Atos 5
GODOKONO WADE TABO (KNV-FLY_RIVER) vs AAI
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Ebe tetelo dubu idi ebeno mailo A꞉nanayasitela, ebete ebeno kamiyale Sapailago ibino pali opo idi maniamo nimidite,
1 Orot wabin Ananias aawan Sapphira hairi auman hai sawar turin hiya’aitit sabuw hitubun.
2 ebene A꞉nanayasite mani uwatete apu eba powaminalelo apu wadaete alibolepi dubatamo gito pikalamiya. Nanitabola, ebete dosiyodiliya ebe tanalo ebeno kamiyalete iyatawiya.
2 Naatu kabay turin i botan, aawan i so’ob, naatu i ana baibasit auman iwa’an, turinawat bai in tur abarayah nahimaim ihouw ra’iy.
3 Ebema꞉ Pitate ebetamo negiya, “A꞉nanayasi, beda꞉ mabuma꞉ a꞉ma꞉ gigiyu Saitanatamo da꞉iyamidawa꞉ka? Numa꞉, ebete a꞉imano tepo magumamo opegate a꞉ma꞉ detabokaimitaka, ebe tetelo a꞉ma꞉le pali opamo duwata꞉wa꞉ka ebe mani apu eba powaminalelo Godokono Uliyana a꞉da꞉ ebo pemasiga꞉kata.
3 Peter Ananias isan eo, “Aisim Satan not kakafin dogor wanawanan yaru’uy Anun Kakafiyin matanamaim ifuwen, a me hitutubun kabay turin o isa ibotan?
4 Ebe pali opo a꞉ma꞉le maniamo midia꞉ tetelo a꞉imanonomoma꞉ eda꞉nami, ega꞉walo a꞉ma꞉le ebe opo maniamo eba midilo duwata꞉wa꞉ka ebe mani ebe a꞉imanonomola a꞉ma꞉le a꞉ka꞉tuwa꞉ a꞉imano ubi tanalo kosiyodilola꞉ema꞉. Ebene a꞉ma꞉le a꞉imano tepo magumuno kuba woki lawa꞉wete me tanalo beda꞉ma꞉ kosiyodilawa꞉? Nanitabola, a꞉ma꞉le me opo lumagi kemasiga꞉wea꞉, Godoko ebe masiga꞉ta!”
4 Inaso’ob iti me i o nowa, baise o a baibasitamaim sabuw hitubun, naatu sabuw hitutubun ufunamaim iti kabay i o nowa. Aisim iti na’atube isinaf? O men orot ifuw, baise God ifuw.”
5 Ebema꞉ A꞉nanayasite ebe tabo olowite opamo adogelete a꞉enomo ebo a꞉iya, ebe tetelo me tanalo dolowiya ibi bilibilinomate kawonomamo toletoleutiya.
5 Ananias tur iti nonowar ana maramaim an uy re morob, sabuw etei’imak tur iti hinonowar hai hibir ra’at.
6 Ebene oli ape dubate pelamete ebeno ape kalikamo pauputite ebo aguwatiya bobamo ka꞉niyatima꞉.
6 Oro’orot boubuh hina hirun biyan hibai hisum hibai hin rahemaim hiyai.
7 Ebene egelate kela꞉mo da꞉nelegatepani, ebe tetelo A꞉nanayasikono kamiyale na꞉piya, wiyasiya ebeno awitamo demaigiya, ebete ebe tanalo iyatawa꞉no Pitate da꞉luti ebe motamo gito popegiya.
7 Three hours na’atube sasawar ufunamaim aawan babin na tit, i men so’ob Ananias isan abisa mamatar.
8 Ebene Pitate ebe nalatediya, “A꞉ma꞉ na nanana꞉, la꞉ pali opo maniamo da꞉na꞉mida꞉wa꞉kama me maninomo kuwata꞉wa꞉kama?”
8 Peter babin ibatiy, “Ku’o gewas anowar, aaw airi a me hitutubun baiyanaban ana fofonin iti kwabai?” Babin iya’afut eo, “Me hitutubun ana baiyan etei i nati.”
9 Pitate wiyasiya ebetamo negiya, “La꞉ netewapi la꞉imano woki kapiyakobi beda꞉ma꞉ ka꞉midila꞉wa꞉kama Kawodawano Uliyana a꞉da꞉ kemasiga꞉ema꞉? A꞉ma꞉ nolowia, a꞉imano awi bobamo da꞉niyata꞉ ebe oli ape dubate gigiyu tetedo ba꞉pelamenapa꞉. Iba꞉te a꞉imano a꞉e ape atumu bobamo kakaguwatama꞉na꞉!”
9 Peter babin isan eo, “Aisim aaw airi kwaibasit, Regah Anunin kwarutubun? Oro’orot iyab o aaw hibai hin hiya’iy i nati etawanamaim tebatabat o hina’abar kwananamih.”
10 Ebe tetenomolo ebe kamiyalete Pitakono agowa mabuamo adogelete a꞉enomo ebo ka꞉iya, ebene oli ape dubate pelamete ebeno a꞉e tanalo pumite, iba꞉te ebeno ape aguwatate ebeno awi kebamo ka꞉niyatiye ebe atu bobamo ebeno awi niyakabamo gito ka꞉niyatiya.
10 Mar ta’imon babin Peter anamaim ra’iy rab morob, oro’orot boubuh hina hirur babin morob inu’in hi’itin hi’abar hin aawan sisibinamaim hiyai.
11 Ebema꞉ sosi epo bilibilinomo ega꞉walo nanitabokobi midia꞉pi epetapi atumu, ibi bilibilinomate ebe iyaiya tanalo dolowiya kawonomamo ebo toletoleutiya.
11 Sawar iti mamatar ekaleisia sabuw naatu sabuw afa auman iti tur hinonowar hi’oror sa’irih naatu hai hibir ra’at.
12 Ebe tetelo Ya꞉sukono alibolepi dubate epo magumulo anoano tanalo ega꞉walo weweda꞉ tanalo bilibilinomo osiyodilolenakiya, ega꞉walo nanitabokobi midipi bilibilinomate akaladabutinakiya Godoko Amamateno Iya Motono tanatimi ida꞉mo, ebe tanatimi Yu epate Solomonokono mailamo ka꞉minakiya.
12 Tur Abarayah ina’inan naatu baifofofor moumurih maiyow sabuw wanawanahimaim hisisinaf. Naatu baitumatumayah hai rou’ay mar etei i Solomon ana sebosebomaim hiruru’ay.
13 Ega꞉walo ebe tetelo epo bilibilinomate nanitabokobi midipino tanaloma꞉ wadewade tabo degelanakiya, wiyasiya ibi epetapiate ibino watowatopino dowa tanalo kawonomamo malagidilolo iba꞉go aladabutima꞉ na꞉toletoleonakiya.
13 Orot babin ufunane men karam boro hitakofanih, basit baitumatumayah hai gewasih isan sabuw wabih hibobora’ara’ah.
14 Ebema꞉ Godokono Uliyanate epo magumulo woko eba osiyodilonalo egela idilo dubu ega꞉walo kamiyale epetapi magaelenaki, egela idilo epetapi kemagaelenaki, ibi bilibilinomate eba kunu Kawodawa Ya꞉suko nanitabokobi midilo ebe waloma꞉tapiago kapiyama꞉ ebo peda꞉iya.
14 Naatu orot babin iyab Regah hibitumatum hina hirun kou’ay yayababar yen ra’at.
15 Ebene epate ibino temetema꞉gopi patapatago ega꞉walo ketago demagaelenakiya Pitakono peto bai gabo niyakabamo ebo powadilatilinakiya. Iba꞉te ma kunu malagidilonakiya, Pitate da꞉petomene ebeno ulite ibi eba pa꞉mula꞉lenatolo temetema꞉gopiate wadekobi ebo kolowioma꞉na꞉.
15 Rou’obow nati’imaim sabuw sawusawuwih hi’abaren hitit ef gagamih yah emo’em afe’eh naatu ir yah hi’i’inuwih, saise Peter tanan ana youn afa tafahimaim tarabon isan.
16 Ebema꞉ Yelusalema kawo duliyomolo niyakabolo da꞉pola꞉namiya ebe egege duliyomolone epo epetapi bilibilinomate ibino iyaiya temetema꞉gopi ega꞉walo kuba uliyanagopi demagaelenakiya, ibi bilibilinomate wadekobi ebo polowionakiya. Pitate temetema꞉gopi wadekobi da꞉midioliya|alt="Apostles healing people" src="CN01909B.tif" size="span" loc="1/2 of page" copy="1978 David C. Cook Publishing Co" ref="5.15-16"
16 Sabuw rou’ay gagamin maiyow hiru’ay, naatu bar merar afa Jerusalem sisibinamaim hima’am hai sabuw sawusawuwih naatu afa afiy kakafih hitoun buriburih hima’am hibuwih hinan etei’imak hiyayawasih.
17 Ebene Godotamo kalimagono ikameopino Unu Watodawanomo ega꞉walo ebeno opopi, ibi Sa꞉diyusi tanebapila, iba꞉te kawo dowa tanalo wagilimiya mabu epo epetapi bilibilinomate Ya꞉sukono alibolepi dubatamo kawonomamo kalakalautiya.
17 Firis Gagamin ana ofonah etei naatu Sadducee hai kou’ay bairi hibusuruf tur abarayah isah yah so’ar hibobowen, naatu sinafumaim hiyai.
18 Ebema꞉ iba꞉te alibolepi dubu uwatete idoko motamo gito alomiya,
18 Tur Abarayah hibow hifatumih naatu hibuwih hin dibur bar gagaminamaim hiyariyih.
19 wiyasiya ebe idokolo Kawodawa Godokono nopodawate penate idoko motono kawokawo gigiyu pa꞉ilamenate ibi wagailinate iba꞉tamo negeni,
19 Baise gugumin wanawanan Regah ana tounamatar na etawan etei botawiyen tur abarayah iunawiyih hitit, iuwih eo, Tounamatar tur abarayah dibur barane botaitih|alt="angel frees the apostles from the prison" src="cn01911b.tif" size="col" loc="Act 5.19" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="5.19-20"
20 “La꞉ tolama꞉wete Godoko Amamateno Motolo nutitatawete epatamo me oli ilukulino tanalo bilibilinomoma꞉ tabo na꞉na꞉kiyawaiyala꞉.”
20 “Kwanan Tafaror Bar gagamin wanawanan kwanabat iti yawas boubun ana tur tutufin sabuw etei hai tur kwana’owen.”
21 Ebema꞉ alibolepi dubate me tabo olowinate, duiyanomolo Godoko Amamateno Iya Motamo nodolote epo ebo niyatulamitiya.
21 Mar sibisib auman tur abarayah Tafaror Bar wanawanan was efanamaim hibusuruf sabuw hi’obaibiyih.
22 Wiyasiya iba꞉te idoko motamo da꞉tolamiya alibolepi dubu idoko moto gulo nipo noliya, ebema꞉ iba꞉te gito ka꞉pelamiya Yu epono Ka꞉nisolo dubu kapanalema꞉.
22 Baise hina dibur baremaim hititit hibouyuwih naatu ma’utenayah hai ukwarih himatabir maiye hina hai tur hio’wen hio,
23 Iba꞉te tabo ma kunu pegeliya, “Ale idoko moto gigiyu kodakodailame pola꞉nalo nulaema꞉, ega꞉walo ebe moto atila꞉pi dubu atumu niyakabolo eba lamota꞉onalo ebo ka꞉nulaema꞉, wiyasiya gigiyu da꞉na꞉ilaema꞉ ebe tetelo ale moto gulo lumagi idi ka꞉numia꞉!”
23 “Aki an dibur bar atitit etawan etei i tufatufbonen naatu etawan ma’utenayah auman hibatabat ai’itih, baise etawan abobotawiyen i men yait ta nati bar wanawananamaim atita’urimih.”
24 Ebene Godokono Moto atila꞉pino watodawa ega꞉walo Godotamo kalimagono ikameopino watowatopi iba꞉te ebe tabo dolowiya woki bilibilinomoma꞉ eda꞉iya, mabu ebe tanalote keba kunu kemaigiyale iba꞉te nipo malagidiloliya.
24 Firis ukwarih naatu Tafaror Bar kaifenayan hai ukwarin iti tur hinonowar etei hai kasiy ra’at hio, “Iti orot isah abisa matar?”
25 Ebe tetelo dubu idite pete iba꞉tamo na꞉pegiya, “Eiye, nolowiala꞉! La꞉le idoko motamo dalomaima, ebe dubate Godoko Amamateno Motolo epo biyatulamita!”
25 Rubira’e orot ta na run eo, “Kwananowar oro’orot kwabow dibur kwaya’aya i Tafaror Bar wanawanan sabuw tibi’obaibiyih.”
26 Ebene atila꞉pino watodawate ebeno opopiago Godoko Amamateno Motamo tolamete Ya꞉sukono alibolepi dubu ebo nadabuiliya Yu epono Ka꞉nisolo dubatamo kemagatalema꞉. Iba꞉te wiyasiya ibi elawamo ka꞉nuwatiya꞉ mabu iba꞉te toletoleolo ibino tepo magumulo negelitiya, “Diyala, epono taneba magumulo piyate me dubatamo dekalakalaona, iba꞉te atamo kawonomamo dowaote a kanakapuaema꞉ nokolamo da꞉bemapeaema꞉na꞉.”
26 Naatu kaifenayan ukwarin ana orot afa bairi hin tur abarayah hibuwih bairi himatabir maiye, men hifair o hikwararihimih, anayabin sabuw agimamaim borabirabih hirouw hibir.
27 Ebene iba꞉te Ya꞉sukono alibolepi dubu Ka꞉nisolo dubatamo demagataliya, iba꞉te ibino dopo apulo eba lamota꞉onalo Godotamo kalimagono ikameopino Unu Watodawanomote ibi nanaliya,
27 Tur Abarayah hibuwih hina hirun Kaniser (Sanhedrin) nahimaim hibat naatu Firis Gagamin ibatiyih eo,
28 “Ale la꞉ dopamo elawonomamo analiata la꞉le Ya꞉sukono mailamo akoiyatulamenakala꞉, wiyasiya la꞉le dosiyodilawenama ebe kuba numa꞉la꞉! La꞉ negelanamata a watowatopiate Ya꞉suko kuba gabodo anakapuima꞉, ebene me la꞉imano iyatulame tanalote opo kawonomamo tote Yelusalema duliyomolopi bilibilinomate olowiya!”
28 “Aki tur fokarin maiyow ao fafari iti orot wabinamaim sabuw men kwani’obaiyih, naatu baise kwa abai’obaiyen i tit Jerusalem wanawanan sabuw etei tenonowar, naatu kwakok iti orot momorob ana ubar aki bain isan kwayayamatat.”
29 Ebene Pitako ega꞉walo alibolepi dubu epetapi, iba꞉te ebeno tabo eba wiyalo negeliya, “Ale Godoko kapiyatamo ba꞉tudila꞉onakoma꞉, epetapiatamoa꞉!
29 Peter naatu tur abarayah afa bairi hiyafutih hio, “Aki i God fanan anab men orot fanahimih.
30 Nanitabola, Ya꞉suko la꞉le kewa olotolowamo tupuguima꞉wete ebo anakapuimata, wiyasiya aimano ewoniate damamatenamiya ebe Godote ebe a꞉ene adipati,
30 It ata a’agir hai God Jesu kwa onaf tafanamaim kwa’onaf kwa’asabun momorob i morobone God bora’ah maiye,
31 ebene ebete ebe ebeno tumudi apuamo adipatete epono Watodawama꞉ ega꞉walo Igilo Mula꞉lelamedawama꞉ ebo midi. Me osiyodilo tanalodo Godote Isalaela epatamo wade tete ikalami, iba꞉te ibino woki iyakobi midilite ebetamo eba olobila꞉lo ebete ibino kubakuba osiyodilole tanalo ebo kegebolelaema꞉.
31 God bora’ah yen uman ana asukwafune ima’an, bonawiyenayan naatu baiyawasayan matar, saise Israel sabuw hai ef nabotawiy dogor baikitabiren naatu notawiyen hinab.
32 Mabu ale me tanalo aimano balida꞉mo dulaima꞉, ale ebema꞉ gelanama꞉ ega꞉walo a magumudo Wade-talena Uliyanate atu tanalo ebe kawokalilamena. Nanitabola, piyate Godotamo da꞉tudila꞉ona, ebete ebeno Uliyanano elawo iba꞉tamo nikalamena.”
32 Aki i iti sawar hai sifrubonayah, naatu sabuw iyab hibifanabow isan God Anun Kakafiyin bitih auman siftirurubon.”
33 Ebene Yu epono Ka꞉nisolo dubate ebe tabo olowite kubanomamo eba dowaolo Ya꞉sukono alibolepi dubu anakapulaema꞉ tabo ebo geliya.
33 Kaniser sabuw iti tur hinonowar ana veya, gagamat yen bufutih hikokok kwanekwan i boro tur abarayah hita’asbunih.
34 Wiyasiya ibino taneba magumulo Pa꞉lisi tanebadawa idi ebeno mailo Gameliyelatela, ebe Godokono Totomu Tabo iyatulamedawa idila ega꞉walo epo bilibilinomate ebeno mulo tanaloma꞉ ebe nowalogonamiya. Ebe tetelo ebete maigate tabo ma kunu giya, iba꞉te alibolepi dubu Ka꞉nisolo magumune wagailite tete da꞉peso balalo ka꞉na꞉pola꞉nama꞉.
34 Baise Pharisee orot wabin Gamaliel, ofafar bai’obaiyenayan, sabuw etei iti orot hikakakafiy, kou’ay wanawanan misir iuwih tur abarayah hibuwih hitit ufunamaim mar kafai hibat.
35 Ebene alibolepi dubate iba꞉godone da꞉nemaimiya, Gameliyelate Ka꞉nisolo dubatamo negiya, “La꞉ Isalaela dubala꞉, me dubatamo kuba idi osiyodiloa꞉no dopamo la꞉ wadenomamo nemalagidilala꞉.
35 Naatu imaibo Kaniser iuwih eo, “Taituwau Israel, abisa iti orot isah kwayayakitifuw mata toniwa’an gewas kwananotabo kwanasinaf.
36 Mabu la꞉ iyatawalata, dopamo Tiyudasiko dokolinami ebe a꞉ka꞉tuwa꞉ ebe kawoma꞉ genaki, ebene ebetamo 400 dubu epetapiate aladabutiya. Wiyasiya numa꞉la꞉, gabamanino gowelaopiate ebe danakapumiya ebeno tanebapiate iyaiya eba alautiolo ebeno tanalote ebo olopoligiya.
36 Kwananot iti boro’omo Theudas tit orot gagamin ta rouw eorereb naatu oro’orot etei 400 na’atube hikofan, Baise hi’a’asabun ana veya ana bai’ufununayah etei hitaragiy nanabin hin, naatu ana kou’ay re rumoromorob sawar.
37 Ebene walone tetelo epate ibino mailo gabamanino bukamo dakuloliya, ebe atu ulamalo Ga꞉lili opono dubu idi Yudasite ebo kemaigiya. Ebete epo epetapi bilibilinomo ebetamo ka꞉la꞉mite eba kunu eba wagelelo, wiyasiya gowelaopiate ebe atumu ebo kanakapumiya, ebema꞉ ebeno tanebapiate atumu iyaiya gito kalautiya.
37 Nati ufunamaim Judas Galilee orot sabuw hibiyab ana veya tit, sabuw bow kou’ay busuruf, baise i auman hi’asabun naatu ana bai’ufununayah hitaragiy nanabin hin.
38 Ebema꞉ numa꞉la꞉, ka꞉lo ale me dubuno tanalo danagilamelelamitama꞉, ibino tanaloma꞉ nale la꞉ analemata, la꞉le iba꞉tamo tanalo idi ako-osiyodilala꞉. Ibi na꞉miyapala꞉, mabu ibino tabo gela tanalo ega꞉walo woko osiyodilo tanalo ibi a꞉ka꞉tuwa꞉ ibino elawamo dosiyodilolenaka ebe tanalote a꞉ka꞉tuwa꞉ kolopoligomene,
38 Isan imih abisa iti boun emamatar isan au’uwi, iti orot kwaihamiyih, naatu kwa’uwih ten, anayabin orot ana notane hinayakitifuw hinasisinaf na’at boro nasawar.
39 wiyasiya ibino woko osiyodilo elawote Godogodone da꞉penale, ebema꞉ la꞉godolo elawo kitana꞉ ibi odiyobolema꞉. La꞉ nanisiwale, la꞉ Godotamo gowelaopima꞉ da꞉beda꞉oma!”
39 Baise Godane nanan na’at, kwa men karam boro kwana’otanih, kwa boro taiyuw God bairi kwanabiyow kwana’itin.”
40 Ebene Yu epono Ka꞉nisolo dubate Gameliyelakono tabamo gito tudila꞉iya. Iba꞉te Ya꞉sukono alibolepi dubu ibino dopo apuamo ka꞉la꞉mite pa꞉ka꞉pa꞉ka꞉mo a꞉na꞉ma꞉ga꞉midaolete ibi ma kunu analiya, “La꞉ Ya꞉sukono mailamo epatamo tabo walo akogelanakala꞉!” Ebene iba꞉te ibi gito naliboliya.
40 Tur Abarayah hi’afih hirun naatu hirouw. Imaibo tur fokarin maiyow hi’uwih naatu hiofafarih Jesu wabin men hinao rerereb, naatu hi’uwih hai au ubar hin.
41 Ebe tetelo alibolepi dubate Ka꞉nisolo dubu miyapate kawo kalakalago eba nemaimiolo ibino taneba magumulo negeliya, “Nanitabola, Godote a ebeno wadewade ga꞉limapi gudima꞉ eba ka꞉milo ebete ebeno ubi ebo iyati, aimano Ya꞉suko waloma꞉ta tanaloma꞉ epetapiate temeteme ega꞉walo ilipo atamo kikaeaema꞉!”
41 Tur Abarayah Kaniser hihamiyih hitit naatu ereyasisir auman hin, anayabin Jesu wabinamaim hibi’akir i igewasin kwanekwan.
42 Ebema꞉ egela bilibilinomolo iba꞉te Godoko Amamateno Motolo ega꞉walo epono iyaiya motolo woko osiyodilo atepa꞉no epo eba iyatulamelo Ya꞉su Kelisokono Wade Tabo ebo kiyawaonakiya.
42 Mar etei Tafaror Baremaim naatu hai baremaim sabuw hibi’obaiyih naatu tur gewasin Jesu Keriso isan sabuw hai tur hi’o’owen.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 5, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.