João 8
GODOKONO WADE TABO (KNV-FLY_RIVER) vs AAI
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 wiyasiya Ya꞉sute Olibi Kewakewa Unu Damelamo gito toni.
1 Imaibo Jesu Olive Oyaw na’at tit yen in.
2 Ebene egela idilo Ya꞉sute Godoko Amamateno Iya Motamo duiyanomolo walo ka꞉pete, epo bilibilinomate ebetamo da꞉pelamiya, ebete okolite ibi iyatulame ebo wagilimiya.
2 Maraumanika Jesu matabir maiye Tafaror Bar ana meraramaim bat, sabuw moumurin maiyow hiru’ay hi’arbebera’uh naatu i busuruf ma sabuw i’ubaibiyih.
3 Ebe tetelo Godokono totomu tabo iyatulamepi epetapi ega꞉walo Pa꞉lisi tanebapi, iba꞉te kamiyale idi lawete epono ololo apuamo gito magatiya, mabu me kamiyalete kamiyale idino awiago kawo kuba osiyodilutalo iba꞉te ebo ulamiya.
3 Ofafar bai’obaiyenayah naatu Pharisee babin turan aawan hairi hi’inu’in hibai hina hirun. Naatu hi’u kou’ay nahimaim bat.
4 Ebema꞉ iba꞉te Ya꞉suko naniya, “Iyatulamedawa, me kamiyale kamiyale idino awiago kawo kuba eba osiyodilutalo, ale ibi ulamete me kamiyale ebo laema꞉.
4 Naatu Jesu isan hi’o, “Bai’obaiyenayan, iti babin i turan aawan hairi hi’inu’in atita’ur.
5 Mosesekono totomu tabote a niyatuamena, mako kamiyaleno kuba osiyodilo mabuma꞉ modobola epate ebe nokolamo mapemete nanakapuima꞉na꞉. Ebema꞉ a꞉imano woki keba kunula꞉ka꞉? Ale ebetamo a꞉e wiya ba꞉kikaema꞉?”
5 Ofafaramaim Moses aki iti na’atube eobaiyuni, babin yait ta iti na’atube nasisinaf boro kabayamaim anarab namorob. O a not ta ema’am boro inao.”
6 Iba꞉te me tabo Ya꞉sutamo negelitiya, mabu ibi ubila epono ololo apulo Ya꞉sukono tanalo ma kunu awokalima꞉, ebete Mosesekono totomu tabamo da꞉ba꞉tuduwatamene o a꞉ka꞉tuduwatamene. Ebete tuduwata꞉noma꞉ degemene, ebe tetelo iba꞉te ebe kubadawama꞉ kegelama꞉na꞉.
6 Iti baibat hibai hititit i mi’itube Jesu hitikubibiruw, saise abitur ta’o na’at imaim hitabat ubar hititin isan.
7 Ebema꞉ iba꞉te atu alateda꞉ tabo ebe kawiya analo atepa꞉no, ebe tetelo Ya꞉sute maigate negiya, “Kuba꞉nola, la꞉imano taneba magumulo potele kuba osiyodiloa꞉dawama꞉ deda꞉na, modobola ebete dopo nokola lawete ebe na꞉mida꞉emene, ebene la꞉ epetapiate walogabo apune ebe mapema꞉wete ebo nanakapumiyala꞉.”
7 Hi’u hibibabatiy anamaramaim, Jesu nakwetan tara’ah naatu isah eo, “O yait aur bowabow kakafin men nama’am na’at, o wan kabay kubai babin isan kurouw.”
8 Ebene Ya꞉sute opamo walo ka꞉tuduwatate ebeno kotamo iyaiya tabo epetapi kakuloliya.
8 Naatu i kwafure maiye me yan ma kubebebeyan.
9 Ebema꞉ piyate Ya꞉sukono tabo dolowiya, iba꞉te woki iyakobi midilite, ebene ibino taneba magumulo kapiya idi tonaki, kapiya idi tonaki, ebe dubu bilibilinomate iyaiya ma kunu tolamoliya kadelekadela꞉godone wagilimite oli ape dubatamo nemaiga. Ebe tetelo Ya꞉suko kapiyate ebolo okoliti, ega꞉walo ebe kamiyalete ebeno ololo apulo utiti.
9 Iti tur hinonowar anamaramaim ta’ita’imon hitabartaitit hin, oro’orot atamanih wan hi’iyon hibusuruf hitit. Babin akisinamo hihamiy Jesu nanamaim bat
10 Ebene Ya꞉sute ebeno wato adipatete kamiyaletamo negiya, “Kamiyale, kuba wiya a꞉ma꞉tamo ikaema꞉ dowagelitaka, ebe epo keleka꞉? A꞉ma꞉ kuba dawama꞉ degita, ebako lumagi idi ba꞉ka꞉lutale?”
10 Jesu totofar misir babin itin basit isan eo, “Babin iti sabuw menika hin? Naatu yait ta o isa rouw’ouri ai en?”
11 Ebete wiyasiya negiya, “Ao, Kawodawa, natamo kuba wiya ikanamedawa idi puliyala.”
11 Babin eo, “Regah men yait ta ema’am.” Naatu Jesu eo, “Basit gewasin! Ayu auman men karam boro anibatiyi. Kwen, iti boun inabubusuruf bowabow kakafih men inasinaf maiye.”
12 Tete idilo Ya꞉sute Pa꞉lisi tanebapiatamo walo na꞉ka꞉kiyawaiya, “Na ebe me opo kawonomono alola. Kebe lumagite na dowaloma꞉enena ebete idoko magumulo a꞉kepata꞉namene mabu ebegodolo nanitabo igilo alote bitanamene.”
12 Jesu sabuw isah eo maiye, “Ayu i tafaram ana marakaw. Yait ayu ebi’ufnunu i boro men guguminamaim naremor, baise i boro yawas ana marakaw nab.”
13 Ebene Pa꞉lisi tanebapiate ebetamo negeliya, “A꞉ma꞉ a꞉ka꞉tuwa꞉ a꞉ma꞉ adipatelo degeawa꞉, ebema꞉ epate a꞉imano tabo a꞉kelaema꞉na꞉.”
13 Pharisee Jesu isan hi’o, “Iti tur ku’o’o i o taiyuw isa ku’o’orerereb naatu abistan o ku’o’orerereb i men turobe.”
14 Ya꞉sute ibino tabo eba wiyalo negiya, “Ao, na a꞉ka꞉tuwa꞉ na kadipatenakoa꞉, wiyasiya naimano nanitabo tanalo na a꞉ka꞉tuwa꞉ nawokalimitaleka꞉, naimano iyaiya tabote nanitabonomoma꞉ beda꞉ona꞉, mabu na kapiyate iyatawala nale kebene ka꞉piyamo ega꞉walo nale walo kebamo da꞉ka꞉tomo. La꞉le wiyasiya naimano tanalo kiyatawawena꞉,
14 Jesu iyafutih eo, “Ayu taiyuwu isou ana’orerereb na’at, ayu ao’orereb i turobe, anayabin ayu aso’ob menane ana naatu menamaim ananan. Baise ayu menane ana naatu menamaim ananan kwa i men kwa so’ob.
15 mabu la꞉ me opo epono woki gabodo lumagino tanalo gito anagilamelemenakomata! Numa꞉la꞉, nale me opolo eba okolinalo lumagi idino tanalo anagiyamidamete kuba wiya kikamenakoa꞉,
15 Kwa sabuw hai itininamaim kwa’itih kwabibabatiyih. Ayu men yait ta ana itininamaim aitin abibabatiyimih.
16 wiyasiya kebe tetelo nale lumagi idino tanalo nanagiyamidametaleka꞉ ebeno tanalo nanitabolo bawokalimina꞉, mabu Nabiwite na dapaliboniya ebete elawo natamo ikanamiya ebe tanalo kosiyodiloma꞉. Ebeno woki ega꞉walo naimano woki kapiyala, ebema꞉ nale lumagi idino tanalo kubama꞉ degitamo na kapiyate kegita꞉, ebe tetelo naimano Nabiwite atu tabo ebe kegita.
16 Baise ayu anabibatiyi na’at, ayu au baibatiyen i turobe. Anayabin ayu i men akisu. Ayu Tamai iyunu anan i airi ama’am.
17 La꞉imano totomu tabo idite ma kunu gena, epono anagiyamida magumulo netewapiate atu tabo degelama꞉na꞉ tabo anagiyamidapiate ebe tanalo nanitaboma꞉ kegelama꞉na꞉.
17 Kwa taiyuw a’ofafaramaim iti na’atube hikirum, anamaramaim sifroubonayan orot rou’ab te’orereb tebibasit nati i turobe.
18 Ebema꞉ numa꞉la꞉, nale naimano nanitabo tanalo eba awokaliminalo, na dapaliboniya ebe Nabiwite atumu naimano nanitabo tanalo la꞉tamo nakawokalimina.”
18 Ayu i orot ta taiyuwu isou ao’orereb; Tamai ayu iyunu anan ayu au sifroubounayan ta.”
19 Ebe tetelo iba꞉te ebe negelamiya, “A꞉imano nabiwi ale kumita꞉. Ebe keleka꞉?”
19 Naatu sabuw hibatiy, “O Tamat i menamaim ema’am?” Jesu iyafutih eo, “Kwa ayu men kwaso’ob na’atube Tamai auman men kwaso’ob. Kwa ayu kwatasusu’ubu na’at Tamai auman boro kwatasu’ub.”
20 Ya꞉sute Godoko Amamateno Iya Motolo eba lutalo, ebete ebe Motono nilakapo mani alomo bailo epo eba iyatulamitalo me tabono iyaiya tanalo Pa꞉lisi tanebapiatamo ebo kiyawaiya. Ebe tetelo epetapi ubila ebe idoko motamo kiyatima꞉, wiyasiya ibi magumulo idawate ebe kelawiya꞉ mabu ebe tanalote nanitabolo pemaigama꞉ Godogodone tete pea꞉nola.
20 Iti tur i tafaroror bar wanawanan kabay teya’ay ana efan sisibinamaim Jesu ma i’obaibiyih. Men yait ta bai fatumimih, anayabin i ana veya men baimih.
21 Ebema꞉ Ya꞉sute Pa꞉lisi tanebapiatamo walo na꞉kegiya, “Tete tatalila, nale la꞉ ka꞉miyapamamota, ebene la꞉le na eba wadinilo la꞉ la꞉imano kuba osiyodilole magumulo gito ka꞉elaomamota, mabu nale kebe duliyomolamo da꞉tomo la꞉ ebe duliyomolamo nago tolaema꞉ modoboa꞉.”
21 Jesu ibanak isah eo maiye, “Ayu boro kwa anihamiyi anan, naatu kwa boro ayu isou kwananuwet naatu kwa a kakafih wanawanahimaim boro kwanamorob. Ayu menamaim ananan kwa boro men imaim kwanan.”
22 Ebema꞉ Yu watowatopiate ibino taneba magumulo negeliya, “Mabu keleka꞉ ebete dege a eba꞉go tolaema꞉ modoboa꞉? Me tabono magumu ma kunula꞉ka꞉, ebe a꞉ka꞉tuwa꞉ ebe bakanakapuimene?”
22 Naatu Jew hai ukwarih hi’o, “I eo, ayu menamaim anan kwa men karam kwanan. Iti eo anayabin i boro taiyuwin na’asabun?”
23 Ebema꞉ Ya꞉sute ibino tabo eba wiyalo negiya, “La꞉ me opo epolata, wiyasiya na Unu Duliyomolone piyamo, na me opo lumagia꞉.
23 Baise Jesu eo maiye in, “Kwa i babe ma’ani, Ayu i yate ma’anu. Kwa i tafaram nowan, baise ayu i men tafaram nowan.
24 Ebema꞉ nale la꞉ nanitabonomolo ma kunu analemata, la꞉ la꞉imano kuba magumulo ka꞉elaomamota, mabu na uwomua꞉ tetelo dokolinamo ebe Kawodawala. La꞉ me tanalo nanitabokobi midia꞉no, nanitabola, la꞉ bilibilinomate la꞉imano kuba osiyodilole magumulo ka꞉elaomamota.”
24 Ayu ao kwanowaraka, ayu men kwanasu’ubu kwanabitutumu na’at, kwa boro anababatun a kakafih wanawanahimaim kwanamorob. Ayu’uban tur iti ao’o.”
25 Ebene tabo olowiopiate ebe naniya, “A꞉ma꞉ potelela꞉ka꞉?”
25 Hibatiy hio, “O i yait?” Jesu iyafutih eo, “Tabubusurufika kwa a tur aowen taremor tana.
26 Ebema꞉ nagodolo tabo bilibilinomo epetapi ba꞉pola꞉na, nale la꞉ mabuma꞉ eba kiyawaolo la꞉imano tanalo ebo kanagilamelelaemamota. Wiyasiya numa꞉la꞉, ebe iyaiya tabote nagodone ka꞉pelamena꞉, na Alibonedawagodone pelamena. Ebe Kawodawa ebe nanitabo tanalo awokalimidawala, ebema꞉ nale iyalo tetelo ebegodone kebe iyaiya tabo kolowiyamo, na la꞉tamo ebe atu tabonomo ka꞉kiyawaonakomo.”
26 Kwa isa ayu boro tur moumurika anao anibabatiyi. Baise yait ayu iyunu anan i turobe? Naatu abistan i eo anonowar ayu sabuw hai tur ao’owen.”
27 Ebe tetelo iba꞉te wadenomamo kemalagidiliya꞉, Ya꞉sute Nabiwi Godokono tanaloma꞉ da꞉kiyawaiya.
27 Jesu Tamah isan sabuw hai tur eo’eowen naniyan men hibai.
28 Ebema꞉ Ya꞉sute iba꞉tamo walo na꞉kegiya, “La꞉ me opo epate na Epono Naniwi kewa olotolowa unamo dadipanatena꞉ema, la꞉ naimano tanalo ma kunu nanitabolo kiyatawaomamota, na ebe uwomua꞉ tetelo dokolinamo ebe Kawodawala, ega꞉walo nale kebe iyaiya tanalo kosiyodilolenamo na a꞉ka꞉tuwa꞉ naimano elawamo kosiyodilolena꞉, mabu na Alibonedawate na kebe iyaiya tabo kananiyale nale epatamo ebe atu tabonomo ka꞉kiyawaonakomo.
28 Imih Jesu eo, “Orot Natun kwanabobora’ah anamaramaim, kwa boro kwanaso’ob; Ayu i Yait; naatu ayu men taiyuwu au kokomaim asisinafumih, baise Tamai abistan tur mutufor bi’obaiyu’umaim ao’o.
29 Ega꞉walo me tanalo idila. Na dapaliboniya ebe Kawodawate tete bilibilinomolo naimano osiyodilole tanaloma꞉ natamo nekalakalana, ebema꞉ ebete nago eba okolinalo na katepanena꞉.”
29 Naatu yait ayu iyunu anan airi ama’am i men ihamiyu, anayabin mar etei i ana kokomaim asisinaf isan ebiyasisir.”
30 Ebe tetelo epo epetapi bilibilinomate Ya꞉sukono tabo dolowiya, iba꞉te ebe nanitabokobi ebo midiya.
30 Nati eo’omaim sabuw moumurih maiyow hitumitum.
31 Ebene Yu epo magumulo piyate Ya꞉suko nanitabokobi da꞉midiya, ebete iba꞉tamo negiya, “La꞉ naimano iyatulame magumulo dilukula꞉wenama, la꞉ naimano nani waloma꞉enepilata.
31 Imih Jesu Jew sabuw iyab i hibitumatum isah eo, “Ayu au bai’obaiyen kwanabubukikin na’at, kwa i anababatun ayu au bai’ufununayah,
32 Ebene la꞉ Godokono nanitabo tanalo kiyatawaomamota, iyo, ebe nanitabo tanalote la꞉ mibomibo wiya꞉ woko magumune wagailitate tutupima꞉ ka꞉midilimamota, ega꞉walo kubadawa idino matuomeo tanalo idite la꞉godolo a꞉kitanamene.”
32 naatu kwa boro turobe kwanaso’ob naatu turobe boro imaim narufami kwanatit.”
33 Ebe tetelo iba꞉te tabo eba wiyalo negeliya, “A A꞉ibalayamakono walone gudila. Ewonino tetene wagilimite me teta꞉mo pemaiga, aimano taneba magumulo lumagi idite kubadawa idino wiya꞉ wokodawama꞉ keda꞉namia꞉, ega꞉walo ale lumagi idino matuomeo tanalo kiyatawaonakoa꞉. Ebema꞉ mabu keleka꞉ a꞉ma꞉ atamo degeawa꞉, Godokono nanitabo tanalote a wiya꞉ woko magumune kowagaima꞉?”
33 Sabuw hiya’afut hi’o, “Aki Abraham ana a’agir. Naatu aki men yait ta ana akir wairafin. Mi’itube inarufami anatit isan kuo’o?”
34 Ebene Ya꞉sute iba꞉tamo walo na꞉kegiya, “Na la꞉tamo nani tabonomo gemo, piyate kuba osiyodilole magumulo dilukuliona, ibi kubano wiya꞉ wokopima꞉ eda꞉ona.
34 Jesu sabuw isah eo, “Turobe a tur ao’owen, o yait ta bowabow kakafin kukusisinaf i bowabow kakafin ana akir wairafin imatar.
35 Nani gudunomote ebeno nabiwino moto epo magumulo ebeno okolina tetelo kalakalago bokolinamene, wiyasiya wiya꞉ wokodawano tanalo eba kunua꞉. Ebete ebeno woko namutudawano matuomeo magumulo bokolina, ebema꞉ tete idilo ebe namutudawate ebe ubia꞉noma꞉ deda꞉mene, ebete ebeno motone ebe gito kanalibomene.
35 Akir wairafin taitin tuwahinah wanawanahimaim i boro namarorore, baise Natun i ana efan wanatowan.
36 Ebema꞉ la꞉ nolowiala꞉. Godokono Gudute la꞉ kubadawa idino matuolamole magumune wagailitate ebeno atu alailame tutu ekakima꞉ da꞉midilitamene, ebe tetelo la꞉ nanitabonomolo tutuma꞉ keda꞉omamota.”
36 Imih Natun kwa narurufami, kwa i anababatun narufami,
37 Ebene Ya꞉sute iba꞉tamo negiya, “Na iyatawala la꞉ A꞉ibalayamakono walone gudilata, wiyasiya la꞉ naimano iyatulame tanalo kuwata꞉wena꞉ ebema꞉ la꞉ ubila na kanakapunama꞉ema꞉.
37 Ayu aso’ob kwa i Abraham ana a’agir, baise kwa i ef kwanunuwet ayu kwana’asbunu. Anayabin kwa dogor wanawanan, ayu au tur ana efan i men ema’am.
38 Numa꞉la꞉, naimano Nabiwite iyalo tetelo natamo dawokalilamiya na ebe atu tanalo la꞉tamo awokalilamenakomo, ega꞉walo la꞉ atumu, la꞉imano a꞉da꞉ elemasigi nabiwite kebe tanalo kiyatulametiyala la꞉ ebe iyaiya tanalo kapiya bosiyodilolenakomata.”
38 Ayu Tamai ana taragub wanawanan abistan i’obaiyu ai’itin i a tur ao’owen, naatu kwabo tamat demon hi’o kwanonowar na’at kwasisinaf.”
39 Ebene iba꞉te ebeno tabo eba wiyalo negeliya, “Aimano nabiwi ebe A꞉ibalayamatela.”
39 Sabuw hiya’afut hi’o, “Abraham i aki tamai.” Jesu eo maiye, “Kwa Abraham natunatun na’at kwa boro i sisinafube kwatasinaf.
40 Numa꞉la꞉, nale Godogodone kebe iyaiya nanitabo tanalo kolowiyamo, na ebe atu tanalo la꞉tamo awokalilamenakomo. Ebema꞉ la꞉ ubila na kanakapunama꞉ema꞉, wiyasiya la꞉imano ewono nabiwi A꞉ibalayamate dopamo tuputupu lumagi iditamo dowate ebe anakapuima꞉ kowageliya꞉.
40 Itinin i iti. God anababatun au tur eowen ao kwanonowar isan kwa a not kwabobaifufun ayu asabunu’umih. Abraham iti na’atube men sinaf.
41 Nanitabola, la꞉imano nabiwi idi bokolina, ebe kubadawate kebe tanalo kosiyodilolenakole la꞉ ebe atu kuba tanalo kosiyodilolenakomata, la꞉le wiyasiya A꞉ibalayamakono wadewade tanalo kosiyodilola꞉wena꞉!”
41 Kwa tamatanah mi’itube hisisinaf na’atube kwasisinaf.” Sabuw hiya’afut hi’o, “Aki Tamai i ta’imon God akisinamo, aki i men ometakek aki i natunatun anababatun.”
42 Ya꞉sute iba꞉tamo negiya, “Godote la꞉imano Nabiwinomoma꞉ neda꞉nataleka꞉, la꞉le na nilakapolo bemalagidilona꞉wenana꞉, mabu na Godogodone la꞉tamo piyamo. Iyo, na a꞉ka꞉tuwa꞉ naimano elawamo ka꞉piya꞉, na Godote paliboniya.
42 Jesu sabuw isah eo, “God kwa Tamat na’at ayu boro kwatiyabuwu, anayabin ayu Godane ana naatu boun iti bairit tama’am. Ayu men taiyuwu au kokomaim anamih, baise i ayu iyunu ana.
43 Wiyasiya la꞉le me tabono magumu wadenomamo kelawa꞉wea꞉, mabu la꞉le naimano iyatulame tanalo ubia꞉noma꞉ eda꞉onamata.
43 Aisimamih ayu tur ao’o naniyan men kwabaib? Abistan ayu ao men kwananonowar anayabin kwa tain i gugurih.
44 Numa꞉la꞉, la꞉imano nabiwi ebe Saitanatela, ebema꞉ la꞉le ebeno gudima꞉ eba eda꞉onalo ebeno ubi tanalamo tudila꞉onakomata. Dopamo wagilimi mabune ebe tuputupu lumagi anakapumidawala, ega꞉walo ebete Godokono nanitabo tanalo ubia꞉noma꞉ eda꞉nami. Eiye, ebeno osiyodilole magumudo ebe a꞉ka꞉tuwa꞉ ebeno tanalo ma kunu awokaliminako, ebete a꞉da꞉ tabo kapiya kiyawaonako mabu ebegodolo nanitabo tanalo idi kitana꞉. Iyo, ebe a꞉da꞉ tabo kiyawaopino nabiwima꞉ eda꞉na, mabu a꞉da꞉ tabo kiyawao tanalo bilibilinomate ebegodone pemaimina!
44 Kwa i tamat demon mowan natunatun, naatu kwa a kok i tamat esisinafube kwani’ufunun. Aneika i asbunubunuwenayan, i men turobe’emaim batamih, anayabin i wanawanan turobe en. Baifufuwen nati i ana tur, anayabin i baifufuwenayan naatu baifufuwenayah etei tamah.
45 Na wiyasiya iyaiya nanitabo tanalo kapiya kiyawaonakomo, ebema꞉ la꞉le la꞉imano a꞉da꞉ elemasigi nabiwi keba kunula꞉ka꞉ ebako epoma꞉ eba eda꞉wenalo la꞉ na nanitabokobi ka꞉midina꞉wena꞉.
45 Baise ayu tur anababatun ao’o, kwa i men kwabitutumu.
46 La꞉ iyatawalata na nanitabo tanalo kiyawaodawala, ega꞉walo la꞉imano taneba magumulo lumagi idi modoboa꞉ na kuba osiyodilodawama꞉ ka꞉na꞉ima꞉. Ebema꞉ mabu keleka꞉ la꞉le na nanitabokobi ka꞉midina꞉wena꞉?
46 O yait ta karam ayu au kakafin inaorerereb? Ayu turobe ana’o na’at, aisim men kwabitutumu?
47 Me tanalo nanitabola, kebe epate Godokono nani gudima꞉ deda꞉oma꞉na꞉ iba꞉te ebeno tabamo ba꞉tudila꞉onakoma꞉na꞉, wiyasiya la꞉ eba kunua꞉, ebema꞉ la꞉ ebeno tabo kolowiawenakoa꞉.”
47 Yait Godamaim ema’am naatu ana tur enonowar i i God nowan. Kwa tur men kwanonowar anayabin Kwa i men God nowan.”
48 Ebe tetelo Yu epo epetapiate Ya꞉sutamo negeliya, “Ale a꞉imano tanalo nanitabonomolo ma kunu awokalima꞉, a꞉ma꞉ kuba Samaliya opodawalata ega꞉walo a꞉ma꞉godolo kuba uliyanate okolina.”
48 Jew sabuw Jesu hiya’afut hi’o, “Aki’ima turobe ao’o, oma Samaria mowan naatu demon hitounbuburi kuma’am.”
49 Ya꞉sute ibino tabo eba wiyalo negiya, “Nagodolo kuba uliyanate kokolina꞉. Ao, naimano osiyodilole tanalate naimano Nabiwino mailo unamo adipatenako, wiyasiya la꞉le naimano mailo kubaiminakomata.
49 Jesu iya’afutih eo, “Ayu men demon hitounbuburu ama’am. Ayu Tamai akisinamo akakakafiy, baise kwa ayu men kwakakafiyu.
50 Numa꞉la꞉, na a꞉ka꞉tuwa꞉ na kowalogonakoa꞉, mabu Kawodawa idite naimano tanalo eba anagiyamidanamelo ebete na ebo kowalogonemene.
50 Ayu men taiyuwu wabu bora’ara’ahin isan anunuwet, baise orot ta i ayu isou akisinamo nanuwet naatu i boro ayu nibabatiyu.
51 Ebema꞉ nale la꞉tamo nani tabonomo gemo, kebe lumagite naimano iyatulame tabamo da꞉tuduwatamene ebete a꞉e a꞉kuimene.”
51 Tur anababatun au’uwi, yait ayu au tur ebobosiyasiyar boro men namorob.”
52 — ausente —
52 Jew sabuw Jesu isan hi’o, “Aki bounabo aso’ob o i demon hitoububuni kuma’am! Abraham morob naatu dinab oro’orot himorob, baise o ku’o’o yait ta ayu au tur nabobosiyasiyar boro men namorob.
53 — ausente —
53 Aki tamai Abraham i morob o men taiyuw inabora’ahi Abraham inanatabir? Naatu God ana dinab auman himorob. O kunotanot o i yait?”
54 Ebene Ya꞉sute ibino tabo eba wiyalo negiya, “Kebe tetelo na a꞉ka꞉tuwa꞉ na nowalogotaleka꞉, ebe amama magumulo nanitabo tanalo idite a꞉kitanana꞉. Wiyasiya naimano Nabiwite na nowalogonena, nalea꞉. Ebe la꞉le nani Godoma꞉ deka꞉miawenama, ebetela.
54 Jesu iya’afutih eo, “Ayu taiyuwu anabobora’ahu na’at ayu au bora’ara’aten anayabin en. Ayu Tamai kwa a God kwarouw kwa’o’o i akisinamo ayu ebobora’ara’ahu.
55 La꞉ ebeno tanalo nanitabolo iyatawa꞉, wiyasiya na kapiyate ebeno tanalo iyatawala. Numa꞉la꞉, nale la꞉tamo ma kunu negetaleka꞉, ‘Na ebeno tanalo iyatawa꞉,’ na a꞉da꞉ tabo begena꞉, wiyasiya na la꞉ a꞉da꞉ tabo kiyawaopi keba kunula꞉ka꞉ eba kunua꞉, ebema꞉ nale Nabiwino nanitabo tanalo iyatawala ega꞉walo nale ebeno iyaiya ubi tanalo kapiya bosiyodilolenakomo.
55 Kwa i men kafa’imo kwasu’ub, baise ayu asu’ub. Ayu men su’ubin anarouw ana’o na’at, ayu boro baifuwenayan kwa ana karam, baise ayu i asu’ub naatu i ana tur abobosiyasiyar.
56 Ega꞉walo la꞉ me tanalo idi nemalagidilala꞉. La꞉imano ewono nabiwi A꞉ibalayamate ebeno tepo magumulo naimano pe tanalo demalagidilonaki kawo kalakala tanalo iyatawanaki, iyo, ebe egelate pema꞉ ebete kalakalago makopelenami.”
56 Kwa tamat Abraham ayu au na ana veya nuw i’itin i iyasisir naatu veya na titit isan i kawasa.”
57 Ebe tetelo tabo olowiopiate ebe naniya, “Eiye! A꞉ma꞉ aimano ewono A꞉ibalayamako nanitabolo a꞉kuma꞉wiyala? Ebete iyalo tetenomolo a꞉iya ega꞉walo a꞉ma꞉ 50 ulama tete lumagia꞉, a꞉ma꞉ oli ape dubulata!”
57 Jew sabuw Jesu isan hi’o, “O a kwamur i men 50 baimih naatu mi’itube Abraham i’itin.”
58 Ebene Ya꞉sute iba꞉tamo eba wiyalo negiya, “Na la꞉tamo nani tabonomo gemo, na ebe uwomua꞉ tetelo dokolinamo ebe Kawodawala. A꞉ibalayamate me opamo awokala꞉no na dopamo Godago okolinaimo.”
58 Jesu iyafutih eo, “Anababatun a tur ao’owen, ayu wan ama’abo Abraham tufuw.”
59 Ebe tetelo iba꞉te ebe tabono tanaloma꞉ kawonomamo dowaote nokola ebo uwatiya ebe mapemete kanakapuima꞉, wiyasiya Godote ebe waminalo Amamateno Iya Moto atepate gito tiya.
59 Nati isan sabuw kabay hi’o’on Tafaror Bar wanawanan hitarabimih baise Jesu sabuw umah aren sorabon ufun tit.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 8, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.