João 10
GODOKONO WADE TABO (KNV-FLY_RIVER) vs AAI
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Ebene Ya꞉sute walo na꞉kegiya, “Na la꞉tamo nani tabonomo gemo, kebe lumagite sipi-goeogoeono kala magumamo gigiyudo popega꞉no wiyasiya balado da꞉popegamene, ebe pilo lumagila ega꞉walo ebe epetapino inamabu elawamo uwatelamedawala.
1 “Turobe a tur ao’owen, bobaituw hai fur ana etawanamaim orot men imaim narun, baise nakayam ef ta’ane narun, nati orot i bainowan mowan.
2 Wiyasiya kebe lumagite gigiyunomodo da꞉popegamene, ebe sipi-goeogoeono nani ulamedawanomola.
2 Orot yait etawanamaim erur, i bobaituw kaifenayan.
3 Ebe ulamedawate duiyanomolo kala magumune toma꞉ dowagelemene, gigiyu umidawate gigiyu ebetamo ka꞉iyamidaemene. Ebene ebete ebeno sipi-goeogoeonomo ibino mailamo deka꞉la꞉imene, iba꞉te ebeno tabo madodo olowite, ebete kala magumune ibi ebo ka꞉powaulatelemene.
3 Orot fur kaifenayan boro etawan isan nabotawiy naatu bobaituw boro orot fanan hina’inan naatu ana bobaituw ta’ita’imon wabih naso’oben na’afih hinanowar naatu nabotaitih ufun hinatit.
4 Ebete ebeno sipi-goeogoeo bilibilinomo powaulatelete, ibi dopolamete eba tonatolo iba꞉te ebe ebo kowaloma꞉tama꞉na꞉ mabu ibi iyatawala ibi ulamedawano tabo madodo.
4 I ebotaitih ufun tetitit anamaramaim, i wan ebi’iyon, naatu ana bobaituw ti’ufunun bairi tenan anayabin i fanan hiso’ob.
5 Wiyasiya sipi-goeogoeate iya lumagi idi a꞉kowaloma꞉tama꞉na꞉. Ebako lumagite ibi deka꞉la꞉imene, iba꞉te ebe atepate iyabaiamo gito kalautioma꞉na꞉ mabu iba꞉te ebeno tabo madodo iyatawa꞉.”
5 Baise fanan ta boro men hini’ufunun, anayabin i fanan men hi’inan imih boro hinabihir.”
6 Ya꞉sute me iyatulame oiamo epo diyatulamiya, iba꞉te ebeno magumu wadenomamo kelawiya꞉, nipo malagidiliya.
6 Jesu iti kawen turamaim eo, baise tur ana naniyan i men hibaimih abistan isan eo’o.
7 Ebema꞉ Ya꞉sute iba꞉tamo walo na꞉kegiya, “Na la꞉tamo nani tabonomo gemo, na ebe sipi-goeogoeono kala gigiyula.
7 Imih Jesu tur ibanak eo maiye, “Turobe a tur ao’owen, Ayu i etawan bobaituw isah.
8 Na pea꞉no piyate dopamo da꞉pelamenakiya, ibi bilibilinomo pilo dubula ega꞉walo epetapino inamabu elawamo uwatelamepila, wiyasiya sipi-goeogoeate ibino tabo kolowionakia꞉.
8 Sabuw afa wan hinan i bainowah naatu bokwanekwaneyah, baise bobaituw men tainih isah hirub fanah hinowaramih.
9 “Na ebe gigiyula. Kebe lumagite na magumudo da꞉popegamene ebete igilo mula꞉ tanalo nanitabolo ka꞉pelaemene. Iyo, ebako sipi-goeote adimo apuamo naimano kala magumamo ka꞉popega, duiya tetelo wade uwago nalema꞉ ka꞉to, ebete eba kunu eba wagelenalo nao inamabu modobolo bulamenakomene.
9 Ayu i etawan, yait ayu wanawana’umaim run enan boro yawas nab, boro hinarun hinatit fotan gewasin hinagatur.
10 Numa꞉la꞉, pilo lumagi ega꞉walo na, aimano tanalo iyaiyala. Ebete sipi-goeogoeo pilolo uwate o alukole woki kapiyado ka꞉pemene ibi ka꞉pa꞉kubailaema꞉. Wiyasiya nale na꞉piyamo uwomua꞉ igilonomo iba꞉tamo eba ikalamelo iba꞉te uwomua꞉ tetelo kekalakalaonama꞉, ebema꞉ ebe igilo tanalote ibi magumulo tabokanomoma꞉ eba eda꞉lo lumagite modobutima꞉ modoboa꞉.
10 Bainowan tenan i bain, asbunin naatu gurusin akisin hinot tenan; Ayu anan i boro yawas gewasin hinab hinama boro men abistan ta isan hiniyababan.”
11 “Ebema꞉ na ebe Wade Sipi-goeogoeo Ulamedawala. Naimano kalakala bitana, nale naimano igilo iyabaiamo eba iyatilo ibino igilo ka꞉mula꞉lelaema꞉.
11 “Ayu i bobaituw gewasu. Bobaituw Kaifenayan gewasin ana bobaituw isah ana yawas ebi’inuw.
12 “Wiyasiya kebe lumagite sipi-goeogoeo ulame woko wiyamo dosiyodilona, ebe ibi ulamedawanomoa꞉. Kebe tetelo ebete elawo gaa penapelo duimene, ebe a꞉ka꞉tuwa꞉ ebeno igilo eba mula꞉lo sipi-goeogoeo miyapate iyabaiamo gito kalaula꞉mene, ebene elawo gaate ibi epetapi eba palukolelo, epetapi iyaiya gito kalautioma꞉na꞉.
12 Bobaituw kaifenayan orot ta men karam bobaituw nakaifen naatu i men nowan. Imih anamaramaim haru tuwetuwenih nan na’i’itin, i boro bobaituw nihamiyih nabihir. Naatu haru tuwenituwenih boro bobaituw bairi hiniyow naatu hina’abargiyih nanabin hinabihir.
13 Iyo, mako dubute sipi-goeogoeatamo olalati tanalote pelo duimene, ebete samamo kalaula꞉mene, mabu ebeno woko wiya ega꞉walo ebeno igilo ebe tanalo kapiya malagidilolena, sipi-goeogoeono tanalo nanitabolo kemalagidilolena꞉.”
13 Orot boro nabihir anayabin i orot ta hibai na ma ekakaifen, imih bobaituw isah i men enotanot gagamin.
14 — ausente —
14 Ayu i bobaituw kaifenayan gewasu. Au bobaituw asu’ubih naatu i ayu hisu’ubu.
15 — ausente —
15 Tamai ayu susu’ubu na’atube, ayu Tamai asu’ub naatu au yawas bobaituw isah ai’inuw.
16 Ega꞉walo naimano sipi-goeogoeo epetapi ba꞉pola꞉na, wiyasiya me tetelo iba꞉te me kala magumulo kilukuliona꞉. Wiyasiya nanitabola, iba꞉te naimano tabo dolowima꞉na꞉, nale ibi ebo kemagaelemamo iba꞉te me dopo sipi-goeogoeago kapimiya kilukulionama꞉, ebene ibi bilibilinomate kapiya kalalo aladabutite na ibino kapiya ulamedawate ibi wadenomamo ba꞉buiyalatelenamo.
16 Bobaituw afa ayu nowau i men iti fur wanawanan tema’am. I auman anabuwih hinan hinarun. I auman ayu fanau hinanowar, nati’imaim i boro bobaituw ta’imon naatu kaifenayan ta’imon.
17 “Numa꞉la꞉, naimano kalakala bitana naimano igilo iyabaiamo iyatima꞉, ebema꞉ Nabiwite nilakapolo na nemalagidilonena. Ega꞉walo me tanalo idila, nale naimano igilo iyabaiamo diyatimo, nale nanitabolo walo ka꞉kelaemamo.
17 Tamai ebiyabuwu anayabin ayu au yawas ani’inuw, saise yawasu anama maiye.
18 Lumagi idite naimano igilo nagodone a꞉kelaemene. Ao, na a꞉ka꞉tuwa꞉ naimano igilo iyabaiamo kiyatimamo mabu me tanalo ebe naimano tanalola, ega꞉walo na a꞉ka꞉tuwa꞉ walo ka꞉kelaemamo mabu elawo nagodolo bitana. Naimano Nabiwite na iyalo ananiya me tanalo kosiyodiloma꞉, ebema꞉ nale nanitabonomolo kosiyodilomamo.”
18 Men yait ta ayu au yawas nabosair, baise ayu taiyuwu au kokomaim au yawas anayara’iy. Ayu au fair ema’am anayara’iy naatu au fair ema’am anabora’ah maiye. Iti obaiyunen i Tamai biyanane abai.”
19 Ebe tetelo Ya꞉sute da꞉kiyawaiya ebe tabono tanaloma꞉ olowiopiate ibi a꞉ka꞉tuwa꞉ ibino taneba magumulo woki kapiyama꞉ ka꞉midiliya꞉, iba꞉te tulituliya gito kagaliya.
19 Iti tur hinonowar anamaramaim Jew sabuw tarsibih maiye.
20 Ibi epetapiate negeliya, “Me dubuno tabo la꞉le beda꞉ma꞉ kolowiawitama? Ebe kuba uliyanagonola, ebema꞉ ebe nedaedalita!”
20 Sabuw moumurih maiyow hi’o, “I demon hitounbubur ema’am naatu ebikoko’aw. Aisim ana tur kwanonowar.”
21 Epetapiate ibino tabo eba wiyalo negeliya, “Ao, kuba uliyanate daedalekobi da꞉midi, ebako lumagite Godokono iyatulame tabo wadenomamo kiyawaoma꞉ modoboa꞉, wiyasiya me dubuno iyaiya tabono tanalo wadewadenonomola. Ega꞉walo kuba uliyanagodawate modoboa꞉ balidi tamiodawano balidi wadekobi midilima꞉!” Ya꞉suko ebe Wade Sipi-goeogoeo Ulamedawala|alt="Sheep in sheepfold with shepherd" src="LB00014B.TIF" size="span" loc="1/3 of page ... must white out lad standing by shepherd" copy="Louise Bass, British and Foreign Bible Society 1994" ref="10.11"
21 Baise sabuw afa hi’o, “Tur iti na’atube men karam orot demon hinatounbubur ema’am nao’omih. Mi’itube demon orot matan fim nabotawiy?
22 Ulama uwomu tetelo giba tanalote Yu epono opolo eba itanalo, ebe tetelo iba꞉te Yelusalema kawo duliyomololo Godoko Amamate Moto A꞉iyamida Soliyomu osiyodilutiya mabu ibino tanalo eba kunula.
22 Nati rarabkokou wanawanan Tafaror Bar ana hiyuw wabin Koksouwen i Jerusalemamaim hibogaigiwas.
23 Ebe tetelo Godoko Amamateno Motolo tanatimi idi nitanami, epate ebe tanatimi Solomonokono mailamo ka꞉minakiya. Ebene Ya꞉sute ebe tanatimilo eba nepata꞉lo,
23 Naatu Jesu Solomon ana efan awan ta Tafaror Bar wanawanan imaim bat reremor.
24 epo epetapiate pelamete ebe pa꞉wa꞉midadigalo ebetamo na꞉pegeliya, “A꞉imano nanitabo tanalo tete geyageyanomolo atamo kawokalima꞉wena꞉. Ebema꞉ modobola a꞉ma꞉ a niyatuama꞉, a꞉ma꞉ ebe Godokono Alibodawa Kelisotela꞉ka꞉?”
24 Jew hai ukwarih hiru’ay hi’arbebera’uh hi’u, “Mar bai’ab boro inabotani anama anakaifi? O Keriso na’at, bebeyanamaim ku’o anowar.”
25 Ya꞉sute ibino tabo eba wiyalo negiya, “Nale me tanaloma꞉ la꞉ dopamo analimata wiyasiya la꞉le na nanitabokobi ka꞉midina꞉wea꞉. Ega꞉walo nale kebe anoano tanalo naimano Nabiwino elawamo kosiyodilolenakomo, ebe tanalate naimano tanalo ebe awokalimina, na ebetela.
25 Jesu iyafutih eo, “Ayu kwa a tur aowen, baise kwa men kwaitumatum. Ina’inanen ayu Tamai wabinamaim asisinaf i ayu isou eo’orereb.
26 Wiyasiya nanitabola, la꞉le ebe iyaiya tanalo dulama꞉wenakoma na nanitabokobi ka꞉midina꞉wena꞉, mabu la꞉ naimano sipi-goeogoeonomoa꞉.
26 Baise kwa men kwabitumatum anayabin kwa men ayu au bobaituw.
27 Naimano sipi-goeogoeate naimano tabo madodo olowinaka, ebene na ibino tanalo iyatawala ega꞉walo iba꞉te na nowaloma꞉enena.
27 Ayu au bobaituw asu’ubih imih fanau hinowar tebi’ufnunu.
28 Ebema꞉ nale iba꞉tamo uwomua꞉ igilo dikalaemo iba꞉te a꞉ka꞉elaoma꞉na꞉, iyo, nale ibi kodakodalo eba uwatelo pilodawate naimano koto magumune idi kapiya a꞉kelaemene.
28 Ayu yawas wanatowan abitih; naatu boro men ta nakasiy; men ta ayu umou’umaim nabosair.
29 Nanitabola, naimano Nabiwite ibi bilibilinomo natamo iyalo ikanamoniya. Ebeno elawo kawonomola, idawano elawote ebeno elawo kodolina꞉, ebema꞉ ebe atumu ebe sipi-goeogoeo kodakodalo eba uwatelo pilodawate ebeno koto magumune idi kapiya laema꞉ modoboa꞉.
29 Tamai ayu bow bitu i ra’at etei natabirih, imih ayu Tamai umanamaim men yait ta nabosairen.
30 Nabiwi Godoko ega꞉walo na, a kapiyanomola.”
30 Tamai naatu Ayu airi i ta’imon.
31 Ebe tetelo epate me tabo dolowiya, iba꞉te nokola gito uwatiya Ya꞉suko mapemete ebe ebo kanakapuima꞉.
31 Ibanak maiye Jew sabuw kabay hibow hitarabimih,
32 Wiyasiya Ya꞉sute iba꞉tamo negiya, “Naimano Nabiwite natamo dikanamoniya, nale ebe wadewade tanalo bilibilinomo la꞉imano ololo apulo osiyodilolenakomo. Ebema꞉ ebe wadewade osiyodilole tanalo magumulo la꞉le natamo beda꞉ tanaloma꞉ ka꞉dowawitama? Mabu keleka꞉ la꞉le na mapenaema꞉ dowagela꞉witama?”
32 baise Jesu sabuw isah eo, “Ayu Tamai biyanane ina’inan gagamih moumurih maiyow ai’obaiyi. Anayabin iti isan ayu kabayamaim kwanarabu.”
33 Iba꞉te nowaimiya, “Ale a꞉imano wade osiyodilo tanalo idi mabuma꞉ a꞉ma꞉ mapema꞉ kowagelita꞉. Ao, mabu bitana, a꞉ma꞉ me opo dawama꞉ eba eda꞉nalo wiyasiya a꞉ma꞉le negeata, a꞉ma꞉ ega꞉walo Godoko, la꞉ kapiyala! Godokono ololo apulo mako tabo kubanomola!”
33 Jew hiya’afut hi’o, “Aki men nati isan kabayamaim anarabi, baise o God kubi’i’iyab, anayabin o i orot maiyow, naatu taiyuw God kurarouw.”
34 Ya꞉sute ibino tabo eba wiyalo negiya, “Nale degemo ebe tabo kuba꞉. Ebema꞉ la꞉ me tanalo wadenomamo nemalagidilala꞉, Godote la꞉imano ewoniatamo dikalamiya ebe Totomu Bukalo ebeno tabote ma kunu itana, ‘La꞉ bilibilinomo Godoko keba kunula꞉ka꞉ ebako epoma꞉ eda꞉onamata.’
34 Jesu iyafutih eo, “Kwa a Buk Atamaninamaim iti na’atube hikirum ema’am, ayu ao’o kwa etei i god?
35 Numa꞉la꞉, Godote ebeno Bukalo dawokalimina ebe nanitabo tanalono elawote uwomua꞉ tetelo bitanamene. Ebene ewonino tetelo Godokono Buka apuno tabote ibi Godoko keba kunula꞉ka꞉ ebako epoma꞉ ka꞉la꞉miya,
35 I etei god narouw na’a’afih na’at, tur God i menane na naatu Buk Atamaninamaim hikikirum men hina’astu’ub.
36 wiyasiya la꞉imano tetelo Godote na talenama꞉ midinite me opamo ebo paliboniya. Ebema꞉ na a꞉ka꞉tuwa꞉ na Godokono Guduma꞉ degemo, nale kuba tabo kegea꞉. Mabu keleka꞉ la꞉le kubama꞉ degelaema?
36 Ayu Tamai yasairu i nowanamih amatar naatu irubinu naatu iyafaru ana iti tafaramaim atitit i boro mi’itube? Mi’itube ayu God bai’i’iyabin kwarouw kwa’o’o, anayabin ayu God Natun arouw ao’omih?
37 “Ega꞉walo me tanalo idila, Godote natamo kebe wadewade tanalo osiyodilolema꞉ kikanamonenale, nale ebe tanalo osiyodilolea꞉no modobola la꞉ na nanitabokobi akomidina꞉la꞉.
37 Ayu Tamai sisinafube men ana sisinaf bibaitutumu.
38 Wiyasiya nale ebe wadewade tanalo la꞉ magumulo nanitabolo osiyodilolenakomo, ebema꞉ modobola la꞉ ebe tanalo eba ulamenalo naimano nanitabo tanalo ebo niyatawaonala꞉. Iyo, naimano wade osiyodilole tanalate naimano tanalo ebe awokalimina ma kunu, na ega꞉walo naimano Nabiwi, a kapiyanomola. Wiyasiya la꞉ ubia꞉nola me tanalo nanitabokobi midima꞉!”
38 Baise ayu ata sinaf kwa men kwatabitutumu na’at, karam nati ina’inanen kwata’itah kwataso’ob imaim kwatitumatum, ayu i Tamai wanawanan, naatu Tamai i ayu wanawanau.”
39 Ebe tetelo ibi ubila Ya꞉suko idoko motamo ebo kiyatima꞉, wiyasiya ebete ibi magumune iyabaiamo gito tiya iba꞉te ebe lawekapoma꞉.
39 Ibanak maiye bain rabinamih hiwa’an, baise i umahine soratait tit.
40 Ebene ebete walo ka꞉tote Yodane Kolomo apuamo ka꞉na꞉iwate, Yonete dopamo epo obamo dowaduba꞉midaolenaki ebolo eba nokolitalo
40 Naatu Jesu ibanak matabir maiye Jordan rabon rounane, marasika John sabuw imaim bapataito bitih efan imaim tit naatu Jesu imaim ma.
41 epo bilibilinomate ebetamo ebo pelamoliya. Ebe tetelo iba꞉te negeliya, “Yonete Godokono elawamo iyaiya anoano tanalo kosiyodilolenakia꞉, wiyasiya me dubu Ya꞉sute dosiyodilolena ebe anoano tanalo kawokawonomola! Yonete ebeno tanaloma꞉ kebe tabo ka꞉kiyawaile, ebe tabono tanalo bilibilinomo nanitabonomola!”
41 Naatu sabuw moumurin maiyow hina biyan hitit, naatu hi’o, “John ina’inan men ta sinaf a’itin, baise John iti orot isan eo’o i turobe.”
42 Ebema꞉ ibi magumulo epo epetapi bilibilinomate Ya꞉suko nanitabokobi ebo midiya.
42 Efan nati’imaim sabuw moumurin maiyow Jesu hitumitum.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 10, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.