Hebreus 12
GODOKONO WADE TABO (KNV-FLY_RIVER) vs AAI
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Ebema꞉ numa꞉la꞉, dopamo dilukulionamiya ibi bilibilinomate a a꞉ga꞉luatelo eba lamota꞉onalo, iba꞉te nanitabokobi midi tanalodo kebe tanalo kosiyodilolenamiye ebe tanalo atamo awokalilama꞉. Ebe mabuma꞉ ibi keba kunula꞉ka꞉, modobola a atumu agowa ukamidaole tanalo bilibilinomo aimano tolame gabone tametama꞉mo ka꞉niyalekemalema꞉, ega꞉walo kebe kuba osiyodilole tanalate a dematuoamoena, modobola ale ebe ale iyailite ginimi apuamo gito ka꞉miyapamalema꞉. Iyo, nanitabokobi midi gabono uwomu teta꞉mo nemaimioma꞉ kawonomamo eba malagidilonalo ale elawonomamo ebo ka꞉puila꞉omalema꞉, sukulu guda꞉te ibino kalakala egelalo keba kunu ka꞉puila꞉onake eba kunu.
1 Isan imih it i sabuw maramaim kau’ay gagamin na’in sisibit roun roun hi’ar bebera’uh hibat hi’itit tanununuw. Imih sawar kakafih erorowen tanit tanisrouwen naatu bowabow kakafihine fatumit tama’am tanarufamit tanatit, nunuwamih hi’u’uwit saise tanitarfofor tananunuw gewas.
2 Ega꞉walo modobola a tete bilibilinomolo aimano tepo magumuno wokilo Ya꞉suko wadenomamo buminakoma꞉, iyo, ebete aimano nanitabokobi midi tanalono mabuma꞉ eba eda꞉nalo a dopaeamete uwomuamo a wadenomamo kemagataemene. Nanitabola, ebete kewa olotolowalo da꞉iya, ebete kebe kalakala Godogodone walone delaemene ebe kalakala ebeno tepo magumuno wokilo ebo umiya. Me ebe mabuma꞉ ebete ebeno a꞉e tanalono kawokawo ilipo ega꞉walo temeteme tanalo malagidiloa꞉no wato kikopu ebo lawiya, iyo, me tetelo ebete Kawo Elawodawa Godokono tumudi apulo bokolina.
2 Matat etei Jesu tana’itin, ata baitumatum an naatu yomanin, sabuw hibai onaf afe’en hi’onaf hibi’i’iyab, men biyan eohow. Anayabin yasisir nanamaim ma’am i so’ob, imih wainab in yomaninamaim yen God ana asukwafune mare bonamanamarinamaim ema’am.
3 Nanitabola, Ya꞉sute kuba osiyodilolepino dowa tanalodo kawokawo temetemenomo duwatiya, wiyasiya Godokono ubi tanalamo tuduwatama꞉ woki iyakobi ka꞉midiya꞉. Ebema꞉ modobola la꞉ atumu la꞉imano temeteme magumulo ebe tanalo wadenomamo eba malagidilonalo la꞉imano nanitabokobi midi tanalodo kuiwodopoma꞉ eda꞉oa꞉no elawoa꞉noma꞉ akoeda꞉oala꞉.
3 Sabuw kakafih wanawanahimaim wawainab i kwananot, isan imih kwa men kwanahahar naatu gubam nahuriramih.
4 Numa꞉la꞉, Ya꞉sutamo demaigiya ebako a꞉e tanalote la꞉tamo kemaiga꞉, iyo, kuba osiyodilolepiate iyaiya temeteme epetapi la꞉tamo nanitabolo ikalamenakota, wiyasiya iba꞉te la꞉ bilibilinomo magumulo kapiya dawa idi ebeno nanitabokobi midi mabuma꞉ kanakapumia꞉.
4 Anayabin bowabow kakafih bairi kwabiyow ana veya kwa men yait hi’asbuni imorobomih.
5 — ausente —
5 Buk Atamaninamaim God kwa i natunatun rouw koufair tur bit kwanotanot? Iti na’atube eo,
6 — ausente —
6 Anayabin Regah orot babin iyab isah ebiyabow boro baikwatutunen nitih, naatu orot babin iyab i natunatunamih ebowabow boro baimakiy nitih.”
7 — ausente —
7 Biyababan fokarih wanawanan kwana fair nawainabi nati i kwa a baikwatutunen na’atube, anayabin kwa i natunatun imih ebi’obaiyi. It tamatanah baikwatutunen titit tibi’obaiyit i kwaso’ob.
8 — ausente —
8 God natunatun etei baikwatutunen ebitih, naatu o baikwatutunen men inabaib na’at, nati ana itinin o i men natun anababatun. O i tamat en, ometakek.
9 Iyo, a aimano nabino tanalo iyatawala, a gudi egege tetelo iba꞉te iyaiya temeteme tanalamo a iyatuamenakiya, ale eba apepeolo wadewade woki ebo kuwatema꞉. Ega꞉walo a me opolo eba ilukulinalo aimano nabino iyatulame tanalamo da꞉tudila꞉onakoma꞉, epate ebe tanalo aimano mulo wokima꞉ gelanaka. Wiyasiya numa꞉la꞉, a me tetelo aimano Unu Duliyomolono Nabiwitamo da꞉tudila꞉onakoma꞉ ebe tanalono mulo beda꞉ kawonomola꞉ka꞉, mabu ebe tanalodo a nanitabo igilonomo ebegodone kelaemalema꞉!
9 Kek ana veya, tamatanah baikwatutunen hibitit i taso’ob, naatu takakafiyih. Imih Tamat maramaim baikwatutunen nabitit ana maramaim tanakakafiy gewas, saise boro ma’ama wanatowanamaim tanama.
10 Ega꞉walo me tanalo idila. Me opono nabiate ibi a꞉ka꞉tuwa꞉ ibino ubilo kebe tanalo wadewadenoma꞉ degelanaka, ale ebe tanalo kosiyodilolema꞉ iba꞉te iyaiya temeteme tanalamo tete da꞉pesolo a iyatuamenaka. Wiyasiya Godote ebeno wade igilo atamo ikaeaema꞉ ubi niyatina, ebema꞉ ebete a kebe tanalo osiyodilolema꞉ diyatuamenako a ebe tanalo nanitabolo dosiyodilolenakoma꞉, ebe tetelo ebete Wade-talenadawama꞉ keba kunu keda꞉nale, a atumu talenapima꞉ ka꞉keda꞉omalema꞉.
10 Tamatanah baikwatutunen titit tibi’obaiyit, nati i it ata ma gewasin isan. Baise God baikwatutunen ebitit i turobe naatu gewasin, anayabin i ekokok, i ana kakafiyin bairi tanafaram.
11 Iyo, nanitabola, ale aimano nanitabokobi midi tanalodo kapepeoma꞉ kebe tetelo ale temeteme duwatema꞉, ale ebe temeteme tanaloma꞉ kekalakalaonakoa꞉, wiyasiya numa꞉la꞉, lumagite ebako temeteme tanalamo wadewade woki duwatemene, Godote ebe gabodo ebetamo milo ega꞉walo tuputupu okoli tanalo eba ikamelo wadewade da꞉ima꞉te ebegodone nanitabolo bemaimionakomene.
11 Baikwatutunen tabaib ana veya’amaim biyat i ebababan tarererey naatu men tabiyasisir. Baise biyababan ufunamaim sabuw iyab baikwatutunen hibai hibi’akir hai yawas boro namutufor yasisiramaim hinama gewas.
12 — ausente —
12 Isan imih kwanunuw uma tehahahar kwana’awanfairen, naatu a hiririm ra’iyemih kwabiwa’an kwanabat gewas.
13 — ausente —
13 A i namutufor efatut kwanan, saise sabuw afa ah umah ririmih naatu kiyatabirih kwa hi’ufnuni tenan boro men hinawasdidir hinare, baise kwane i boro hai fair hinab maiye hini’ufnuni.
14 Ebema꞉ nanitabokobi midipiala꞉, modobola la꞉ la꞉imano ubi tanalo ma kunu niyatiniyala꞉, la꞉ epo bilibilinomago Kawodawa Godokono milo tanalago eba ilukulinalo la꞉imano osiyodilole magumulo ebe kapiya kalakalakobi ka꞉mida꞉wenama꞉. Nanitabola, kebe lumagite aimano Kawodawa eba kunu kalakalakobi midia꞉no, ebete ebeno ololo a꞉ka꞉nuimene.
14 Kwanasinaftobon taituwa bairi tufuwamaim kwanama, naatu kwanayasairi kakafiyinamaim kwanama. Anayabin orot yait ana yawas men ya’asair kakafiyinamaim ema’am Regah ana yumat boro men na’itin.
15 Ega꞉walo Godokono nilakapo tanalodo demaigana, modoboa꞉ la꞉ magumulo idite ebe igilo mula꞉ tanalone gama꞉. Numa꞉la꞉, kaka inamabunomote lumagino palilo apete, ebene ebete iyatawa꞉no lawete ebeno guda꞉te naoma꞉ iba꞉tamo dikalaemene, diyala, ebeno motolo olalati kawonomote maigate ebeno gudi magumulo epetapi bilibilinomate da꞉ba꞉elaoma꞉na꞉. Eiye, la꞉ nanisiwale! La꞉ magumulo idite ebeno tepo magumuno dowa tanalodo ebako kaka inamabuma꞉ eda꞉ma꞉ modoboa꞉!
15 Mata toniwa’an gewas, men yait ta God ana manaw ana kabeberane namatabiramih. Kwana’itin gewas men yait ta kwa wanawanamaim ihitutu na’atube ub nakufaifaiy, naatu ana fafa’amaim sawar etei hinakokoramih.
16 Ebema꞉ Isote dopamo ebeno kateneno ubi tanalono osiyodilole magumulo keba kunu kokolinamile, la꞉ magumulo idite ebako dawama꞉ eda꞉ma꞉ modoboa꞉. Numa꞉la꞉, ebete Godokono iyaiya ubi tanalo malagidilolea꞉no, ebeno bae kape kopoliyama꞉ kapiya teteno bae ekawigodone eba lawelo ebeno dopo guduma꞉ eda꞉ tanalo kawo tanaloa꞉ma꞉ gelo ekawitamo gito ikamiya.
16 Kwana’itin gewas men yait ta na’in nisesebar kwanekwanemih, o Esau sisinaf na’atube nasinaf koun God nitinimih. Anayabin Esau bay tew ta’imonamaim kek ai’in hai onowaten sawar tutufin etei bora’ah tain itin.
17 Ebema꞉ la꞉ iyatawalata, walone Isote ebeno woki iyakobi midima꞉ dowageliya, ebete ebeno nabiwitamo ipupago ebo tiya, ebeno nabiwite Godoko kanama꞉ ebeno okoli magumulo ebe wadenomamo kowalubinama꞉. Wiyasiya Isoko niyala, gabote kitaniya꞉ Godogodone wadewade tanalo kuwatema꞉, iyo, ebe modoboa꞉ ebete dopamo kuba woki magumulo dosiyodiliya ebe tanalo walo iyakobi midima꞉.
17 Naatu sawar abisa uf himamatar i kwaso’ob, Esau tamah ana baigegewasin isan erererey auman bifefeyan tamah rutawiy. Anayabin abisa marasika sisinaf men dogor baikitabir bai.
18 Ebema꞉ la꞉ piyate Ya꞉suko nanitabokobi da꞉mida꞉wenama, dopamo Moseseko tetelo a Yu epono ewoniate Godotamo kawo tolenomo magumudo keba kunu ka꞉pelamiye, la꞉ ebetamo eba kunu ka꞉pelama꞉wiya꞉. Iyo, dopamo iba꞉te Sainai Ununomo Damelalo Godokono iyaiya tole ikalame tanalo ibino balidinomamo ma kunu ulamiya, ebe unu damelalo elawo elanomote eba waitalo, idoko kawonomote egelano alo da꞉muliya, kawo awanomote maigate ibi kubanomamo ebo pa꞉mida꞉lamiya.
18 Kwa i men kwana oyaw an kwatit Israel sabuw sawar hi’i’itin na’atube kwa’itinimih. Anayabin Israel sabuw hina oyaw Sinai anamaim hititit ana veya wairaf in bitakir hi’itin, gugumin kakafin anababatun hi’itin, wowog gagamin maiyow re’er hi’itin. Naatu nidun hinonowar i
19 Ega꞉walo ebe atu tetelo anoano tanalo idite ma kunu kemaigiya, Godokono nopodawate tutele kawonomamo da꞉moliya iba꞉te olowiya, ebene iba꞉te Godokono tabo madodo ibino galonomamo eba olowiutalo iba꞉te kawo tole lawete Moseseko ebo toweomiya, iba꞉te kapiya tabo idi Godogodone eba kunu a꞉kolowioma꞉na꞉.
19 tour nidun hinowar, naatu orot fanan hinonowar ana veya yah birubir fafar Moses hi’u, “Orot ku’otan aki men akokok tur ta nao maiye ananowar.”
20 — ausente —
20 Anayabin God ana ofafar tur fokarin iti na’atube eo isan i hibir, “Bobaituw ta nan iti oyaw sisibinamaim natit nabubutubun na’at kabayamaim kwanarab namorob.”
21 — ausente —
21 Abisa matahimaim hi’i’itin i hai bir ra’at, Moses auman ana bir ra’at eo, “Ayu iti sawar aitin abir au umau teo’oror.”
22 Wiyasiya kalakala kawonomola, la꞉ piyate la꞉imano nanitabokobi midi tanalo Ya꞉sutamo diyata꞉wiyama, la꞉imano tanalo eba kunua꞉ mabu la꞉imano Godotamo pelame magumulo tole kitaniya꞉, puliyanomola. Iyo, nanitabo igilo pogodone da꞉pena, ebe Kawodawa Godoko ebeno nopopi bilibilinomago kebolo kokolinale, la꞉le ebe Unu Duliyomolono Yelusalema kawo duliyomolamo kalakalago pelamiyamata, ebe duliyomolono mailo idi ebe Sayono Unu Damelala.
22 Baise boun kwa i kwana oyaw wabin Zion imaim kwatit, God wanatowan ma’ama’anin ana bar ana merar, mar ana Jerusalem, tounamatar kou’ay gagamin na’in dones na’atube tibiyasisir wanawanah kwarun bairi kwabiyasisir.
23 Numa꞉la꞉, Godokono dopo gudu Ya꞉suko keba kunula꞉ka꞉ piyate ebako epoma꞉ deda꞉ona, Godote ebe nanitabokobi midipi bilibilinomono mailo ebeno Unu Duliyomolono Bukamo iyalo akulolelamiya. Ebema꞉ ebe tuputupupi magumulo ebete kebe epagodolo ebeno woko dopoliyaliya, la꞉le ebe epono uliyanano Kalakala Duliyomolamo pelama꞉wete iba꞉go kapiyakobi a꞉polowiyamata, iyo, la꞉ Godokono ololo apuamo atumu a꞉ka꞉pelamiyamata, nanitabola, ebe me opo epo bilibilinomono tanalo danagilamelelaemene ebe Kawodawala.
23 Kwa i kwana God natunatun ai’in hai yasisir wanawanan kwarun, natunatun wabih maramaim hikikirum, kwa i kwana sabuw etei hai baibatiyenayan ana God biyan kwanatit. Naatu sabuw gewasih ayubih kouksouwen hibaika tema’am biyah kwatit.
24 Ega꞉walo me tanalo idila. La꞉ atumu Ya꞉sutamo a꞉ka꞉pelamiyamata, ebe Godokono oli nopote atamo maigama꞉ gabo dosiyodiliya ebe dawala. Ebete ebeno kalima Godotamo ikamelo a mabuma꞉ deka꞉ka꞉liya, ebe kalimado ale wadewade walubi tanalo nanitabolo buwatenakoma꞉, ebema꞉ nanitabola, Ya꞉sukono kalimano woko osiyodilo elawote A꞉ibolote Godotamo dopamo dikamiya ebe kalimagono inamabuno elawo nodolina.
24 Kwana Jesu obaibasit boubun ana foun batayan biyan kwatit naatu rara boubun suware’er i igewasin kwanekwan men Abel ana rara na’atube.
25 Ebema꞉ la꞉ nanisiwale, me tetelo potele la꞉tamo da꞉kiyawaona ebe Kawodawano tabo olowioma꞉ ubia꞉noma꞉ akoeda꞉oala꞉. Numa꞉la꞉, dopamo me opolo ebeno tabote Mosesedo demaigiya, ebe tetelo piyate ibino galo demopioliya iba꞉te ebeno elawo magumune alautioma꞉ gabo nipo wadiya. Ebe mabuma꞉ ebete a tetelo Unu Duliyomolone tabo walo eba ka꞉kiyawaonalo, ale ubia꞉noma꞉ eda꞉ote ebegodone dolobila꞉oma꞉, gabo keleka꞉ ale ebeno elawo magumune alautioma꞉? Gabo puliyanomola, a kuba wiya kawonomamo kuwatemalema꞉!
25 Kwana’itin gewas God abisa boun eo kwananowar, men kwanakwahir. Anayabin sabuw iyab marasika oyaw anamaim Moses eo hinowar fanan hisasair i baimakiy men kafa’imo hihaiwimih. Naatu boun God fanan i mutufor marane re eo tanonowar, baise kwanitafasar fanan kwanasasair na’at, kwa i kwamorob sawar. Baimakiy kakafin anababatun boro men karam kwanahaiw!
26 Nanitabola, dopamo tetelo ebete tabo da꞉kiyawaiya me opote ebema꞉ alegaiya wiyasiya a tetelo ebete nani tabonomo walo ma kunu ka꞉kiyawaiya, “Nale kapiya tete idilo me opo kawonomo ega꞉walo tobolo unu atumu ka꞉powadimagolatelemamo.”
26 Oyaw Sinai anamaim i fananawat eo, me etei i’uruyuy, baise boun it ata veya’amaim ana omatanen hikirum inu’in na’atube boro namatar, “Veya ta boro men me akisin aniyuwiyuw, baise mar tafaram etei boro aniyuwiyuw.”
27 Ebema꞉ numa꞉la꞉, ebete kapiya tete idilo me tanalo kosiyodiloma꞉ tabo degiya, ebe tanalono magumu ma kunula. Ebete me opo ega꞉walo tobolo unu ega꞉walo ibino inamabu bilibilinomo dopamo dosiyodiloliya, walone tetelo ebete ebe inamabu bilibilinomo eba wadegelatelelo, iba꞉te ebo kalatidioma꞉na꞉ ebema꞉ lumagite walo a꞉kulaemene. Iyo, ebe tetelo Unu Duliyomolono olioli inamabu kapiyate ka꞉pola꞉nama꞉na꞉, mabu idawano elawo kitana꞉ ebe inamabu ka꞉kubailaema꞉.
27 Tur mar ta’imon i bebeyan i’obaiyit taitin, God umanamaim abisa eo himatar tema’am boro etei niyuwiyuw hai efan hinasa’iren. Baise sawar abisa wanatowan ma’amih bimataren boro hai efanika hinama.
28 Ebema꞉ modobola ale aimano kalakala tabo Godotamo kadipatemalema꞉, mabu ebe kebe oli opolo Kawo Elawodawama꞉ deda꞉na ebete ebe wade oponomo atamo kikaeaemene, nanitabola, idawate ebe opo kubaima꞉ a꞉ka꞉modobomene. Ega꞉walo Godokono iyaiya walubi tanaloma꞉ aimano tepo magumulo eba kalakalaolo, modobola ebete a keba kunu kiyatuamenale a ebe eba kunu bamamatenakoma꞉. Iyo, ebe amamatema꞉ modobola ale aimano tepo magumulo ebe unamo eba adipatelo wade tuduwata wokino tanalago ka꞉pelaemalema꞉,
28 Imih God ana merar tanay anayabin, it i God ana aiwobomaim tarun, nati efan God boro men niyuwiyuw. Imih God tanifai tanabora’ara’ah ata not tutufin etei kakaf bir auman.
29 mabu aimano Godo ebe potele ebeno elamo kuba osiyodilolepi bilibilinomo da꞉kubailaemene ebe Elawodawanomola.
29 Anayabin ata God i turobe tafaram gurusenayan ana wairaf.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Hebreus 12, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.