João 6

GODOKONO WADE TABO (KNV-FLY_RIVER) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Ebene ibino tabo kiyawao tanalo olopoligote, egela epetapi da꞉petoiya, tete idilo Ya꞉sute Ga꞉lili Paka꞉ apuamo peago gito na꞉iwiya, ebe paka꞉no mailo idi Taibiliyasila.
1 Nati ufunamaim ana veya ta, Jesu Galilee harew isobon rabon rewan rounane (wabin ta Taibirias kukuf.)
2 Ebene epo bilibilinomate ebe ebamo waloma꞉tiya, mabu ebete temetema꞉gopiatamo dosiyodilolenaki, iba꞉te ebe anoano tanalo ulamoliya ega꞉walo iba꞉te kawo tanalo idi uima꞉ ubi iyatiya.
2 Naatu sabuw rou’ay gagamin maiyow hi’ufunun hin anayabin sabuw sawusawuwih biyahimaim ina’inan sinaf biyawasih hi’itan isan.
3 Ebene Ya꞉sute damela unamo nodolote ebe waloma꞉tapiago ebo nokoliti,
3 Naatu Jesu yen in oyaw sisibinamaim tit naatu ana bai’ufununayah hina biyanamaim himarir hima.
4 ebe tetelo Yu epono Aduga꞉la Soliyomu tete tatalima꞉ na꞉kediya.
4 Jew sabuw hai Tar Nowaten hiyuw ana veya i na biyubin.
5 Ebene adimo apulo epo epetapi bilibilinomate Ya꞉sutamo dapaladabutiniya, ebete ibi ulamenate Pilipiko nanani, “A me epo bilibilinomo walubilima꞉ bae kebolo na꞉kuwatelaema꞉?”
5 Jesu nuw ra’at sabuw rou’ay gagamin maiyow isan hinan itih, naatu Philip ibatiy, “Rafiy menamaim boro tanatobon iti sabuw tanituwih?”
6 Ebe tetelo Ya꞉sute iyalo iyatawani ebete epatamo beda꞉ tanalo na꞉kosiyodilomene, ebema꞉ ebete Pilipiko me tabo anani, mabu ebe ubila ebeno nanitabokobi midi tanalo kuiminama꞉, da꞉ nanitabola꞉ o da꞉ nanitaboa꞉.
6 Iti i Philip fufunin isan ibibatiy, anayabin i ana notamaim so’obaka i boro abistan nasinaf.
7 Ebene Pilipite ebetamo nowamini, “Me epo bilibilinomate bae kela꞉mo naoma꞉ kapiya ulamano woko wiya manite a꞉ka꞉modobomene.”
7 Philip iya’afut eo, “Orot ana baiyan sumar eight ana fofonin tatab rafiy tatutubun sabuw ta’ita’imon tatabituwih i kikimin kwanekwan.”
8 Ebe tetelo Ya꞉suko waloma꞉tadawa idi, ebeno mailo A꞉ndulutela, ebe Saimono Pitakono ekawila, ebete Ya꞉sutamo negeni,
8 Imaibo ana bai’ufununayah orot ta, Andrew, Simon Peter tain awan tara’ah eo,
9 “Koi kapiya mela, ebegodolo paibu palowa bae ega꞉walo namo netewa ba꞉pola꞉na, wiyasiya ebe bae bilibilia꞉, me epo bilibilinomago a꞉ka꞉modobomene.”
9 “Kek ta iti’imaim rafiy afu’afusar umat roun naatu siy rou’ab umanamaim hima’am aitin. Baise anotanot boro men nakaram, sabuw i ra’at kwanekwan.”
10 Ebene Ya꞉sute ebe opono uwago kawonomo uminate ebe waloma꞉tapiatamo negeni, “La꞉ epo nanala꞉la꞉ iba꞉te gito kilukulima꞉.” Ebema꞉ epo bilibilinomate ebamo ilukulinate ebe epo deka꞉la꞉mioleniya ibino uwomu 5,000 dubuma꞉ eda꞉ni.
10 Nati’imaim samar gewasin tuw inu’in, imih Jesu eo, “Sabuw kwa’uwih samar yan timarir. naatu sabuw samar yan himarir hima, naatu oro’orotowat hibiyab etei 5,000.
11 Ebene Ya꞉sute ebe bae uwatenate Godotamo kalakala tabo genate, da꞉pola꞉niya ebe epatamo gito ikalamoleniya, ega꞉walo ebete namo kuwatenate eba kunu kowageleni epono bae kape tanalote ka꞉modobolamenama꞉.
11 Jesu faraw bai, God ana merar yi, naatu sabuw himarir hima’am faramih, siy bai ef ta’imon sinaf, etei hi’aa yah gadid hai fofonin bai.
12 Ebe tetelo ebe baete ibi da꞉ugulamoleni Ya꞉sute ebe waloma꞉tapi nanaleni, “La꞉ da꞉luili ebe bae apuapu wadenomamo nuwata꞉la꞉, mabu ale me bae a꞉ka꞉kubailaema꞉.”
12 Naatu hai fofonin baib ufunamaim, Jesu ana bai’ufununayah iuwih eo, “Hi’aa tuturih etei kwaita’ay, men ta kwanihamiy.”
13 Ebema꞉ iba꞉te epagodolo da꞉luilini ebe palowa bae apuapu duwateniya, iba꞉te 12 bagowo ebe owiyaoleniya.
13 Basit hi’aa tuturih hi’o’on naatu kaifet hibiwanen etei 12, iti i rafiy fafar umat roun naatu siy rou’abamaim sabuw bituwih.
14 Ya꞉sute ebeno elawo epatamo kawokaliminama꞉ me anoano tanalo dosiyodiloni, iba꞉te uminate negelaniya, “Nanitabola, me dubu ebe Godokono Iyanomo Woki Awokalimidawala, Godote me opamo paliboma꞉ degiya, me ebe Kawodawala!”
14 Iti ina’inan Jesu sinaf sabuw hi’i’itin ufunamaim hibusuruf hi’o, “Turobe iti orot i dinabamon, i namih hi’o’oban na tafaramamaim tit.”
15 Ebe tetelo Ya꞉sute ibino ubi tanalo iyatawani, iba꞉te ebe lawenate ibino Kawo Elawodubuma꞉ gito ka꞉midinama꞉. Wiyasiya ebe ubia꞉nola, ebema꞉ ebete ibi miyapanate ebe a꞉ka꞉tuwa꞉ damela unu ida꞉mo gito nodoloni.
15 Jesu itih so’ob boro kafa’imo hinan hinab naatu hinau’kikin ni’aiwob, imih i hamenamo nati efan ihamiy naatu akisinamo yen in oyaw wan.
16 Egelate eba niwisiganalo Ya꞉suko waloma꞉tapiate paka꞉ balamo niwitionate,
16 Veya re birabirab ana bai’ufununayah hire hin harew kukuf hitit,
17 wiyasiya opote didokoni ebe tetelo Ya꞉sute iba꞉tamo samamo ka꞉peniya꞉, ebema꞉ iba꞉te peamo nolonate paka꞉ a꞉iwale ebo wagiliminiya Kapeniyama duliyomolo apuamo.
17 Jesu isan hima hikakaif mar bu’u’um, men na biyah tit, imih wa hibai hiboy hirabon au Capernaum.
18 Ebe tetelo kawo awate eba maiganalo kawokawo ulate ebo maimioniya.
18 Nati ana veya kotar bitufuwan wanawanan hin naatu yabat busuruf ra’at.
19 Ebene iba꞉te paibu o sikisi kilomita mako tete geyageyadopolo eba nabidilonalo, ebe tetelo Ya꞉sute ibino pe niyakabamo obo unudo da꞉toni, iba꞉te ebe uminate kawonomamo ebo toletoleoniya,
19 Hiboy hitit hire hikuyowen five o six kilometres na’atube hinuwanuw Jesu nahine riy yan bat remor wa isan nan hi’itin yah birubir fafar.
20 wiyasiya ebete ibi nanaleni, “Na Ya꞉sutela, la꞉ ka꞉toletoleonala꞉!”
20 Baise isah eaf eo, “Ayu o! men kwanabirumih!”
21 Ebema꞉ iba꞉te Ya꞉suko peamo kalakalago da꞉nowianiya, iba꞉te nela꞉wa꞉oniya mabu iba꞉te kebamo tolamenama꞉ dowageleniya, ebe tetenomolo iba꞉te ebe pe boboamo pe gito na꞉ilioniya.
21 Imaibo ereyasisir hiu na wa afe’en yen, naatu men yok efan hinot hinanamaim awar hiyut.
22 Ebene Ya꞉sute Ga꞉lili Paka꞉ apulo da꞉na꞉miyapani, egela idilo ebe epo bilibilinomate me tanalo iyatawaiya, Ya꞉sute ebe waloma꞉tapiago kapiya peago iba꞉tamo da꞉pa꞉iwaliya, wiyasiya adimo tetelo waloma꞉tapiate walo a꞉ka꞉tuwa꞉ da꞉ka꞉na꞉iwaleniya, Ya꞉sute iba꞉go ka꞉tonia꞉.
22 Marto, sabuw rou’ay nati harew kukuf rounane hima hinunuwabon wa ta’imon nati’imaim batabat hi’inan, naatu hiso’ob Jesu i men nati wa’amaim isra’at bairi hinamih, baise ana bai’ufununayah akisihimo hinan hi’itih.
23 Ebe atu tetelo Taibiliyasi duliyomolo epate Kawodawa Ya꞉sukono anoano osiyodilo tanaloma꞉ tabo ma kunu olowiya, ebete Godotamo baema꞉ kalakala tabo genate epo bilibilinomatamo dikalamoleni, ebema꞉ ibi bilibilinomo epetapiate ebe uima꞉ ibino peago ebe atu opamo ebo pelamoliya.
23 Imaibo wa afa Taibiriasine hina efan nati Regah faraw bai igegewasin sabuw bituwih sisibinamaim hirun.
24 Wiyasiya ebe epate Ya꞉suko ega꞉walo ebe waloma꞉tapi ebolo nipo da꞉poliya, iba꞉te peamo walo kolote na꞉ka꞉tolamiya Kapeniyama duliyomolamo, iba꞉te Ya꞉suko ebolo ka꞉nowadima꞉.
24 Naatu sabuw wa afe’en hinunuwatet Jesu ana bai’ufununayah bairi men hi’it fa’arih, matah kabiy wa hibow au Capernaum na’at Jesu hinuwih hin.
25 Ebene ebe epate Ya꞉suko Kapeniyama duliyomolo apulo da꞉numiya, iba꞉te ebe nananiya, “Iyatulamedawa, a꞉ma꞉ mamo kebe tetelo ka꞉pemaigawa꞉?”
25 Jesu harew kukuf rewan rounane ma’am hitita’ur, naatu hibatiy, “Bai’obaiyenayan, biyika ina itit kuma’am?”
26 Ya꞉sute ibino tabo eba wiyalo negiya, “Nale la꞉tamo nani tabonomo gemo, la꞉le nagodone bae uwata꞉wenate, ebe baete la꞉ da꞉ugulamoletania la꞉le na unaema꞉ ebema꞉ pelaemata, wiyasiya naimano elawo awokalimino anoano tanalono magumu la꞉le la꞉imano wokiamo kelawa꞉wea꞉.
26 Jesu iyafutih eo, “Anababatun a tur ao’owen, ayu kwanunuwuhu i men ina’inan asisinaf kwa’i’itin isan, baise kwa rafiy kwa’aan ya gagadid isan ayu kwanuwuhu kwanan.
27 La꞉le kateneno ubi bae naoma꞉ woko kosiyodilonala꞉ mabu ebe baete samamo kabaleomene, wiyasiya modobola la꞉le uwomua꞉ igilo bae laema꞉ woko nosiyodilonala꞉. Mako bae na Epono Naniwite la꞉tamo kikalaemamota, mabu Nabiwi Godote me tanalo iyalo awokalimiya, na ebeno nanitabodawama꞉ eda꞉namo.”
27 Bay nati eafe’af isan men kwanabowamih, baise ma’ama wanatowan ana bay isan i raro nanababan, nati bay i Orot Natun boro kwa nit. Anayabin God ayu Tamai ana baibasit nati bay roufaramin isan ana fair ayu itu.”
28 Ebene iba꞉te ebe naniya, “Ale Godokono iyaiya ubi tanalo kosiyodilolema꞉ beda꞉ woko na꞉kosiyodiloma꞉?”
28 Imaibo Jesu hibatiy, “Bo aki boro mi’itube anasinaf saise God abistan eo imaim anasinaf?”
29 Ya꞉sute iba꞉tamo nowamiya, “Godote la꞉godolo kapiya tanalonomo uima꞉ ubila, ebete me opamo dapalibiya la꞉ ebe dawa nanitabokobi na꞉mida꞉la꞉.”
29 Jesu iyafutih eo, “God ana bowabow bow isan i iti. Orot yait God biyafar i kwanitumitum.
30 Ebema꞉ iba꞉te ebe walo nakaniya, “Ale a꞉ma꞉ nanitabokobi ka꞉miditama꞉ a꞉ma꞉le atamo beda꞉ anoano tanalo na꞉kosiyodilaemene? Modobola a꞉ma꞉ a꞉imano elawo atamo nawokalima꞉!
30 Imih i hibatiy, “Ina’inan fairin menatan boro inasinaf aki ana’itin naatu o anitutumi? O boro abistan inasinaf?
31 Numa꞉, aimano ewoniate bulu opolo eba ilukulinalo, Godokono anoano osiyodilole tanalodo iba꞉te bae uwatenakiya, ebe baeno mailo ebe ma꞉nala. Iyo, Godokono Bukano tabote ma kunu itana, ‘Godote iba꞉tamo Unu Duliyomolono bae ikalamenaki,’ ebema꞉ modobola a꞉ma꞉ atumu a꞉imano elawo nawokalima꞉.”
31 It ata a’agir arar yanamaim i rafiy wabin manna hi’aa; Buk Atamaninamaim hikirum hi’o’o na’atube, I mar ana rafiy itih hi’aa.”
32 Ya꞉sute negiya, “Nale la꞉tamo nani tabonomo gemo, Mosesete la꞉imano ewoniatamo dikalamenaki, ebe bae Unu Duliyomolono baenomoa꞉, wiyasiya me tetelo naimano Nabiwite Unu Duliyomolono baenomo la꞉tamo nikalamenata,
32 Naatu Jesu hai tur eowen eo, “Anababatun a tur ao’owen, “Iti mar ana rafiy kwa kwa’ani’aan i men Moses kwa itimih, baise ayu Tamai rafiy anababatun marane kwa it.
33 mabu Godokono baenomo ebe Unu Duliyomolone da꞉piya ebe dawala, ebe kapiyate me opo epatamo nanitabo igilo ikalamena.”
33 Anayabin God ana rafiy i orot yait marane rara’iy sabuw etei tafaram wanawanan yawas ebitih.”
34 Ebene iba꞉te ebe walo nakaniya, “Iyatulamedawa, modobola a꞉ma꞉le me tetene wagilima꞉wete ebe bae atamo nikaeamenakiye.”
34 Sabuw hi’o, “Regah iti rafiy i mar etei initi ana’aan.”
35 Ebene Ya꞉sute negiya, “Na ebe igilo baela. Kebe lumagite natamo da꞉pemene ebe bae kapete walo a꞉kuminakomene, ega꞉walo kebe lumagite na nanitabokobi da꞉midinimene ebe obo kapete atumu a꞉kuminakomene.
35 Imaibo Jesu iuwih eo, “Ayu i yawas ana rafiy. Orot Yait ayu isou enan i boro men kafa’imo bayumih namorob, naatu orot yait ayu isou ebitumatum boro men kafa’imo sikan namamahimih.”
36 “Ka꞉lo nale la꞉imano tanalo ma kunu awokalimo, la꞉le la꞉imano balidinomamo naimano elawo uimata, wiyasiya la꞉le na nanitabokobi midinima꞉ ubia꞉nola.
36 Naatu iti tur i ao kwanowaraka naatu mata yan kwa’i’itin baise men kafa’imo kwabitutumu.
37 Naimano Nabiwite natamo ikanaema꞉ dowagelena, ebe epo bilibilinomate natamo ka꞉pelaema꞉na꞉, ega꞉walo kebe dawate natamo da꞉pemene nale ebe iyabaiamo gito akalibamo.
37 Sabuw iyabowat ayu Tamai bitu boro ayu isou hinan, naatu orot babin yait ayu isou enan boro men ananun ufun natitamih.
38 Numa꞉la꞉, Unu Duliyomolone na dapaliboniya nale ebe Kawodawano ubi tanalo osiyodiloma꞉ me opamo piyamo, na a꞉ka꞉tuwa꞉ naimano ubi tanalo a꞉kosiyodilomo.
38 Anayabin ayu marane arara’iy, i men ayu au kok sinaf isanamih, baise orot yait ayu iyunu anan i ana kok anasinaf.
39 Ebema꞉ na dapaliboniya ebe dawano ubi tanalo ma kunula, ebete natamo kebe epo kikanamenale ibi magumulo idi kapiyate akalatidimene, ebene Uwomu Egelalo nale ibi bilibilinomo nanitabo igilamo kowadipalatelemamo.
39 Naatu orot yait ayu iyunu anan ana kok i iti, sabuw iyabowat ayu bitu etei men ta anikasiy, baise mar yomaninamaim etei’imak anabuwih hinamisir.
40 Iyo, naimano Nabiwi ubila, kebe lumagite ebeno Gudu umite nanitabokobi da꞉midimene, ebete uwomua꞉ igilo kelaemene, ebema꞉ nanitabola, Uwomu Egelalo nale ebe lumagi nanitabo igilamo kadipatemamo.”
40 Anayabin ayu Tamai ana kok i sabuw iyab matah etei Natun akisin ti’i’itin naatu tibitumitum boro ma’ama wanatowan ana yawas hinab; naatu mar yomaninamaim ayu boro anabuwih hinamisir.
41 Ebene Yu epo epetapiate Ya꞉sukono tanaloma꞉ ubia꞉ tabo geliya, mabu ebete tabo ma kunu giya, “Na ebe Unu Duliyomolone da꞉piya ebe igilo baela.”
41 Imaibo Jew sabuw hibusuruf Jesu isan higam, anayabin i eo, “Ayu i mar ana rafiy.
42 Ebema꞉ iba꞉te negeliya, “A, nanitabola꞉ka꞉, me Ya꞉suko Yausepekono gudula! A iyatawala ebeno menokola nabiwila! Mabu keleka꞉ ebete Unu Duliyomolone pema꞉ dege?”
42 Basit sabuw hi’o, “Iti orot i Jesu, Joseph natun, hinah tamah i taso’ob. Naatu baise boun i eo’o, Ayu i marane ara’iy.”
43 Ya꞉sute ibino tabo iyatawate iba꞉tamo nowamiya, “La꞉ magumulo ubia꞉ tabo kegelitala꞉.
43 Jesu iyafutih eo, “Taiyuw men kwanagam.
44 Nabiwi Godote lumagi idi natamo magaea꞉no, ebe dawate ebeno ubilo a꞉ka꞉tuwa꞉ natamo pema꞉ a꞉ka꞉modobomene, wiyasiya Nabiwite kebe dawa natamo demagaemene, nale ebe lawete Uwomu Egelalo uwomua꞉ igilamo kadipatemamo.
44 Sabuw boro men ayu isou hinan kwaneyan, baise Tamai ayu iyunu anan boro nabonawiyih hinan ayu biyau hinatit; naatu mar yomaninamaim ayu boro ana bora’ahih hinamisir.
45 Numa꞉la꞉, dopamo Godokono woki awokalimipiate ebeno Bukamo tabo ma kunu akuloliya, ‘Tete na꞉pe, Godote a꞉ka꞉tuwa꞉ me opo epo bilibilinomo ebeno gabo kiyatulaemene.’ Ebema꞉ me tanalo nanitabola, potele Nabiwino tabo madodo olowite ebegodone wade iyatawa tanalo delawenako, ebe dawate natamo ka꞉pemene.
45 Dinab oro’orot hikirum hi’o na’atube, ‘Sabuw etei boro God ni’obaiyih. Orot yait Tamai fanan nowar naatu biyanane so’ob ebaib boro ayu isou nan.
46 Naimano tabono magumu kubanu akolawa꞉la꞉. Me opo lumagi idite Nabiwino ololo dopamo kumiya꞉, wiyasiya potele Godogodone da꞉piwisigiya ebe kapiyate Nabiwino ololo umiya, ebema꞉ la꞉le ebe kapiyagodone Nabiwino tabo kolowiomamota.
46 Men yait ta Tamai itin; baise orot yait Godane nan i akisinamo Tamai itin.
47 “Iyo, nale la꞉tamo nani tabonomo gemo, kebe lumagite na nanitabokobi da꞉midinina ebegodolo uwomua꞉ igilote bitanamene.
47 Turobe a tur ao’owen, orot yait ebitumatum, yawas wanatowan i baika.
48 Na ebe igilo baela.
48 Ayu i yawas ana rafiy.
49 “Numa꞉la꞉, la꞉imano ewoniate ma꞉nama꞉ deka꞉minakiya, iba꞉te bulu opolo ebe bae naonakiya ebene walone tetelo ibi bilibilinomate a꞉elaiya,
49 Kwa a’a’agir hai veya, rafiy wabin manna arar yanamaim hibow hi’aa, baise etei himorob.
50 wiyasiya Unu Duliyomolone da꞉piya, ebe bae lumagite denamene ebete a꞉ka꞉emene.
50 Baise rafiy iti i marane ra’iy, sabuw iyab hinab hina’ani’aan boro men hina morob.
51 Na ebe Unu Duliyomolone da꞉piya ebe igilo baela, ebema꞉ nanitabola, kebe lumagite me bae denamene ebete uwomua꞉ tetelo nanitabo igilago bokolinamene. Nale ebetamo dikamenakomo ebe bae ebe naimano apeno katenela, mabu nale naimano ape me opo epatamo ikalaemo ibino igilo ka꞉mula꞉lelaema꞉.”
51 Ayu i yawas ana rafiy, marane hiyafaru are. Orot babin yait iti rafiy na’ani’aan na’at boro nama wanatowan. Iti rafiy i ayu finimu boro anit, saise sabuw boro tafaramamaim yawas hinab hinama.”
52 Ebema꞉ Yu epono dowate demaigiya, iba꞉te ibi magumulo apaminateuilo negeliya, “Ale me dubuno katene kenaoma꞉, ebete atamo keba kunu na꞉kikaeaemene?”
52 Naatu Jew sabuw iti tur hinonowar isan yah so’ar hibusuruf taiyuwih wanawanahimaim higam hikwaris hio, “Iti orot biyan finimin boro mi’itube nitit tana’animih eo?”
53 Ebene Ya꞉sute iba꞉tamo negiya, “Nale la꞉tamo nani tabonomo gemo, la꞉le Epono Naniwino katene naoa꞉no ega꞉walo ebeno kalima nioa꞉no, nanitabo igilote la꞉godolo a꞉kitanamene.
53 Jesu iuwih eo, “Turobe a tur ao’owen, Orot Natun biyan finimin men kwana’aan naatu ana rara men kwanatomatom, kwa wanawanamaim yawas men ema’am.
54 Iyo, kebe lumagite naimano katene denanako ega꞉walo naimano kalima da꞉ninako, ebegodolo uwomua꞉ igilote bitanamene, ega꞉walo nale Uwomu Egelalo ebe nanitabo igilamo kadipatemamo,
54 Orot yait ayu biyou finimin na’aan naatu au rara natomatom yawas wanatowan i bai, naatu yomaninamaim ayu boro ana bora’ah namisir.
55 mabu naimano katene ebe nanitabo igilo baela, ega꞉walo naimano kalima ebe nanitabo igilo obola.
55 Anayabin ayu biyou finimin i bay anababatun naatu au rara i harew anababatun,
56 Nanitabola, kebe lumagite naimano katene denanako ega꞉walo naimano kalima da꞉ninako, ebete na magumulo bokolina ega꞉walo nale ebe magumulo bokolinamo.
56 orot babin yait ayu biyou finimin na’aan naatu au rara natomatom boro wanawana’umaim nama naatu ayu i wanawananamaim anama.
57 Na dapaliboniya ebe Nabiwino nanitabo igilote nagodolo keba kunu kitanale, eba kunu kebe lumagite naimano katene denanakomene, ebete naimano igilago bokolinamene.
57 Tamat yawas ana’an i ayu iyunu ana, anayabin i ema’am isan imih, ayu auman ama’am, ef ta’imonaban orot yait ayu biyau’umaim bai eani’aan boro yawasin nama anayabin ayu ama’am isan imih.
58 Ebema꞉ numa꞉la꞉, naimano ape ebe Unu Duliyomolone da꞉piya ebe igilo baela. Me baete lumagitamo nanitabo igilo bikamenakomene, wiyasiya la꞉imano ewoniate denaonakiya ebe baete igilo iba꞉tamo nanitabolo kikalamenakia꞉, iyo, walone iba꞉te gito a꞉elaiya.”
58 Iti rafiy marane rara’iy i men kwa a a’agir manna hi’aa hibimumurub na’atube’emih, baise o yait iti rafiy boun marane rara’iy inab ina’ani’aan boro inama wanatowan.”
59 Ya꞉sute Kapeniyama duliyomololo Yu epono balidi ibilamole motolo ibi diyatulamiti, ebe tetelo ebete iba꞉tamo me tabo geyageyadopo kiyawaiya.
59 Tur iti etei i Capernaum Kou’ay Bar wanawananamaim ma sabuw hai tur eowen i’obaibiyih.
60 Ebe tetelo Ya꞉suko waloma꞉tapi epetapi bilibilinomate ebeno iyatulame tabo olowite negeliya, “Me tabono magumu kodakodanomola, potele laema꞉ na꞉ka꞉modobomene?”
60 Jesu ana bai’ufununayah moumurin na’in tur iti hinonowar hi’o, “Iti bai’obaiyen i fokarin. Yait boro iti tur nanowar nab?”
61 Iba꞉te ebeno iyatulame tanaloma꞉ kebe ubia꞉ tabo degelitiya, Ya꞉sute iyatawate negiya, “Mabu keleka꞉ naimano iyatulame tanalote la꞉imano nanitabokobi midi tanalo da꞉kubailamita?
61 Baise Jesu ana bai’ufununayah abisa isan hio higamigam so’ob naatu iuwih eo, “Tur iti kwanonowar imaim kwa a naniyan ebi’afiy?
62 Nanitabola, Epono Naniwite dopamo dokolinami ebete ebe Kalakala Duliyomolamo walo ka꞉ka꞉nodolomene, ebema꞉ la꞉le ebe anoano tanalo duma꞉ema la꞉ keba kunu na꞉kowagela꞉ema?
62 Bo Orot Natun nayen ana efan marasika ma’am imaim nama kwana’itin boro mi’itube kwanao!
63 Numa꞉la꞉, Godokono Uliyanate epatamo nanitabo igilo ikalamena, wiyasiya kateneno elawote iba꞉tamo igilo ikalaema꞉ ka꞉modobonakoa꞉. Ebema꞉ nanitabola, nale la꞉tamo da꞉kiyawaomo ebe tabo ebe igilola, iyo, ebe tabote Godokono Uliyanagodone pe,
63 Anun Kakafiyin i yawas ebit biyat i aurin fair en. Iti tur kwa isa a’o i ayub ana tur naatu wanawananamaim i yawas ema’am.
64 wiyasiya la꞉ epetapiate nanitabokobi ka꞉mida꞉wea꞉.”
64 Baise kwa afa iti kwama’am i men kwabitumatum. Anayabin iyab men hinabitumatum naatu orot yait baban na’o Jesu so’obaka.”
65 Ebene ebete tabo moga꞉melo walo na꞉kegiya, “La꞉imano nanitabokobi midia꞉ tanaloma꞉ nale iyalo ma kunu gemo, Nabiwite elawo lumagitamo ikamea꞉no, ebete a꞉ka꞉tuwa꞉ ebeno ubilo natamo a꞉ka꞉pemene.”
65 Ibanak eo maiye, “Anayabin iti isan kwa au’uwi, orot babin boro men asir ayu isou nan kwaneyanamih, baise Tamai ana baibasitamaim boro niwa’an isah naham hinan ayu isou.”
66 Ebe mabuma꞉ Ya꞉suko waloma꞉tapi epetapi bilibilinomate eba꞉go wapata꞉laema꞉ ubia꞉noma꞉ eda꞉ote ibino iyaiya ilukuli tanalamo walo gito kolowamiya.
66 Nati ana veya’amaim ana bai’ufununayah moumurih na’in hihamiy naatu himatabitabir hina’ufut hin.
67 Ebene Ya꞉sute ebeno 12 waloma꞉tapi epetapi nalateda꞉liya, “La꞉ atumu, la꞉le na bakatepana꞉ema?”
67 Jesu ana bai’ufununayah nah 12 ibatiyih. “Kwa auman kwakokok kwanan?”
68 Saimono Pitate ebetamo nowamiya, “Kawodawa, a potamo na꞉ka꞉tolaema꞉ mabu a꞉ma꞉ kapiyagodolo nanitabo igilo tabonomo bitana?
68 Simon Peter iya’afut eo, “Regah yait isan boro anan? Yawas wanatowan ana tur o akisimo biya ema’am.
69 A iyatawala a꞉ma꞉ Godokono Wade-talena Dawalata, ebema꞉ ale a꞉ma꞉ nanitabokobi na꞉midinata.”
69 Aki abitumatum naatu aso’ob o i Kakafiyin Ta’imon Godane ina.”
70 Ya꞉sute wiyasiya iba꞉tamo negiya, “A, nanitabola꞉ka꞉, nale a꞉ka꞉tuwa꞉ la꞉ 12 dubu uwatimata, wiyasiya la꞉ nolowiala꞉, la꞉ magumulo kapiyate Saitanakono wokodawama꞉ eda꞉na!”
70 Imaibo Jesu iyafutih eo, “Kwa na 12, i ayu arubini, baise kwa wanawanamaim orot ta i demon mowan.”
71 Ebete me tabo Yudasikono tanaloma꞉ giya, ebe dubu ebe Keliyota duliyomolodawa Saimonokono gudula. Dopamo me dubute 12 waloma꞉tapi magumulo okolinami, wiyasiya walone tetelo ebete Ya꞉suko anakapumipino kotamo ebe iyatiya.
71 (Jesu iti tur eo’o i Judas Simon Iscariot natun isan, Judas i bai’ufununayan nah 12 wanawanahimaim orot ta, yomaninamaim i boro Jesu nayanuw namorob.)

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 6, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.