Atos 20
GODOKONO WADE TABO (KNV-FLY_RIVER) vs AAI
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Ebema꞉ Epesese duliyomolo epono kawo dowa tanalote dolopoligiya, Polote Ya꞉suko waloma꞉tapi ebetamo ka꞉la꞉mite ibi tabo epetapiamo eba walubililo yawo tabo gete Ma꞉sadoniya opamo ebo tiya.
1 Sabuw hibuyuw in sawar nuwarob ea’afuw ufunamaim, Paul bai’ufununayah etei e’af ayuwih koufair tur itih naatu eo tuturih. Imaibo ihamiyih au Masedonia na’at in.
2 Ebene ebete ebe opo kawonomolo eba nepata꞉lo, ebete sosi epatamo walubi tabo bilibilinomo kiyawaonatote Guliki opamo gito nemaigiya.
2 Naatu Masedonia ana uman men sanet imaim bar merar ta ta run tit baitumatumayah isah binan koufair itih remor na Greek tit.
3 Ebete ebolo netewa-kapiya sagana eba nokolilo, ebene ebete Siliya opamo palai peago toma꞉ giya. Ebe tetelo Yu dubu epetapiate wiyasiya ebe anakapuima꞉ nopo diyatiya, Polote ebe tanalo olowite ebeno woki iyakobi midite Ma꞉sadoniya agowa gabodo walo na꞉ka꞉piya.
3 Nati’imaim sumar tounu ma, naatu au Syria na’at na isan bobobuna Jew sabuw rabinamih hiyayakitufuw tur nowar. Imih i ana not bogaigiwas matabir maiye Masedonia awat na.
4 Ebe tetelo me dubate Polago tolamiya, Beliya duliyomolodawa Pilasikono gudu Sosipatako, ega꞉walo Tesalonaika duliyomolo dubu netewa A꞉listakasiko ega꞉walo Sekandasiko, ega꞉walo Debi duliyomolodawa Ga꞉iyasiko, ega꞉walo Timotiko, ega꞉walo A꞉isiya opo dubu netewa Tikikasiko ega꞉walo Topimasiko, iyo, me dubate Poloko ebana tolamiya.
4 Orot iti na’atube i hitur bairi hin, Berea bar merarane i orot Fairahus natun Sopater, Thessalonica’ane i Aristakus, Secundus hairi, Derbe’ine i Gaius, naatu Asia’ane i Tychicus, Trofimus hairi, naatu Timothy.
5 Ebene iba꞉te dopamo tolamete Talowase duliyomolamo nemaimiote a ebo nemakopeitiya,
5 Iti oro’orot i wa ta hibai wan hirabon Troas imaim hima aki hikaifi.
6 wiyasiya Pilipai kawo duliyomololo paibu egela da꞉ponolopoligiya, ebe tetelo a epetapiate Unamo Maiga꞉ Palowa Bae Soliyomu osiyodilote, ebene kawo palai peago Talowasa꞉mo tolamete Poloiatamo ebo nemaimiyama꞉. Ebe tetelo ale iba꞉go kapimiya sebeni egela ebolo nilukuliyama꞉.
6 Faraw Wanawanan Yeast En ana hiyuw sasawar ufunamaim Philipi imaim wa abai, veya umat roun ufunamaim Troas imaim ai ta’imon, nati’imaim fur ta’imon ama.
7 — ausente —
7 Fur antoro’ot ebubusurufimaim, bai’ufununayah etei rafiy kakafiyin baimasibin isan abita’ay ana veya, Paul binan sabuw iuwih naatu mar natot boro nan, imih kutuw binan in fainaiwan tit.
8 — ausente —
8 Naatu bar tafan aki ama’amamaim i ramef moumurih na’in hitoto’ab.
9 Ebe tetelo a magumulo oli ape dubu idite okolini, ebeno mailo Yutikasitela, ebete awano gigiyu tetelo eba okolinalo kawo unomote ebo laweni. Ebema꞉ Polote tabo geyageyanomo eba kiyawaonalo Yutikasiko ute delaweni, ebete eba dedeganalo ebe idili moto unune opamo ebo pegani, ebene epo epetapiate piwitionate ebe dapadipateniya a꞉enomo puminiya.
9 Bar ana sou awanamaim i orot boubun wabin Eutikas ma Paul ana binan nonowar. Baise Paul kutuw binan ma nowar inan busuruf matan fot taf koukuw. Naatu naniyan meyemeye matan anababatun fot ikitabir bar noyate tafan ana tet tounu imaim hima’am raiy rab easabun, hire murubin hibai hibora’ah.
10 Wiyasiya Polote da꞉piwisigani ebete Yutikasikono bodolo unamo polokowiganate ebe eba a꞉wiyamidanalo negeni, “La꞉ akotoletoleonala꞉, ebeno igilo bitamena!”
10 Baise Paul raiy orot isnowah kwafure rouh eo, “Men kwaniyababan, yawasin inu’in.”
11 Ebe tetelo Polote walo ka꞉nodolonate Ya꞉suko malagidilo bae wakamionate ale kapimiya ebo naoniyama꞉, ebene tete geyageyanomolo ebete ago tabo eba kiyawaonalo egela ebo waloiya. Ebene Polote a miyapaete gito tiya,
11 Imaibo matabir maiye yen bar tafan rafiy bai imasib eaan. Naatu fai manin ma binan in mar tot basit ihamiyih.
12 wiyasiya Yutikasite walo igilo da꞉kelaweni, ebeno epate ebema꞉ kawo kalakalago ebe ebeno motamo ebo magatiya.
12 Orot yawasin hibai hin au bar dogoroh ereyasisir auman.
13 Ebe tetelo Polote A꞉soso duliyomolamo dopamo tiya agowa gabodo, wiyasiya a epetapi ebamo kawo palai peago tolamiyama꞉, mabu Polote a ma kunu anaiya ale ebe ebolo ka꞉nowiyama꞉.
13 Wa abai arabon an Asos atit naatu Paul iu’uwi na’atube baiwaninamih arun, anayabin i ababawat boro ufui rarabon.
14 Ebema꞉ ale eba꞉go A꞉soso duliyomololo danalugiyama꞉, ebete ale da꞉tolamiyama꞉ ebe peamo olote a bilibilinomate kapimiya Mitilina duliyomolamo ebo na꞉iwaliyama꞉.
14 Tafaram Asos imaim bairi abitar ana veya na wa afe’en yen bairi ana Mitilin atit.
15 Ebene Mitilina duliyomolone ka꞉tolamete egela idilo Kiyosi mubamo nemaimite, ebe mubano balado tolamete egela idilo Samoso duliyomolamo na꞉iwalete, egela idilo Mailitase duliyomolamo gito nemaimiyama꞉.
15 Mar to wa ainatit ana Kios nuw aihamiy, veya bairou’abin ufunamaim Samos nuw a’afuwabon, naatu veya baitounin ana Miletus atit.
16 Ebe tetelo Polote ebeno nopo ma kunu iyatiya, ebete kawo palai peago eba tolo Epesese kawo duliyomolo gito ka꞉nodolima꞉, mabu ebe ubia꞉nola ebe A꞉isiya opolo tete geyageyalo nokolima꞉, wiyasiya ebe ubila Yelusalema kawo duliyomolamo samamo tote Pentekose Soliyomu ebe lupida꞉ kosiyodiloma꞉.
16 Paul Ephesus baihamiyin mutufor yan rabon isan ana not bogaigiwas, men kok boro veya gagamin Asia wanawananamaim tama, anayabin bimatkabiy ana kok i Jerusalem natitabo Pentecost ana veya nab.
17 Ebene Polote Mailitase duliyomolone tabo nalibiya Epesese sosi watowatopiatamo iba꞉te ebetamo ka꞉pelaema꞉.
17 Miletus imaim Paul Ephesus ekaleisia orot ukwarih na bairi o isan isah tur iyafar.
18 Ebe watowatopiate ebetamo da꞉pemaimiya, ebe tetelo ebete iba꞉tamo negiya, “Na dopo tetenomolo A꞉isiya opamo da꞉pimo, ebe egelane wagilimite egela epetapi bilibilinomo magumulo la꞉godolo kebako okolilo ka꞉pokolinaimo, la꞉ ebe tanalo iyatawalata.
18 Naatu hina hititit ana veya iuwih eo “Ayu boubuntoro’ot ana Asia wanawanan atit bairi mi’itube tama’am i kwa kwaso’ob.
19 Ma kunu na a꞉ka꞉tuwa꞉ na opamo iyatilo Kawodawa Ya꞉sukono woko eba posiyodilonalo ipupago pepata꞉naimo, mabu Yu epate natamo temeteme eba ikanamenalo na anakapunaema꞉ wagelenamiya.
19 Taiyuwu ayara’iyu Regah ana akir wairafin na’atube yawas fokarin wanawanan wainabu abow eremamaturu auman, Jew sabuw asabunu isan hiyakitifuw men anot.
20 Wiyasiya ebe tete geyageyanomolo la꞉ kowalubilitama꞉ Godokono tabo kiyawaoma꞉ na ka꞉toletolenamia꞉, ebema꞉ tete bilibilinomo epetapilo nale awokala bailo ega꞉walo la꞉imano iyaiya moto gulo la꞉ eba iyatulamelo nale kapiya tanalo idi kanaetoamidanakia꞉.
20 Kwa kwaso’ob ayu kwa isa abibinan ana veya men kafa’imo abir, a baibais ana tur ta abotanimih, en baise etei bebeyanamaim bar arun atit a binan kwanowar.
21 Iyo, ebe tetelo na Yu epo ega꞉walo Yua꞉pi atumu, ibi bilibilinomo analenakimo, iba꞉te ibino kuba osiyodilole magumune Godotamo olobila꞉ote Kawodawa Ya꞉suko nanitabokobi ka꞉midima꞉.
21 Jew sabuw naatu Ufun Sabuw isah i bebeyan hai kakafih baihamiyen God isan tatabir naatu Regah Jesu baitutumin isan auwih.
22 “Ebema꞉ ka꞉lo la꞉ numa꞉la꞉, na Godokono Uliyanate danani ebe tanalamo tuduwatate Yelusalemamo toma꞉ wagelemo, wiyasiya na iyatawa꞉ ebolo natamo beda꞉ tanalate demaimioma꞉na꞉.
22 Naatu boun Anun kakafiyin fatumu, i ana kokomaim au Jerusalem anan, men aso’ob nati’imaim boro abisa isou namatar.
23 Wiyasiya Godokono Uliyanate na diyatunami ebe kapiya tanalo iyatawanamo, duliyomolo bilibilinomolo idoko motono temeteme ega꞉walo kodakoda tanalo epetapiate na makopelenena.
23 Ta’imonamo Anun Kakafiyin bimatnuwu i aso’ob, bar merar ta ta anarun anatitit dibur naatu biyababan i nati’imaim hima tekakaifu.
24 Wiyasiya naimano igilo nitanana, nale kawonomamo a꞉kemalagidilomo. Kawodawa Ya꞉sute natamo iyalo dikanamiya, ebe woko Godokono Wade Tabo kiyawao wokola, ebema꞉ ebe tabo kiyawao magumulo nale Godokono nilakapo tanalo awokalima꞉ woko uwomuamo nanitabonomolo ka꞉nemaigamamo.
24 Baise ayu taiyuw au yawas ai’itin i men sawar gagamin ta. Ayu au kok i bowabow Regah Jesu bitu i ana bow yomanin ana’asa’ub, naatu nati bowabow i tur gewasin God ana manaw ana kabeber isan anao rerereb.
25 “Me tanalo nanitabola, Godote Kawo Elawodawama꞉ deda꞉na, nale ebe tanalo la꞉godolo kiyawaoago pata꞉naimo. Wiyasiya naimano namutupiala꞉, ka꞉lo na niyatawitamo la꞉ bilibilinomate naimano ololo walo a꞉kuma꞉ema,
25 Naatu boun kwa iyab wanawanamaim ama aremor God ana aiwob isan a binan kwanonowar aso’ob boro men kwana’itu maiye.
26 ebema꞉ ka꞉lo egelalo nale la꞉ analemata, la꞉imano taneba magumulo lumagi idino igilote danalatidimene, ebe tanalote naimano kubama꞉ a꞉keda꞉mene.
26 Isan imih boun kwa etei matamaim akukurereb, o yait ef inasa’ir inan inamomorob ana bit men ayu anab.
27 Nanitabola, Godote epo bilibilinomatamo ebeno ubi keba kunu kiyatinale iba꞉te kosiyodilolenama꞉, nale ebe tanalo bilibilinomo la꞉tamo kiyawaoma꞉ ka꞉toletolenamia꞉, ebema꞉ nale la꞉ eba iyatulamelo kapiya tanalo idi kanaetoamidanakia꞉.
27 Anayabin God abisa not yayakitifuw etei akurereb kwanowar sawar men ta abotan au’uf abatamih.
28 “Ebema꞉ watowatopiala꞉, la꞉ a꞉ka꞉tuwa꞉ la꞉ ega꞉walo la꞉imano sipi-goeogoeo bilibilinomo wadenomamo nulamenala꞉, mabu Godokono Uliyanate la꞉ ibi ulamepima꞉ a꞉midiliata. Iyo, modobola la꞉ Godokono sosi epatamo wadewade bae nikalamenakiyala꞉, mabu ebete ebeno kalimamo ibi uwatiya iba꞉te ebeno gudima꞉ keda꞉onama꞉.
28 Taiyuw mata toniwa’an kwanakaifi, naatu bobaituw Anun Kakafiyin kwa babamaim ya’aya kwanakaifih. God ana ekaleisia kwaninabatan gewas, anayabin i taiyuwin Natun momorobomaim sinaf nati sabuw hina nowan himatar.
29 Na iyatawala, nale la꞉godone da꞉tomo, ebe tetelo elawoelawo tumu gaagaate la꞉ magumamo popila꞉ote la꞉imano sipi-goeogoeo kubanomamo kapalolema꞉na꞉.
29 Ayu aso’ob kwa ana bihamiy ufunamaim haru kakafih boro hinan wanawan hinarun bobaituw hinatar giyigiyih.
30 Ega꞉walo la꞉imano eponomo magumulo dubu epetapiate maimiote Godokono nani tabono magumu oba꞉midalete wiyasiya a꞉da꞉ taboma꞉ ka꞉midilima꞉na꞉, Ya꞉suko nanitabokobi midipi kuba gabamo kowabuga꞉talema꞉.
30 Kwa taiyuw a kou’ay wanawananamaim auman orot afa boro hinamisir turobe hinabotabir hinifufuwen, saise bai’ufununayah boro i hini’ufnunih.
31 Ebema꞉ la꞉ olowiolo nilukuliniyala꞉ ega꞉walo naimano tanalo akododomatiala꞉! Nanitabola, nale netewa-kapiya ulama magumulo naimano ipupago idoko ega꞉walo egela bilibilinomolo la꞉ bilibilinomo iyatulamenakimata.
31 Imih mata toniwa’an! Kwamur tounu bairi tama fai mar erematuru abimatnuwih i kwananot.
32 “Ebema꞉ ka꞉lo nale la꞉ Godokono kotamo alomomata, ebeno nilakapodo la꞉tamo da꞉pi ebete ebe tabamo la꞉ wadenomamo ka꞉buiyalateletanama꞉. Iyo, ebe modobola la꞉ ka꞉kodakodailametama꞉, ebene ebete iyalo ebeno talena epoma꞉ da꞉midilitiyala, ebe epo ega꞉walo la꞉, ebete ebeno wadewade tanalo la꞉ bilibilinomatamo kapimiya kikalamolema꞉ta, ebete dopamo nanitabonomolo keba kunu kegiyale eba kunu.
32 Naatu boun kwa i God ana tafafarenamaim ayayariyi naatu i ana manaw ana kabeber turamaim nawowabi kwanayen abisa ana sabuw baitihimih eo kwa auman nowamih nit.
33 Numa꞉la꞉, nale la꞉imano taneba magumulo lumagi idino mani ega꞉walo pupuliono inamabu nale kolomoiliminakia꞉.
33 Ayu men kafai orot babin ta ana gold o ana silver isan abahiy o ana ar ana faifuw isan abahiyamih.
34 La꞉ iyatawalata, na a꞉ka꞉tuwa꞉ me koto netewamo woko eba osiyodilonalo, na a꞉ka꞉tuwa꞉ na ega꞉walo nago dowapata꞉lamenamiya aimano modoboa꞉ tanalo modobokobi midilinakimo.
34 Kwa etei kwaso’ob, ayu taiyuwu umau’umaim sawar abisa isah abiyababan asinaf himatar abow, naatu bow turou’unah hibiyababan afaram hibow karam.
35 Ma kunu nale osiyodilole tanalo bilibilinomo magumulo la꞉ iyatulamenakimata, la꞉le iyaiya woko kodakodalo eba osiyodilolelo mani uwata꞉wete nigologolopi ebo kowalubila꞉wenama꞉. Iyo, Kawodawa Ya꞉sute dopamo kebe tabo kegiyale, modobola la꞉le ebe tabo walo na꞉kemalagidilala꞉, mabu nanitabola, ebete ma kunu giya,
35 Ayu ef etei ai’obaiyi, kwanabow raro nababan, saise nati’imaim boro sabuw aurih fair en kwanibaisih. Ata Regah Jesu taiyuwin awanamaim iti tur eo i kwananot ’Baitinin ana baigegewasin i ra’at men tabaib na’atube.”
36 Ebene Polokono tabo kiyawao sosi watowatopiatamo dolopoligiya, ebe tetelo ibi bilibilinomate ebe ebana pupamo ilukulite towetowe tabo Godotamo ebo adipatiya.
36 Paul eo sasawar ufunamaim sun yowen bairi hiyoyoban.
37 — ausente —
37 Sabuw etei erererey auman hirouh himamay naatu hio tutur.
38 — ausente —
38 Etei hai yababan ra’at anayabin tur iti na’atube eo isan, ayu boro men ana’iti maiye naatu hinawiy bairi hin wa biyan hitit.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 20, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.