Atos 17
GODOKONO WADE TABO (KNV-FLY_RIVER) vs AAI
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Ebene Poloko Sailasiko iba꞉te A꞉mapipolisi duliyomolo ega꞉walo A꞉poloniya duliyomolodo tote Tesalonaika kawo duliyomolamo ebo nemaimiya, Yu epono balidi ibilamole moto idite ebolo na꞉enami.
1 Hiremor hina Amfipolos naatu Apolonia bar merar hihamiy naatu hina Thessalonica hitit, nati’imaim i Jew hai kou’ay bar ta batabat.
2 Ebene Polote duliyomolo epetapilo keba kunu ka꞉posiyodilonakile ebete Tesalonaika kawo duliyomololo atumu ka꞉posiyodiliya, ebete netewa-kapiya wokoa꞉ talena egelalo Yu epono balidi ibilamole motamo nodolonaki Godokono Buka apuapuno tabo iba꞉tamo ebo na꞉kiyawaonaki.
2 Paul ana yawas mar etei esisinaf na’atube in kou’ay bar run, Baiyarir veya tounu wanawanahimaim buk rusasar tur hai yabih sabuw bairi hima hidudur.
3 Ebene ebete iyaiya tabono magumu eba awokalilamelo ibi nanitabonomolo ma kunu iyatulamoliya, Godote iyalo tetelo diyatiya ebe nopo magumudo Kelisote pemaigate, epagodone kawokawo temeteme puwatete, a꞉e magumune walo ka꞉kemaigamene. Ebema꞉ Polote iba꞉tamo negiya, “Me Kelisoko nale ebeno tanalo la꞉tamo da꞉kiyawaomo, ebe Ya꞉sutela! A꞉e magumune walo a꞉kemaigiya!”
3 Buk wanawanan dinab hikikirum kubuna hai tur eowen eo, “Keriso i biyan nababan namorob naatu morobone namisir maiye.” Naatu Jesu isan iti aorereb kwanonowar, God ana Roubinen Orot. Keriso’oban i nati.
4 Ebe tetelo Yu epo epetapiate ebe tabono nanitabo tanalo lawete Poloko Sailasiko ebana kapiyama꞉ ebo eda꞉iya, ega꞉walo ebe Guliki opolo dilukulionamiya, ebe Yua꞉pi epetapiate nani Godo dopamo damamatenamiya ega꞉walo Yua꞉pino kawokawo watowatopi kamiyale epetapi atumu, ibi bilibilinomate kapimiya nanitabokobi ebo midiya.
4 Sabuw afa Paul yah ikitabir naatu Paul Silas hairi hikofanih. Na’atube Greek sabuw rou’ay gagamin God hikwakwafir auman hirun, naatu bar merar baibin ukwarih auman hirun. |alt="map" src="Pauljr2.tif" size="col" ref="Acts 17.4"
5 Wiyasiya Yu epo epetapiate ebe Yua꞉pino nanitabokobi midi tanalo dulamelelamiya, ebe mabuma꞉ iba꞉te dowaote inamabu olowame baiamo tolamete, iyaiya kuba osiyodilolepi dubu epetapi nuwatete iba꞉go kapimiya dowa tanalo kawonomo ebo nadipatiya. Ebema꞉ iba꞉te duliyomolo kawonomolo elawo adipatelo dubu idi Ya꞉isonikono motamo gawagawalo tolamete gigiyu nowakalamite Poloko Sailasiko ebo noliya, iba꞉te ibi nuwatete epatamo ka꞉piwolukoma꞉.
5 Baise Jew sabuw hibobowen sabuw ef yan rimurih hibow kou’ay gagamin himatar. Naatu nati bar merar gagamin wanawanan hibuyuw hinunuw hin Jason ana bar hiyi hirab. Hikokok Paul Silas tibunuwih hitama’am na’at tabotaitih sabuw titih.
6 Ebe tetelo iba꞉te ibi netewapi nipo nolete wiyasiya Ya꞉isoniko ega꞉walo Ya꞉suko waloma꞉tapi epetapi motone ebo anamiyataliya ebe duliyomolono gabamani dubatamo. Ebene iba꞉te gabamani dubatamo kawonomamo negeliya, “Me opo kawonomo da꞉kubaimina ebe dubate aimano duliyomolamo a꞉pemaimiya!
6 Baise hirun hinunuwet ana veya’amaim men hititourih. Basit Jason hibai hifatum baitumatumayah bairi hitainih hina bar merar hai orot gagamih biyah hitit hiwow hio, “Iti orot tafaram wanawanan sabuw hai ma hi’a’afiy hinan boun hina iti ata bar ata merar hitit.
7 Ega꞉walo me dubu idi Ya꞉isonite ebe kuba osiyodilolepi kalakalago uwatete ebeno motolo lao bai iba꞉tamo ikalami. Ibi bilibilinomate Kawo Elawodubunomo Sisakono pukala wakalamina, mabu iba꞉te negelana Kawo Elawodubu idi ba꞉luta, ebeno mailo Ya꞉sutela!”
7 Jason hai merar yi buwih ana baremaim hima aiwob orot Caesar ana ofafar hi’astu’ub teo, Aiwob orot ta i ema’am wabin Jesu.”
8 Ebene duliyomolo epo bilibilinomo ega꞉walo gabamani dubate ebe tabo olowite woki bilibilinomoma꞉ ebo eda꞉iya. Ebema꞉ ibino taneba magumulo iyaiya tabo kawonomamo eba gelitalo,
8 Tur iti na’atube hio hinonowar sabuw rou’ay gagamin na’in naatu bar merar hai orot gagamih hai not hikwaris.
9 gabamaniate Ya꞉isoniko ebeno namutupiago ibi nanaliya, “Modobola la꞉imano kuba mabuma꞉ mani atamo ka꞉wiyamamota, wiya꞉no ale la꞉ idoko motamo ka꞉niyalekema꞉ta.” Ebe tetelo gabamaniate iba꞉godone mani uwatelamete ibino motamo gito naliboliya.
9 Basit bar merar orot gagamih Jason naatu orot afa bairi kabay hi’uwih hibaiyan, imaibo hibotaitih hin.
10 Ebema꞉ ebe idokolo nanitabokobi midipi ekakiate Poloko ega꞉walo Sailasiko ebe duliyomolone gito aliboleniya Beliya duliyomolamo, ebene iba꞉te ebamo nemaiminate, egela idilo iba꞉te Yu epono balidi ibilamole motamo gito nodoliya.
10 Hima in mar fo, basit baitumatumayah Paul Silas hairi hiyafarih au Berea hin, naatu hina nati’imaim hititit ana veya mutufor hin Jew hai Kou’ay Bar hirun.
11 Ebe tetelo Beliya duliyomolo epate ibino tepo magumuno gigiyu a꞉ilamiya Ya꞉sukono tabo wade mulo wokiago kelaema꞉, Tesalonaika epate dowageliya eba kunua꞉. Beliya epate wiyasiya egela bilibilinomolo Godokono Buka apuno iyaiya tanalo deka꞉la꞉miolenakiya, ibino taneba magumulo ebe tanalono magumu wadenomamo eba gelalo nanitabo tanalo ebo iyatawaonakiya, mabu ibi ubi kawonomola me tanalo uima꞉, Polote iba꞉tamo da꞉kiyawaiya ebe tabo da꞉ nanitabola꞉ o da꞉ a꞉da꞉la꞉.
11 Nati sabuw i dogoroh hibotawiy men Thessalonica sabuw na’atube’emih. Tur hinonowar i yah bai kwanekwan hima hinowar veya matan hiyi hai buk hiyab hikok hitaso’ob Paul abisa eo i turobe Buk eo’omaim eo ai en?
12 Ebema꞉ ibi magumulo Yu epo epetapi bilibilinomate Ya꞉sukono tabo nanitabokobi na꞉midiya, ega꞉walo ebe atu tetelo ebe Guliki opolo dilukulionamiya ebe Yua꞉pino kawokawo watowatopi kamiyale ega꞉walo dubu atumu, ibi bilibilinomo epetapiate Ya꞉sukono tabo kapimiya ebo lawiya.
12 Naatu sabuw moumurih maiyow hitumatum, Greek baibin gagamih afa naatu orot moumurih na’in auman hitumatum.
13 Wiyasiya ebe tetelo Tesalonaika kawo duliyomololo dilukulionamiya ebe Yu epate Polote Godokono tabo Beliya duliyomololo da꞉na꞉kiyawaiya, iba꞉te ebe tanalo olowite ebamo tolamete Beliya epatamo elawo eba nikalamelo ibi ebo nowadipalateliya iba꞉te Polotamo ka꞉dowaoma꞉.
13 Baise Jew Thessalonica hima’am Paul Berea bibinan ana tur hinonowar ana maramaim hirabon hina yare baimatarin isan hikukeraker.
14 Ebe tetenomolo nanitabokobi midipi ekakiate Poloko kewa꞉ kolomono duliyomolo ida꞉mo dubu epetapiago gito nalibiya, wiyasiya Sailasiko Timotiko iba꞉te Beliya duliyomololo ebo polowagiliya, iba꞉te Polago ka꞉tiya꞉.
14 Naatu baitumatumayah marta’imon Paul hibai hiyafar autor re. Baise Silas Timothy hairi Berea hima.
15 Ebene Poloko da꞉buiyatiya ebe Beliya duliyomolo dubate pe lawete eba꞉go A꞉tenese kawo duliyomolamo da꞉nemaimiya, ebe tetelo ibino duliyomolamo walo ka꞉kolowamioma꞉ eba wagelitalo, Polote ibi nanaliya Sailasiko Timotiko iba꞉tamo tabo katama꞉, iba꞉te A꞉tenesa꞉mo ebetamo samamo ka꞉pemaima꞉.
15 Orot afa Paul hinawiy bairi hina Athens ana fofoninamaim hihamiy, imaibo i himatabir. Paul iuwih eo, “Kwanan Silas Timothy hairi kwana’uwih saisewat hinan bairi anita’imon.”
16 Polote Sailasiko Timotiko ibino pe tanalo eba makopelelo, ebe A꞉tenese kawo duliyomololo ida꞉da꞉li amamalatele tanalo bilibilinomo dulamoliya, ebete tepo magumulo mibomibonomoma꞉ ediya.
16 Paul Athens imaim Silas Timothy hairi ma kakaifih wanawanan, nati bar merar hai totob awan karatan hima’am i’itih isan men iyasisir.
17 Ebema꞉ ebete Yu epono balidi ibilamole motolo ibi ega꞉walo Yua꞉pi epetapi nani Godo damamatenamiya, ebete ibi bilibilinomatamo Godokono Buka apuapuno magumu tanalo kawonomamo kiyawaonaki, ega꞉walo egela bilibilinomo epetapilo ebete olowame bailo gito dowapata꞉lamitanakiya ebe epatamo atu iyaiya tanalo ka꞉kiyawaonaki.
17 Basit in Kou’ay Bar run Jew naatu Ufun Sabuw iyab God hibitumitum bairi hio, naatu mar etei ahar efanamaim sabuw iyab nati’imaim hinan iti sawar isah i hai tur eo’owen.
18 Ebene Polote A꞉tenese duliyomolo epatamo Ya꞉sute a꞉ene maiga tanalo dawokalimiya, iba꞉te ibino wokilo nemalagidiliya Ya꞉suko opo idi ida꞉da꞉lino uliyanala, ebema꞉ epetapiate negeliya, “Ebe ubila ale mulu opono ida꞉da꞉li idino tanalo kowaloma꞉tama꞉.” Ebene ibino taneba magumulo Epikuliya tanebapi ega꞉walo Stowika tanebapi ibi epetapino iyatulamepiate Polago apaminateui dowagilimiya, epetapiate ebe kalakalatelo negeliya, “Me wato kawo dubute daedale tabo da꞉kiyawaonako, ebeno magumu beda꞉la꞉ka꞉?”
18 Naatu orot afa Epikuria kirum efanane hititit naatu orot afa Sitoik kirumane hititit Paul bairi hibas, so’obayah afa hio, “Iti orot rarik kartatanenayan abisa eo’oweh?” Afa hio, “I ana itinin nanawan hai god isah eo.” Iti na’atube hio anayabin Paul i Jesu morobone mimisir maiye isan bibinan.
19 Wiyasiya epetapi iba꞉te Polotamo wade tete eba ikamelo ebe ibino A꞉tenese duliyomolono mulopino ilukuli baiamo ebo magatiya, ebe ilukuli baino mailo Aleyopagasela. Ebe tetelo Polote ibino ololo apuamo da꞉nemaigiya iba꞉te ebe nalatediya, “A ubila a꞉ma꞉le a nanaa꞉, me oli iyatulame tabo da꞉kiyawawenaka keba kunula꞉ka꞉?
19 Basit Paul hibai hinawiy hina kaniser Areopagus kou’ay nahimaim hitit naatu hio, “Aki akokok iti bai’obaiyen boubun sabuw kubi’obaibiyih inao ana nowar gewas.”
20 Mabu a꞉ma꞉le da꞉kiyawawena ebe tabono iyaiya tanalo aimano olowio magumulo iyanomoma꞉ eda꞉na, ebema꞉ a ubila a꞉ma꞉ me tabono magumu atamo wadenomamo nawokalima꞉.”
20 Sawar afa i’o aki anonowar i tur afa boubun aki isai, imih akokok o inakubunabuna gewas inao ananowar.”
21 Iba꞉te Poloko ma kunu aniya, mabu A꞉tenese duliyomolo epo magumulo piyate ebolo dawokalaiya ega꞉walo piyate mulu opone pelamete ebolo da꞉pilukulionamiya, ibi bilibilinomate ubi kawonomamo iyatinamiya ibino mulopino iyaiya taneba magumulo olioli tanalo olowiote kegelanama꞉.
21 Athens tafaram matuwan naatu nahtoumanih iyab makwaniyih hai bowabow mar etei tur boubun menamaim tenonowar i boro hinab nati ef yanamaim hinao hinareremor aurih bowabow en.
22 Ebene Polote Aleyopagase mulopi dubuno dopo apulo maigate negiya, “A꞉tenese duliyomolo dubala꞉, na uimo la꞉ ida꞉da꞉li amamalatele tanalo magumulo elawonomoma꞉ eda꞉onamata.
22 Paul kaniser hai kou’ay Areopagus nahimaim misir eo, “Athens orot! Ayu kwa ai’iti kwa etei i a yawas yayasairenamaim kwama’am.
23 Iyo, nale la꞉imano wade duliyomololo eba pata꞉lo la꞉godolo iyaiya ida꞉da꞉li amamalatele bai da꞉pola꞉na ulamolimo, ega꞉walo ebe bilibilinomo magumulo nale amamate bai kapiya idi a꞉kuimo, lumagi idite ebe unamo tabo ma kunu akuloliya,
23 Anayabin iti bar merar abat areremor akwafiren efan etei aitah, na’atube sibor ana gem ta aitin tafanamaim iti na’atube kwakirum. ‘God wa’iwa’irin takwakwafir.’ God nati wa’iwa’irin kwakwakwafir, baise men kwaso’ob nati God i yait, imih boun akokok nati isan anaorereb kwananowar.
24 Ebe me opo kawonomo ega꞉walo inamabu bilibilinomo Osiyodiloledawala, iyo, ebete me opolo ega꞉walo Unu Duliyomololo Kawodawanomoma꞉ eda꞉na, ebema꞉ ebe ubia꞉nola epate kotamo detemoteona ebe amamate motolo okolinama꞉.
24 God iti tafaram sinaf naatu tafaram wanawanan sawar etei auman sinaf himatar. I mar tafaram ana Regah baise i men orot umahimaim Tafaror Bar hiwowowab imaim ema’amamih.
25 Ega꞉walo ebe ubia꞉nola a opo epate aimano kotamo inamabu idi osiyodilote ebetamo ikaema꞉, mabu ebe atamo wade igilo ega꞉walo elawo dikaeamena ebe Kawodawala, iyo, ebete a bilibilinomono iyaiya modoboa꞉ tanalo eba malagidilolenalo ebeno nilakapo magumulo wade tanalo bilibilinomo atamo gito ikaeamena. Wiyasiya numa꞉la꞉, ale ebe walubima꞉ ebetamo beda꞉ inamabu na꞉kikameoma꞉? Puliyala, kitana꞉, mabu ebe a꞉ka꞉tuwa꞉ modobonomolo okolina!
25 Naatu orot umahimaim abisa mamatar i men ekokok nab, anayabin yawas naatu yourabad naatu sawar tutufin etei i akisin biyanane na sabuw yawas tebaib.
26 “Ega꞉walo me tanalo idila. Me Kawodawate kapiya dubu osiyodilote, ebe magumune iyaiya epo tanebapi bilibilinomate pawokalaiya. Ebene ebete ibi me opo kawonomamo iyaiya alibolete ibino iyaiya ilukulio teteno uwomu ega꞉walo ibino opono uwomu iba꞉tamo alomolamiya, ebete dopo dubu osiyodiloa꞉no nopo dopamo keba kunu kiyatiyale eba kunu.
26 Orot ta’imon biyanane sabuw menan ta ta tafaram tutufin etei karatan, nowanowah hibai tema’am. Naatu marasika yakitifuw hai veya anababatun yai, sabuw iyab tafaram menatan hinab nowanowah namatar hinama’am i so’ob hai veya yai.
27 Numa꞉la꞉, Godote ebe osiyodilo tanalodo ebeno ubi iyatiya, epo bilibilinomate ibino iyaiya opolo eba ilukulionalo, iba꞉te ibi Osiyodiloledawano tanalo malagidilolo ibino mulo wokiamo ebe dowadima꞉na꞉ ebeno nanitabo tanalo ebo kuima꞉na꞉, balidi tamiodawate ebeno kotamo gabo keba kunu kowadinakole eba kunu. Wiyasiya kalakala kawonomola, ale ebe uima꞉ kodakoda tanalo idite nanitabolo kitana꞉, iyo, ebete mululo kokolina꞉, a niyakabonomolo okolina.
27 God iti na’atube sinaf, saise sabuw hitatit hitanuwih naatu umah hitaruteteyan hitanan boro hitatita’ur. Baise i men ef yok na’in ema’am, it ta’ita’imon sisibitamaim ema’am.
28 Ebe mabuma꞉ mulodawa idite tabo dopamo ma kunu giya,
28 Anayabin ’i ana fairamaim it yawasit tama taremor biyat ebi’e’etaw. Kirumamaim tur kabumih kwakikirum na’atube, ‘It i natunatun.’
29 Ebema꞉ Polote tabo moga꞉melo walo na꞉kegiya, “La꞉ wadenomamo nolowiala꞉. Nanitabola, me Kawodawa Godote a bilibilinomo ebeno gudima꞉ osiyodiloiya ebema꞉ a ma kunu a꞉kemalagidiloma꞉, aimano kotamo o aimano mulo wokino tanalamo inamabu ida꞉mo aimano Nabiwino ololo kosiyodilomalema꞉. Ao! Epate golodo o siliba o wade nokolamo dosiyodilolenaka, nani Godoko ebe iyaiya ida꞉da꞉li inamabu keba kunula꞉ka꞉ eba kunua꞉.
29 Isan imih it i God natunatun ai’in, men tananot God ana itinin i gold o silver o kabay ta sabuw tar so’obayah i hai yumatabe hitar hirouwen ebatabatamih.
30 Nanitabola, dopamo epate ebeno nanitabo tanalo iyatawa꞉no kuba tanalo dosiyodilolenakiya, Godote iba꞉tamo kuba wiya nanitabolo kikalamenakia꞉, wiyasiya me tetelo ebete iyaiya opo epo bilibilinomo nanalena iba꞉te ibino kuba osiyodilole magumune ebetamo kolobila꞉ma꞉,
30 Marasika God it ata kasiy ata tengogor i’itah etei was tanen, baise boun sabuw tutufin etei dogorot baikitabir isan ebiyunit tanasinaf.
31 mabu ebete ibi bilibilinomono tanalo kanagilamelelaema꞉ ebeno Kawo Egela iyalo iyatiya. Iyo, ebete elawo kebe dawatamo kikamiyale, ebe Tuputupu Dubuno anagiyamida magumulo epo bilibilinomate ibino kuba wiya ega꞉walo wade wiya modobonomolo kuwatema꞉na꞉. Ebema꞉ mabu keleka꞉ epate me tabono tanalo nanitabokobi da꞉midima꞉na꞉? Mabu bitana Godote epono ololo apulo ebe Tuputupu Dubu Ya꞉suko a꞉e magumune adipatiya!”
31 Anayabin veya ta yayakitifuw i ema’ama, nati’imaim orot ta tafaram tutufin etei ef gewasinamaim baibatiyin isan i rubinika, naatu nati orot it itinin baiturobe isan i morobone bora’ah maiye.”
32 Ebene ebe A꞉tenese mulopi dubate Ya꞉sute a꞉ene maiga tanalo dolowiya iba꞉te Poloko ebo kalakalatiya, wiyasiya epetapiate ebetamo negeliya, “Modobola a꞉ma꞉ walo ka꞉pa꞉wete atamo tabo na꞉ka꞉pa꞉kiyawaiye.”
32 Morobone misir maiye isan Paul eo hinonowar ana maramaim hi’iyab himarib. Baise afa hikok veya ta na maiye baidudur nowar isan hifefeyan.
33 Ebene Polote tabo gela baine eba tolo,
33 Nati’imaim Paul kaniser hai kou’ay ihamiyih misir in.
34 dubu epetapiate ebeno tabo nanitabokobi midite eba꞉go gito naladabutiya, ibi magumulo Dayonisiyasiko ebe Aleyopagase mulopino taneba dubu idila, ega꞉walo ebe atu tetelo kamiyale idi Damalisiko ega꞉walo kamiyale epetapi iba꞉te atumu Ya꞉suko nanitabokobi ebo midiya.
34 Orot afa hitumatum Paul hi’ufunun, naatu Areopagus ana kou’ay wanawananamaim orot wabin Dionysius auman itumatum naatu babin wabin Damaris naatu baibin afa auman hitumatum.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 17, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.