Atos 24

GODOKONO WADE TABO (KNV-FLY_RIVER) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Ebene paibu egela dolopoligiya ebe tetelo Godotamo kalimagono ikameopino Unu Watodawanomo A꞉nanayasite Yu watowatopi epetapiago Sisaliya kawo duliyomolamo ebo pelamiya. Ebe tetelo iba꞉te Loma gabamanino totomu iyatawadawa idi, ebeno mailo Tetalasitela, ebe dubu magaete iba꞉te kapela Kawo Elawodubu Pilikisikono ololo apuamo kapimiya pemaimiya Polokono osiyodilole tanaloma꞉ ebe kapanama꞉.
1 Veya etei umat roun sasawar ufunamaim firis gagamin Ananias regaregah ai’in afa naatu ofafar so’obayan orot wabin Tertulus bairi hire hin Caesarea hitit. Naatu Paul ana kakafih hibow hitit gawan Felix nanamaim ubar hitin.
2 Ebene Kawo Elawodubu Pilikisite Polote pema꞉ tabo nalibote, ebete da꞉pemaigiya Tetalasite Yu epono ubia꞉ tanalo Poloko mabuma꞉ Pilikisitamo ma kunu awokalimiya, “Aimano Wadenomo Watodawa, a꞉ma꞉ niyata! A꞉imano kawo elawodubu magumulo a tete geyageyanomolo milago ilukulinaima꞉, ega꞉walo aimano opolo iyaiya kubate maimio tetelo a꞉imano mulo wokilo ebe tanalo wadekobi a꞉midilinakota.
2 Imaibo Paul hibai hina hirun naatu Tertulus busuruf ubar itin eo, “Felix o i gawan orot gewas so’ob wairaf, o a aiwob i gewasin bonawiyi manin maiyow tufuwamaim tama. Naatu sawar hi’afe’af iwowab maiye ata tafaram ana gewasin isan.
3 Ebema꞉ nanitabola, tete bilibilinomolo ale aimano duliyomolo bilibilinomolo a꞉ma꞉godone wadewade walubi tanalo eba uwatelo a꞉ma꞉tamo kawonomamo kalakalaonakoma꞉.
3 Efan tata’amaim naatu ef tata’ane, o a merar ayiy asinaf gewasin iti isan, abiyasisir gagamin maiyow o isa.
4 Niyata, na tabo a꞉kegeyageyaimo mabu na ubia꞉nola a꞉imano tete kubaima꞉, ebema꞉ nale a꞉ma꞉ toweoemata a꞉ma꞉ kalakalago aimano tabo da꞉peso nolowiya.
4 Ayu men akokok boro a veya gagamin anab, baise abifefeyani mar kafai tain inarub au tur ukwarihiwat anao inanowar.
5 “Me dubuno tanalo ale iyalo umiyama꞉, ebe iyaiya kuba wagilamedawala, mabu Nasalete dubu idino taneba magumulo ebe watodawa idila. Ebete me opo kawonomolo depata꞉na, ebeno kuba osiyodilole magumulo aimano Yu epo epetapiate iyaiya opolo dilukuliona ebetamo eba dowaolo gowelao tanalate ebo maimionaka.
5 Iti orot i kou’obo’obowanayan, naatu wow atubob i iti orot ebimamataren, Jew sabuw hai tafaram wanawanan iti orot i ku’obo’obow kakafih temamatar, naatu kou’ay wabin Nazareth Kou’ay i’ukwarin sabuw etei ebobonawiyih.
6 Ega꞉walo me tanalo idila, ebete aimano Godoko Amamateno Moto kubaima꞉ dowageliti, ale ebe ebo laima꞉. Ebe tetelo a ubila aimano totomu tanalodo ebeno tanalo kanagiyamidaema꞉,
6 Naatu Tafaror Bar gagamin bisnowanowah atita’ur, imih afatum ai ofafar eo na’atube boro atibatiy.
7 wiyasiya gowelaopino watodawa Lisiyasite pete agodone ebe elawamo pelawi,
7 Baise Baiyowayan hai orot ukwarin wabin Lisias fokarin maiyow narun e’abar giyi orot umai’imaim bosair, naatu sabuw iyab ubar hibitin iyunih baina o namaim baibatiyin isan iuwih.
8 ebema꞉ aimano taneba magumulo piyate me Polokono osiyodilole tanaloma꞉ kubama꞉ degelanamiya, Lisiyasite a anai ale a꞉imano ololo apuamo ka꞉pelaema꞉. Ebema꞉ modobola a꞉ma꞉ a꞉ka꞉tuwa꞉ ebeno osiyodilole tanaloma꞉ ebe nalateda꞉, ebene me tanalo bilibilinomo ale degelama꞉, ebe tabono nanitabo tanalo a꞉ma꞉ ebegodone kiyatawama꞉ta.”
8 Imih o taiyuw iti orot inabibatiy boro inaso’ob sawar abisa isan aki ubar abitin boro inatita’ur.”
9 Ebe tetelo Yu epo epetapiate Tetalasikono tabo moga꞉melo negeliya me iyaiya tanalo nanitabola.
9 Jew sabuw hirun hikofan ubar hitin hio, “Abisa iti orot eo i turobe.”
10 Ebene ebe tetelo kapela Kawo Elawodubu Pilikisite Poloko kotamo aniya ebete ebeno tabo kiyawao kowagilima꞉. Ebene Polote negiya, “Kawodawa, a꞉ma꞉ niyata! Na iyatawala a꞉ma꞉ ulama bilibilinomo epetapilo aimano opo epono tanalo anagilamelelamenakiyata, ebema꞉ nagodolo kalakala bitana naimano kuba osiyodiloa꞉ tanalo a꞉ma꞉tamo awokalima꞉.
10 Gawan orot Paul isan umanamaim iman tur tao isan, naatu Paul eo, “Ayu aso’ob kwamur moumurih maiyow o Jew sabuw hai tur ikaif. Isan imih ayu abiyasisir o namaim ayu taiyuwu ana wasfafaru’umih.
11 A꞉ma꞉ nanitabo tanalo ma kunu kiyatawama꞉ta, nale Yelusalemamo Godoko amamatema꞉ da꞉timo, ebe tetene wagilimite me teta꞉mo pemaiga 12 egelanomote a꞉ponolopoligi.
11 O taiyuw itita’ur kusoso’ob veya 12 na’atube i sawaraka, ayu ayen an Jerusalem atitit i God kwafirin isan.
12 Ebema꞉ piyate na kuba osiyodilodawama꞉ degelita iba꞉te na Godoko Amamateno Motolo lumagi ida꞉go elawamo tabo gelitalo kunamea꞉, ega꞉walo aimano iyaiya balidi ibilamole motolo ega꞉walo Yelusalema kawo duliyomololo na milago eba pata꞉lo epatamo gowelao woki kikalamea꞉.
12 Naatu men kafa’imo Tafaror Bar gagamin wanawanan Jew sabuw bairi agamigam hi’itu’imih, na’atube men kafa’imo Kou’ay Baremaim naatu nati bar merar gagamin wanawanamaim kakafin baimatarin isan aku’obo’obowamih.
13 Ebema꞉ nale kubakuba tanalo nosiyodilolenamu iba꞉te degelita, ebe tabono nanitabo tanalo kitana꞉, iyo, iba꞉te naimano kuba idi awokalima꞉ modoboa꞉.
13 Naatu abisa ayu kakafin sinaf hirouw ubar hitu teo boro men anayabin gewasin ta hinao inanowaramih.
14 “Numa꞉, Yu epo epetapiate negelanaka Ya꞉sukono Gabo ebe nanitabo gaboa꞉. Wiyasiya nale a꞉ma꞉ nanitabo tanalo idi kanamota, na Ya꞉suko waloma꞉ta gabodo eba tonalo, a Yu epono ewoniate damamatenamiya nale ebe nani Godo amamatenakomo. Yu epo epetapi keba kunula꞉ka꞉ na atumu eba kunula, Mosesete Godokono Totomu Tabo dakuloliya ega꞉walo Godokono Woki Awokalimipiate dakuloliya, ebe Buka tabo bilibilinomo ale kapimiya nanitabokobi na꞉midilinama꞉.
14 Ayu iti bebeyan aorereb inanowar. Ayu i God uwai’inah hikwakwafir i boun akwakwafir naatu Ef nati i abi’ufunun isan ayu yawas boubun baimatarin hirouw teo. Naatu ayu i sawar tutufin etei Moses ana ofafaramaim naatu dinab hai Bukamaim hikikirum etei abitumatum.
15 Ebema꞉ Godokono wade walubi tanalote atamo ka꞉pemaigama꞉ nale naimano Yu epo namutupiago nemakopelenama꞉, iyo, a me tanalo nanitabokobi na꞉midinama꞉, Godote kuba osiyodilolepi ega꞉walo wade tanalo osiyodilolepi ibi bilibilinomatamo wiya kikalaema꞉ a꞉ela magumune igilamo kowadipalatelemene.
15 Naatu iti sabuw God isan nuhih fot hima tekakaif na’atube ayu auman nati not ta’imon abai ama akakaif, sabuw kakafih naatu gewasih etei boro morobone hinamisir maiye.
16 Numa꞉, me mabuma꞉ na ubi kawonomola, Godoko ega꞉walo epo ibino ololo apulo nale naimano tepo magumuno mulo wokido tuputupulo kokolinama꞉.
16 Imih ayu mar etei asisinaftobon God matanamaim naatu sabuw matahimaim au not etei roumutufurinamaim nama anabow.
17 “Ebema꞉ naimano tanalo ma kunula, nale Yelusalema opone nemaigate ulama epetapilo iyaiya mulu opolo nokolinaimo, ebene nale naimano oponomamo walo na꞉kapimo nale nigologolopi epetapiatamo mani nilakapolo ka꞉pikalamolema꞉ ega꞉walo Godotamo kalimagono inamabu ka꞉pikameoma꞉.
17 Kwamur moumurih maiyow ayu Jerusalem ai hamiy ufunamaim abow aremor, imih amatabir maiye anan i kabay abai sabuw yababan wairafih baibaisih isan naatu sibor auman ya’inamih ana.
18 Nale Godoko Amamateno Motolo ma kunu eba osiyodilutalo, dubu epetapiate ebo unamiya. Nanitabola, na ebe talena motamo podoloa꞉no, dopamo Godotamo kalimagono inamabu ikameote naimano tepo magumuno daleya ebo ukulalimo, ega꞉walo nale gowelao tanalo kowagilima꞉ lumagi iditamo kuba woki kikamea꞉. Wiyasiya na a꞉ka꞉tuwa꞉ milago eba lutalo, ebe tetelo iba꞉te na unamete elawamo ebo pelaweniya.
18 Ayu iti asisinaf ana maramaim Tafaror Bar wanawanan ana sebosebomaim hitita’uru, ofafar eo na’atube kouksouwen abai yomanin a’asa’ub ufunamaim, nati’imaim sabuw rou’ay en naatu uruw auman en.
19 Ebe tetelo ibino taneba magumulo Yu dubu epetapi A꞉isiya opolo dilukulina iba꞉te a꞉pola꞉niya, wiyasiya ka꞉lo ebe dubate a꞉imano ololo apuamo ka꞉pelamea꞉. Ebema꞉ numa꞉, nale iba꞉tamo kuba nanitabolo nosiyodilotaleka꞉, modobola iba꞉te a꞉ka꞉tuwa꞉ ebe tanalo a꞉ma꞉tamo bapawokalimina꞉,
19 Baise Jew sabuw afa Asia’ane hinan i nati’imaim, igewasin nati sabuw i mi’itube hitan o namaim, saise au kakafih afa hitasoso’ob na’at ubar hititu hitao.
20 wiyasiya me Yu dubu epetapiate ka꞉lo da꞉pemaima꞉, iba꞉te ibino Ka꞉nisolo magumulo naimano tanalo iyalo anagiyamidanamiya. Ebe tetelo iba꞉te naimano kuba osiyodilo tanalo numitaleka꞉, modobola iba꞉te a꞉ma꞉ nanitabolo banatana꞉,
20 O sabuw iti tebatabat kwibatiyih ayu abisa kakafin hai kaniser (Sanhedrin) hinunuwet biyau’umaim hititita’ur boro hinao inanowar.
21 wiyasiya numa꞉, iba꞉te naimano kuba nipo wadiya. Nanitabola, nale iba꞉tamo me kapiya tabo a꞉kiyawaimo, ‘Na nanitabokobi na꞉midinamo, Godote a꞉ela epo igilamo kowadipalatelemene, ebema꞉ ibi epetapiate naimano tanalo kubanu anagiyamidanamita.’ Diyala, iba꞉te me tabo olowite na ubia꞉noma꞉ da꞉ eda꞉iye.”
21 Baise sawar ta’imon nahimaim asinaf i kakafin hirouw teo i iti. Morobone misir maiye isan abibinan hibuwu ana o namaim abat kubibabatiyu.
22 Mabu Pilikisite Ya꞉suko Nanitabokobi Midi Gabono tanalo wadenomamo iyalo iyatawiya, ebema꞉ ebete Poloko ega꞉walo Yu epo epetapino tabo gela eba odiyobolelo nanaliya, “A me tanalo malo atepate, gowelaopino watodawa Lisiyasite da꞉pemene ebe tetelo nale me tanalo eba꞉go walo ka꞉kuimamo.”
22 Imaibo Felix iti Ef isan nonowar gewas ufunamaim, tur rufut au’uf nawiy. Naatu Paul iu, “Baiyowayah hai orot ukwarin Lisias nan natitabo a tur anonowar boro ana fufufun anao inanowar.”
23 Ebene Pilikisite Poloko duminami ebe gowelao dubu naniya ebete Poloko wadenomamo kuminatema꞉. Ega꞉walo ebete ebe walo nakaniya, “Polote gabamanino moto gulo pata꞉ma꞉ a꞉ma꞉ talena akoiyata꞉la꞉, ega꞉walo ebeno namutupiate ebeno iyaiya modoboa꞉ tanalo magumulo ebe walubima꞉ da꞉pelamenakoma꞉na꞉, a꞉ma꞉ ibi ako-odiyobolenakala꞉.”
23 Naatu Felix baiyowayan orot gagamin babanamaim iu, “Paul inakif, baise baibasit initin nama naremor naatu tain tuwan baibasit initih abis nakokok na’at hinibais nama.”
24 Egela epetapi dolopoligiya Pilikisite ebeno kamiyale Dulusilago walo na꞉ka꞉piya, me kamiyale ebe Yu lumagila. Ebene ebete Polote pema꞉ tabo dalibiya, Polote Ya꞉su Kelisoko nanitabokobi midi tanalo ebetamo da꞉pa꞉kiyawaiya Pilikisite ebo olowiya.
24 Veya bai’ab na’atube ufunamaim Felix aawan Drusila hairi hina. Drusila i Jew babin, Paul isan tur iyafar na tit naatu baitumatum Jesu Keriso wanawananamaim ema’ama isan idudur hima hinowar.
25 Ebe tetelo Polote tabo geyageyadopo da꞉kiyawaiya, ebete Godokono tuputupu ilukuli tanalo ega꞉walo kateneno ubi tanalamo tudila꞉oa꞉no ebe tanalo Pilikisitamo ebo awokalilamiya. Ebene Godote epono tanalo danagilamelelaemene ebe Kawo Egelano pe tanalo Polote da꞉kiyawauti, Pilikisite tole lawete ebe naniya, “Taula! A꞉ma꞉ na꞉toa! Na wade tete duimo a꞉ma꞉ pema꞉ tabo walo kakapalibomamo.”
25 Naatu Paul ma gewasin, yawas kaifin ma gewas, yawas mutufurin ma naatu baibabatiyen gagamin God boro sabuw nabibatiyih isan bidudur Felix bir naatu eo, “O i boro inihamiyu, veya gewasin ta anab maiye boro isa tur aniyafar.”
26 Ebe tetelo Pilikisite ubi niyatinami Pologodone kawokawo mani uwatete idoko motone ebe gito kowolukoma꞉, ebema꞉ ebete tete bilibilinomo epetapilo tabo alibonaki Polote eba꞉go tabo ka꞉pegelama꞉.
26 Felix ana notamaim Paul boro kabay ta titin imaim ana tur tatubun isan mar etei eaf ena hairi tema tibidudur.
27 Wiyasiya netewa ulama da꞉petoiya ebe tetelo Loma gabamaniate Posiyase Pesitasiko ebe palibiya, ebete Pilikisikono kapela Kawo Elawodubuno gobebobo ka꞉pelaema꞉. Ebe tetelo Pilikisite Yu epo kekalakalailaema꞉ ubi eba iyatilo, Poloko idoko moto gulo atepate opo ida꞉mo gito tiya.
27 Kwamur rou’ab sasawar ufunamaim Posias Festus yen Felix ana efan bai igawan. Naatu Felix Jew sabuw baiyasisir i wabin bora’ahin isan Paul diburamaim ihamiy ma.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 24, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.