Atos 23
GODOKONO WADE TABO (KNV-FLY_RIVER) vs AAI
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Ebe tetelo Polote tolea꞉no Yu epono Ka꞉nisolo dubu ulamolelo negiya, “Naimano naniala꞉, ulama bilibilinomo pete me teta꞉mo pemaiga, nale Godokono ololo apulo naimano tepo magumuno mulo wokido tuputupulo eba okolinalo ebetamo kuba idi kosiyodiliya꞉.”
1 Paul nuw Kaniser itihkikin naatu eo, “Taituwau ayu au yawas tutufin etei God matanamaim men kafa’imo erekasiy auman ama na iti boun titamih.” Paul Jerusalem kanisel nahimaimbat tibibabatiy|alt="Paul speaking to council in Jerusalem" src="cn01975B.tif" size="col" loc="Act 23.1" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="23.1-6"
2 Ebema꞉ Godotamo kalimagono ikameopino Unu Watodawanomo, ebeno mailo A꞉nanayasitela, ebete Poloko niyakabolo delamota꞉oniya ebe dubu nanaliya idite ebe tabone kanagalima꞉.
2 Iti na’at eo basit Firis Gagamin wabin Ananias orot iyab Paul sisibinamaim hibatabat awan roufoforamih iuwih.
3 Polote ebe tabo olowite ebetamo nowamiya, “Eiye! Godote wiyasiya a꞉ma꞉ kanagalima꞉ta! A꞉ma꞉ kuba kala ga꞉dimi epate wade keyakeya tita꞉gonoma꞉ da꞉midiya eba kunula, unu tama modobola wiyasiya magumu abalenomola. A꞉ma꞉ tabo anagiyamidadawano gobebobolo eba lutalo, modobola a꞉ma꞉ naimano tanalo Mosesekono Totomu tanalago modobolo nanagiyamidanama꞉. Ebema꞉ mabu keleka꞉ a꞉ma꞉le na anaginaema꞉ degeawa꞉? Ebe osiyodilo magumulo a꞉ma꞉ a꞉ka꞉tuwa꞉ Mosesekono totomu idi adikamidala꞉ta!”
3 Baise Paul iu, “God o awa boro narufofoforen, yumat rah ana sis! O baibabatiyenayan orot wai, aisim o taiyuw ofafar ibai awau roufoforenamih sabuw kubiyunih!”
4 Ebe tetelo Poloko niyakabolo delamota꞉oniya ebe dubate ebe elawamo naniya, “Mabu keleka꞉ a꞉ma꞉le Godotamo kalimagono ikameopino Unu Watodawanomo demalogawa꞉? A꞉ma꞉ kawo kubanomo osiyodilota!”
4 Orot Paul sisibin hibatabat hio, “O God ana Firis Gagamin isan men tur kakafih inao’omih!”
5 Polote nowamiya, “Naimano naniala꞉, niyaniyata. Nanitabola, Godokono Buka tabote ma kunu itana, ‘A꞉imano epono watowatopi magumulo idawano tanaloma꞉ kuba tabo akogeala꞉.’ Na iyatawa꞉ ebete Godotamo kalimagono ikameopino Unu Watodawanomoma꞉ deda꞉na.”
5 Paul iyafutih eo, “Teutuwau ayu men aso’ob i Firis Gagamin. Buk Atamaninamaim eo, ‘O men tur kakafin a sabuw hai bonawiyenayan isan inao’omih.’”
6 Ebe tetelo daladabutiya ebe Yu epono Ka꞉nisolo dubu Polote ulamiya, apulo Sa꞉diyusi tanebapila, apulo Pa꞉lisi tanebapila. Ebema꞉ ebete woki idi lawete ebeno tabo madodo adipatelo iba꞉tamo negiya, “Naimano naniala꞉! Na Pa꞉lisi tanebadawala ega꞉walo naimano nabi atumu Pa꞉lisi tanebapila! Numa꞉la꞉, na nanitabokobi na꞉midinamo Godote a꞉elao epo igilamo kowadipalatelemene, ebema꞉ la꞉ epetapiate naimano tanalo wiyasiya kubanu anagiyamidanamitamata!”
6 Imaibo nati ana maramain Kaniser sabuw Paul inanih, sabuw nati’imaim hiruru’ay afa i Sadducee afa i Pharisee, naatu Paul Kaniser sabuw isah fanan aumetawat eaf eo, “Teituwou! Ayu i Pharisee, naatu Pharisee orot natun. Ayu iti baibatiyen efanamaim abatabat anayabin abitumatum morobone misir maiye ana nuhufot abai ama’am isan!”
7 Ebete me tabo da꞉kiyawaiya, ebe tetelo Ka꞉nisolo dubu magumulo anagiyamida tanalote maigate, ebene Pa꞉lisi tanebapi ega꞉walo Sa꞉diyusi tanebapi iba꞉te ebo apaminateuitiya.
7 Iti na’atube eo ana maramaim, Pharisee naatu Sadducee bairi hitarayouw higam naatu kou’ay hikusib.
8 Ibino apaminateui tanalono mabu ma kunula, Sa꞉diyusi tanebapiate negelanaka Godote a꞉elao epo igilamo a꞉kowadipalatelemene, wiyasiya Pa꞉lisi tanebapiate nanitabokobi na꞉midina Godote ebe tanalo nanitabolo kosiyodilomene. Ega꞉walo Sa꞉diyusi tanebapiate negelanaka Godokono Unu Duliyomolono nopopi puliyala ega꞉walo epono uliyana puliyala, wiyasiya Pa꞉lisi tanebapiate negelanaka Godote ebeno Unu Duliyomolono nopopi osiyodilolete ega꞉walo epono ape uliyanago ako-osiyodiloliya.
8 Anayabin Sadducee tibitumatum sabuw moroboyah boro men hinamisir maiye, naatu tounamatar men tema’am naatu afiy auman en. Baise Pharisee it sawar tounu etei isah tibitumatum.
9 Ebema꞉ Yu epono Ka꞉nisolo dubuno apaminateui magumulo tabo wamiuilo elawo tabonomote maigiti, ebene Pa꞉lisi tanebapino Godokono Totomu Tabo iyatulamepi epetapiate maimite elawonomamo negeliya, “A me dubugodolo kuba idi kumita꞉! Diyala, wade uliyana idi o Unu Duliyomolono nopodawa idite ebetamo Godokono nopo da꞉ awokalimiyale!”
9 Naatu gamin gagamin na’in matar, Ofafar bai’obaiyenayah iyab Pharisee ana kou’ay himisir fanah sib higam hio, “Paul i men abisa ta kakafin sinafumih, men taso’ob afiy o tounamatar ta na hairi hio.”
10 Ebene Ka꞉nisolo magumulo apaminateui tanalote kawoma꞉ dediya gowela tatalila. Ebe tetelo gowelaopino watodawate na꞉toletoliti epetapiate Poloko kubanu anagalimiolo da꞉banakapuima꞉na꞉, ebema꞉ Polokono igilo ka꞉mula꞉ema꞉ ebete ebeno gowelaopi nanaliya, iba꞉te Ka꞉nisolono taneba magumamo niwitiote Poloko nelawete Loma gabamanino kawo motonomamo walo ka꞉kemagatama꞉.
10 Gamin ra’at sasa, naatu baiyowayah hai orot ukwarin bir eo, Paul boro hinarab hinatensisib, naatu baiyowayah iuwih hire hin kou’ay wanawanan hirun Paul umahine hiba’aruwih hibai hina hai bar hiyari’ay.
11 Ebene ebe idokolo Kawodawa Ya꞉sute Poloko niyakabolo putinate ebe napanani, “A꞉ma꞉ na꞉kodakoda! Mabu a꞉ma꞉le na mabuma꞉ me Yelusalemalo tabo wadenomamo da꞉kiyawawa꞉ka, a꞉ma꞉ Loma kawo duliyomolamo toawete ebe atu tabo na꞉ka꞉nikiyawaiye.”
11 Nati gugumin Regah na Paul sisibinamaim bat eo “Koufair inab! Jerusalemamaim ayu isou i’orereb na’atube inan Rome imaim ef ta’imon inasinaf inaorerereb.”
12 Ebene duiya idilo Yu dubu epetapiate paladabutite nopo eba piyatilo Godokono mailamo elawo tabo ma kunu pegeliya, iba꞉te bae naoa꞉no ega꞉walo obo nioa꞉no talenalo pola꞉nate Poloko anakapumi teta꞉mo ebo ka꞉nemaima꞉.
12 Marto, marauman Jew sabuw afa hina hita’imon hiyakitifuw naatu omatanen hiwa’an harew o bay men hinaa hinatom hinama’am Paul hinarab namorobabo.
13 Ebe tetelo me nopo diyatiya ebe dubate ibino uwomu delawiya 40 a꞉nodoliya.
13 Sabuw iyab Paul asabunin isan hiyayakitifuw nah etei i 40 na’atube tafanamaim auman.
14 Ebene ebe dubate Godotamo kalimagono ikameopino ununomo watowatopi ega꞉walo Yu epono kawokawo dubu epetapiatamo tolamete na꞉negeliya, “Aimano woki kapiyakobi midite ale Godokono mailamo tabo ma kunu nanitabolo gelama꞉, ale bae nao꞉ano talenalo pola꞉nate Poloko anakapumi teta꞉mo ebo kemaima꞉.
14 Imaibo hin firis ukwarih naatu regaregah ai’in biyah hitit hio, “Aki etei omatanen fokarin a’obaifaro bay boro men anaa anama nan Paul ana’asabun imaibo boro bay anaa.
15 Ebema꞉ modobola la꞉ aimano Ka꞉nisolo dubu epetapiago Loma gabamanino gowelaopino watodawatamo tabo nanalibala꞉, ebete Poloko motone powolukote la꞉tamo kemagaema꞉. La꞉le a꞉da꞉ tabo gela gabodo ebe nananiyala꞉ ma kunu, la꞉ ubila Polokono tanalo wadenomamo kanagiyamidama꞉ema꞉ ega꞉walo ebeno tabo apuapu walo ka꞉kolowiaema꞉. Wiyasiya ebete Poloko demagaemene, la꞉tamo pemaiga꞉no a iyalo kolosiyodilomalema꞉ ebe gabo tetelo kanakapuima꞉.”
15 Isan imih boun aki akokok kwa naatu Kaniser bairi tur kwaniyafar Rome Baiyowayan isan Paul nab kwa isa nare nan. Kwanifuw taiyuwin biyanamaim nuwet gewas kwanarouw kwanao nare nan. Baise aki boro efamaim anawa’ir anama’am nanan ana’asabun.”
16 Wiyasiya ebe tetelo Polokono buwelete dalaimiya, ebe koite Yu dubate nopo diyatitiya ebe tabo olowite, diya gabodo Loma epono gowelaopino kawo motonomamo tote Poloko ebo naniya.
16 Baise Paul rubin babin natun hiyayanuw nowar basit na barik bar tit run Paul ana tur eowen.
17 Ebene Polote gowelaopino elawodubu idi ebetamo ka꞉mite ebe naniya, “Me oli ape dubu la꞉imano Watodawatamo nemagata, mabu ebegodolo tanalo idi bitana Watodawa kanama꞉.”
17 Naatu Paul sorodiy orot ta isan eaf na iu, “Iti monokai kwabai kwan baiyowayan ukwarin biyan, i tur ta boro ana tur na’owen.”
18 Ebene gowelaopino elawodubute ebe koi ebeno watodawatamo magatate nananiya, “Aimano idoko motolo da꞉luta ebe dubu Polote na anane me oli ape dubu a꞉ma꞉tamo kemagaema꞉, mabu ebegodolo tanalo idi bitana a꞉ma꞉ kanatama꞉.”
18 Baiyowayah hai orot gagamin monokai bai in baiyowayan ukwarin biyan tit eo, “Dibur orot Paul eaf arun orot iti abai o isa anan anayabin i boro tur ta nao inanowar.”
19 Ebe tetelo gowelaopino watodawate ebe koi kotamo lawete kela꞉mo iyabaiamo ebe magatate diya ebo nalatediya, “A꞉ma꞉godolo beda꞉ tanalote kitanale na ananema꞉?”
19 Baiyow hai ukwarin orot uman bai nawiy nabin akisihimo hin naatu ibatiy, “O abisa kukokok boro inao ananowar?”
20 Ebete nowamiya, “Yu dubu epetapiate woki kapiyakobi a꞉midiya a꞉ma꞉ ma kunu kapanatama꞉, a꞉ma꞉ dumutu Poloko me motone owolukawete ibino Ka꞉nisolo dubatamo kemagataema꞉. Ebe tetelo iba꞉te a꞉da꞉ gabodo a꞉ma꞉ kapanama꞉ta ma kunu, ibi ubila Polokono tanalo wadenomamo anagiyamidamete ebeno tabo apuapu walo ka꞉kolowioma꞉. Wiyasiya ebe tabo nanitaboa꞉.
20 Orot iya’afut eo, “Jew orot gagagamih etei hibasit maras boro o hinifefeyani Paul inab inare Kaniser hai kou’ayomaim ana yare hinanuwetamih, baise nati i hai baifuwen.
21 A꞉ma꞉ ibino tabamo akotuduwatala꞉, mabu 40 dubu keba kunula꞉ka꞉ ebako dubate Polokono to gabolo taneba alomote ebo ba꞉pola꞉na, ebe makopelita. Iba꞉te woki kapiyakobi midite Godokono mailamo elawo tabo ma kunu gelaka, iba꞉te bae naoa꞉no ega꞉walo obo nioa꞉no talenalo pola꞉nate Poloko anakapumi teta꞉mo kemaima꞉. Nanitabola, iba꞉te iyalo olosiyodilote a꞉ma꞉ makopelitata, a꞉ma꞉le a꞉imano gowelaopi kanala꞉ema꞉ iba꞉te Poloko ebamo kemagatama꞉.”
21 Imih hai tur men inanowar, anayabin orot etei 40 tafanamaim auman boro efamaim hinawa’ir hinama hinakaif. Iti oro’orot i omatanen fokarin hio baifaro bay harew hairi boro men hinaa, hinama’am Paul hina’asabunibo bay hinaa harew hinatom. Etei i sinafumih hiyabuna sawar o anot abisa inao’o i hima tekakaif.”
22 Ebene gowelaopino watodawate ebe koi eba nalibolo naniya, “A꞉ma꞉le na dapanana꞉wa꞉, ebe tanalo epetapiatamo akonawokalima꞉la꞉.”
22 Baiyowayan ukwarin eo, “Men yait ta ana tur ina’owen abisa io anonowar.” Naatu orot iyafar tit in.
23 Ebe tetelo gowelaopino watodawate ebeno opopi elawodubu netewa ebetamo ka꞉la꞉mite ibi nanaliya, “La꞉imano 200 kiyoiyo gila꞉mo gowelaopi dubu, ega꞉walo 70 oso-peago dowapata꞉lamena ebe gowelaopi dubu epetapi, ega꞉walo 200 kiliba꞉mo gowelaopi dubu epetapi, la꞉le ibi bilibilinomo uwata꞉wete nolosiyodiliyala꞉ ka꞉lo idokolo 9 koloko tetelo Sisaliya kawo duliyomolamo ka꞉tolama꞉ema꞉.
23 Baiyowayah hai orot gagamih rou’ab eafih hina iuwih eo, “Baiyowayah 200 kwanabow, horse ana orot etei 70, naatu 200 ahay bowayah, kwanabobuna boun gugumin nine korok iti tafaram kwanihamiy kwanan Caesarea kwanatit.
24 Ega꞉walo oso-pe Poloko mabuma꞉ modobolo nuwata꞉la꞉, ebete ibi unamo okolite ka꞉toma꞉. Na ubila la꞉le ebe aimano Loma gabamanino kapela Kawo Elawodubu Pilikisitamo olalatia꞉no wadenomamo nemagatiyala꞉.”
24 Horse ta Paul kwanitin afe’en namare naatu kwanatafafar gewas kwanab kwanan Gawan Felix biyan kwanatit kwanitubar.”
25 Ebene ebe tetelo gowelaopino watodawate leta osiyodilote tabo ma kunu alomoliya,
25 Imaibo baiyowayah hai ukwarin mare fef kirum eo.
26 Naimano Wadenomo Kawo Elawodubu Pilikisi, a꞉ma꞉ niyata. Na Kolodiyasi Lisiyasite me leta a꞉ma꞉tamo palibomo.
26 “Ayu Claudius Lysias, O Felix gawan orot gewas
27 Potele a꞉ma꞉tamo me letago da꞉pemaigamene, me dubuno tanalo ma kunula. Egela idilo Yu epate ebe elawamo lawete anakapuima꞉ dowagelitiya, nale gowelaopi epetapi uwatete ibino elawo magumune ebe ebo wagalimo, mabu nale me tanalo iyatawimo ebete Loma gabamanino pepago depata꞉na.
27 Iti orot i Jew sabuw hibai kafa’imo
28 Ebene ebete Yu epatamo kebe kuba kosiyodilile, nale ebe tanalo wadenomamo kiyatawama꞉ ubi eba iyatilo ebe ibino Ka꞉nisolo dubuno ololo apuamo ebo magatimo.
28 Ayu akok i ataso’ob yabin
29 Ebolo nale iyatawimo, iba꞉te ibino ewonino totomuno iyaiya tanaloma꞉ ebetamo da꞉dowautiya, wiyasiya ebete kawo kuba idi kosiyodiloa꞉ nale ebe a꞉eamo o idoko motamo ebema꞉ alibola.
29 Anunuwet men abisa kakafin iwa’an
30 Me tanalo walogabo apune lumagi idite diya gabodo pete na apanani, Yu dubu epetapiate ebe kanakapuima꞉ gabo idi osiyodiliya. Ebema꞉ nale ebe tanalo olowite ebe a꞉ma꞉tamo samonomamo palibomo, ega꞉walo nale ebetamo da꞉dowautiya ebe dubu analimo iba꞉te a꞉imano ololo apulo ebeno tanalo kapanagiyamidaema꞉. Kalakala kawonomola, me naimano tabo uwomula.
30 Naatu
31 Ebema꞉ gowelaopino elawodubu netewate ibino watodawano tabamo tudila꞉te, ebeno leta lawete ebe idokolo iba꞉te ibino gowelaopiago Poloko A꞉nitipatisi duliyomolamo gito magataniya.
31 Baiyowayah hai bowabow hibitih na’atube hisinaf, Paul hibai gugumin wanawanan hinawiy hin kakafih hai wawa’ir ana sou Antipatris imaim hitubar.
32 — ausente —
32 Naatu marto baiyowayah ahiwat himatabir maiye hina yarir bar hitit, baise horse hai orot i Paul hinawiy bairi hin.
33 — ausente —
33 Hinawiy hina Caesarea hitit fef gawan hitin naatu Paul auman hibai hirun umanamaim hiyai.
34 Ebe tetelo kapela Kawo Elawodubute ebe leta ka꞉la꞉miolete Poloko ebo alatediya ebe kebe opodawala꞉ka꞉. Ebene Polote ebe Silisiya opodawama꞉ eda꞉ma꞉ degiya, Kawo Elawodubute ebe tabo dolowiya
34 Gawan fef iyab naatu Paul ibatiy ana tafaram menane na, naatu Paul ana tafaram Silisia’ane rouw eo nonowar ana maramaim
35 ebetamo walo na꞉kegiya, “A꞉ma꞉le kuba osiyodiloma꞉ degelitiya ebe dubate mamo da꞉pemaimima꞉na꞉, ebe tetelo nale a꞉imano tanalo kanagiyamidaemamota.” Ebema꞉ ebete ebeno gowelaopi epetapi nanaliya, Kawo Elawodubu Elodite dopamo detiya iba꞉te Poloko ebe wade motonomamo magatate ebolo ka꞉numinatema꞉.
35 eo, “Ayu boro a kamabiy sabuw hinanabo inao anowar.” Imaibo iuwih hibai hin gawan ana bar gagaminamaim dibur bar hiyari’y.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 23, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.