene.
9 Imih a tur ao’owen. Inafefeyan boro inab, inanuwet boro inatitau’ur, inarukikitar etawan boro nabotawiy.
10 Numa꞉la꞉, piyate Godoko da꞉toweomenaka iba꞉te ebegodone kelaema꞉na꞉, ega꞉walo piyate ebeno wade tanalo dowadinaka iba꞉te kuima꞉na꞉, ega꞉walo piyate gigiyu danakaminaka ebete iba꞉tamo ka꞉iyamidamene.
10 Anayabin Orot yait efefeyan boro nab, orot yait enunuwet boro natita’ur; naatu orot yait erurukikitar etawan boro nabotawiy.
11 La꞉ magumulo kebe dubu ebeno gudute ebe namoma꞉ da꞉toweoemene, wiyasiya ebetamo bu kalu ba꞉kikaemene?
11 Kwa kek tamahinah natunat siyamih hitarererey na’at boro siy efanin kok kwatitih hita’an?
12 Ega꞉walo a꞉imano gudute a꞉ma꞉ kakaba kikopuma꞉ da꞉toweometamene, a꞉ma꞉ wiyasiya ebetamo gopowaidubu ba꞉kikama꞉emene?
12 O mamu foufunamih hitarererey na’at boro kafukafus kwatitih hita’an?
13 Numa꞉la꞉, la꞉ wadewade epoa꞉ wiyasiya la꞉ iyatawalata la꞉imano guda꞉tamo wadewade bae ikalaema꞉, ebema꞉ la꞉imano Unu Duliyomolono Nabiwi atumu iyatawanomola ebeno Wade-talena Uliyana epatamo ikalaema꞉, piyate ebe da꞉toweomenaka iba꞉tamo kikalaemene.”
13 Kwa kek tamahinah, kwa i sawar kakafih moumurih maiyow kwasisinaf, baise natunat isah boro men nuhi naburumih, abisa isan hikokok tibiyababan boro kwanab kwanan kwanitih. Imih kwanaso’ob, Tamat maramaim baitinin isan i igewasin kwanekwan, imih sabuw iyab Anun Kakafiyin isan tefefefeyan boro nitih!”
14 Ebe tetelo tabo kiyawaoa꞉ kuba uliyanagono dubu ebolo okolinami, ebene Ya꞉sute ebegodone kuba uliyana dalibiya ebete tabo kiyawao ebo wagilimiya. Ebema꞉ epo bilibilinomo epetapiate Ya꞉sukono tanaloma꞉ eba anoanoutalo,
14 Jesu demon awan bey nun tit; naatu demon bihir tit orot bihamiy ana veya’amaim orot busuruf tur eo, sabuw hai tur sawar hifofofor men kafaita.
15 wiyasiya epetapiate negelitiya, “Biyesibulukono elawote ebegodolo bitana. Ebete kubakuba uliyanano Kawodawano elawamo alibolenako, Godokono elawamoa꞉!”
15 Baise sabuw afa hio, “Nati i demon hai ukwarin wabin Beelzebul ana fair itin imih enununih.”
16 Ebe tetelo epetapiate ubi iyatiya Ya꞉suko kuba gabamo kowabuga꞉tama꞉, ebema꞉ iba꞉te ebe naniya, “A꞉ma꞉godolo Godokono elawo nanitabolo ditana, anoano tanalo idi nosiyodila ebe tanalo atamo kawokalima꞉ema꞉.”
16 Naatu sabuw afa hikok i marane ina’inan ta tiwa’an hita’itin, imih hikubibiruw.
17 Ebema꞉ Ya꞉sute ibino kuba woki iyatawate iba꞉tamo negiya, “Numa꞉la꞉, kapiya duliyomolono epate tetedo dadikanalema꞉na꞉ ebe duliyomolote ka꞉kubamene, ega꞉walo kapiya motono epate tetedo dadikanalema꞉na꞉ ibino motote opamo kekagamene.
17 Baise abisa hinotanot Jesu so’ob naatu iuwih, “Tafaram ta’imon hinakusib rou’ab namatar hinabiyow, hai fair boro hina gurus, na’atube orot aawan natunatun aawat bairi hinakusib hinabiyow boro hinama kakaf.
18 Ebema꞉ Saitanakono woki ma kunula, ebete ebeno kubakuba uliyana epagodone akalibola꞉le, mabu ebete eba kunu dowagelemene ebeno woko osiyodilo elawote kolopoligomene. La꞉le naimano tanaloma꞉ negelamata, ‘Ebete kubakuba uliyana Biyesibulukono elawamo alibolenako.’
18 Imih Satan an aiwob wanawananamaim hina kusisib hinabiyow, ana aiwob boro mi’itube fair nab nabat? Ayu iti tur ao anayabin i kwa a turamaim, ayu Beelzebul hai ukwarin fair baitu demon nunih kwarouw kwa’o.
19 Ebe tabo degelaema nanitabola꞉ka꞉? Ao, nanitaboa꞉. La꞉imano tanebapiate kubakuba uliyana dalibolenaka, ebe elawo iba꞉tamo potele kikalamenakole? Iyo, Godotela, Saitanatea꞉! Ebema꞉ ebe la꞉imano tanebapino wade osiyodilo tanalote la꞉imano kuba woki awokalimina.
19 Baise ayu Beelzebul ana fairamaim demon ana nununih na’at, bo kwa a bai’ufununayah fair yait itih demon tinununih? Imih kwa taiyuw a bai’ufununayah iti kwa’o isan hinabi’obaiyi kwa a tur i men turobe!
20 Me tanalo nanitabola, nale kubakuba uliyana Godokono elawamo epagodone alibolenakomo, ebema꞉ modobola la꞉ me tanalone kiyatawaomamota, Godokono Kawo Elawodawano tetete la꞉tamo ebe a꞉pe.
20 Baise ayu God ana fairamaim demon ana nunih hinatitit na’at, nati ebi’obaiyi God ana aiwob i natitaka.
21 “Numa꞉la꞉, Saitanako ebe elawodubu idi keba kunula꞉ka꞉ eba kunula, ega꞉walo ebete pilolo duwatiya ebe epo ebe ebeno motono inamabula. Ebema꞉ kebe tetelo elawo dubute ebeno gowelaono inamabu uwatete ebe a꞉ka꞉tuwa꞉ ebeno moto wadenomamo datila꞉namene, motono inamabuate wadenomamo ka꞉pola꞉nama꞉na꞉.
21 Orot fairin aurin ahay waf karam ma ana bar ekakaif, ana sawar etei boro natafafar hina’in.
22 Wiyasiya dubu idi ebeno elawote dopo dubuno elawo dodolina, ebe dubute pete gowela tanalo eba posiyodilolo dopo dubu kapanagalimiomene. Ebene ebete ebe dubuno gowelao inamabu ega꞉walo motono inamabu uwatete ebeno namutupiatamo kanalabaolaemene.
22 Baise orot fairin anababatun nati orot boro nawasfufur narun ana ahay ana waf tafahimaim ema’am boro niteten nan ana ofonah nafaramih bairi hinabow.
23 “Nanitabola, kebe lumagite na walubinia꞉no ebete naimano gowelaodawama꞉ eda꞉na, ma kunu ebete epo kapiya baiamo magaelema꞉ nago woko osiyodiloa꞉no wiyasiya ibi iyaiya alibolenako.”
23 Orot yait ayu ananamaim men enan, i ayu isou ebiwosai, naatu orot yait men ibaisu airi sabuw abita’ay, i was geyayan.
24 Ebene Ya꞉sute negiya, “Kuba uliyanate lumagi idigodone da꞉nemaigamene, ebe tetelo ebete gagale opamo tote okoli bai idi kowadinatomene. Wiyasiya ebete wade okoli bai numia꞉no ebe a꞉ka꞉tuwa꞉ ebetamo kegemene, ‘Nale datepimo ebe atu okoli baiamo walo ka꞉ka꞉tomamo.’
24 Demon kakafin orot biyanamaim titit ana veya i efan gewasin ta imaim ma baiyarir isan nuwet in, baise nuwet inan efan men ta tita’ur, naatu eo, “Ayu i boro ana matabir maiye au bar abihamiy ana’itin.”
25 Ebete walo ka꞉pete ebe okoli moto wadenomamo moda꞉midala ega꞉walo inamabu wadenomamo alomola, ebete ebe moto eba kunu da꞉ka꞉puimene,
25 Basit matabir maiye na ana bar titit, hirereb hina yabuna inu’in itin.
26 ebene ebete walo ka꞉tote sebeni kuba uliyana epetapi kanadabuilite ka꞉kemagaelemene, iba꞉te ebe motamo podolote ebolo kilukulinama꞉. Numa꞉la꞉, walone da꞉pelaema꞉na꞉ ebe kuba uliyanate kawokawo kuba ba꞉posiyodilolenakoma꞉na꞉, dopamo dokolinami ebe kapiya kuba uliyanano okoli eba kunua꞉. O ebe lumagi niyala! Ebe dopamo kela꞉mo kubadopola, wiyasiya me tetelo ebete kubanomoma꞉ eda꞉.”
26 Naatu tit in demon kakafih anababatun etei seven nawiyih bairi hina nati’imaim hisusuw hima. Yomaninamaim orot ana itinin botabir kakafin anababatun matar men marasika ma’am na’atube.”
27 Ya꞉sute me tabo eba kiyawautalo, epo magumulo kamiyale idite ebetamo kawonomamo negiya, “A꞉ma꞉ dalaimitiyala ega꞉walo nono a꞉ma꞉tamo dikametiyala, ebe kamiyaleno kalakala beda꞉ kawonomola꞉ka꞉!”
27 Jesu iti na’atube bat binan sabuw hai tur eo’owen auman, babin ta sabuw wanawanahimaim ma’am, Jesu isan eo, “Babin yait taub o ya’i bitoman i ebiyasisir.”
28 Wiyasiya Ya꞉sute negiya, “Modobola a꞉ma꞉ nanitabo tanalo idi nemalagidila. Piyate Godokono tabo olowiote ebetamo da꞉tudila꞉oma꞉na꞉, ebeno nanitabo kalakalate ebe epo kapiyagodolo bitanamene.”
28 Baise Jesu eo, “Sabuw iyab God ana tur hinowar tibi’ufunun i turobe anababatun tibiyasisir.”
29 Epo bilibilinomate Ya꞉suko a꞉wa꞉midate eba lamota꞉onalo ebete iba꞉tamo negiya, “Me tete epo kubakubanomola! Ibi ubi kawonomola Godokono elawo awokalimino anoano tanalo kuima꞉, wiyasiya Godote tanalo idi iba꞉tamo akawokalimene. Nanitabola, ebete ebeno woki awokalimidawa Yaonado dawokalimiya, ebe anoano tanalo kapiya iba꞉tamo ikalamiya.
29 Sabuw moumurih maiyow hiru’ay Jesu hi’ar bebera’uh, naatu Jesu iuwih eo, “Boun ana veya’amaim sabuw hai yawas etei i eaf, ina’inan matar itah isan tefefefeyan, baise ina’inan ta boro men anitih, ina’inan ta’imon i Jonah isan mamatar i hiso’obaka.
30 Iyo, Godote Yaonakono okoli tanalodo Niniba kawo duliyomolo epatamo ebeno elawo awokalimiya, ebene ebete atumu Epono Naniwido ebeno elawo walo kakawokalimene me tetelo dilukuliona ebe epatamo, wiyasiya anoano tanalo idi iba꞉tamo a꞉kosiyodilomene.
30 Anayabin Jonah biyanamaim ina’inan mamatar i Nineveh sabuw isah. Imih Orot Natun i sabuw iti boun tema’am hai i’inanen.
31 “Ega꞉walo me tanalo idila. Godote epono tanalo danagilamelelaemene, ebe Kawo Egelalo Siba opo epono Kawo Elawo Kamiyalete maigate la꞉ Yu epo kubakubapima꞉ keka꞉la꞉ima꞉ta, mabu ebe Yua꞉ kamiyalete mulu oponomone piya Isalaela opamo Kawo Elawodubu Solomonokono mulo tabo ka꞉polowioma꞉. Ebe tetelo ebe ubila Godokono mulo Solomonogodone laema꞉, wiyasiya la꞉ tetelo Godote Epono Naniwino tanalo la꞉tamo eba awokaliminalo, la꞉ ebe tanalo ubia꞉nola. La꞉ numa꞉la꞉, Epono Naniwino mulote Solomonokono mulo nodoliona!
31 Baibatebat ana veya tafaram Sheba hai aiwob babin boro namisir. Sabuw iti boun tema’ama boro tur fokarin maiyow na’uwih, anayabin ef yok na’in tafaram yomaninaka aiwob orot Solomon ana binan gewasin nowaramih natit, baise a tur ao’owen, sawar ta iti boun kwa’i’itin i Solomon natabir.
32 Ega꞉walo Godokono Kawo Egelalo Niniba duliyomolo epate maimiote la꞉ atumu kubakubapima꞉ keka꞉la꞉ima꞉ta, mabu ebe Yua꞉ epate Yaonakono tabo dolowiya iba꞉te ibino kubane Godotamo olobiliya. Ebe tetelo ibi ubila Godokono tabo Yaonagodone laema꞉, wiyasiya la꞉ tetelo Godote Epono Naniwino tanalo la꞉tamo eba awokaliminalo, la꞉ ebe tanalo ubia꞉nola. La꞉ numa꞉la꞉, Epono Naniwino elawote Yaonakono elawo nodoliona!”
32 Naatu a tur ao’owen maiye, Baibatebat ana veya Nineveh sabuw boro hinamisir kwa iti kwama’am boro tur fokarin maiyow hina’uwi, anayabin Jonah binan hinonowar ufunamaim hai bowabow kakafih etei hihamiyen dogor baikitabir hibai, naatu boun i a tur ao’owen, orot ta Jonah tafanamaim i natit iti wanawanamaim ema’am.
33 Ebene Ya꞉sute negiya, “Lumagite ebeno wuiki alo pite wamina baiamo a꞉kiyatimene, ega꞉walo ebete bagowo magumamo a꞉kiyatimene, wiyasiya ebete awokala baiamo kiyatimene, ebene epate ebeno moto guamo da꞉nodoloma꞉na꞉ iba꞉te ebe wade alo ebo ka꞉nuima꞉na꞉.
33 Orot men ta ramef ito’ab naatu bai run ibunimih, o noukwat wanawanan tarafutimih. Baise ana sisikofamaim sikof, saise sabuw hinanan ana marakawin hina’itin boro hinarun.
34 “A꞉imano apeno alo ebe a꞉imano balidila. Ebema꞉ a꞉imano balidite wadenomamo da꞉pukuilaemene a꞉imano tepo magumuno alote atumu wadenomamo ka꞉ka꞉pukuilaemene, wiyasiya balidite wadenomamo pukuilamea꞉no a꞉imano ape kawonomote idoko magumulo kitanamene.
34 Mata i biya ana hinow, mata gewasin biya etei boro marakawin. Baise mata kakafin biya etei boro nagugum.
35 Ebema꞉ a꞉ma꞉ nanisiwale, a꞉imano tepo magumuno alote idokoma꞉ akoeda꞉la꞉!
35 Isan imih kwanakaifi gewas a marakaw biyamaim men kwaniwa’an nagugum.
36 A꞉imano ape kawonomote alo magumulo ditanamene ega꞉walo a꞉imano ape apu idoko magumulo itana꞉no, ebe tetelo a꞉ma꞉ kawonomamo ka꞉pukuilaema꞉ta, wade wuiki alote a꞉ma꞉ da꞉pukuimitana eba kunu.”
36 Biya tutufin etei namamarakaw na’at, biya turin boro men nagugum. Baise na biya wanawanan tutufin etei namarakaw, ramef ana marakaw tafamaim in ekukusisiyar na’atube.”
37 Ya꞉sukono tabo kiyawao dolopoligiya Pa꞉lisi tanebapi dubu idite ebe naniya ebete ebegodolo bae ka꞉penama꞉, ebene Ya꞉sute ebe dubuno motamo nodolote bae nama꞉ gito nokoliya.
37 Jesu iti tur eo in sasawar ufunamaim, Pharisee orot ta kok i boro Jesu hairi hitan ana baremaim bay hitaa. Imih Jesu ifefeyan hairi hina ana bar hitit naatu bay aa ana efanamaim mare.
38 Wiyasiya Ya꞉sute ebeno koto ukulalea꞉no bae nama꞉ da꞉nokoliya, ebema꞉ ebe Pa꞉lisi tanebapi dubute kawiya la꞉wiya.
38 Baise Pharisee orot Jesu i’itin i men ofafar i’ufunun an souwibo na bay aa ana efanamaim mare, imih Pharisee orot ana kasiy ra’at.
39 Ebene Ya꞉sute ebe naniya, “La꞉ Pa꞉lisi tanebapi la꞉imano kalili ega꞉walo meleki unu apu ukulalenakomata, wiyasiya la꞉imano tepo magumulo da꞉pola꞉na ebe inamabu kukulala꞉wenakoa꞉, ebema꞉ la꞉le dosiyodilola꞉wenakoma ebe pilo tanalo ega꞉walo kawokawo kuba osiyodilole tanalo epetapi tabokaonomola!
39 Naatu Jesu iu, “Kwa Pharisee i a kerowas naatu a tew ufuhine kwa sasouwen, baise kwa dogor wanawanan i baribar kakafin naatu rougoy rabirabin.
40 Eiye, la꞉ daedale epolata! Godote lumagino unu tama osiyodilote ega꞉walo magumu ako-osiyodiliya,
40 Kwabikoko’aw! God biya ufunane wowowab na’atube biya wanawanan auman wowowab men kwaso’ob?
41 ebema꞉ modobola la꞉imano melekilo ega꞉walo kalililo beda꞉ inamabuate ka꞉pola꞉nale, la꞉ inamabua꞉piatamo gito nikalamola꞉la꞉! Iyo, ebe tanalo magumudo la꞉le la꞉imano tepo magumuno kuba kukulalemamota.
41 Imih a kerowas naatu a tew wanawanah abisa’awat tema’am yababan wairafih kwanitih hinaa, saise kwa a sawar etei boro hinigewasin.
42 “Nanitabola, la꞉ Pa꞉lisi tanebapi kuba wiya kawonomo kelaemamota! La꞉ la꞉imano pali inamabu bilibilinomo magumulo teni apuapu eba anagilamolelo Godotamo ebeno apu wadenomamo ikameonakomata. Ebe tanalo magumulo la꞉ kapiya tanalo da꞉pesonomo kawotawenakoa꞉, wiyasiya kawokawo tanalonomo epetapi osiyodilolema꞉ la꞉ wadenomamo kemalagidilola꞉wena꞉, ma kunu la꞉ epagodolo tuputupulo kilukula꞉wena꞉ ega꞉walo Godokono nilakapo kawokalima꞉wena꞉. Ebema꞉ modobola la꞉ ebe kawokawo tanalo nosiyodilolenala꞉ ega꞉walo atu tetelo egege tanalo osiyodilolema꞉ akododolomatila꞉la꞉!
42 Yababan boro gagamin maiyow kwanab, kwa Pharisee sabuw! Anayabin kwa iti mint, rue, naatu adanafur afa God baitinin isan i men nuhi eburubur, mar etei ana mumusin God kwabitin, baise ma gewas naatu God ana yabow isan i nuhi eburubur, gewasin nati sawar i kwati’a’ait sawar afa auman kwatasinaf.
43 “Nanitabola, la꞉ Pa꞉lisi tanebapiate kuba wiya kawonomo kelaemamota, mabu balidi ibilamole moto gulo la꞉ ubila kawokawo dubuno ilukuli bailo ilukulima꞉, ega꞉walo la꞉ ubila la꞉le inamabu olowame bailo eba wapata꞉lamelo epate la꞉ ulametate ebo kowalogoletama꞉!
43 Yababan boro kwanab, kwa Pharisee sabuw! Anayabin kwa a kok gagamin i Kou’ay Bar wanawanah efan gewasih kwanabow kwanamare kwanama, naatu ahar hai efanamaim a kok gagamin i sabuw a merar hinay naatu hinakakaf.
44 Nanitabola, la꞉tamo da꞉pemene ebe kuba wiyate kawonomoma꞉ keda꞉mene, mabu la꞉ epono a꞉ela ape waminaole bobo keba kunula꞉ka꞉ eba kunulata! Ma kunu epate iyatawa꞉ abale inamabuate da꞉pola꞉na, ebema꞉ iba꞉te iyatawaoa꞉no ebana wapata꞉lamena.”
44 Yababan boro kwanab! Anayabin kwa i rah atamanih hai i’inanen en sabuw so’oba’e tafah hibat tereremor na’atube.”
45 Ebene Godokono Totomu iyatulamedawa idite Ya꞉sutamo negiya, “Iyatulamedawa, a꞉ma꞉ Pa꞉lisi tanebapi tabamo da꞉kubailama꞉wa꞉, a꞉ma꞉ ebe tabamo a atumu a꞉kemalogoa꞉ta!”
45 Ofafar so’obayan orot ta Jesu ibatiy, “Bai’obaiyenayan iti tur i’o i aki auman irabi.”
46 Ya꞉sute ebeno tabo eba wiyalo negiya, “Iyo, la꞉ Godokono Totomu iyatulamepi, la꞉ atumu kuba wiya kawonomo kelaemamota, mabu la꞉ la꞉imano totomu tabamo epatamo iyaiya mibomibo tanalo ikalamenakomata! Iyo, la꞉imano totomu tabo epate mibomibo inamabu okolamo dowaguatena eba kunula, ebema꞉ la꞉le ibino mibomibo dulama꞉wenakoma walubi tanalo da꞉pesonomo idi kiyata꞉wenakoa꞉, koto makupiola꞉wete gito lamota꞉onanakomata.
46 Jesu iya’afut eo, “Kwa Ofafar Bai’obaiyenayah so’ob wairafi auman boro yababan kwanab. Anayabin bit gagamin na’in sabuw tuwabuh kwayara’ah hi’abar tun erarabih, naatu kwa i men kafa’imo uma ta baibais isan kwabitihimih.
47 — ausente —
47 Yababan boro kwanab! Anayabin dinab oro’orot kwa a’agir hirouw himomorob i hai rah kwama kwawowowab gaigiwas.
48 — ausente —
48 Imih kwa i taiyuw kwakukubuna, abisa a’agir hisisinaf a baibasit kwabitin, dinab oro’orot a’agir hirouw himorob naatu kwa i hai rah kwawowowab.
49 Ebe mabuma꞉ Godokono Mulo Tabote ma kunu gena, ‘Nale epatamo naimano woki awokalimipi ega꞉walo naimano alibolepi epetapi kanalibolemamo, wiyasiya iba꞉te ebe wokopi ubia꞉nola, ebene iba꞉te ibi epetapi eba anakapulamelo epetapiatamo temeteme bikalamenakoma꞉na꞉.’
49 Anayabin iti isan, God ana so’obamaim eo ‘Ayu boro dinab oro’orot naatu kob abarayah aniyafarih, afa boro hina rouw hina morob, afa boro bai’akir kakafin hinab.’
50 Ebema꞉ me tete epate kuba wiya kelaema꞉na꞉, mabu me opono wagilimi mabune iba꞉te Godokono woki awokalimipi anakapulamenakiya.
50 Isan imih kwa sabuw iti boun kwama’am, God ana dinab oro’orot tafaram aneika hirouw himomorob ana baimakiy i boro kwa kwanab.
51 Iyo, A꞉ibolokono kalimate opamo deka꞉ka꞉liya, ebe tanalo wagilimi mabula. Ebene iba꞉te tuputupu wokopi epetapi bilibilinomo anakapulamete, uwomu tetelo Godoko Amamateno Motolo Sekalayako ebo kanakapumiya, iyo, ebete ebe Motono Talena Bai ega꞉walo Godotamo kalimagono ikameo bai tetenomolo eba utitalo, iba꞉te ebe danagalimiya ebete gito a꞉iya. Ebema꞉ na la꞉tamo nani tabonomo gemo, me tete epate ebe kuba bilibilinomo mabuma꞉ wiya nanitabolo kelaema꞉na꞉!
51 Abel ana rara’ika busuruf na Zechariah ana rara’amaim tit. Zechariah i Tafaror Baremaim iti sibor ana gem naatu Regah ana Bar Kakafiyin hairi hai founamaim hi’asabun morob. Imih anababatun a tur ao’owen kwa iti boun kwama’am iti sabuw hai baimakiy boro kwa kwanab.
52 “Nanitabola, la꞉ Godokono Totomu iyatulamepi, la꞉imano kuba wiyate kawonomoma꞉ keda꞉mene, mabu la꞉le epono gabo mopilamenamata iba꞉te Godogodone iyatawa kelaema꞉! La꞉ a꞉ka꞉tuwa꞉ ebeno wade tanalo laema꞉ ubia꞉nola, ebema꞉ piyate ubi diyatina wiyasiya la꞉le ibi atumu na꞉kodiyobolenamata!”
52 Kwa Ofafar Bai’obaiyenayah so’ob wairafi. Yababan boro kwanab. Anayabin etawan botawiyin run so’ob bain ana tufatan i kwa kwabobotan, naatu kwa iti bar i men kwakokok boro kwarun so’ob kwanab, baise sabuw afa run so’ob bainamih tisisinaftobon kwa i hai ef kwahirihir.”
53 Ebene Ya꞉sute ebe motone da꞉piwisigiya, ebe tetelo Godokono Totomu iyatulamepi ega꞉walo Pa꞉lisi tanebapi iba꞉te kawonomamo dowaote Ya꞉sukono tanaloma꞉ tabo kubanomamo gela ebo wagilimiya. Ega꞉walo ebe tetene wagilimite iba꞉te Ya꞉sutamo da꞉pelamenakiya iyaiya tanalo ebo pikiyawaomenakiya,
53 Jesu efan nati bihamiy ana veya’amaim Ofafar Bai’obaiyenayah naatu Pharisee yah so’ar hiu kwanikwaniy naatu baibatebat moumurih na’in hibow hitit hibabatiy,
54 mabu ibi ubila ebe kuba gabamo eba wabuga꞉talo ebete iya tabo kubanu gelo ebe ebo kelaema꞉.
54 naatu hikubibiruw na’atube abisa tao kakaf na’at saise ubar hititin hitafatum isan.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 11, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.