Atos 21

GODOKONO WADE TABO (KNV-FLY_RIVER) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Ebe tetelo ale Epesese nanitabokobi midipiatamo yawo tabo gelate kewa꞉ kolomo a꞉iwalenomo na꞉iwalete Kosa opamo ebo nemaimiyama꞉, ebene egela idilo a Lodesa opo nelawete, ebene Patala duliyomolamo gito tolamiyama꞉.
1 Nati’imaim aotuturih naatu aihamiyih hima aki wa abai mutufor arabon ana tafaram Kos atit; mar to ana Rodes atit, nati’imaim aikofan ana Patara atit.
2 Ebolo Ponisiya opamo a꞉iwama꞉ ditani ebe kawo palai pe idi ale numite, ebe tetelo a ebe peamo nolote tolame ebo nowagilimiyama꞉.
2 Wa ta au Fonisia inan atita’ur aitafabon abai atit are arabon.
3 Ebene ale da꞉tolamiyama꞉ Saipalase opo numite pele apuamo eba a꞉midalo ale Siliya opamo na꞉iwalete, pe namutudawate ebeno pe Taya kawo duliyomolamo gito na꞉iliya ebeno inamabu maniamo ka꞉na꞉midilima꞉.
3 Yan ararabon anuwariy Cyprus a’itin naatu ai beyaw na’atune bat aki au Syria arabon ana Taiya imaim arun wa aiyut sawar hitarsuwai.
4 Ebe duliyomololo ale Ya꞉suko waloma꞉tapi epetapi ola꞉go petolamete ibi nulamete sebeni egela iba꞉go ebo nilukuliyama꞉, ebene kebe kuba tanalote Polotamo da꞉pemaigamene, iba꞉te ebe tanalo Godokono Uliyanano elawamo iyatawaote ebe kawiya naniya ebete Yelusalemamo a꞉ka꞉toamene.
4 Nati’imaim bai’ufununayah afa atita’ourih fur ta’imon bairi ama. Naatu Anun Kakafiyin sabuw hai tur eowen Paul hitimatanuw, saise au Jerusalem men tayen.
5 Ebene pe namutudawate atamo kebe tete kikaeamiyale, ebe tete demaigiya ale ibi miyapama꞉ gelate peamo ebo piwitiyama꞉. Ebe tetelo ibi bilibilinomate ibino kamiyalela gudila a miyapaema꞉ duliyomolone ago pelamiya pe boboamo, ebene a bilibilinomo kewa꞉ kolomo balalo pupamo pilukulite Godotamo towetowe tabo ebo padipatiyama꞉. Ebe tanalo dolopoligiya, epetapiate epetapiatamo yawo tabo gelate
5 Baise bairi ama na fur yomanin tit, ai veya baib ufunamaim, ai hamiyih aki ai ef arura’ah maiye. Bai’ufununayah a’aawah natunatuh etei bairi hinawiy bar merar ai tumar ana tor dones yan are imaim sui ayowen ayoyoban.
6 ale peamo olote iba꞉te ibino motamo walo gito kolowamiya.
6 Imaibo bairi abi’otututuren ufunamaim, wa afe’en ayen, naatu i hai ubar himatabir maiye hin.
7 Ebe tetelo Taya kawo duliyomolo atepate ale kawo palai peago tolame walo na꞉kowagilimiyama꞉, ebene Tolameyasi duliyomolamo da꞉nemaimiyama꞉, ebolo nanitabokobi midipi ekakiatamo kalakala tabo negelate kapiya idoko iba꞉godolo nelaoniyama꞉.
7 Taiya’ane wa abai anan i Polemais imaim wa aiyut, nati’imaim taiti baitumatumayah hai merar ayi bairi veya ta’imon ama.
8 Ebene egela idilo ale Sisaliya kawo duliyomolamo nemaimiote Godokono Wade Tabo atedawa Pilipikono motamo nodolote ebo nilukuliyama꞉. Nanitabola, Yelusalema sosi epate dopamo sebeni dubu Godokono woko osiyodiloma꞉ duwatiya, Pilipiko ebe tuputupu wokopino taneba magumulo ebe idila,
8 Marto ai hamiyih hima aki ana Seseria atit, binanuyan orot Philip ana baremaim bairi ama. Philip i Jerusalemamaim orot 7 hirurubinih i orot ta.
9 ega꞉walo ebegodolo ebeno netewa-netewa kawokawo buwelemela꞉te ilukulinamiya, Godokono Uliyanate ebeno iyanomo elawo iba꞉tamo ikalamoliya ebeno tepo magumuno woki kawokalilamenakoma꞉.
9 I natunatun baibitar etei kwafe’en biyah numih God ana tur orerereb isan ana usar hibai hima’am.
10 Ebene ale egela epetapilo ebolo eba ilukulilo, Godokono woki awokalimidawa idi A꞉gabasite Yudiya opone atamo ebo pemaigiya.
10 Seseria imaim veya bai’ab na’atube ama’am ufunamaim dinab orot wabin Agabus Judea’ane natit.
11 Ebete a puamete Polokono bata pelawete ebe a꞉ka꞉tuwa꞉ ebeno agowala kotola eba matuolamolelo negiya, “Godokono Uliyanate ma kunu gita, ‘Yu epate Yelusalemalo dilukulina, kebe dubute me bata da꞉pulinako iba꞉te ebe dubu elawamo lawete Yua꞉piatamo ka꞉nikalaema꞉na꞉ ebe ka꞉kubaima꞉.’”
11 Na aki biyai tit basit Paul ana kikir bai i taiyuwin an uman iutatanen naatu eo, “God Anun Kakafiyin iti na’atube eo, Orot iti kikir matuwan Jerusalemamaim Jew sabuw boro iti na’atube isan hinasinaf hinab Eteni Sabuw hinitih.”
12 Ebe tetelo a ega꞉walo epetapi me tabo dolowiyama꞉, ale Poloko na꞉toweomiyama꞉, “A꞉ma꞉ Yelusalemamo akotoala꞉!”
12 Aki iti tur anonowar ana maramaim sabuw nati’imaim hima’am bairi ai fefeyan ayai Paul au Jerusalem na isan a’otan.
13 Ebene Polote aimano tabo wiyalo negiya, “Natamo beda꞉ma꞉ kiima꞉witama? Mabu keleka꞉ la꞉le tepo temeteme natamo ikanaema꞉ dowagela꞉witama? Nanitabola, nale olosiyodilomo Yelusalemalo epetapiate naimano ape ala꞉mo matuomeoma꞉, ega꞉walo naimano kalakala bitana ebolo Kawodawa Ya꞉suko mabuma꞉ a꞉ema꞉.”
13 Baise Paul iyafuti eo, “Kwa aisim iti na’atube kwao kwarerey ayu dogorou ana babanin kwabitin? Ayu i men buwu fatumu akisin isan abogaigiwasomih, baise Jerusalemamaim Regah Jesu wabinamaim morob isan auman abogaigiwas.”
14 Ebe tetelo ale Polokono woki iyakobi midima꞉ ka꞉modobiya꞉, ebema꞉ ebe tanalo dumiyama꞉ ale negeliyama꞉, “Kuba꞉nola, Godokono ubi tanalote nemaigamene.” Ebene ale tabo idi kegeliya꞉.
14 Yan baikitabirin isan asinaf, baise men karam. Imih aibagun naatu ao, “Regah ana kok na’atube namatar.”
15 Ebene ebe tanalo dolopoligiya ale aimano inamabu gatela꞉mo wepote Yelusalema kawo duliyomolamo agowa gabodo gito tolamiyama꞉.
15 Veya bai’ab na’atube nati’imaim ama’am ufunamaim ai sawar abobuna au Jerusalem amisir.
16 Ebe tetelo Ya꞉suko waloma꞉tapi epetapiate ibino Sisaliya duliyomolone a da꞉buiyataenatiya, iba꞉te a Nesonikono motamo gito magataiya ale ebolo ka꞉nilukulima꞉. Nesoniko Saipalase opodawala, dopo epate Ya꞉suko nanitabokobi da꞉midiya ibino taneba magumulo ebe idila.
16 Seseria’amaim bai’ufununayah afa hinawiyi bairi ana orot Mason ana baremaim atit, iti orot ana tafaram i Cyprus, naatu i auman marasika baitumatumayan matar ma’am.
17 Ebe atu egelalo Yelusalema kawo duliyomololo dilukulionamiya ebe nanitabokobi midipi ekakiate a kawo kalakalago uwateiya.
17 Ayen ana Jerusalem atitit ana veya baitumatumayah nati’imaim hima’am hiyasisir ai merar hiyi.
18 Ebene egela idilo a bilibilinomate Polago Ya꞉imesiko uima꞉ da꞉tolamiyama꞉, ebe tetelo ale ebe sosi watowatopi epetapi bilibilinomago eba lutalo numiyama꞉.
18 Marto Paul bairi ana James a’itin naatu nati ana veya’amaim regaregah ai’in etei nati’imaim hiru’ay.
19 Ebema꞉ Polote iba꞉tamo kalakala tabo negete, Godote ebeno woko magumudo kebe tanalo bilibilinomo Yua꞉pi magumulo dosiyodilolenaki, ebete ebe tanalo iba꞉tamo ebo awokalimiya.
19 Paul hai merar yi naatu i ana bowabow etei Ufun Sabuw wanawanahimaim God mi’itube ibais bowabow ana tur etei aneika busuruf idudur in yomanin easa’ub.
20 Iba꞉te me tabo dolowiya Godoko moiolo negeliya, “Aimano naniwi, kalakala kawonomola, wiyasiya me tanalo idi wadenomamo numa꞉, a Yu epo magumulo kebako taoseni epo bilibilinomate Ya꞉suko nanitabokobi a꞉midiya. Wiyasiya nanitabola, Godote Mosesedo aimano ewoniatamo dikalamiya, ibi bilibilinomate ebe Totomu Tabo kowaloma꞉talema꞉ kawonomamo malagidilolena.
20 Eo hinonowar ufunamaim etei’imak God ana merar hiy hibora’ara’ah. Imaibo Paul isan hio, “Taiu inaso’ob Jew moumurih na’in thousand ana fofonin hina baitumatumayah himatar. Baise etei’imak tekokok i ofafar hinabukikin hinabosiyasiyar.
21 Ebema꞉ nanitabokobi midia꞉ Yu epo epetapiate aimano ekaki epetapino woki kubailamelelamelo dopamo ma kunu analiya, iyaiya mulu opolo dilukuliona a꞉ma꞉le ebe Yu epo a꞉niyatulamenakota iba꞉te Mosesekono Totomu magumune kolobila꞉ma꞉. Ebene iba꞉te a꞉imano tanaloma꞉ a꞉da꞉ tabo idi kegeliya ma kunu, a꞉ma꞉le epatamo talena iyatilamenata ibino dubu guda꞉tamo Godokono tama itamida pukala kalomolamenama꞉ ega꞉walo aimano ewonino iyaiya tanalo epetapi kosiyodilolenama꞉.
21 Baise iti’imaim tur i iti na’atube hinowar, O i Jew sabuw iyab nati Ufun Sabuw hai tafaramamaim tema’am kubi’obaiyih Moses ana ofafar i hinihamiy, naatu hai kek hai ar men hina’afuw naatu Jew hai binanakwar men hini’ufunun.
22 “Ebema꞉ a keba kunu na꞉kowagelema꞉? Nanitabola, iba꞉te a꞉imano pe tanalo kiyatawaoma꞉na꞉,
22 Aki boro abisa ana sinaf, anayabin o ina ititit a tur i sabuw hinowaraka.
23 ebema꞉ a ubila a꞉ma꞉ me tanalo nosiyodiliye. Aimano taneba magumulo netewa-netewa dubate ba꞉pola꞉na, iba꞉te dopamo epono ololo apulo tabo a꞉kiyawaiya ibino ape Godotamo nanitabonomolo kikameoma꞉.
23 Imih abisa anao na’atube inasinaf? Orot etei kwafe’en i hai omatanen ta God isan hio baifaro.
24 Ibino tete na꞉pe, ebema꞉ modobola a꞉ma꞉ ibi magatala꞉wete awokala na꞉nowalubiliye, kalimagono inamabu maniamo uwata꞉wete Godotamo eba nikameolo ibino tepo magumuno daleya kopoliyalelaema꞉. Ebene a꞉ma꞉ iba꞉go toawete eke a꞉gumi iyatawaopiatamo mani nikalamiye iba꞉te eke a꞉gumi tanalo kuwatema꞉. Me gabodo epo bilibilinomate kiyatawaoma꞉na꞉ epetapiate a꞉imano tanaloma꞉ a꞉da꞉ tabo degelana ebe tabo nanitaboa꞉, wiyasiya iba꞉te kuima꞉na꞉ a꞉ma꞉ atumu Mosesekono Totomu Tabo magumulo bokolinata.
24 Imih o i boro inikofanih bairi kwanan kouksouwen ana yohar wanawanan kwanarun naatu aribuh mafur o inibaiyanih aribuh hinamafur, saise o isa iti’imaim hibifufuwen sabuw boro hinaso’ob nati tur i baifuwen, anayabin i hiso’ob o i ofafar kubi’ufunun.
25 Nanitabola, a sosi watowatopiate dopamo Yua꞉pi nanitabokobi midipiatamo leta alibima꞉, iba꞉te Mosesekono Totomu magumulo keba kunu na꞉kilukulinama꞉na꞉. Ebe leta tabono tanalo ma kunula, epetapiate ida꞉da꞉liatamo dikalamenaka iba꞉te ebe inamabu a꞉kenaonakoma꞉na꞉, ega꞉walo kuwokobe dewegedililamenaka ebe inamabu nao talenala mabu kalimate ebe katene magumulo bitana, ega꞉walo iba꞉te kamiyale pilo dubu pilo a꞉kosiyodilolenakoma꞉na꞉.”
25 Baise Ufunane sabuw baitumatumayah isah, aki fef ta ai yafar in hai tur a’owen bay uma matamatar isah hisisibor men hinaa, masanuw rara auman men hinaa, o for sikah birabir men hinaa naatu men hina’in hinisesebar kwanekwan.”
26 Ebene egela idilo Polote ebe netewa-netewa dubu magatalete ebe ega꞉walo ibino tepo magumuno daleya tanaloma꞉ Godotamo kalimagono inamabu ebo nikameiya. Ebene ebete Godoko Amamateno Iya Motono kala ga꞉dimi magumamo nopegate ibino mailo eba nalomolo wokodawa ebo naniya, “Sebeni egela dolopoligomene, nale me dubago walo ka꞉pete ibino iyaiya tanaloma꞉ uwomu kalimagono inamabu Godotamo ka꞉pikameomamo.”
26 Marto Paul orot buwih bairi hai binanakwar eo na’atube kousouwih isan hirun, orot kwafe’en hikukusouwih i auman kusouw. Imaibo i na Tafaror Bar hai tur eowen veya biy boro kouksouwen ana yomanin nasawar naatu siwar orot ta’ita’imon isah hinasibor.
27 Ebene sebeni egela olopoligoma꞉ eba tatalilo, Yu epo epetapiate A꞉isiya opone dopamo da꞉pelamiya, iba꞉te egela idilo Poloko Godoko Amamateno Motolo ebo numiya. Ebema꞉ iba꞉te kuba woki lawete ubi iyatiya, ebolo da꞉pola꞉niya ebe epo bilibilinomatamo elawo ikalamete iba꞉te Polotamo ka꞉dowaoma꞉, ebene iba꞉te Poloko elawamo lawete
27 Kousouwen in fur ta’imon yomanin tit baisawarinamih auman Jew sabuw afa Asia wanawanane hina hima’am Paul Tafaror Baremaim hi’itin. Sabuw kou’ay gagamin na’in hikura’ara’ahih himisir Paul bain bai’a’afiyin isan hinunuw,
28 gelatepaolo negeliya, “Isalaela dubala꞉, la꞉ a nowalubia꞉la꞉! Opo kawonomolo epo bilibilinomo kubanu demagatalena, me ebe dubula! Ebeno iyatulame magumudo ebete aimano epo ega꞉walo aimano iyaiya totomu ega꞉walo me talena moto kubailamenako! Ega꞉walo egela idilo ebete Yua꞉pi epetapi me Godoko Amamateno Motamo magaelete aimano talena baino pukala adikamidali!”
28 hitar koukuw hi’af hio, “Israel Oro’orot kwana kwaibaisi! Iti orot efan etei remor ana bai’obaiyenamaim it ata sabuw isah tur kakafin maiyow eo, naatu ata ofafar baihamiyin isan eo’o, naatu iti Tafaror Bar wabin ebi’afiy. Naatu kakafin gagamin anababatun sisinaf i kwana’itin, Ufunane Sabuw buwih hina hirun ata Bar Gagamin gubagub tibitin.
29 Iba꞉te me tabo egeliya mabu egela idilo iba꞉te Poloko ega꞉walo Epesese duliyomolo dubu idi Topimasiko Yelusalemalo kapimiya wapaitalo dulamiya, ebema꞉ iba꞉te ma kunu malagidiliya, Polote ibino talena adikamidalete ebe Yua꞉ dubu Godoko Amamateno Motamo emagata, wiyasiya ebe tanalo nanitaboa꞉.
29 (Iti na’atube hio anayabin Trofimus, Ephesusine nan hairi nati bar merar gagaminamaim Paul bairi hima hireremor hi’itih, naatu hinot i hibuwih bairi Tafaror Bar ana efanamaim hirun.)
30 Ebe tetelo Yelusalema kawo duliyomololo epo bilibilinomate ebe tabo dolowiya, iba꞉te apune apune ebo pipuila꞉iya. Ibi epetapiate Poloko elawamo pelawete Godoko Amamateno Motone anamiyatate, ebene moto umipiate kalano gigiyu gito mopioliya.
30 Nati bar merar gagamin ana sabuw etei kura’ara’ahih nan ufun hinunuw hitit Paul hibai hitain kwekwekwetar hitit Tafaror Bar gagamin ufunane hire. Naatu marta’imon etawan hihir.
31 Iba꞉te Poloko anakapuima꞉ eba wagelitalo, Loma gabamanino gowelaopino watodawate ebo iyatawiya Yelusalemalo gowela tanalo kawonomote maigita.
31 Paul hita’asabunimih hibiwa’an, baise tur marta’imon nunuw Rome baiyowayah hai ukwarin nowar Jerusalem wanawanan i uruw giririf mamatar.
32 Ebema꞉ ebe tetenomolo ebete ebeno opopi ega꞉walo gowelaopi dubu epetapi uwatete epono gowela tanalo odiyoboma꞉ ebo pipuila꞉iya, ebene epate ibino pelame tanalo dumiya Poloko anagalimio gito atepiya.
32 Matan kabiy baiyowayah orot afa hai ukwarih bairi buwih hinunuw hire kou’ay wanawanah hirun, sabuw kakafih baiyowayah hai orot ukwarih bairi hinan hi’itih Paul hirabirab hihamiy.
33 Ebene gowelaopino watodawate Poloko niyakabamo pete ebeno opopi nanaliya, iba꞉te ebe lawete auli ale netewamo ebe kematuomeoma꞉, ega꞉walo ebete epo nalateda꞉liya, “Me dubu poteleka꞉? Ebete beda꞉ kuba kosiyodilole?”
33 Baiyowayah hai ukwarin na Paul biyan tit bai ana orot uwih chain rou’ab hibow hifatum, imaibo ibatiyih, “Iti orot i yait naatu abisa sinaf?”
34 Ebe tetelo epo epetapi bilibilinomate gelatepaolo tabo idi gelanaki, tabo idi gelanaki, eba kunu wagelitiya. Ebema꞉ iba꞉te diyamo kawonomo eba osiyodilutalo gowelaopino watodawate ebe tanalono magumu wadenomamo lawea꞉no ebeno opopi gito analiya iba꞉te Poloko gabamanino motamo kemagatama꞉, ebe kawo motonomo ebe Loma epono gowelaopino woko motola ega꞉walo lao motola.
34 Sabuw kou’ay wanawanan hibatabat asir hi’af hi’o kwanekwan, baiyowayan ukwarin sawar yabin abisa isan mamatar nowar gewasomih biwa’an men karam, anayabin uruwane ra’at imih baiyowayah iuwih Paul hibai hirun baiyowayah hai bar hiyari’y.
35 Ebene iba꞉te Poloko ebamo magatate motono gabamo eba na꞉putiolelo ebeno igilo mula꞉ema꞉ ibino kotamo ebe unamo ebo adipatiya, mabu duliyomolo epono dowa tanalote kawonomamo maigiti.
35 Paul hibai hirun wawanamaim hitit rakit sabuw hiturafef hi’itin, basit baiyowayah Paul hibora’ah hi’abar.
36 Ebe tetelo ibi bilibilinomate Poloko elawo kawonomago eba a꞉na꞉ma꞉elo gowelaopiatamo gelatepaolo negelanapiya, “Ebe nanakapuma꞉la꞉! Ebe nanakapuma꞉la꞉!”
36 Sabuw ufuh hitarkoukuw hina hio, “Kwa’asabun emorob!”
37 Ebene Loma gabamanino gowelaopiate Polago ibino kawo motonomono guamo nopila꞉oa꞉no, dopamo ebete ibino watodawatamo negiya, “Na tabo idi a꞉ma꞉tamo ba꞉kegemo?”
37 Paul hibai baiyowayah hai bar hirur auman baiyowayah hai ukwarin isan eo, “Karam boro tur ta atao itanowar?” Baiyowayan hai orot ukwarin Paul ibatiy, “O Greek tur iso’ob?
38 Ebema꞉ Isipiti opo dubu idite ebeno 4,000 dubu bulu opamo magatalete a Loma gabamaniatamo gowela nopo da꞉niyati, a꞉ma꞉ ebetea꞉. Diyala, a꞉ma꞉ da꞉ iya opodawala꞉.”
38 O men Egypt orot iti boro’omo sabuw 4,000 baiyow kwanekwaneyah ibow arar yan itit gawan isan ibirakit wari’en?”
39 Polote ebeno tabo eba wiyalo negiya, “Na Yu lumagila, na Silisiya opono Tasase kawo duliyomololo awokaliyamo, ebema꞉ nanitabola, naimano duliyomolo da꞉peso duliyomoloa꞉. Na a꞉ma꞉ toweoemata, nale naimano epatamo tabo ka꞉kiyawaoma꞉.”
39 Paul iya’afut eo, “Ayu i Jew orot, Tarsus imaim atufuw Silisia wanawanan, bar merar gagamin ayu i ana matuwan ama’am imih akokok o baibasit ititu sabuw isah atao.”
40 Ebene gowelaopino watodawate modoboma꞉ gete, Polote motono gabo unulo utite ebeno kotamo epo eba odiyobolelo, ebene ibino tabo gela tanalo gito olopoligolamiya. Ebe tetelo ebete Yu epono tabamo kiyawao ma kunu wagilimiya,
40 Baiyowayah hai orot ukwarin baibasit Paul itin yen wawan afe’en bat umanamaim sabuw etei rutanih etei awah fot, imaibo Paul Hebrew turamaim eo hinowar.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 21, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.