Atos 27
GODOKONO WADE TABO (KNV-FLY_RIVER) vs AAI
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Ebene Loma gabamaniate a ibino Itali opamo palai peago kemagataema꞉ tabo diyatiya, ebe tetelo gowelaopiate Poloko ega꞉walo epetapi idoko motolo dilukulinamiya, ibi bilibilinomo gowelaopino watodawa idino kotamo gito nalomiya. Ebe gowelaopino watodawano mailo Yuliyasitela, ega꞉walo ebeno gowelaopino taneba mailo ebe Kawo Elawodubunomo Sisakono Tanebapila.
1 Aki au Italy na’at na isan hinot hiyayabuna ufunamaim Paul naatu dibur sabuw afa bairi hibuwih Rome baiyowayah hai orot ukwarin babanamaim wabin Julius umanamaim hiya’i. Caesar baiyowayah orot hai kou’ay wabin Aiwob ana Baiyowayah. |alt="map" src="Paulrome.tif" size="col" ref="Acts 27.1"
2 Ebene kawo palai pe idite A꞉damitiyama duliyomolone pemaigate A꞉isiya opono kewa꞉ kolomono iyaiya duliyomolamo walo ka꞉ka꞉toma꞉ dowageliti, ale ebe peamo nolote ebo tolamiyama꞉. Ebe tetelo Ma꞉sadoniya opodawa idi A꞉listakasiko, ebe Tesalonaika duliyomololo awokaliya, ago me dubute tiya. Polote Loma Kawo Duliyomolamo Kawo Palai Peago Da꞉tiya, Ebeno To Gabo Keba Kunu Kitaniyale Ali 27.1–28.16|alt="Paul's journey to Rome" src="knvF_GPS_Paul4-BW.tif" size="span" loc="1/2 of page - Tabo place names need to be added; caption needs to be split into two parts, title bolded, text reference in italics" copy="GPS" ref="27.1"
2 Aki wa tafaram Adaramitiamane na batabat abai, iti wa i Asia wanawanan awar etei run titamih nununuw abai. Masedonia orot wabin Aristakus ana tafaram Thessalonica i auman is ra’at bairi an.
3 Ebene egela idilo ale Saidono kawo duliyomolamo da꞉nemaimiyama꞉, ebe tetelo gowelaopino watodawa Yuliyasite Poloko nilakapoimilo ebetamo tete ikamiya, ebete ebe duliyomololo ebeno namutupi epetapi nulamelo iba꞉te ebeno iyaiya modoboa꞉ tanalo magumulo ebe wadenomamo kowalubima꞉.
3 Anan marto Sidon arun, Julius, Paul isan i igewasin, baibasit itin ana ofonah bainanawanihimih itih ana kokok abisa baibaisin isan iu.
4 Ebene a Saidono duliyomolone walo da꞉ka꞉tolamiyama꞉, kewa꞉ kolomo eba na꞉iwalelo kawo awate a dodiyoboiya, ebema꞉ Saipalase opamo nemaimite ebe opono kewa꞉ kolomono balado ebo tolamiyama꞉ mabu ebe gabote atamo mataludopoma꞉ ediya.
4 Nati’imaim atit maiye ana, baise yabat kufuti, imih aki wa abai ai kewakew Cyprus nuw sisibinamaim isinfafari anunuw an.
5 Ebene ale kewa꞉ kolomo walo ka꞉na꞉iwalete Silisiya ega꞉walo Pa꞉mapiliya opo niyakabodo petolamete Lisiya opono Maila duliyomolamo ebo nemaimiyama꞉.
5 Anunuw anan i atit are Silisia naatu Pamfilia hai riy yan foun autubun arabon ana Maira arun Laisia wanawanan.
6 Ebolo kawo palai pe idite A꞉lesandiya duliyomolone Itali opamo toma꞉ dowageliti, gowelaopino watodawa Yuliyasite ebe tanalo iyatawate a ebe peamo oloma꞉ gito naliboiya.
6 Nati’imaim Julius orot ukwarin Alexandria hai wa ta au Italy nununuw tita’ur, basit aki imaim yara’ahi.
7 Ebene ale ebe peago da꞉ka꞉tolamiyama꞉ ebe tetelo awano tanalo umilo a kela꞉mo eba tolamelo kawo temeteme niyatawaiyama꞉. Ebene egela epetapi da꞉petoiya a Sanaidase duliyomolo teta꞉mo nemaimite awate a ebolo nanitabolo dodiyoboiya, a wiyasiya woki iyakobi midite matalu gabo wadiago tolamete kewa꞉ kolomo ebo na꞉iwaliyama꞉ Kuliti opono Salamone geyageya mubamo.
7 Veya moumurih maiyow efamaim aremor, yabat rabi auman awani ayey ana bar merar Sinidus anatabir. Baise yabat i ra’at men karam boro mutufor atanunuw, imih aki Kurit nuw isinfafari anunuw Samone sisibin rounane.
8 Ebene a Kuliti opono kewa꞉ kolomo balado kawo temetema꞉go petolamete pe boboo idi ebo numiyama꞉, ebe pe boboono mailo nitana ‘Pe A꞉ilioleno Matalu Pe Boboola,’ Laseya duliyomolo niyakabolo itana.
8 Kufuti auman awani tor rewarewan anunuw ana efan wabin Umabibin imaim atit, bar merar Lasea sisibinamaim Umabibin imaim arun.
9 A ebe Kuliti opamo pelaema꞉ tete geyageyanomoma꞉ dediya, ebema꞉ Septemba saganano Kawo Egelate eba ponolopoligolo ebe opo kawonomolo kawo awate alogo iyalo owagilimiya. Mabu ale kewa꞉ kolomodo ka꞉tolaema꞉ wade tete danaetoamidiyama꞉, ebema꞉ Polote pe wokopi eba analelo negiya,
9 Nati’imaim veya manin maiyow ama naatu busurufin maiye na isan yabat i ra’at re sakirafut. Anayabin gagar ana veya i mar etei notawiyen ana hiyuw ufunamaim ebubusuruf. Imih Paul imatnuwih eo,
10 “Dubala꞉, na numitamo a me tetelo tolaema꞉ dowagelema꞉ ale ka꞉nolalatiolemalema꞉, iyo, peno igilo ega꞉walo inamabu ega꞉walo a epono igilate kalatidioma꞉na꞉.”
10 “Oro’orot ayu ai’itin it tanatit tananan i boro kakafin wan tanamara’at, wa boro nataseb, sawar etei boro tanisaroun naatu it auman boro tanamorob.”
11 Ebe tetelo gowelaopino watodawate Polote degiya ebe tabo kolowiya꞉, wiyasiya ebete pe atadawa ega꞉walo pe namutudawa ibino ubi tanalamo gito tuduwatiya.
11 Baise baiyowayan hai orot gagamih Julius, Paul ana tur men nowar, baise wa ana kaifenayan, naatu wa matuwan abisa hio hai tur i’ufunun.
12 Iyo, ibino tabo gela magumulo ibi bilibilinomate ubi niyatiya ebe duliyomolo atepate Kuliti opono tatali duliyomolo idi Pinikisa꞉mo ka꞉nemaimioma꞉, mabu iba꞉te pe da꞉pa꞉iliya ebe pe boboo modoboa꞉ kawo palai pete awa tetelo tete geyageyanomolo ebolo itanama꞉. Ebe tetelo iba꞉te nemalagidiliya, Pinikisi duliyomolono pe boboono kolomo magata kawodopola, egelate da꞉niwisiganako eba apulo eba itanalo ebema꞉ awate ebe pe boboo kawiya kelawenakoa꞉.
12 Naatu nati awar wa rouwin rarab siba’u imaim ma isan men igewasin, imih orot etei hai kok i boro wa hitimtawiy takakaram na’at atarabon Phoenix imaim rarab siba’u atama. Phoenix awar i tafaram Kurit wanawanan naatu nati awar i gewasin anayabin umabibin oyaw na’atune veya ere’er boro ina’itin nare.
13 Ebe tetelo kawo awate dolopoligiya wiyasiya siyele apune kela꞉mo dapaloguti, ebema꞉ pe wokopiate kalakala lawete a ebe duliyomolone tolaema꞉ wadenoma꞉ gelalo iba꞉te peno aga mabu wailiomete Kuliti opono kewa꞉ kolomo balado tolame walo ebo kowagilimiya.
13 Waruw kikimin gurufune tarsisin, orot hinotanot abisa hio i mamatar, imih aumor hitain hiyen naatu rarar hibora’aten Kurit dones sisibin akutitiy.
14 Wiyasiya iba꞉te tete da꞉peso eba tolamitalo, kawo awanomote Kuliti opo apune walo ka꞉nolosiyodilote ebo piya, pe wokopiate ebe awano mailo Dibilidubu Apuno Awama꞉ ka꞉miya.
14 Baise men yok yabat gagamin wabin wowog oyawane babin re.
15 Ebe tetelo awate pe dapanagalimiya wokopiate pe poto apuamo oba꞉midama꞉ dowageliya ka꞉modobiya꞉, ebema꞉ iba꞉te peno walege atepate awate a potone kawo kolomamo gito powauateiya.
15 Wa rab, aki bai kewakew run maiye isan abiwa’an men karam basit yabat wan amara’at atit are.
16 Ebene ale kewa꞉ kolomono da꞉peso mamoko, ebeno mailo Kolodala, ebe mamoko siyele apudo eba nodolitalo tete da꞉pesolo ulate mataludopokobi ebo olowiya. Ebe tetelo ale kawo palai peno igilo mula꞉meno pe da꞉peso ebo nosiyodiliyama꞉ ebe pete kawo kolomolo ololukapoma꞉. Iyo, ale ebe tanalo kawo temetema꞉go ma kunu osiyodiliyama꞉,
16 Baise anunuw ana nuw kikimin wabin Kauda guruf na’atune bat aki sisibin umabibin isinfafari, naatu hifafair wa kikimin uranane atain yen,
17 wokopiate ebe da꞉peso pe kawo kolomono obone adipatete kawo palai peno guamo iyatite ala꞉mo matuomeote ebo kodakodaimiya. Ebe atu tetelo iba꞉te kawokawo ale epetapiamo kawo pe auputilo atumu a꞉kematuomeiya, mabu iba꞉te na꞉toletoleutiya Libiya opono kewa꞉ kolomono obo tetelo ditana, ebe wiyamo awate aimano pe da꞉batamene. Diyala, pete ebe wiyamo da꞉nolokowigamene, ulate pe ebolo kubanomamo anagalimiote pete gito da꞉ba꞉na꞉bolegalemene. Ebe mabuma꞉ wokopiate woki bilibilima꞉ eba eda꞉olo iba꞉te tanalo idi makunu kosiyodiliya, iba꞉te kawo peno palai owololuomete pe guamo gito iyatiya, ebene kewa꞉ kolomono ulate a꞉ka꞉tuwa꞉ a ebo ataiya.
17 murab hibow hikiktatan gaigiwas, wa afe’en baginayah yabat buwih run Libia dones yen yara’ahih hirouw hibir, basit rar hitaiyen hire wa bat earuw.
18 Wiyasiya awala ulola ibino elawote kolopoligolamitiya꞉, ebema꞉ egela idilo wokopiate peno olowame inamabu bilibilinomo obamo gito iyalekiya,
18 Yabat i wan fus kubar rouw in marto, naatu wa afe’en sabuw sawar hibow hisrouruwen riy yan hire.
19 ega꞉walo egela idilo iba꞉te atumu kowageliya, palai peno iyaiya woko inamabu epetapi ibino kotonomamo uwatete obamo gito kiyalekiya.
19 Naatu veya baitaunin i wa ana sawar afa: rar, murab, koutataren, naatu boy i hibow taiyan hitaiyen hire.
20 Ebe tetelo pete kawo temanomo magumudo tonami, ebe mabuma꞉ ale egela epetapi ega꞉walo idoko bilibilinomolo egela ega꞉walo mawele ulamea꞉no kawo awanomote a kubanomamo dalukoenami aimano igilo mula꞉ tanalono wokite analatidioamiya.
20 Tafaram etei gugum aki sumar, daman men a’itah veya manin maiyow yabat kutuw rouw inan aki etei akasiy yawas isan anotanot ai not etei sawar.
21 Ebema꞉ pe wokopiate egela epetapi bilibilinomolo tole tanalago eba ilukulinalo bae kenaonakia꞉, ebene egela idilo Polote ibino ololo apulo maigate negiya, “Dubala꞉, la꞉ naimano tabo nolowiawetaleka꞉ ale Kuliti opono poto akatepana꞉, iyo, me pete a꞉ka꞉kubana꞉ ega꞉walo inamabu bilibilinomate akalatidiona꞉.
21 Orot nati wa afe’en veya bai’ab ama yabat rarabi bay men yait ta eaan, Paul misir nah yan foun bat eo, “Oro’orot kwa gewasin ayu fanau kwatanowar Kurit tatama’am iti sawar boro men hita’af naatu boro men ta yababan tab.
22 Wiyasiya ka꞉lo nale la꞉ toweolamelo negemo, la꞉ elawo walo na꞉kelawa꞉la꞉, mabu pete ka꞉kubamene wiyasiya la꞉ magumulo lumagi idino igilote akalatidimene!
22 Baise boun i kwa abifefeyani koufair kwanab, anayabin kwa orot etei boro men ta inamorobomih. Wa akisinamo boro natafofor na’unun.
23 Na Godokono lumagi idila, iyo, ebete na iyalo elaweniya nale ebeno wokodawama꞉ keda꞉nama꞉. Ebema꞉ ka꞉lo idokolo ebeno nopodawate natamo pawokalate
23 Fai gugumin God ayu aru, naatu God ayu akwakwafir i ana tounamatar iyafar ayu sisibu’umaim bat,
24 na꞉pege, ‘Polo, a꞉ma꞉ akotoletola꞉la꞉, a꞉ma꞉ Sisakono ololo apuamo nanitabolo ka꞉nemaigama꞉ta. Ega꞉walo Godote ebeno nilakapolo tabo idi ma kunu kege, me pelo a꞉ma꞉go dilukulina ebete a꞉ma꞉ mabuma꞉ ebe dubu bilibilinomono igilo ka꞉mula꞉lelaemene.’
24 naatu iuwu, ‘Paul men inabir, o i boro Caesar nanamaim ubar hibit hinibabatiyi. God i ana kabeberamaim sabuw iti bairi wa afe’en kwanan hai yawas etei o umamaim ya, imih boro men yait ta namorob.’
25 Ebema꞉ naimano dubala꞉, la꞉ elawo walo na꞉kelawa꞉la꞉ mabu na Godoko nanitabokobi na꞉miditamo, ebete na danane ebe tanalote nanitabonomolo eba kunu ka꞉pemaigamene.
25 Imih oro’orot koufair kwanab! Anayabin ayu God abitumitum abisa eo anonowar na’atube boro nasinaf.
26 Me tanalo nanitabola, ulate a ataete kewa꞉ kolomono mamoko opo ida꞉mo kanapatimene, ale aimano igilo mula꞉ tanalo ebo ka꞉nuwatema꞉.”
26 Baise it i boro narabit tanan nuw ta ana donesamaim boro nayara’ahit.”
27 A Kuliti opo datepiyama꞉, ebe tetene wagilimite 14 egela eba petolo kawokawo ulate a Meditala꞉iniya kewa꞉ kolomo tetenomodo eba ataelo, ebene idoko idilo sele tetenomolo pe wokopiate ibino wokilo poto netataliminamu gelaniya.
27 Yabat rabi Mediterenean tor yan areremor fur rou’ab sawar veya 14 baib ana veya nati ana gugumin imaim wa afe’en baginayah naniyah hibaib aki i ana tafaram abiyubin.
28 Ebema꞉ iba꞉te auli inamabu da꞉peso ala꞉mo matuomeonate kawo kolomono kulukulu da꞉modobutiniya 40 mita uminiya, ebene tete da꞉pesolo towatepanate walo da꞉ka꞉na꞉modobutiniya 30 mitama꞉ eda꞉ni.
28 Basit murab hibai aumor hi’utan hitaiy re taiy hifufufum ana fofonin i 40 metres naatu hima kafai naatu hifufun maiye hi’tin i 30 metres.
29 Ebene ulate a nokolamo nataluatenamu eba gelanalo wokopiate kawonomamo toletoleonate, iba꞉te pe walogabo apuamo netewa-netewa mibomibo aga iyalekemenate egelate samamo kowaloma꞉ Godotamo ebo towetoweoniya.
29 Naatu hai bir i ra’at yabin yabat boro wa nab anan ar afe’en nayara’ah, imih aumor etei kwafe’en wa uranane hitaiyen hire naatu mar saise to isan hima hiyoyoban.
30 Ebe tetelo peno olalati tanalo uminate, wokopiate a꞉da꞉ elemasigi gabodo a ka꞉miyapatepaenama꞉ iba꞉te igilo mula꞉no pe da꞉peso obamo eba adubinalo a epetapi ebo anaeniya, “Ale pe dopo apuno aga iyalekema꞉ ka꞉tolamenama꞉.”
30 Imaibo wa afe’en bowayah wa baihamiyin bihiramih hima hiyakitifuw. Naatu wa kafai hirufam harew yan hitaiy re, hitifuwen wa nanane aumor baitaiyin hitarouw hitanan i aunah hitanamih.
31 Polote wiyasiya ibino elemasigi tanalo uminate gowelaopino watodawa nanani, “Na niyatawanamo, me wokopiate pelo ago pola꞉na꞉no la꞉imano igilate kalatidioma꞉na꞉,”
31 Baise Paul baiyowayah hai orot ukwarin bobonawiyih naatu baiyowayah iuwih eo, “Iti wa afe’en bowayah wa afe’en men hinama’am na’at, kwa etei i men karam boro yawas kwanab.”
32 ebema꞉ gowelaopi epetapiate pe da꞉pesono ale da꞉niyailiminiya ebe pete epoa꞉no gito wadauni.
32 Basit baiyowayah kaiy hibow wa kafai ana murab hi’afuw naatu hitumar e’aruw in.
33 Ebene walo tete detatalini Polote dubu bilibilinomono bae naoa꞉no ilukuli mabuma꞉ tabo elawodopamo eba analenalo, ebete ma kunu geni, “Me 14 egelamo la꞉le la꞉imano igilo tanaloma꞉ woki da꞉bilibiliawenatima, la꞉le tete geyageyanomolo bae kenawenakia꞉.
33 Mar sibisib auman, Paul orot etei iuwih eo, “Kwa i bay kwanaa, anayabin bay en kwama’am boun fur rou’ab sawar naatu ya wanawanan i men abisa ta ema’am.
34 Nale la꞉ ebema꞉ analenamata, la꞉le bae kenaoaema꞉. Bae nao magumulo la꞉le elawo kelaemamota, ebene olalatite la꞉tamo da꞉pemaigamene la꞉imano igilate akalatidioma꞉na꞉, iyo, nanitabola, la꞉ bilibilinomo magumulo lumagi idino watono eke kapiya idite akalatidimene.”
34 Imih abifefeyani bay kwanaa fair kwanab, arib boro men ta nata’uy nare nakasiyomih.”
35 Polokono tabo kiyawao dolopoligoni, ebe tetelo ebete ibino ololo apulo bae lawenate Godotamo kalakala tabo ge dolopoligoni bae adikamidalenate nao ebo wagiliminiya,
35 Paul iti eo ufunamaim rafiy bai orot etei nahimaim God ana merar yi, imasib naatu busuruf eaan.
36 ebema꞉ ibi bilibilinomate ibino tole tanalo iyabaiamo alomonate Polago bae ebo naoniya.
36 Etei hi’itin koufair hibai naatu etei’imak bay afa hibow yah hirutan.
37 Ebe idokolo a piyate ebe kawo pelo da꞉pola꞉niyama꞉, aimano epono uwomu 276 epola,
37 Naatu aki nati wa afe’en anan nai etei i 276.
38 ebene baete a bilibilinomo da꞉uguamoeni, wokopi epetapiate peno olowame inamabu epetapi ebe witi-laiso kawodopo kolomamo gito iyalekeniya, mabu ibi ubila pete tutuma꞉ eba eda꞉nalo ibi poto teta꞉mo kanatalutinama꞉.
38 Orot etei bay hi’aa yah biw ufunamaim, wheat nati wa afe’en hi’iuin hibow harew yan hitaiyen hire wa kerer.
39 Ebene egelate dowaloiya pe wokopiate kewa꞉ kolomono mamoko opo idi ebo umiya, wiyasiya ibi bilibilinomate ebe opo dopamo kuminakia꞉. Ebe tetelo iba꞉te ebe opono kolomo bala eba umiutalo wade tete ebo umiya, nokola puliyala, wiyo damela kapiyate itani, ebema꞉ ibino pete ebe wiyo damela teta꞉mo ka꞉na꞉ilioma꞉ ubi eba iyatilo iba꞉te gabo ebo wadiya.
39 Mar totoririb ana veya wa afe’en baginayah dones men hi’inan, baise umabibin ana dones hi’itin naatu wa hibai hisinaftobon nati dones yen baitet ra’ahin isan hinunuw.
40 Ebe mabuma꞉ iba꞉te peno iyaiya agano ale iyailimite kolomolo gito miyapiya, ega꞉walo ebe atu tetelo iba꞉te dopamo dematuolamoliya ebe walegeno ale palamite, ebene da꞉peso palai ibino pe dopo apulo ebo owiolomiya, awate ibi eba walubilinatolo pete wade wiyo damelamo ka꞉na꞉ilioma꞉.
40 Wa ana aumor hi’afuw tai yan hi’in naatu gunig ana murab au ta’imon hirufam, imaibo rar hibora’ah wa bai aki au dones anunuw arun.
41 Wiyasiya iba꞉te eba kunu eba nowagelitalo, pete damela teta꞉mo nidiwia꞉no dopamo obolo ditani ebe wiyo damela teta꞉mo nodolote peno wameya apute ebo nolokowigiya, ebema꞉ ebe tetelo kawokawo ulate peno wapo apu kubanomamo eba anagalimiutalo pete bolegale ebo wagilimiya.
41 Baise wa nunuw rur yabat rab mamay yan yen naatu yara’ah nanane re tatab bai’etaw isan men karam, naatu uranane yabat rab tagurugurus.
42 Gowelaopiate peno olalati tanalo dumiya nopo ebo iyatiya, iba꞉te idoko moto epo peago demagaeliya ebe dubu bilibilinomo kanakapulaema꞉, ibi epetapiate potamo na꞉luma꞉ote gito nalautiokapoma꞉.
42 Baiyowayah dibur etei rouw morob isan hiyakitifuw, men hikok boro hitataiy dones hitayen hitabihir.
43 Ebe tetelo wiyasiya gowelaopino watodawa ubila Polokono igilo ka꞉mula꞉ema꞉, ebema꞉ ebete ebeno opopi nodiyoboliya iba꞉te ebe dubu anakapulaema꞉. Ebe atu tetelo ebete ibi bilibilinomo nanaliya, ibi magumulo piyate a꞉luma꞉oma꞉ dowagelitiya iba꞉te pene ilapatela꞉ote potamo dopamo ka꞉na꞉luma꞉oma꞉
43 Baise baiyowayah hai orot gagamin i Paul tiyawas imih baiyowayah abisa hinot hio i eotanih, naatu iuwih eo, “O yait itaiy isoso’ob wan kukununuw kure kutaiy kwen dones kuyen.
44 ega꞉walo a꞉luma꞉o iyatawa꞉piate pe bolegale elela꞉mo olokowila꞉ote ebo ka꞉na꞉iwalema꞉. Nanitabola, a bilibilinomate ma kunu aimano igilago potamo modobolo nidiwiyama꞉. A꞉luma꞉o iyatawa꞉piate potamo pe bolegale elela꞉mo dolokowila꞉iya|alt="Ship wrecked, people swimming to shore" src="CN02045B.tif" size="span" loc="2/3 of page" copy="1978 David C. Cook Publishing Co." ref="27.44"
44 Naatu afa i boro uf hinare wa rab tatagurugurus rebarebah afe’eh hinayen hinataiy hinarun.” Aki iti na’atube asinaf etei yawasi ataiy an dones yan ayen men yait ta morob. Wa tafofor hire au dones tetataiy|alt="shipwrecked people making for shore" src="cn02045B.tif" size="col" loc="Act 27.44" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="27.44"
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 27, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.