Atos 16

GODOKONO WADE TABO (KNV-FLY_RIVER) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Ebene Polote Debi duliyomolo ega꞉walo Lista duliyomolamo nemaigate Ya꞉suko waloma꞉tadawa idi ebo numiya, ebeno mailo Timotitela. Timotikono menoko Yu kamiyalela ega꞉walo ebe nanitabokobi mididawala, wiyasiya ebeno nabiwi Yua꞉ lumagila, ebe Guliki opodawama꞉ eda꞉nami.
1 Paul remor na Derbe tit imaibo ikofan maiye na Lystra tit, nati’imaim baitumatumayan wabin Timothy ma’am biyan tit, Timothy hinah i Jew babin, baitumatumayan ta, baise tamah i Greek orot.
2 Lista ega꞉walo Aikoniyama duliyomololo dilukulinamiya ebe nanitabokobi midipi bilibilinomate Timotikono okoli tanalo iyatawaote wadenoma꞉ gelanakiya,
2 Lystra naatu Ikonium wanawanan baitumatumayah etei Timothy i hibifai.
3 ebema꞉ Poloko ubila Timotite Godokono woko magumulo eba꞉go pata꞉ma꞉. Wiyasiya ebe opolo dilukulionamiya ebe Yu epo bilibilinomate me tanalo iyatawaiya, Timotikono nabiwi Guliki opodawala ebema꞉ Timotite Yu epono tama itamida pukala kelawiya꞉. Ebe mabuma꞉ Polote Timotiko woko ida꞉mo magata꞉no, Yu epono woki ka꞉modoboilaema꞉ ebete Timotiko dopamo tama itamida iyatawa lumagitamo nalibiya ebe tanalo ka꞉nelaema꞉.
3 Paul kok i Timothy tab bairi hitan, imih ana’ar kanabin e’afuw, iti na’atube sinaf anayabin Jew etei nati’imaim hima’am hiso’ob Timothy tamah i Greek orot.
4 Ebene Poloiate Timotiko lawete duliyomolo epetapiamo kapimiya da꞉tolamenakiya, iba꞉te Yelusalema sosi watowatopi ega꞉walo alibolepi dubagodone kebe totomu dopamo kuwatiye, ebe iyaiya tanalo nawokalilamenakiya nanitabokobi midipiate ebe totomuamo ka꞉tudila꞉onama꞉.
4 Bar merar tata hirun hitit roube’aten tur abisa tur abarayah naatu regaregah ai’in Jerusalemamaim bai’ufnunin isan hio hibibasit, baitumatumayah hai tur hi’owen auman hin.
5 Ebema꞉ nanitabola, ebe opo kawonomolo Godote sosi epono nanitabokobi midi magumulo ibi elawokobi eba midililo, egela epetapi bilibilinomolo ibino uwomute unamo odolo kolodiyobonamia꞉. Polote Ya꞉sukono Tabo Kiyawago Naba 2 Tetelo Da꞉ka꞉tiya, Ebeno To Gabo Keba Kunu Kitaniyale Ali 15.36–18.22|alt="Paul's second missionary journey" src="knvF_GPS_Paul2-BW.tif" size="span" loc="1/2 of page - Tabo place names need to be added; caption needs to be split into two parts, title bolded, text reference in italics" copy="GPS" ref="15.39"
5 Ekaleisia sabuw fair hitih hai baitumatum ra’at naatu sabuw boubuh hirun hai kou’ay ra’at.
6 Ebe tetelo Godokono Uliyanate Poloi nodiyoboliya iba꞉te A꞉isiya opolo ebeno tabo ka꞉na꞉kiyawaoma꞉. Ebema꞉ iba꞉te Piligiya ega꞉walo Galesiya opodo eba tolamelo
6 Paul ana ofonah bairi Firigia naatu Galasia wanawanahimaim hiremor naatu Anun Kakafiyin Asia wanawanan hireremor men ibasit boro imaim hitabinan.
7 Misiya opo tataliamo da꞉nemaimiya, ibi ubila Bitiniya opamo ka꞉nopila꞉oma꞉ wiyasiya Ya꞉sukono Uliyanate ibi walo na꞉kodiyoboliya.
7 Hiremor hina Maisia ana yoyowamaim hitit, hisinaftobon hitan Bitiniya wanawanan hitarun isan baise Jesu Anunin men ibasit boro hitan.
8 Ebe mabuma꞉ iba꞉te Misiya opodo tolamete kewa꞉ kolomono Talowase duliyomolamo gito niyodoliya.
8 Imih hina Maisia hihamiy hirabon hire hina Troas hitit.
9 Ebe idokolo Polote iyolo Ma꞉sadoniya dubu ebe umini, ebete utinate Poloko ma kunu toweomeni, “A꞉ma꞉ a walubima꞉ Ma꞉sadoniya opamo na꞉pa꞉iwiye.”
9 Nati gugumin Paul mim, Masedonia orot bat fefeyan eo, “Kwanarabon Masedonia imaim aki kwaibaisi!”
10 Ebene duiya idilo ale Polokono iyo tanalo iyatawaote tabo ma kunu geliyama꞉, “Godote ebeno ubi atamo awokalimi, ale Ma꞉sadoniya opo epatamo ebeno Wade Tabo ka꞉na꞉kiyawaoma꞉.” Ebema꞉ ebe tetenomolo ale inamabu gatela꞉mo wepote tolame ebo wagilimiyama꞉.
10 Paul iti mim i’itin ufunamaim aki abobuna au Masedonia arabon, anayabin aki ai not abogaigiwas God ea’afi nati’imaim God ana tur binan isan.
11 Ebene ale kawo palai peamo olote Talowase duliyomolo eba atepalo kewa꞉ kolomono Sa꞉mota꞉si opamo ebo na꞉iwaliyama꞉, ebene egela idilo ale tolame walo kowagilimite Niyapolisi duliyomolamo gito nemaimiyama꞉.
11 Aki Troas imaim wa abai mutufor arabon an Samoteres atit naatu mar to aikofan maiye an Neapolis atit.
12 Ebene a agowa gabodo walo ka꞉tolamete Pilipai kawo duliyomolamo ebo nemaimiyama꞉, ebe Pilipai duliyomolo ebe Ma꞉sadoniya opono kawo duliyomolonomola, ebema꞉ Loma duliyomolo epo epetapi bilibilinomate ibino oponomone pelamete ebe duliyomololo pilukulionamiya. Ebene ale egela epetapilo ebolo ilukula꞉tepate,
12 Nati’imaim wa ai’hamiy ai’iwat arun an Philipi atit, Masedonia wanawanan ana bar merar gagamin ta, naatu iti bar merar i Rome gawan wowab. Aki nati’imaim veya bai’ab na’atube ama.
13 Yu epono wokoa꞉ talena egelalo ale ebe duliyomolo atepate tuli balamo gito niyodoliyama꞉ mabu a ma kunu malagidiliyama꞉, diyala, Yu epo kapiyakapiyate Godotamo towetowe tabo gelama꞉ ebamo da꞉bapaladabutima꞉na꞉. Ebene kamiyale epetapiate kapimiya da꞉pola꞉niya, ale ibi nulamete iba꞉go nilukulite tabo ebo negeliyama꞉.
13 Baiyarir Ana Veya atit bar merar ana fur aihamiy ana harew sisibinamaim atit, nati’imaim anotanot boro yoyoban ana efan atatita’ur. Nati’imaim amare baibin iyab hinan i ai obaibiyih.
14 Ebe kamiyaleno taneba magumulo inamabu bilibila꞉godawa idite na꞉luti, ebeno mailo Lidiyatela, ebe Tayataila duliyomolodawala ega꞉walo ebete kalimakalima kaliku manima꞉ midili magumulo kawokawo mani uwatenaki. Me kamiyalete nani Godo amamatenaki, ebene Polote Ya꞉sukono tanaloma꞉ tabo da꞉kiyawaiya, Kawodawate ebeno tepo magumu ebo a꞉iyamidamiya ebete tabo nanitabonomolo kelaema꞉.
14 Naatu babin ta iti tur ao nonowar i wabin Lydia ana tafaram Taiyatira, iti babin i sawar biyah namar iwa’an sabuw tetotobon naatu i God kwafirinayan babin ta, nati ana veya’amaim God dogoron botawiy. Paul tur abisa eo etei nowar.
15 Ebema꞉ Lidiyako ega꞉walo ebeno moto epo, ale ibi obamo waduba꞉midaolete ebete a ma kunu anaiya, “La꞉le na Kawodawa Ya꞉sukono nanitabokobi mididawa idima꞉ nanitabolo degelaema, modobola la꞉ pelama꞉wete naimano motolo na꞉pilukuliyala꞉.” Ebene ebete a kawiya da꞉toweoamiya, ale ebeno tabamo tudila꞉ote eba꞉go gito pelamiyama꞉.
15 Naatu nati babin taintuwan bairi nati baremaim hima’am etei bapataito hibai, imaibo ifefeyani eo, “Kwananotanot ayu Regah ana bitumitum na’at, basit kwana tan au baremaim bairit tama.” Iti na’at aki eokikini bairi an.
16 Egela epetapi da꞉petoiya, tete idilo ale Godotamo towetowe tabo gela baiamo walo da꞉ka꞉tolamiyama꞉, gabo tetelo epetapino wiya꞉ woko buwelete ago ebo alugiya. Ebe kuba uliyanagonola, ebe kuba uliyanate ebeno kiyawao magumudo epo analenaki kebe iyaiya tanalate iba꞉tamo da꞉pemaimioma꞉na꞉, ebema꞉ ebe buwele umipiate ebeno pakani tanalo osiyodilo magumudo epagodone kawokawo mani uwatenakiya.
16 Veya ta aki yoyoban ana efan isan anan akir babitai ta bairi aitar. Iti babitai i afiy kakafin hitarasum ma sawar abisa temamatar isah i eo, naatu sawar iti na’atube sisinaf ana sabuw kabay gagamin maiyow hibaib.
17 Ebene ebe buwelete aimano walogabo apune Poloko ega꞉walo a eba waloma꞉taelo geatepaolo ma kunu negiya, “Me dubu Ununomo Godokono wokopila! Iba꞉te la꞉ kanalema꞉ta la꞉ igilo mula꞉ tanalo kebe gabodo na꞉kelawa꞉ema!”
17 Iti babitai Paul aki bairi i’ufnuni iwow eo, “Iti orot i God auyomtoro’ot ana’akir wairafih, kwa mi’itube na yawas bain isan teo’orereb.” Peter ana ofonah bairi yawas hibai hinan isan Babitai eo’orereb|alt="slave girl" src="cn01983B.tif" size="col" loc="Act 16.17" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="16.17-18"
18 Egela epetapi bilibilinomolo ebete atamo eba kunu wagelenaki, ebene tete idilo Polote tepo miboma꞉ eda꞉te buweletamo olobigate kuba uliyana kawiya ebo aniya, “Nale Ya꞉su Kelisokono mailamo a꞉ma꞉ anamata, a꞉ma꞉ ebegodone na꞉nemaiga!” Ebe tetenomolo kuba uliyanate buwelegodone gito nemaigiya.
18 Babitei iti na’atube mar moumurih maiyow sinaf inan yomaninamaim, Paul yan so’ar naatu tatabir afiy nati babitai tar gabuw ma’am isan eo, “Jesu Keriso wabinamaim o abi’a’ari babitai kwaihamiy kutit!” Naatu mar ta’imon afiy babitai ihamiy tit.
19 Ebema꞉ buwele umipiate me tanalo umite iyatawaiya, ebe buweledo ibino mani lawe gabo olopoligo. Me mabuma꞉ iba꞉te Poloko ega꞉walo Sailasiko elawamo uwatete, ebe Pilipai kawo duliyomolono watowatopiate kebolo ka꞉pola꞉niyale ebe olowame baiamo ebo anamiyataliya.
19 Babitei ana matuwan sabuw hai kabay imaim hima hibaib ana ef sasawar hi’i’itin ana maramaim, Paul Silas hairi hirout hibow hitainih hitit ahar ana efanamaim hiya baibatiyenayah baibatiyih isan.
20 Ebene iba꞉te ebe Loma gabamani dubuno ololo apuamo ibi magatalete na꞉negeliya, “Me Yu dubu netewa iba꞉te aimano duliyomolo kubaimina!
20 Hibuwih hina Rome tur nowarayah nahimaim hitit hio, “Iti Orot rou’ab i Jew sabuw, hairi iti ata bar meraramaim ma kakaf hibai hitit.
21 Ibino totomu iyala, a Loma epono totomu keba kunula꞉ka꞉ eba kunua꞉, ebema꞉ ibino iyatumi tanalote a ebe anaena aimano wadewade pukala kowakalaima꞉!”
21 It Rome sabuw ata ofafar men ebibasit i sinafumih teo, naatu aki men karam boro nati bai’obaiyen anibasit anab ani’a’it.”
22 Ebene ebe tetelo duliyomolo epo epetapi bilibilinomate Poloino osiyodilole tanaloma꞉ atu kuba tabo kegeliya.
22 Sabuw moumurih na’in hina hirun kou’ay ra’at orot rou’ab bow rouw isan. Tur nowarayan orot iuwih Paul Silas hairi hai faifuw hiseb hibosaisiren naatu hiwabirih.
23 Ebene ibi kubanomamo a꞉na꞉ma꞉ga꞉midaolete iba꞉te Poloko ega꞉walo Sailasiko idoko motamo niyalekete, ebene idoko moto umidawa naniya ebete ibi wadenomamo kulamenatema꞉ iba꞉te alautikapoma꞉.
23 Hiwawabirih ufunamaim hibow hin dibur hiyariyih, naatu dibur kaifenayan orot matan tobaiwa’an ma kaifih isan hiu.
24 Ebema꞉ idoko moto umidawate ebe tabo dolowiya, ebete ibi idoko moto gunomamo magatalete ibino agowa kewa gugamo nugulamelelamete ibi gito nimiyapiya. Poloko Sailasiko ibino agowo kewa gugamo ugulamelelamela|alt="Paul and Silas in prison in stocks" src="CN01988B.tif" size="span" loc="1/2 of page" copy="1978 David C. Cook Publishing Co." ref="16.24"
24 Iti obaiyunen tur nonowar ufunamaim, dibur kaifenayan bow hirun dibur wanawanantoro’ot imaim ah ai gagamih rou’ab areh ya kiktanen hima.
25 Ebe idoko sele tetenomolo Poloko Sailasiko iba꞉te Godotamo towetoweonaki amama oale akalapionakiya, ebene gabamaniate dubu epetapi ibino kuba osiyodilole mabuma꞉ idoko motamo iyalo dalomiya ebe dubate Poloko Sailasiko ibino tanalo eba olowionalo,
25 Fainaiwan Paul Silas hairi God isan hiyoyoban hima ew hitatabor dibur sabuw afa hima hinonowar,
26 ebe tetenomolo kawo mumulute penate idoko moto kubanomamo eba padegetenalo, gigiyute a꞉ka꞉tuwa꞉ a꞉ilamenate idoko moto epono kotono auli alete a꞉ka꞉tuwa꞉ ebo teteolameni.
26 naniyan meyemeye iriyoy gagamin na dibur bar iyuwiyuw re an ana wabat etei bora’ah. Naatu mar ta’imon etawan botawiy chain dibur sabuw ah umah hifatum hima’am etei hihururuw hire.
27 Ebene idoko moto umidawate ebeno motonomolo maiganate idoko motono gigiyu alagiliolo da꞉pulameni ebete nemalagidiloni, idoko moto epo bilibilinomate alautia. Ebema꞉ ebete tole kawonomo lawenate ebeno gowelaono gili magoba꞉nate ebe a꞉ka꞉tuwa꞉ ebeno ape awamidanama꞉ eba wagelenalo,
27 Dibur kaifenayan matan nuw misir naatu Dibur etawan bobotawiyen itin, basit taiyuwin sikan afuwinamih ana kaiy bora’ah, anayabin not dibur sabuw etei hibihir rouw.
28 ebe tetenomolo Polote ebe tanalo uminate ebe negepatemeni, “Eiye! A꞉ma꞉ a꞉ka꞉tuwa꞉ a꞉ma꞉ akoanakapuma꞉la꞉! A bilibilinomo mela, kalautioa꞉!”
28 Baise Paul fanan aumetawat na’in e’af eo, “Taiyuw bi’asabuni! Aki etei iti ama’am!”
29 Ebe tetelo idoko moto umidawate ebeno opopi nanaleni iba꞉te alo kowadaenama꞉, ebene ebete idoko moto guamo tola꞉go samonomamo nopeganate, Poloko Sailasiko ibino agowa mabuamo neganate ebo nanakamini.
29 Dibur kaifayan hinow isan e’af naatu nunuw run, an uman hi’oror auman Paul Silas hairi nahimaim ra’iy.
30 Ebene ebete ibi netewapi idoko motone powagailinate ebo panaleni, “Kawokawo dubala꞉, na beda꞉ tanalo osiyodilote Godogodone igilo mula꞉ tanalo ebo na꞉kelaemo?”
30 Imaibo nawiyih bairi hitit naatu ibatiyih eo, “Regaregah abisa ana sinaf boro yawas anab?”
31 Iba꞉te nowaminiya, “A꞉ma꞉ Kawodawa Ya꞉suko nanitabokobi na꞉mida꞉, ebene ebete a꞉ma꞉ ega꞉walo a꞉imano moto epono igilo ka꞉mula꞉lelaema꞉ta.”
31 Hiya’afut hio, “Regah Jesu initumitum boro yawas inab, o a nibur bairi.”
32 Ebene iba꞉te idoko moto umidawa ega꞉walo ebeno moto epatamo Kawodawa Ya꞉sukono tabo eba kiyawaonalo ebeno tanalo ebo awokaliminiya.
32 Imaibo Regah ana tur nati bar wanawanan hibinan dibur kaifenayan ana sabuw bairi hinowar.
33 Ebema꞉ ebe tetenomolo idoko moto umidawate ibi netewapino bugomo ukulaolelamenate, iba꞉te wiyasiya ebe ega꞉walo ebeno moto epo bilibilinomo obamo gito waduba꞉midaoleniya.
33 Nati veya ta’imon gugumin wanawanan dibur kaifenayan buwih hai feher souwen naatu i ana nibur bairi bapataito hibai. Dibur kaifenayan Paul koun esasouw|alt="Jailer and Paul" src="CN01990B.TIF" size="col" loc="Act 16.33" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="16.33"
34 Ebene idoko moto umidawate Poloko Sailasiko ibi ebeno moto guamo magatalenate bae ebo nikalameni. Nanitabola, ebe ega꞉walo ebeno moto epate kawonomamo kalakalaoniya, mabu iba꞉te ebe idokolo ibino nanitabokobi midi tanalo Godotamo alomoniya.
34 Naatu Paul Silas buwih ana bar wanawanan hirun bay itih hi’aa. Nati orot ana nibur bairi dogoroh yasisir awan karatan, anayabin i hina God ana baitumatumayah himatar.
35 Ebene egela da꞉powaloiya Loma gabamani kawokawo dubate polisi dubu epetapi idoko moto umidawatamo me tabago paliboliya, “A꞉ma꞉le ebe dubu netewa idoko motone gito nowagaila꞉.”
35 Mar to tur nowarayah hai orot gagamih naatu ma’utenayah hai orot ukwarih hiyafarih hio, “Kwan dibur kaifenayan kwau! Nati orot ebotaitih ten.”
36 Ebene idoko moto umidawate Poloko atu tabo kananiya, “Gabamani kawokawo dubate tabo apaliba, nale a꞉ma꞉ ega꞉walo Sailasiko la꞉ me idoko motone kowagailitama꞉. Ebema꞉ ka꞉lo la꞉ maima꞉wete kalakalago na꞉toala꞉.”
36 Basit dibur kaifenayan Paul ana tur eowen eo, “Tur nowarayah orot gagamih tur hiyafar hio, O Silas airi i abobotaiti, airi kwatit tufuwamaim kwan!”
37 Wiyasiya Polote ebe polisi dubu ulamelo iba꞉tamo negiya, “Ao, ale gito a꞉ka꞉nemaima꞉. La꞉imano kawokawo gabamani dubate a꞉ka꞉tuwa꞉ na꞉pelaema꞉na꞉ a ka꞉powauatema꞉, mabu a netewapiate me opolo Loma gabamanino pepago wapata꞉nama꞉, ega꞉walo ale kuba osiyodiloa꞉no iba꞉te aimano tanalo wadenomamo kanagiyamidaeamea꞉, iba꞉te wiyasiya a pa꞉ka꞉pa꞉ka꞉mo a꞉na꞉ma꞉ga꞉midaoete idoko motamo gito iyalekeiya. Ebema꞉ ka꞉lo ibi ubila a diya gabodo milolo gito kaliboema꞉. Ao, iba꞉te dopamo a na꞉puaema꞉na꞉!”
37 Baise Paul ma’utenayah hai oro’orot isah eo, “Aki men abisa kakafin ta asinaf naatu men hibatiyi, baise bebeyanamaim hirabi hi’afiyi naatu dibur hiyariyi, kwanaso’ob aki i Rome ana fef abai ama’am! Naatu boun tekokok i wa’iwa’iramaim hiniyafari’imih. Men karam, aki akokok kwana’uwih i taiyuwih hinan hinabotaiti.”
38 Ebene polisi dubate tolamete Polokono tabo kawokawo gabamani dubu dananaliya, ebe tetelo ebe dubate Poloko Sailasiko Loma gabamanino pepago wapata꞉ tanalo olowite kawonomamo toletoleiya.
38 Ma’utenayah hai orot ukwarih himatabir baibatiyih orot gagamih hai tur hi’owen, naatu Paul Silas hairi Rome ana fef hibai hima’am isan, ana tur hinonowar ana maramaim hibir.
39 Ebema꞉ iba꞉te pelamete Poloko Sailasiko iba꞉tamo nilakapo tabo pegelate ibi kawonomamo petoweolamiya, iba꞉te Pilipai kawo duliyomolone opo ida꞉mo milolo ka꞉toma꞉.
39 Basit hina abis kakafin isah hisisinaf isan hairi matahimaim hi’e’en naatu diburane hibotaitih, naatu bar merar baihamiyin isan hi’uwih.
40 Ebene ibi netewapiate idoko motone pemaimite, iba꞉te tote dopamo Lidiyakono motamo nodolote, ebolo iba꞉te nanitabokobi midipi ekaki da꞉nulamiya, walubi tabo epetapi na꞉kiyawaolamete Pilipai kawo duliyomolone gito tiya.
40 Paul, Silas hairi dibur bar hihamiy hina Lydia ana bar hitit, nati’imaim baitumatumayah hi’itih kaufair ana tur hitih naatu hihamiyih.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 16, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.