João 4
GODOKONO WADE TABO (KNV-FLY_RIVER) vs AAI
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Ebene Pa꞉lisi tanebapiate Ya꞉sukono tanalo ma kunu olowiya, ebete epo bilibilinomo ebeno waloma꞉tapima꞉ midilite ibi obamo ebo waduba꞉midaolenaki, wiyasiya Yonete bilibili epo kowaduba꞉midaolenakia꞉.
1 Pharisee hinowar Jesu i bigegesairih naatu John natabir ana bai’ufununayah moumurih na’in bapataito ebitih,
2 Ebe teteno nanitabo tanalote wiyasiya ma kunu itani, ebe epo magumulo Ya꞉sute lumagi idi obamo kaduba꞉midanakia꞉, ebeno waloma꞉tapiate a꞉ka꞉tuwa꞉ waduba꞉midaolenakiya,
2 turobe iti i men Jesu bapataito ebitih, baise i ana bai’ufununayah.
3 ebene Ya꞉sute Pa꞉lisi tanebapino tabo gela tanalo diyatawiya, ebe tetelo ebete Yudiya opo atepate Ga꞉lili opamo olowaima꞉ malagidiliya.
3 Anamaramaim Jesu, i Judea ihamiy naatu matabir maiye in Galilee.
4 Ebene ebamo ka꞉nemaigama꞉ ebete duiyanomolo wagilimite Godokono ubilo Samaliya opodo tote
4 Boun ana remoramaim i boro Samaria wanawanan narun nan.
5 ebe opono Saika duliyomolamo gito nemaigiya. Ewonino tetelo Ya꞉ikobote ebeno gudu Yausepetamo dikamiya me Saika duliyomolo ebe damela niyakabolo itana,
5 Imih i Samaria bar merar wabin Sychar tit, Jacob ana me kamar i natun Joseph bitin i sisibinamaim.
6 ega꞉walo Ya꞉ikobote dobobiya ebe obo gulite ebolo atumu ba꞉kitana. Ebene egela tuli tetenomolo Ya꞉sute tete geyageyadopo pete ebe obo guli niyakabolo pokolite ela ebe pamiti.
6 Jacob ana harew karakar i nati’imaim, naatu Jesu ef nan hahar, karakar sisibin mara’at ma. Nati i ouyit.
7 — ausente —
7 Samaria babin harew huninamih nan anamaramaim, Jesu babin isan eo, “Karam harew ititu atatom?Jesus Samaritan babin hairi tibidudur|alt="Jesus talking to Samaritan woman" src="CN01674B.TIF" size="col" loc="Jhn 4.7" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="4.7"
8 — ausente —
8 I ana bai’ufununayah hin bar merar bay tobonamih.
9 Ebene kamiyalete Ya꞉sukono tabo eba wiyalo negiya, “Eiye, a꞉ma꞉ Yu opono dubulata ega꞉walo na Samaliya opono kamiyalela! A꞉ma꞉ na oboma꞉ beda꞉ma꞉ kanana꞉wa꞉?” Ebete ma kunu degiya mabu Yu epate Samaliya opo epo daleyagopima꞉ gelalo atu kalila꞉mo obo nioma꞉ talenama꞉ gelanaka.
9 Samaria babin Jesu isan eo, “O i Jew naatu ayu i Samaria babin. Mi’itube ayu isou harewamih kufefefeyan?” (Jew hai naukwat, o hai kerowas boro men Samaria bairi hinafaram hinaa hinatom.)
10 Ebene Ya꞉sute negiya, “Godote epatamo gito dikalamena ega꞉walo potele a꞉ma꞉ oboma꞉ da꞉towemeta, a꞉ma꞉le ebe netewa tanalo nanitabolo niyatawawetaleka꞉, a꞉ma꞉le na banana꞉wena꞉ nale a꞉ma꞉tamo igilo obo kikametama꞉.”
10 Jesu, babin isan iya’afut eo, “O God ana siwar itasoso’ob na’at yait o isa harew tomamih efefeyan, o boro itibatiy i boro yawas ana harew tit itatom”.
11 Kamiyalete ebetamo negiya, “Kawodawa, a꞉ma꞉ ebe igilo obo kebene na꞉kelawa꞉emene? A꞉ma꞉godolo obo iyapono inamabu puliyala, ega꞉walo numa꞉, me obo guli ebe kulukulunomola.
11 Babin eo, “Aro, o taratarfuruwen men ibai ina naatu karakar ana sou i manin na’in ra’iy in. Karakar menatanamaim boro iti yawas ana harew inab?
12 A꞉ma꞉ aimano ewono Ya꞉ikoboko da꞉pesodawama꞉ gelo a꞉ma꞉ a꞉ka꞉tuwa꞉ a꞉ma꞉ kawoma꞉ ka꞉mida꞉wita? Me obo guli ebete a ebeno walone gudi mabuma꞉ obobiya, ebene ebe ega꞉walo ebeno gudi, ega꞉walo ebeno sipi-goeogoeo ega꞉walo kau-goeogoeo, ibi bilibilinomate me obo nionamiya.”
12 Iti karakar i aki agir Jacob kair imaim ma tomatom, naatu ana haru ana for ouman. Iti karakar aki iti. O taiyuw ku’o’o, o Jacob inatabir?
13 Ya꞉sute wiyasiya ebetamo negiya, “Kebe lumagite me obo da꞉nimene ebe obo kapete walo ka꞉kuimene,
13 Jesu iya’afut eo, “Orot babin etei iti harew natomatom boro sikan namamah maiye,
14 wiyasiya nale kebe obo lumagitamo nima꞉ dikaemo ebe obo kapete walo a꞉kuminakomene. Ebe igilo obote lumagino okoli magumune tete bilibilinomolo ba꞉peka꞉ka꞉liyanamene, ma kunu ebete uwomua꞉ igilo nanitabonomolo kelaemene.”
14 baise yait ayu harew anitin natomatom boro men sikan namamah. Naatu harew nati ayu anabitin boro wanawananamaim harew buruburur namatar. Naatu yawas’anaharew imaim na’in nitin, naatu yawas wanatowan nab.
15 Ebene kamiyalete ebetamo negiya, “Kawodawa, niyata, a꞉ma꞉ ebe obo natamo nikanama꞉. Nale da꞉nimo, na walo obo kapete a꞉kunamenakomene ega꞉walo nale me obo iyapoma꞉ walo a꞉ka꞉penakomo.”
15 Babin Jesu isan eo,” Aro, harew nati ayu kwiti saise ayu men sikou namamaa nan naatu men mar etei iti’imaim harew huninamih anan.”
16 Ya꞉sute ebe naniya, “A꞉ma꞉ duliyomolamo toawete, a꞉imano awi nadabua꞉wete mamo kapimiya na꞉piyala꞉.”
16 Jesu babin iu, “Kwen ku’af aaw isan naatu kumatabir kuna.”
17 Ebene kamiyalete nowamiya, “Na awia꞉nola.”
17 Babin iya’afut eo, “Ayu aawu en.” Jesu eo,” O aaw en ku’o’o i turobe.”
18 mabu a꞉ma꞉ dopamo paibu iyaiya dubate aida꞉tepaiata, ega꞉walo ka꞉lo a꞉ma꞉go dokolina ebe dubu a꞉imano awinomoa꞉. Iyo, a꞉ma꞉ awia꞉noma꞉ nanitabolo geata.”
18 Anababatun, o oro’orot etei five, i aa’awanen naatu orot iti boun airi kwama’am i men o aawamih. Abistan iti boun i’o’o i turobe.”
19 Ebema꞉ kamiyalete ebetamo negiya, “Kawodawa, na niyatawitamo, nanitabola, a꞉ma꞉ Godokono woki awokalimidawa idilata.
19 Babin eo, “Aro, ayu ai’iti, o i dinab orot.”
20 A Samaliya epono ewoniate Godoko me damela ununomolo amamatenakiya ebema꞉ ale talenama꞉ gelanama꞉, wiyasiya la꞉ Yu epate negelanakomata epate Yelusalemalo Godoko namamatenama꞉na꞉.” Samaliya opo kamiyalete obo iyapoma꞉ duliyomolone da꞉piya|alt="Jesus at well, woman coming" src="CN01673B.TIF" size="col" loc="1/4 of page on left hand side in upper corner" copy="1978 David C. Cook Publishing Co" ref="4.7-8"
20 “Aki ai a’agir iti oyawemaim hikwakwafir, baise kwa Jew kwa’o’o kwafiren efan i Jerusalemamaim tanakwafir.”
21 Ya꞉sute ebetamo negiya, “Kamiyale, nale degitamo, a꞉ma꞉ me tabo nanitabokobi na꞉mida꞉. Tete na꞉pe, piyate Nabiwi Godoko damamatena iba꞉te walo Yelusalemalo akamamatenama꞉na꞉ ega꞉walo me damela ununomolo akamamatenama꞉na꞉.
21 Jesu eorereb eo, “Babin ayu initutumu, veya i enan anamaramaim kwa boro men Tamat no oyawemaim o Jerusalemamaim kwanakwafir.
22 La꞉ Samaliya opo epate Godoko amamate gabo nanitabonomolo iyatawa꞉, wiyasiya a Yu epate me tanalo iyatawala mabu Godokono igilo mula꞉ tanalote agodone opo kawonomamo pena.
22 Kwa Samaria men kwaso’ob abistan kwakwakwafir, aki aso’ob abistan a kwakwafir, anayabin yawas i Jew sabuw biyahine na.
23 Nanitabola, tete ka꞉pemene, iyo, ebe na꞉pe, piyate Nabiwi Godoko nanitabonomolo damamatena iba꞉te oli woki uwatete ebeno Uliyanano elawamo ega꞉walo ebeno nanitabo tanalodo ebe bamamatenama꞉na꞉, mabu Nabiwite ebako epo olena ebe kamamatenama꞉.
23 Veya i enan naatu natitaka anamaramaim anababatun kwafirenayah boro Regah turobe naatu Anuninamaim hinakwafir, naatu kwafirinayah iti na’atube i boun Regah enunuwet.
24 Godote lumagino ololamo kokolina꞉, ebe uliyananomola. Ebema꞉ piyate ebe damamatena, modobola iba꞉te ebeno Uliyanano elawamo ega꞉walo ebeno nanitabo tanalodo namamatenama꞉na꞉.”
24 God i Anunin, naatu i ana kwafirenayah i turobe naatu Anuninamaim hinakwafir.”
25 Ebene kamiyalete ebetamo negiya, “Na iyatawala Mesayate ka꞉pemene, ebeno mailo idi Kelisotela. Ebete da꞉pemene Godokono tanalo bilibilinomo atamo kapawokalilaemene.”
25 Babin eo, “Ayu nati Roubininenayan i aso’ob (Keriso terarouw) i enan. I nanan ana veya i boro sawar etei it isat nakubuna.”
26 Ya꞉sute ebetamo nowamiya, “Na a꞉ma꞉go tabo da꞉kiyawautama꞉, na Kelisotela.”
26 Imaibo Jesu eorereb eo, “Ayu i yait? Ayu yait airit ta’o’o.”
27 Ebe tetenomolo Ya꞉sukono waloma꞉tapiate duliyomolone da꞉ka꞉pelamiya, iba꞉te kawiya pela꞉wa꞉iya mabu ebete me kamiyala꞉go tabo eba kiyawautalo ebo pulamiya. Wiyasiya ibi magumulo lumagi idite ebe kamiyale ma kunu kaniya꞉, “A꞉ma꞉ beda꞉ tanalo osiyodiloma꞉ kowagela꞉wita?” ega꞉walo lumagi idite Ya꞉suko kaniya꞉, “Mabu keleka꞉ a꞉ma꞉le eba꞉go tabo da꞉kiyawawita?”
27 Jesu eo oumatan, ana bai’ufununayah himatabir hina hitit naatu Jesu babin hairi hibidudur hi’itih hi’ororsa’ir. Baise men yait ta kok babin tibatiy, o Jesu hitibatiy, “Anayabin aisimamih babin airi kwabidudur?”
28 Ebema꞉ ebe tetelo kamiyalete ebeno upa obo gulilo atepate duliyomolamo tote epo ma kunu nanaliya,
28 Naatu babin ana harew hunihun ihamiy, i matabir in bar merar tit naatu sabuw nati’imaim hima’am hai tur eo’wen,
29 “Dubu idi na꞉puma꞉la꞉. Diyala, ebe da꞉ Kelisotela꞉, mabu nale dopamo kebe kuba tanalo diya gabodo dosiyodilolenaimo, ebe iyaiya tanalo ebete natamo nanitabonomolo awokalilame.”
29 Kwana tan orot kwa’itin, sawar abistanawat asisinaf etei’imak au tur eowen. Ta’itin i Roubinineyan wariten?”
30 Ebema꞉ duliyomolo epate kamiyaleno tabamo tudila꞉ote Ya꞉suko uima꞉ gito tolamiya.
30 Naatu bar merar hihamiy naatu sabuw etei ef hinuwet hin Jesu biyan hitit.
31 Duliyomolo epate eba pelamitalo ebe atu tetelo Ya꞉suko waloma꞉tapiate ebe kawiya naniya, “Iyatulamedawa, modobola a꞉ma꞉ bae nena.”
31 Nati ana veya’amaim ana bai’ufununayah hi’o, “Bai’obaiyenayan bay ta ku’aan ya kurutan!”
32 Wiyasiya Ya꞉sute iba꞉tamo negiya, “Ao, nale nama꞉ ditana ebe baeno nanitabo tanalo la꞉ iyatawa꞉.”
32 Baise i isah eo, “Ayu au bay menamaim ana’ani’aan kwa men kafa’imo kwaso’ob.”
33 Ebema꞉ Ya꞉sukono waloma꞉tapiate ibi magumulo negeliya, “Diyala, lumagi idite ebetamo bae da꞉ ikamele.”
33 Imih bai’ufununayah taiyuwih hima hi’o, “Ta’itin sabuw afa bay hibow hina hitin eaa wariten?”
34 Ebene Ya꞉sute iba꞉tamo negiya, “Na dapaliboniya nale ebeno ubi tanalamo tuduwatalo ebeno woko uwomuamo da꞉nemaigamo, nale ebe gabodo elawo nanitabonomolo elawenakomo, bae na tanalo keba kunula꞉ka꞉ eba kunula.
34 Jesu eo, “Ayu au bay, i yait ayu biyafaru i anakok anabosiyasiyar anasinaf naatu bowabow ayu bitu i anabow anisawar.
35 Numa꞉la꞉, la꞉ pali osiyodilole tetelo ma kunu gelanakomata, ‘Netewa-netewa saganate ba꞉na꞉pola꞉na, pali inamabu nao tete ka꞉pemene.’ Ebema꞉ nale la꞉ tabo idi analemata, la꞉le Godokono pali inamabu wadenomamo ulama꞉wete niyatawala꞉, nao inamabu uwate tete a꞉pe.
35 Kwa iti na’atube kwa’o’o, ’Sumar kwafe’en o tafanamaim aki boro anafour’. Baise a tur ao’owen, Kwa matatoniwa’an me kwana’itin gewas naatu bay iyamur sawar fourin isan ana veya tit.
36 Ega꞉walo me tanalo idila, kono wakalami wokodawate pali namutudawano uwomua꞉ igilo mabuma꞉ pali woko magumulo nao kono uwatenako. Nanitabola, namutudawate ebetamo wiya ikame iyalo owagilimi, iyo, me gabodo kono kikopu amiodawa ega꞉walo kono wakalami wokodawa, iba꞉te ibino wiya kawonomo kalakalago kapimiya kuwatema꞉na꞉.
36 Boun auman fourayan boro hibaiyan ana kabay nab, naatu bay four eya’ay ma’ama wanatowan isan, imih ta’itin tanumayan naatu fourayan i hairi auta’imon hiniyasisir.
37 Epate degelanaka ebe tanalo nanitabola, ‘Lumagi idite kono kikopu amiote wiyasiya ebeno ekawite pali inamabu uwate tetelo woko kosiyodilomene, ebene ibi netewapiate kapimiya kenaoma꞉na꞉.’
37 Abistan hi’o’o i turobe, “Orot ta’imon etatanum naatu orot ta’imon efafour”.
38 Ebema꞉ nale la꞉ pali inamabu uwatema꞉ eba kunu alibolemata, wiyasiya ebe pali inamabu la꞉le kamiawea꞉. Iyo, wokopi epetapiate dopamo kodakoda woko osiyodiliya, wiyasiya ka꞉lo la꞉ ibino wade woko osiyodilo magumune wadewade nao inamabu uwatenakomata.”
38 “Efan men imaim ima ibowabow, ayu aiyafari kwenan inafouramih naatu i hai fairamaim hibowabow o nonowatin inafour inaa’amih”.
39 Ebe tetelo ebe duliyomololo dilukulinamiya ebe Samaliya opo epo magumulo epetapi bilibilinomate Ya꞉suko nanitabokobi ebo midiya, mabu kamiyalete ibi ma kunu kiyawaolamiya, “Nale dopamo kebe kubakuba tanalo diya gabodo kosiyodilolenaimo, ebe iyaiya tanalo me dubute natamo nanitabonomolo awokalilame.”
39 Samaria moumurih maiyow nati bar merar Jesu hitumitum anayabin babin ana turamaim, “I ayu au sinaf etei eo anowar”.
40 Ebene iba꞉te ibino duliyomolone Ya꞉sutamo da꞉nemaimiya, iba꞉te ebe na꞉toweomiya ebete iba꞉godolo kokoliatepama꞉, ebema꞉ ebe tetelo Ya꞉sute netewa egela ebo ka꞉luti.
40 Imih anamaramaim Samaria sabuw hina Jesu biyan hititit, hifefeyan bairi ma isan, imih veya rou’ab bairi hima.
41 Ebe tetelo duliyomolo epo epetapiate Ya꞉sukono tabo dolowiya, ibi magumulo epetapi bilibilinomate ebe nanitabokobi midite,
41 Sabuw moumurin maiyow hitumatum anayabin i ana turamaim,
42 kamiyale ma kunu aniya, “Dopamo tetelo a꞉imano tabo kapiya dolowima꞉ ale me dawa Ya꞉suko nanitabokobi ebo midima꞉, wiyasiya ka꞉lo ale aimano imila galamo ebeno tabo olowima꞉. Nanitabola, ebe me opo epono Igilo Mula꞉lelamedawala.”
42 naatu babin isan hi’o, “Aki bounabo abitumatum, men babin i’o isan, baise abistan tur eo’o aki taiyuwika taini anowar”.
43 — ausente —
43 Veya rou’ab sasawar ufunamaim Jesu efan nati ihamiy, naatu au Galilee na’at misir in.
44 — ausente —
44 Anayabin i taiyuwin isan eorereb eo, “Dinab orot taiyuwin ana tafaram sabuw isan men tekakakaf”.
45 Ebe tetelo Ga꞉lili opo epo epetapiate ebe kalakalago lawiya, mabu iba꞉te dopamo Aduga꞉la Soliyomuma꞉ Yelusalema kawo duliyomolamo da꞉tolamiya Ya꞉sukono osiyodilole tanalo bilibilinomo nulamete wadewadenoma꞉ ebo negeliya.
45 Imih anamaramaim na Galilee titit, sabuw ana merar hiyi hibai. Anayabin hin Jerusalem Tar Nowaten Hiyuw aa isan hiruru’ay, nati’imaim sawar abistanawat sinaf hi’i’itin isan.
46 Ebene Ya꞉sute Ga꞉lili opono Ka꞉ina duliyomolamo walo gito ka꞉tiya, ebe duliyomolo ebe ebete dopamo Godokono elawo awokalimi tanalodo obonomo wade da꞉imi oboma꞉ da꞉midiya, ebe duliyomolola. Ebe tetelo gabamani dubu idi ebolo nokoliti, wiyasiya ebeno koite Kapeniyama duliyomololo kawo gabugabuago watiti.
46 Naatu matabir maiye in Canna tit, nati Canna i Galilee wanawanan, imaim harew botabir wine mamatar. Naatu nati’imaim gawan ana orot ukwarin natun sawow Capernaumamaim inu’in.
47 Ebene ebe gabamani dubute Ya꞉sute Yudiya opone pe tanalo dolowiya, ebema꞉ ebete ebetamo tote ebe nananiya, “Modobola꞉ka꞉ a꞉ma꞉ Kapeniyama duliyomolamo pa꞉wete naimano koi wadekobi na꞉pa꞉midiye, mabu ebe a꞉e tatalila.”
47 Jesu Judea’ane na Galilee tit ma’am ana tur na nowar. Misir in biyan tit ana tur eowen naatu ifefeyan i tare tan natun sawow inu’in tiyawas i kafa’imo namorob.
48 Ya꞉sute wiyasiya ebetamo negiya, “La꞉ epo bilibilinomono tanalo ma kunula, nagodolo kawokawo anoano tanalo ulama꞉wea꞉no la꞉le na nanitabokobi ka꞉midina꞉wenakoa꞉.”
48 Jesu sabuw iuwih, “Kwa sabuw ina’inan naatu baifofofor kwana’itah, baise boro men kwanitumatum.”
49 Gabamani dubute ebetamo walo na꞉kegiya, “Kawodawa, niyata. A꞉ma꞉ nago samamo na꞉pa꞉, naimano gudute da꞉ba꞉emene.”
49 Gawan ana orot ukwarin Jesu isan eo, “Aro, inare tananabo au kek namorob.”
50 Ebene Ya꞉sute ebetamo negiya, “A꞉ma꞉ kalakalago na꞉toa. A꞉imano koino igilote akalatidimene.”
50 Jesu orot isan eo, “Kwen! O a kek yawas ema’am!” Orot itumatum abistan Jesu tur isan eo naatu ana ef rura’ah in.
51 Ebene egela idilo ebeno moto wokopi epetapiate eba꞉go dapalugiya, iba꞉te ebe napaniya, “Niyata, a꞉imano koite dutu igilo walo a꞉kelawi!”
51 I ra’iy inan efamaim ana akir orot bairi hitar naatu ana tur hi’owen, “O a kek i yawas ema’am
52 Ebeno koite kebako tetelo wadekobi kolowile, ebete ebe tanalo laema꞉ ebeno wokopi dalateda꞉liya iba꞉te nowaimiya, “Dutu egela tuli tetelo, 1 koloko tete keba kunula꞉ka꞉, gabugabute ebe ebo atepi.”
52 Naatu ibatiyih, Veya abistanamaim au kek yawas?” Naatu i hiya’afut hi’o, “Fai ouyit one korok na’atube imaim sawow ihamiy”.
53 Ebene nabiwite wokilo nemalagidiliya, ebe tete ebe atu tetenomola Ya꞉sute ebe dani koino igilote akalatidimene, ebema꞉ ebe ega꞉walo ebeno moto epo, ibi bilibilinomate Ya꞉suko nanitabokobi ebo midiya.
53 Naatu imaibo tamah not nati ana veya Jesu eo, “O a kek i boro nayawas.” Imih nati ana baremaim hima’am etei hitumatum.
54 Nanitabola, Ya꞉sute Yudiya opone Ga꞉lili opamo pete netewa anoano tanalo da꞉posiyodiloliya, me tanalo ebe idila.
54 Iti ina’inan bairu’abin men tesinaf emamatar Jesu sinaf matar, no Judea’ane na au Galilee inan ufunamaim.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 4, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.