Hebreus 11

GODOKONO WADE TABO (KNV-FLY_RIVER) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 A Godoko nanitabokobi da꞉midinama꞉, ebe tetelo aimano tepo magumulo ma kunu malagidilonama꞉, ale kebe wade wiya laema꞉ olowiolo dilukulionama꞉ ebe tanalote atamo nanitabolo ka꞉pemene, iyo, a iyatawanomola ale kebe wadewade tanalo aimano balidinomamo ulamea꞉no ebe tanalate nanitabolo ba꞉pola꞉na.
1 Baitumatum ana itinin i sawar ta anababatun taso’ob ema’ama boro nuhi nafot tanama’am nati sawar tanab. Naatu sawar ta men ta’i’itin, baise taso’ob nati sawar i ema’am boro tanab, nati i boun baitumatum tao’o.
2 Numa꞉la꞉, a Yu epono ewonino tetelo piyate nanitabokobi midi magumulo dilukulionamiya, Godote ibino nanitabokobi midi tanaloma꞉ iba꞉tamo nekalakalanami.
2 Imih ata a’agir marasika hima’ama hai baitumatumamaim God itin, ana baibasit itih.
3 Ebene a aimano nanitabokobi midi tanalodo niyatawaonama꞉, Godote ebeno Unu Duliyomolo ega꞉walo me opo kawonomo ebeno tabo kiyawao tanalamo osiyodiloliya, iyo, ale aimano balidinomamo dulamenama꞉ ebe inamabu bilibilinomo ebete inamabu ida꞉mo kosiyodiloliya꞉.
3 Baitumatumamaim taso’ob tafaramamaim sawar etei i God awanamaim eo himatar, naatu iti sawar himamatar i men ta’i’itahimaim eo himataramih, baise buriburihimaim.
4 Mabu A꞉ibolote Godoko nanitabokobi na꞉midinami, ebema꞉ ebete kalimagono inamabu Godotamo modobolo ikamiya, iyo, ebete nanitabokobi midi tanalodo dikamiya ebe inamabuno wade tanalote Ka꞉inikono ikame tanalono wade tanalo ebo odoliya. Nanitabola, Godote A꞉ibolokono ikame tanaloma꞉ eba kalakalalo ebe tuputupudawama꞉ giya, ebema꞉ ebeno igilote me opolo dolopoligiya, wiyasiya uwomua꞉ uwomua꞉ tetelo ebeno nanitabokobi midi tanalono osiyodilo tanalote me opo epatamo gena.
4 Baitumatumamaim Abel siwar gewasinamak bai na God bitin i men Cain ana siwar na’atube’emih. Ana baitumatumamaim God iyasisir ana ef mutufurin rouw eo, anayabin ana siwar gewasin. Abel i marasik morob, baise ana baitumatumamaim fanan i ema’ama.
5 Mabu Inokote Godoko nanitabokobi na꞉midinami, ebema꞉ a꞉e tanalote ebetamo maiga꞉no, Godote wiyasiya ebe Unu Duliyomolamo gito da꞉pelawa꞉digiya, ebe tetelo ebeno epate ebeno ape nipo wadiya. Iyo, Godokono Bukate a niyatuamena, Godote Inokoko pelawea꞉no dopamo ebete ebeno nanitabokobi midi tanaloma꞉ ebetamo nekalakalanami.
5 Baitumatumamaim Enoch morobo’e, yawasin au mar yen, sabuw hinuwih men hitita’ur, anayabin God bora’ah. Baise au mar yena’e ana veya abisa sisinaf God itin eo, “O isa ayu abiyasisir.”
6 Ebema꞉ numa꞉la꞉, me opo epo magumulo potele Godoko nanitabokobi midia꞉no, ebe lumagite ebe kalakalakobi midima꞉ modoboa꞉, mabu potele Godoko niyakabamo pema꞉ dowagelena, ebete ebeno nanitabokobi midi tanalodo ma kunu niyatawamene, Godote nanitabolo bokolina ega꞉walo potele ebe uima꞉ ubi diyatina, ebe lumagite ebegodone wade wiya nanitabolo kelaemene.
6 Orot babin yait aurin baitumatum en God nati orot babin isan men ebiyasisir, anayabin orot babin yait God nanamaim titamih i nitumatum God i ema’am, naatu orot babin yait turobe’emaim enunuwih ana baiyan boro nitih.
7 Mabu Nowate Godoko nanitabokobi na꞉midinami, ebema꞉ Godote walone teteno olalati tanalote maigama꞉ daniya, ebete ebeno tabamo tuduwatalo kawo penomo ebo osiyodiliya, ebe ega꞉walo ebeno moto epono igilo ka꞉mula꞉lelaema꞉. Iyo, kebe olalati tanalate me opamo demaimioma꞉na꞉, Nowate ebe tanalo ebeno balidinomamo ulamea꞉no, Godoko nanitabokobi eba midilo ebete ebe tanalodo opo epono kuba ilukuli tanalo dawokalimiya, Godote wiyasiya ebe tuputupudawama꞉ ebo ka꞉miya.
7 Baitumatumamaim sawar abisa boro hitamatar isan God Noah bimatanuw ana veya, bir kakafiyinamaim God fanan bai wa wowab aawan natunatun bairi hiyawasih. Ana baitumatumamaim tafaram ana kakafinane kusib tabaratait tit nabin bat, naatu God biyanane yawas mutufurin bain ana baibasit ma’ama ana baitumatumamaim bai.
8 Mabu A꞉ibalayamate Godoko nanitabokobi na꞉midinami, ebema꞉ Godote ebe ebeno nabiwino opo atepate oli opo ida꞉mo toma꞉ daniya, ebe opote kebolo ditana A꞉ibalayamate iyatawa꞉noma꞉ eba eda꞉lo ebe tabamo gito tuduwatiya. Ebema꞉ Godote ebe opo ebetamo ikaema꞉ nanitabolo degiya,
8 Baitumatumamaim Abraham tafaram ta boro uf i nowanamih tamamatar isan God eo’omatan ana veya’amaim, God fanan bai ana tafaram itumar misir asir remor kwaneyan in.
9 A꞉ibalayamate ebe tanalo nanitabokobi midite ebe oli opamo tote, ebene ebete tete geyageyanomolo kapeladawama꞉ eba neda꞉nalo ebeno epago sipi-goeogoeono tama awokowiamidaole motolo nokolinami. Ebema꞉ nanitabola, A꞉ibalayamakono walogabo apune ebeno gudu Aisa꞉keko ega꞉walo ebeno ewono gudu Ya꞉ikoboko, iba꞉te ebe atu opolo ibino epago sipi-goeogoeono tama awokowiamidaole motolo kilukulionamiya, mabu Godote ebe opo iba꞉tamo atumu nanitabolo ikalaema꞉ iyalo egiya.
9 Baitumatumamaim Abraham na omatanen me’emaim tit, touman orot na’atube menah tatabirih hai tafaramamaim sis ya ma remor. Isaac naatu Jacob hairi auman na’atube hisinaf, anayabin i auman me nati isan God eomatanih.
10 Ebene A꞉ibalayamate me opolo depata꞉nami ebeno okoli duliyomolo nanitabolo kowadinamia꞉, mabu ebete nanitabokobi midi tanalodo ma kunu malagidilonami, walone tetelo ebete Godokono Unu Duliyomolo ka꞉nuimene. Nanitabola, Godote ebe Duliyomolono osiyodilo nopo keba kunu kiyatiyale, ebete eba kunu eba osiyodilolo ebe Duliyomolono kodakoda kalanomo ebo ga꞉dimiya ebe kalate uwomua꞉ uwomua꞉ tetelo kitanama꞉.
10 Abraham sisimaim ma reremor anayabin i bitumatum bar merar gewasin anababatun God taiyuwin yakitifuw wowowab imaim boro narun wanatowan nitutut nama.
11 Mabu Selate Godoko nanitabokobi na꞉midinami, ebema꞉ ebeno abele tetenomolo ebe gudia꞉noma꞉ eba eda꞉nalo, Godote ebetamo elawo ikamiya ebeno awi A꞉ibalayamako mabuma꞉ gudu kalaima꞉. Iyo, Godote iba꞉tamo gudu ikalaema꞉ dopamo nanitabolo degiya, A꞉ibalayamate ebe tabo nanitabokobi midite,
11 Iban maiye kwana’itin, Abraham i iregah naatu Sarah i a’arin, baise baitumatumamaim Abraham, kek tamah matar, anayabin i so’ob God ana omatanen isah i mar etei ebobosunusunub.
12 ebene ebete a꞉e tatalinomoma꞉ eba eda꞉lo ebeno gudute Selagodone ebo awokaliya. Nanitabola, ebe gudugodone ebeno walone guda꞉te bilibilinomoma꞉ eda꞉iya, tobolo ununo mawele keba kunula꞉ka꞉ ega꞉walo kewa꞉ kolomo balano wiyo keba kunula꞉ka꞉, eba kunu lumagi idite ibi ka꞉la꞉miolema꞉ modoboa꞉.
12 Imih bebeyan tana’itin, Abraham biyan etei i morob, baise iti orot ta’imon biyanane ana ub ra’at tafaram awan karatan, daman naatu dones na’atube baiyabin en.
13 Ebema꞉ numa꞉la꞉, nale kebe epono tanalo la꞉tamo kawokalilaemo, iba꞉te nanitabokobi midi magumulo eba ilukulinalo, Godote iba꞉tamo kebe wadewade tanalo kikalamolema꞉ nanitabolo degiya, iba꞉te ebe tanalo me opolo uwatea꞉no gito a꞉elaiya, iyo, iba꞉te mulune putitatate ebe wadewade tanalo Unu Duliyomololo ibi mabuma꞉ pola꞉nalo ebo nulamenamiya. Nanitabola, iba꞉te niyatawaonamiya, ebe Unu Duliyomolote ibino nanitabo opoma꞉ deda꞉na, ebema꞉ iba꞉te opo duliyomololo eba ilukulinalo ibi a꞉ka꞉tuwa꞉ ibi kapelapima꞉ gelanakiya.
13 Iti sabuw erebaitumatum hima’am himorob, sawar God eo’omatanih men hibai, baise hinuwamo ef yok na’in hi’itin, naatu yasisiramaim nati sawar hai merar hiyi. Imih taiyuwih isah iti tafaramamaim i nah toumanih naatu ef rimurih na’atube hima.
14 Ebema꞉ numa꞉la꞉, piyate me opolo ibi a꞉ka꞉tuwa꞉ ibi kapelapima꞉ degelana, ebe epate ibino tanalo ma kunu awokalimina, iba꞉te oli opo idinomo laema꞉ olowiolo ilukuliona, iyo, iba꞉te ebe opo duima꞉na꞉ ibino oponomoma꞉ ebo keda꞉mene.
14 Anayabin sabuw sawar iti na’atube isah teo i tafaram ta bain nowah matar, imaim wanatowan ma’amih tinunuwet.
15 Ebe mabuma꞉ piyate nanitabokobi midi magumulo dopamo dilukulionamiya, ibino ewoniate kebe opolo kawokalaiye iba꞉te ebe opo atepate walo kemalagidilonamia꞉. Nanitabola, iba꞉te ebe opamo olowamioma꞉ ubi niyatiyataleka꞉, ebe tanalo osiyodiloma꞉ gabo iba꞉tamo balagiliyana꞉, wiyasiya ibi ubia꞉nola.
15 Naatu hai tafaram atamanin hibihamiy isan hitanotanot na’at, marasika boro ef hitanuwet hitamatabir maiye.
16 Ao, iba꞉te wiyasiya Godokono Unu Duliyomolo wade duliyomolonomoma꞉ eba gelanalo, ebamo nemaimioma꞉ kawonomamo malagidilonamiya, ebe mabuma꞉ Godoko ilipokobi kolowina꞉ iba꞉te ebe ibino nani Godoma꞉ ka꞉minama꞉, iyo, ibi mabuma꞉ ebete ebe Unu Duliyomolo iyalo osiyodilolamiya.
16 Baise nati efanin i tafaram ta gewasin anababatun hinunuwih, tafaram no maramaim. Isan imih God isan hai God hirouw hio i men biyah eo’ohow. Anayabin hai bar merar gewasin imaim wanatowan ma isan yabuna’ika.
17 — ausente —
17 God routobon Abraham bitin ana veya, baitumatumamaim natun ta’imonamo Isaac bai siboromih yai. God ana omatanen Abraham isan i iti na’atube eo,
18 — ausente —
18 “O natu Isaac wanawananamaim boro a ub nara’at.” Baise God Abraham rurutubun ana veya Abraham nowarasit.
19 mabu ebete ebeno tepo magumulo ma kunu malagidiliya, Godoko modobola Aisa꞉keko a꞉e magumune igilamo walo kakadipatema꞉. Ebema꞉ nanitabola, A꞉ibalayamate ebeno gudu Aisa꞉keko Godotamo ikaema꞉ ebeno tepo magumulo ebe iyalo a꞉ema꞉ eba gelo, Godote ebe gudu ebetamo igilolo walo gito kikamiya.
19 Abraham so’ob Isaac namomorob God karam boro niyawas maiye, naatu ana itinin boro iti na’atube tatao, Abraham natun easabunibo uman botan.
20 Mabu Aisa꞉kete Godoko nanitabokobi na꞉midinami, ebema꞉ ebete ebeno gudi Ya꞉ikoboko ega꞉walo Isoko mabuma꞉ Godoko naniya, ebete walone tetelo ibi netewapi keba kunu na꞉kowalubilinakomene.
20 Baitumatumamaim Isaac natunatun rou’ab, Jacob, Esau hairi baigegewasin itih, mar boro hai ma gewas isan.
21 Mabu Ya꞉ikobote Godoko nanitabokobi na꞉midinami, ebema꞉ ebeno a꞉e tanalote tatalima꞉ eba eda꞉lo, ebete Yausepegodone dawokalaiya ebe walone gudi mabuma꞉ Godoko ebo aniya, ebete ibi wadenomamo kowalubilinama꞉, iyo, ebe tetelo ebete ebeno gaubago maigate ebeno ololo opamo tuduta꞉midalo Godotamo towetowe tabo eba kunu kiyawaiya.
21 Jacob baitumatumamaim ma’am iregah morobomih ana veya na kakabom auman Joseph natunatun rou’ab igegewasinih. Naatu ana tu’umaim ibais kuso bat God ana merar yi.
22 Mabu Yausepete Godoko nanitabokobi na꞉midinami, ebema꞉ ebeno a꞉e tatalima꞉ eba eda꞉lo ebete Isalaela epo ebo analiya, iba꞉te walone tetelo Isipiti opone eba tolamelo ebeno goa kowatama꞉.
22 Baitumatumamaim Joseph morobomih ana veya na kakabom auman, Israel sabuw Egypt baihamiyin maiye tit isan hai tur eowen, naatu ana rarik auman bai tit isan hai tur eowen.
23 Mabu Mosesekono nabiwila menokola iba꞉te Godoko nanitabokobi na꞉midinamiya, ebema꞉ ebete dawokaliya iba꞉te netewa-kapiya saganamo ebe ebo waminiya, Isipiti opono Kawo Elawodubu Pa꞉lote ebe anakapumikapoma꞉. Iyo, iba꞉te ibino a꞉lia꞉li gudu wadenoma꞉ eba gelalo, ebema꞉ Pa꞉lote Isalaela epono baibai gudi anakapulaema꞉ danaliya, iba꞉te ebe tabamo tudila꞉oa꞉no ebetamo ka꞉toletoleiya꞉.
23 Baitumatumamaim Moses tutufuw ana veya hinah tamah sumar tounu hibun hima, aiwob orot ana ofafar fokarin eo isan men hibirumih. Anayabin kek tufuw hi’i’itin i men kek afa na’atube’emih.
24 Mabu Mosesete Godoko nanitabokobi na꞉midinami, ebema꞉ ebete apete dubu teta꞉mo demaigiya, ubia꞉noma꞉ ebo ediya epate ebe Pa꞉lokono buweleno guduma꞉ ka꞉ima꞉.
24 Baitumatumamaim Moses ra’at yen orot mamatar ana veya’amaim, i men kok boro Pharaoh natun babitai natun hitarouw hitao.
25 Iyo, ebe tetelo ebete ebeno ubi ma kunu kiyatiya꞉, ebete tete da꞉pesolo iyaiya kubakuba tanalo eba osiyodilolelo me opono kalakala kelawa꞉tepama꞉. Ao, ebete wiyasiya ubi ma kunu iyatiya ebeno nanitabokobi midi mabuma꞉ Godokono epo epetapiago temeteme kuwatema꞉.
25 Imih iti yasisir kakafin mar kafai baiyasisir isan i kwahir, naatu God ana sabuw bairi bai’akir isan rubin.
26 Ebene Mosesete walone tetelo ebeno wade wiya Godogodone da꞉nelaemene, ebete ebe tanalo kawonomamo nemalagidilonami. Ebe mabuma꞉ epetapiate ebe demalogonakiya, ebete Godokono Alibodawa Kelisoko mabuma꞉ ebe temeteme laema꞉ modobonomoma꞉ eba gelo, Isipiti opono kawokawo inamabu bilibilinomo uwatema꞉ ubia꞉noma꞉ eda꞉te ebeno wokilo ebe inamabu dologala inamabuma꞉ midiliya.
26 I ana not Keriso wabinamaim sabuw biya’ohow hinitin nabi’akir ana gewasin i ra’at kwanekwan men Egypt wanawan toto buyoy gewasin yomanin en na’atube’emih. Anayabin i ana not etei i ana baiyan boro nan isan yayabuna.
27 Mabu Mosesete Godoko nanitabokobi na꞉midinami, ebema꞉ me opo epate kebe Kawodawa ibino balidinomamo umia꞉no, Mosesete ebe Kawodawa ebeno tepo magumuno wokilo eba uminalo, Kawo Elawodubu Pa꞉lokono dowa tanaloma꞉ tolea꞉no Isipiti opone gito tiya, iyo, ebete iyaiya temeteme epetapi magumulo ebeno tepo magumuno woki eba kodakodaiminalo ebeno Kawodawa kowaloma꞉tama꞉ woki iyakobi ka꞉midiya꞉.
27 Baitumatumamaim Moses misir Egypt ihamiy tit, aiwob orot yan soso’ar isan men bir, baise itafofor tit. Anayabin God wa’iwa’irinamaim ma’am Moses itin.
28 Ega꞉walo Mosesekono nanitabokobi midi mabuma꞉ ebete Godokono tabamo tuduwatalo ebeno Isalaela epo ebo analiya, iba꞉te dopo Aduga꞉la Soliyomu eba osiyodilolo ibino iyaiya motono gigiyamo sipi-goeono kalima kanamogamidaolema꞉, Godokono A꞉e Nopodawate ibino dopo dubu gudi anakapulamekapoma꞉.
28 Baitumatumamaim Moses Tar Nowaten ana bowabow imatar bobaituw hai rara etawan hidadawiren. Saise Gurusenayan kek ai’in rouwamih nanan Israel hai kek ai’in men narouw hinamorob.
29 Mabu Isalaela epate Godoko nanitabokobi na꞉midinamiya, ebema꞉ Isipiti epono gowelaopiate ibi anakapulaema꞉ da꞉na꞉ma꞉taliya, ebe tetelo Godote Kalimakalima Kewa꞉ Kolomono obo gagale damelama꞉ da꞉midiya, iba꞉te apuamo olalatia꞉no na꞉iwaliya. Wiyasiya numa꞉la꞉, Isipiti epate ebe atu gabodo ibi elawamo da꞉na꞉ma꞉taliya, ebe tetelo kolomono obote ibi bilibilinomo gito analopamidaliya.
29 Baitumatumamaim Israel sabuw riy gagamin wabin Red Sea mamah me yanabe hirabon rewan roun hiyen. Baise Egypt baiyowayah hi’ufnunih hirarabon riy matabir maiye re etei himorob.
30 Ega꞉walo tete idilo Isalaela epono nanitabokobi midi mabuma꞉ iba꞉te Godokono tabamo tudila꞉olo Yeliko kawo duliyomolo balado sebeni egelalo nanakopa꞉te tanalo dolopoligiya, Godote ebe duliyomolono kawokawo kalanomo eba anabuilamelo opamo gito gudiya.
30 Baitumatumamaim Israel sabuw veya etei umat roun rou’ab tafaram Jericho bar merar gagamin fur ufun hibiwaibibib ufunamaim fur tafofor re sabuw etei himorob.
31 Ega꞉walo me tanalo idila. Godote ebe Yeliko duliyomolo kubaimia꞉no, dopamo Isalaela epo magumulo iba꞉te kebe epo ebe duliyomolo diya gabodo uima꞉ danaliboliya, ebe dubu netewate ebe duliyomolono modoboa꞉ tanalo ulaema꞉ ebamo gito nemaimiya. Ebe tetelo Yeliko duliyomolo epo magumulo kamiyale idi La꞉iya꞉bako, ebe dopamo dubu bilibili kamiyalema꞉ eda꞉nami, ebete Godoko nanitabokobi midite ebe dubu ebeno motamo kalakalago uwatete ibi ebo walubiliya. Ebema꞉ nanitabola, me kamiyaleno nanitabokobi midi mabuma꞉ Godote Isalaela epono gowelaopiatamo talena iyatiya, iba꞉te Yeliko duliyomolono nanitabokobi midia꞉pi bilibilinomo eba anakapulamelo ebe kamiyaleno igilo ebo ka꞉mula꞉ema꞉.
31 Baitumatumamaim babin ef remorayan wabin Rahab sabuw baifanasairayah hi’a’asbunubunuwen i men hi’asabunimih, anayabin Israel orot rafot rouwayah hinan hai merar yi buwih ana baremaim hirun.
32 Ebema꞉ nale la꞉tamo nanitabokobi midipi epetapino oi atumu ba꞉ka꞉kiyawaomo? Naimano woki ma kunula, tete modoboa꞉ ibi bilibilinomono tanalo wadenomamo kawokalilaema꞉, iyo, Gidiyonoko, Belakako, Sa꞉msoniko, Yepatako, Da꞉ibidiko, Sa꞉miyoloko, ega꞉walo Godokono woki awokalimipi epetapi, ibi bilibilinomono osiyodilole tanalo da꞉pola꞉lamena, na modoboa꞉ ebe tanalo bilibilinomo la꞉tamo kiyawaoma꞉.
32 Tur i moumurih na’in tema’am baise veya men ema’am boro Gideon, Barak, Samson, Jephthah, David, Samuel naatu dinab oro’orot isah anao kwananowar.
33 Nanitabola, ibi epetapiate ibino nanitabokobi midi tanalodo gowelao magumulo opo epetapino wato kikopu eba uwatelo ibino kapela kawokawo elawodubuma꞉ ebo eda꞉onakiya. Iyo, iba꞉te ibino ilukuli magumulo tuputupu tanalo dosiyodilolenakiya, ebema꞉ Godote iba꞉tamo kebe wadewade tanalo ikalaema꞉ nanitabolo danalenaki, iba꞉te ebe tanalo gito uwatenakiya. Eba kunu tete idilo ibi epetapiate layono-gaagaa gelebadikobi gito midiliya, ebe elawoelawo inamabuate ibi kubailamekapoma꞉.
33 Baitumatumamaim tafaram afa hai aiwob hirouw hinunih, ma gewas ana efamaim sabuw hikaifih bairi hima. Naatu God abisa eomatanih itih, hisinaf lion awah hibit anihimih men hi’anih.
34 Ebene tete idilo ibi epetapiate ibino nanitabokobi midi tanalodo elawo elanomo gito a꞉egaiya ibino igilate ebe elalo olopoligokapoma꞉, ega꞉walo tete epetapilo piyate ibi gowelaono gila꞉mo anakapulaema꞉ dowagelenakiya, ebe epono elawo magumune iba꞉te Godokono walubi tanalodo gito alautionakiya. Iyo, iba꞉te ibino ape magumulo elawoa꞉noma꞉ eba eda꞉onalo, Godote wiyasiya ibi elawokobi ebo midilinaki, ebema꞉ iba꞉te gowelao magumulo kawokawopima꞉ eba eda꞉olo tete epetapilo kapela opono gowelaopino iyaiya taneba kubanomamo alukolenakiya.
34 Sabuw ata wairaf in bitakir wan hirouw hiyey men e’arahih, afa kaiy wanane hibihir, afa hiririm hi’inu’in hai fair hibai maiye, afa ahay waf wanawanan hirun nah hi’aiseyasey hibat rakit hi’abargiyigiyih.
35 Ebene nanitabokobi midipi kamiyale epetapiate atumu ibino nanitabokobi midi tanalodo Godokono elawo ma kunu uminakiya, ibino a꞉elaopi magumulo ebete ibi epetapi igilamo walo a꞉kowadipalatelenaki.
35 Baibin afa taih tuwah morobone God iyawasih itih, afa morob hirubin God hibitumitum isan rakit himisir hibow hirouw biyah hibeyat, biyababan bai’akir gagamin maiyow hibai. Anayabin i hiso’ob morobone misir maiye isan i boro gewasinamaim hinamisir maiye.
36 Ebene kuba osiyodilolepiate nanitabokobi midipi epetapi eba malogolelo ibi pa꞉ka꞉pa꞉ka꞉mo ebo a꞉na꞉ma꞉ga꞉midaolenakiya, ega꞉walo iba꞉te epetapi auli ala꞉mo matuolamolenakiya idoko motamo gito niyalekenakiya.
36 Afa hi’iyabih hi’uwih kwanikwaniyih naatu hibow hirouw biyah hikwimih, afa hibow hifatumih hin dibur hiya.
37 Iyo, tete epetapilo iba꞉te nanitabokobi midipi eba anakapulamelo ibi epetapi nokolamo mapelamenakiya, ibi epetapino ape tetenomodo ilonomo inamabuamo iyailinakiya, ega꞉walo ibi epetapino wato gila꞉mo gito migililamenakiya.
37 Afa kabayamaim hirouw himorob, afa naiwah so’omaim hiboro’omen, afa kaiyomaim hiyow himorob, afa bai’akir gagamin maiyow hibai, sheep, goat, bunibunihimaim ar faifuw hisakir hiyon, yababan hibai aurih sawar i’en, aa murumurubih hi’a’akir naatu hirukoukuwih hima hiremor.
38 ibi wadewade epoa꞉ma꞉ gelalo ibino iyaiya ilukuli duliyomolone elawamo da꞉na꞉ma꞉latelenakiya, ebe tetelo iba꞉te bulu opamo ega꞉walo unuunu damelamo gito nalautionakiya, iba꞉te ebakobako epoa꞉ opolo damela gugu magumulo ka꞉nilukulionama꞉.
38 Iti tafaramamaim hai ma isan i men igewasin, sabuw toumanih na’atube arar yan, oyaw an, watu wanawanan, sou wanawanan imaim hi’in hima hiremor.
39 Ebema꞉ ebe nanitabokobi midipi bilibilinomono tanaloma꞉ Godote iba꞉tamo nekalakalanami, ebeno kalakala ibino nanitabokobi midi mabuma꞉ beda꞉ kawonomola꞉ka꞉! Wiyasiya numa꞉la꞉, ebete iba꞉tamo kebe wadewade tanalo ikalaema꞉ nanitabolo degiya, iba꞉te me opolo ebe tanalo nanitabolo kulamiya꞉,
39 Sabuw iti etei i hai baitumatumamaim wabih iti tema’am, baise sawar abisa God eo’omatanih men yait ta bai.
40 mabu a piyate me tetelo dilukulionama꞉, Godote a mabuma꞉ wade oli noponomo ma kunu iyatiya. Aimano ilukuli tetete pemaiga꞉no ebete dopo nanitabokobi midipi mabuma꞉ tanalo idi a꞉kosiyodilomene, wiyasiya kebe tetelo ebete a iba꞉go kapiyakobi da꞉midimene, ebe tetelo ebete a bilibilinomo kapimiya ebeno tuputupupinomoma꞉ ka꞉midimene.
40 Anayabin God ana kok nati sabuw i boro hinama hinakaif saise it bairit auta’imon nati sawar gewasin nafaramit youn.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Hebreus 11, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.