1 Coríntios 7
GODOKONO WADE TABO (KNV-FLY_RIVER) vs AAI
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Ebema꞉ la꞉ dopamo la꞉imano leta magumulo kebe tanaloma꞉ na danana꞉ima, nale me tetelo ebe tanalo la꞉ kiyatulaemamota. Dopo tanalo ebe la꞉ epetapiate ma kunu degelawenama, “Dubute kamiyale lawea꞉no ebe a꞉ka꞉tuwa꞉ dokolinamene, ebe tanalo wade tanalola.”
1 Boun i kwa fefemaim abisa isan kwakikirum i anao kwananowar. Orot yait tabina’e asir ema’am i gewasin maiyow.
2 Wiyasiya buwelemele ega꞉walo kamiyale pilo tanalo magumulo, iyo, atumu koi ega꞉walo dubu pilo tanalo magumulo Saitanate kuba gabamo wabuga꞉ta tanalo bilibilinomo ebe wadaenako, ebema꞉ nanitabokobi midipi bilibilinomo magumulo modobola dubu idite ebeno kamiyale nelaemene, ega꞉walo kamiyale idite atumu ebeno awi na꞉kelaemene.
2 Baise anayabin baiwa’an kwanekwan ana naniyan i ra’at, imih orot babin iyab tabina’e tema’am mi’itube hitatabin, saise i a’awah bairi’ika hitama.
3 Ega꞉walo dubu ebeno kamiyala꞉go kapiyama꞉ eda꞉ magumulo, kamiyalete ebeno awi kekalakalaima꞉ modobola ebete ebeno ape ebetamo nikamenakomene, ega꞉walo dubute atumu ebeno kamiyale kekalakalaima꞉ ebeno ape ebetamo na꞉kikamenakomene, mabu Godote ebeno ubi tanalo epatamo dopamo eba kunu iyatiya.
3 Naatu orot ana kok abisa aawan biyanamaim tasinaf tiyasisir na’atube babin ana kok abisa aawan biyanamaim tiyasisir.
4 Numa꞉la꞉, ebe tanalo magumulo kamiyalete ebeno ape watodawama꞉ keda꞉na꞉, awite ebeno ape namutudawama꞉ eda꞉na, ega꞉walo atumu dubute ebeno ape namutudawama꞉ keda꞉na꞉, wiyasiya ebeno kamiyalete ebeno ape namutudawama꞉ keda꞉na.
4 Babin biyan men i akisin nowanamih, baise orot nowan, na’atube orot biyan men i akisin nowanamih, baise babin nowan, na’atube orot biyan men akisin nakaif, baise babin nakaif, naatu babin biyan men akisin nakaif baise orot nakaif.
5 Ebema꞉ dubute ebeno kamiyala꞉go kapiyama꞉ eda꞉ magumulo idite iditamo ebe tanalo kosiyodiloma꞉ talena akoiyata꞉la꞉, wiyasiya ibi netewapiate woki kapiyama꞉ eba eda꞉lo ma kunu degelama꞉na꞉, iba꞉te gopowai tetelo kapiyama꞉ eda꞉ tanalo a꞉kosiyodiloma꞉na꞉ iba꞉te Godago tabo gela tanalo kosiyodilonakoma꞉, ebe tanalo kuba꞉, wade osiyodilo tanalola. Wiyasiya iba꞉te kebe gopowai tete diyatima꞉na꞉ ebe teta꞉mo da꞉nemaima꞉na꞉, modobola iba꞉te kapiyama꞉ eda꞉ tanalo samonomamo walo na꞉kowagilima꞉na꞉, mabu Saitanate kateneno ubi tanalodo iba꞉tamo dowadaenako, iba꞉te ebe kuba gabamo wabuga꞉ta tanalamo dubu ida꞉go o kamiyale ida꞉go gudima꞉ modoboa꞉.
5 Imih orot aawan hairi inumih nakokok babin men nakwahir, na’atube babin aawan hairi iumih nakokok orot men nakwahir, baise veya afa hairi hinibasit mar kafai asir hinama, saise nati veya i yoyoban hinitin. Imaibo veya ta naniyah nakokok na’at aawan hairi hina’in saise biyah ana naniyan na’in bainub, asir boro Satan imaim nan narun routobon nitih.
6 Wiyasiya la꞉ wadenomamo niyatawala꞉, la꞉le la꞉imano tanalo katepapaema꞉ na Polote la꞉ ka꞉totomulateleta꞉, ao, nale negemo talena puliyala la꞉ ebe tanalo kosiyodilaema꞉.
6 Iti i ayu au not kwa au’uwi, baise men nati na’atube sinaf isan abiyunimih.
7 Nanitabola, naimano ubi tanalo ma kunu itana, la꞉ kamiyalea꞉no ilukulina modobola, nale keba kunu kokolinamo eba kunu. Wiyasiya na iyatawala Godote kebe iyanomo elawo natamo kikanamiyale nale kamiyalea꞉no kokolinama꞉, diyala, ebete ebe atu elawo la꞉ epetapiatamo kikalametia꞉. Iyo, nanitabokobi midipiate ebeno iyaiya woko kosiyodilolenama꞉, ebete iba꞉tamo ebeno iyaiya elawo gito ikalamenako, ma kunu ebete iyanomo elawo idi lumagi kapiyatamo eba ikamelo wiyasiya iditamo iyanomo elawo idi ebo ka꞉kikaemene.
7 Ayu au kok kwa etei mi’itube ayu’ube kwatama, baise orot ta’ita’imon ata usar etei God faramit, orot ta i ana usar ta God itin, na’atube orot ta ibo ana usar ta God itin.
8 Ebema꞉ nanitabokobi midipi dubu magumulo kebe dubuno kamiyala꞉te da꞉elaiya ibino tanaloma꞉ ega꞉walo amoleamoleno tanaloma꞉ na Polote tabo ma kunu gemo, nale kamiyalea꞉no keba kunu kokolinamo, modobola iba꞉te eba kunu nilukulinama꞉na꞉.
8 Baise kwa tabin ati’at, naatu kwafukwafuriy, katukatuwiy, kwa auman au’uwi, gewasin tabin en asir kwatama, ayu ama’ama’abe.
9 Wiyasiya ibi magumulo kebe dawano kateneno ubi tanalate elawoelawonomoma꞉ deda꞉ona, ma kunu dubu idite kamiyale lawea꞉no kuba osiyodilo tanalamo degamene, modobola ebako dubute kamiyale idi nelaemene ega꞉walo ebako kamiyalete atumu dubu idi na꞉kelaemene. Numa꞉la꞉, kebe tetelo dubute kamiyale tuputupu gabodo delaemene, ebe tanalo ebe wade tanalola, wiyasiya ebete lawea꞉no ebeno tepo magumulo elanomoma꞉ deda꞉mene, ebe tanalote Saitanakono kuba gabamo wabuga꞉ta tanaloma꞉ keda꞉mene.
9 Baise a naniyan nakukura’ara’ah na’at, gewasin kwanatabin, anayabin tabin i gewasin, men basit baiwa’an isan itanot dogor wairafabe ta’arah mar etei.
10 — ausente —
10 Kwa toutabin sabuw obaiyunen tur iti abit, men ayu, baise Regah ana obaiyunen tur, babin men aaw orot inihamiy.
11 — ausente —
11 Baise babin yait aawan orot nabihamiy na’at, gewasin nati babin men natabin asire nama, naatu nakokok na’at namatabir maiye aawan hairi hitounuw hinama. Naatu orot men aaw inakwahir.
12 Ebema꞉ nale la꞉ epetapiatamo tabo idi gemo, me tabo da꞉ naimano wokino tanalola꞉, iyo, me tabote aimano Kawodawagodone natamo da꞉ ka꞉pea꞉. Diyala, la꞉ nanitabokobi midipi magumulo dubu idite ebeno nanitabokobi midia꞉ kamiyala꞉go dokolinale, ebene ebe kamiyaleno ubi ditamena eba꞉go kokolinama꞉ ebete ebe gito akoalibuta꞉la꞉.
12 Baise kwa afa isa ayu akisu au not iti, men Regah ana not. Orot yait babin men baitumatumayan ebi’awan naatu babin ana kok i orot hairi ma’amih, orot men babin nakwahir.
13 Ega꞉walo nanitabokobi midi kamiyalete nanitabokobi midia꞉ awiago dokolina, ebe atumu ebe dubuno ubi ditamena eba꞉go kokolinama꞉ ebete ebe gito akoalibuta꞉la꞉.
13 Naatu babin yait orot men baitumatumayan ebi’awan orot ana kok i babin hairi ma’amih, babin men orot nakwahir.
14 Nanitabola, Godote nanitabokobi midia꞉ dubu idi ebeno nanitabokobi midi kamiyaledo ebe tataliamo kemagaemene, ega꞉walo ebete nanitabokobi midia꞉ kamiyale atumu ebeno nanitabokobi midi awido ebe niyakabamo pema꞉ kowalubimene. Numa꞉la꞉, ebe tanalote nanitaboma꞉ eda꞉notaleka꞉, ebe dubu ega꞉walo ebeno kamiyale ibino guda꞉te Godokono umi magumulo daleyama꞉ eba eda꞉olo, iba꞉te ebetamo pelaema꞉ a꞉ka꞉modobona꞉ wiyasiya ebe tanalote eba kunu kitana꞉, ao, ebako guda꞉te Godoko niyakabamo pelaema꞉ talena puliyanomola.
14 Anayabin orot ana baitumatumamaim babin kusouw na kakafiyin matar, na’atube orot ana baitumatumamaim babin kusouw na kakafiyin matar, asire natunatuh boro gubagub auman hitama, baise boun natunatuh i hina kakafiyih himatar.
15 Wiyasiya numa꞉la꞉, kebe tetelo nanitabokobi midia꞉ kamiyalete ebeno nanitabokobi midi awi atepama꞉ ubi diyatimene, ega꞉walo kebe tetelo nanitabokobi midia꞉ dubute ebeno nanitabokobi midi kamiyale atepama꞉ dowagelemene, nanitabokobi mididawate odiyobo tanalo idi ako-osiyodilala꞉. Ebene nanitabokobi midia꞉dawate ebeno nanitabokobi midi kamiyale o awi eba kunu datepamene, ebe tetelo nanitabokobi mididawate tutunomoma꞉ eba eda꞉lo matuomeo tanalo idite ebegodolo walo a꞉kitanamene.
15 Baise orot baitumatum atin ekokok aawan kwahirinamih, kwaihamiy ekwahir, anayabin hairi hai tabin men hifatum. God ana kok it i tufuwamaim tanama.
16 ebema꞉ nanitabokobi midi kamiyale, modobola a꞉ma꞉ gabo nowadiye a꞉imano nanitabokobi midia꞉ awiago milolo kokoliawenama꞉. Diyala, a꞉imano awite a꞉ma꞉do ebeno igilo mula꞉ tanalo da꞉belaemene. Ega꞉walo nanitabokobi midi dubu, modobola a꞉ma꞉ atumu gabo na꞉kowadiye a꞉imano nanitabokobi midia꞉ kamiyala꞉go milolo kokoliawenama꞉, mabu a꞉ma꞉ nanitabolo kiyatawawena꞉ ebete ebeno igilo mula꞉ tanalo a꞉ma꞉do da꞉belaemene.
16 O babin aaw baibaisin na baitumatumayan matar isan ana ef boro mi’itube inaso’ob gewas? Naatu o orot, aaw baibaisin na baitumatumayan matar isan ana ef boro mi’itube inaso’ob gewas?
17 Ebema꞉ nale sosi bilibilinomo magumulo kebe tanalo kiyatulamenakomo, ebe totomu tabo a bilibilinomono tanaloma꞉ ma kunu itana. Godote lumagi idi ebe nanitabokobi ka꞉midima꞉ deka꞉imene, ebeno okoli tanalo keba kunu kitanale, ebete walone tetelo gabo akowadiala꞉ ebe okoli tanalo ebe a꞉ka꞉tuwa꞉ ebeno elawamo iyama꞉ ka꞉midima꞉. Ao, Kawodawate ebetamo kebako okoli tanalo kikamile, modobola ebete ebe atu okoli magumulo kalakalago nokolinamene, ebeno ubi tanalo lumagi idino okoli tanalamo akoiyata꞉la꞉.
17 Ef ta’imon i iti, orot babin ta’ita’imon ana yawas abisa Regah bitin na’atube imaim nama. Yawas wantoro’ot mi’itube tama’ama God ea’afit na’atube tanama. Iti i ayu au obaiyunen tur ekaleisia wanawanan areremor i abi’obaiyih.
18 Eba kunu Godote Yu epono tama itamida pukala lawe dubu deka꞉imene, ebete gabo akowadiala꞉ ebe pukala ebeno apene egebolema꞉, ega꞉walo Godote tama itamida pukala lawea꞉ dubu idi deka꞉imene, ebete ebeno ubi tanalo akoiyata꞉la꞉ ebe tanalo kelaema꞉.
18 O yait a’ar mo’on hi’afuw ima’am ana veya God ea’afi, men a fit inibunwa’ir, naatu orot yait ana ar mo’on afuwina’e ma’am ana veya God eafi’af, men ana ar mo’on afuwinamih nanot.
19 Numa꞉la꞉, Godokono umi magumulo dubu idite Yu epono tama itamida pukala iyalo delawiya ebe tanalo kawo tanaloa꞉, ega꞉walo dubu idite ebe tanalo lawea꞉noma꞉ deda꞉mene ebe tanalo atumu kawo tanaloma꞉ a꞉keda꞉mene. Kapiya kawo tanalonomo bitana, ebe tanalo ebe Godokono kawokawo totomu epetapino tabamo tuduwata tanalola.
19 Anayabin orot ana ar mo’on afu’afuw, o afuwina’e nati i yabin en, baise ana’an gagamin i God ana obaiyunen tur tanabosiyasiyar.
20 Ebema꞉ me tanalone a bilibilinomate iyatawala, ma kunu Godote lumagi idi deka꞉imene, ebeno okoli tanalo keba kunu kitanale ebete walone tetelo gabo akowadiala꞉ ebe okoli tanalo ebe a꞉ka꞉tuwa꞉ iyama꞉ ka꞉midima꞉.
20 Orot etei mi’itube kwama’am ana veya God ea’afi i na’atube kwanama.
21 Iyo, nanitabokobi mididawa, Godote a꞉ma꞉ deka꞉mitia, ebe tetelo a꞉ma꞉ kawo dubu idino wiya꞉ wokodawama꞉ deda꞉wia, ebe mabuma꞉ a꞉ma꞉le me tetelo a꞉imano okoli tanalo iyama꞉ ka꞉mida꞉ema꞉ woki bilibilima꞉ akoeda꞉la꞉. Wiyasiya a꞉ma꞉ numa꞉, a꞉imano woko namutudawate a꞉ma꞉tamo gabo nilakapolo dosiyodilomene a꞉ma꞉le ebeno wiya꞉ woko magumune ka꞉nemaigaema꞉, kuba꞉, a꞉ma꞉ ebe wade tutu okoli tanalo ebegodone gito nelawiye.
21 O yait bai’akir ana yawasamaim ima’am ana veya God ea’afi, men nati isan iniyababan, baise a veya kebor inabaib na’at nati bai’akir ana fafatumane kurufami kutit.
22 Nanitabola, potele kawo dubu idino wiya꞉ wokodawama꞉ eba eda꞉nalo Godote ebe Kawodawa Kelisoko nanitabokobi midima꞉ deka꞉mi, ebe tetene wagilimite ebete Kelisokono woko magumulo ebeno tutudawama꞉ edi. Ega꞉walo atumu potele kawo dubu iditamo wiya꞉ woko osiyodiloa꞉ tetelo Godote ebe deka꞉mi, ebe tetenomolo ebete Kelisotamo wiya꞉ woko osiyodilo ebo wagilimi.
22 Anayabin orot yait akir ana bowabowamaim ma’am Regah eaf titit, i Regah ana rufamen orot, na’atube orot yait roufamenamaim ma’am Keriso eaf titit, nati orot i Keriso ana akir wairafin.
23 Iyo, Kelisote ebeno wiya kawonomo kalimamo la꞉ uwatiata, ebema꞉ la꞉ ebe kapiyatamo woko eba osiyodilonalo epetapino wiya꞉ wokopima꞉ akoeda꞉onala꞉.
23 Kwa i sawar ta baiyan gagaminamaim God tubuni kwatit, imih men kwanan orot ta isan kwani’akiramih.
24 Ebema꞉ naimano nanitabokobi midipi ekakiala꞉, me naimano iyatulame tabono kawo tanalola. Godote kebe lumagi deka꞉imene, ebe lumagino okoli tanalo keba kunu kitanale, ebete Godago kalakalago eba okolinalo gabo akowadiala꞉ ebe okoli tanalo ebe a꞉ka꞉tuwa꞉ ebeno elawamo iyama꞉ ka꞉midima꞉.
24 Taitu, kwa ta’ita’imon ama mi’itube kwama’am God e’afi kwana baitumatumayah kwamamatar na’atube kwanama.
25 Ebema꞉ la꞉imano leta magumulo la꞉ tanalo idima꞉ na danana꞉ima, ebe tanalo la꞉imano sosi magumulo piyate kamiyalea꞉no dilukulina ega꞉walo piyate dubua꞉no dilukulina, ebe dubu ega꞉walo kamiyale iba꞉te keba kunu na꞉kowagelema꞉na꞉. Numa꞉la꞉, nale me tanaloma꞉ aimano Kawodawa Kelisogodone totomu tabo idi dopamo nanitabolo kelawea꞉, wiyasiya na iyatawala ma kunu ebete ebeno nilakapolo na nani wokodawama꞉ ka꞉na꞉mite ebeno woko gobebobamo iyatiniya, nale mako tanaloma꞉ naimano wokiamo la꞉ kowalubilitama꞉.
25 Naatu kwa baibitar biya numih, kwa isa ayu men Regah biyanane tur ta abaimih, baise Regah ana kabeberamaim ayu not iti bitu ana’o i kwanitumatum.
26 Nanitabola, nanitabokobi midipiatamo temeteme maimio tanalote iyalo wagilimite, ebe temeteme tanalate tete tatalila kawokawonomoma꞉ keda꞉oma꞉na꞉, ebema꞉ naimano woki ma kunula, Godote me tetelo kebe dubu deka꞉imene, ebeno okoli tanalo keba kunu kitanale, modobola ebete eba kunu kalakalago nokolinamene, iyo, ebete gabo akowadiala꞉ ebeno okoli tanalo iyama꞉ ka꞉midima꞉.
26 Mar iti boun yawas i fokar, imih ayu anotanot ana gewasin kwa mi’itube kwama’am i na’atube kwanama.
27 Ebema꞉ nanitabokobi midi dubu, a꞉ma꞉le kamiyale dopamo delawa꞉wia, a꞉ma꞉ ebe alibutima꞉ woki akoiyata꞉la꞉, ega꞉walo a꞉ma꞉le me tetelo kamiyalea꞉no dokoliawena, a꞉imano kamiyale lawe gabo akowadiala꞉.
27 O toutabin na’at men babin kwahirinamih ana ef inanuwet, naatu o tabina’e kuma’am men tabinamih babin inanuwet.
28 Wiyasiya numa꞉, a꞉ma꞉le kamiyale laema꞉ ubi eba iyatilo tuputupu gabodo delawa꞉emene, Godokono umi magumulo ebe tanalo kuba꞉, ega꞉walo atumu buwele idite dubu delaemene, Godote ebe tanalo kubama꞉ a꞉kegeamene.
28 Baise inatatabin na’at nati i men bowabow kakafin kusisinaf, naatu babitai tatabin auman i men bowabow kakafin esisinaf, baise kwa iyab kwatatabin yababan boro moumurih maiyow kouh kwanayen, imih tarafafari isan tur iti ao.
29 Naimano nanitabokobi midipi ekakiala꞉, naimano iyatulame tabono magumu ma kunula, Godokono Uwomu Egelate ebe netatali, ebema꞉ kebe dubute kamiyale dopamo lawete eba꞉go dokolina, modobola ebete me tetene wagilimite kamiyale lawea꞉ dubu keba kunula꞉ka꞉ eba kunu nokolinamene.
29 Taitu, abisa ao yabin i iti, mar i na kabom, imih boun it ata veya’amaim orot iyab toutabin tema’am hinimonok Regah isan hinabow.
30 Ebene eba kunu potele temetema꞉go diina, modobola ebete atumu temetemea꞉ lumagimu nokolinamene, ega꞉walo potele kalakala magumulo da꞉luta, modobola ebete kalakala꞉ lumagimu nokolinamene, ega꞉walo potele dogodogo inamabu maniamo dopamo duwatei, modobola ebete inamabua꞉dawamu nokolinamene,
30 Sabuw iyab terererey, hai itinin men yababanabe hinama’amih, sabuw iyab tibiyasisir hai itinin men yasisirabe hinama’amih. Naatu sabuw iyab guguw wairafih hai itinin i guguw enabe hinama.
31 ega꞉walo potele me opono tanaloma꞉ woko dosiyodilona, modobola ebete ebe iyaiya woko iyalo da꞉miyapi ebako lumagimu nokolinamene, mabu me opono tanalate keba kunu ka꞉pola꞉nale, ebe tagala tanalo bilibilinomate eba olopoligolo oli tanalate na꞉pemaimiona.
31 Kwa iyab iti tafaram ana sawar moumurih na’in kwabowabow men sawar anot awan nakaratan, anayabin iti tafaram naatu sawar etei boro nan nasawar.
32 Ebema꞉ na ubia꞉nola la꞉ me opono tanaloma꞉ woki bilibilima꞉ eda꞉oma꞉. Numa꞉la꞉, kebe nanitabokobi midi dubute kamiyalea꞉no dokolina, ebete aimano Kawodawa kekalakalaima꞉ ebeno ubi kawonomo eba iyatinalo ebeno iyaiya tanalo kapiya ebo malagidilolenako.
32 Ayu akokok kwa etei yababan fatumi kwama’am kwanarufami kwanatit. Orot tabina’e ema’am ana not etei Regah ana bowabow isan ebitin, ekokok nabow Regah niyasisir.
33 Wiyasiya kebe nanitabokobi midi dubute kamiyale dopamo lawete eba꞉go dokolina, ebete ebeno ubi kawonomo ebe kamiyale kekalakalaima꞉ iyatinako, ma kunu ebete me opono tanalo eba malagidilolenalo
33 Baise toutabin orot i tafaram ana bowabow isan enotanot kwanekwan, anayabin i ekokok nabow aawan niyasisir.
34 ebeno tepo magumulo ebe tanalate Godokono ubi tanalago na꞉gowelana. Ebene kebe nanitabokobi midi kamiyalete awia꞉no dokolina ega꞉walo kebe nanitabokobi midi buwelete awia꞉no dokolina, iba꞉te aimano Kawodawano talena woko osiyodilo tanaloma꞉ ibino ape ega꞉walo uliyana ebetamo kikameoma꞉ ebeno iyaiya tanalo kapiya ebo malagidilolenaka. Wiyasiya kebe nanitabokobi midi kamiyalete dubu dopamo lawete eba꞉go dokolina, ebete ebeno ubi kawonomo ebe awi kekalakalaima꞉ iyatinako, ma kunu ebete me opono tanalo nemalagidilolena.
34 Imih i ana not kusib ef rou’ab himatar, ef ta’imon nati na’atube, babin tabina’e ema’am o babitai biyan numin, ana not tutufin etei i Regah ana bowabow akisin isan enotanot. Baise toutabin babin i tafaram ana bowabow isan enotanot kwanekwan, anayabin i ekokok nabow aawan orot niyasisir.
35 Ebema꞉ tabo olowiopiala꞉, nale me iyatulame tabamo kamiyale lawe tanaloma꞉ ega꞉walo dubu lawe tanaloma꞉ la꞉tamo pukala kalomolameta꞉, ao, na ubila me tabamo la꞉ eba walubililo la꞉le wadenomamo kilukula꞉wenama꞉, ega꞉walo la꞉le la꞉imano tanalo aimano Kawodawano woko osiyodilo tanaloma꞉ ebetamo nanitabonomolo kikameaema꞉, na ubia꞉nola odiyobo tanalo kapiya idite la꞉godolo itanama꞉.
35 Ayu iti ao anayabin akokok kwa anibais, i men ao’ofafari, baise akokok ef gewasin kwasinaf a yabow Regah isan i wan kwanayai kwanabow.
36 Ega꞉walo me tanalo idila. Kebe tetelo nanitabokobi midipi magumulo buwele idila koi idila iba꞉te eba okolionalo, ibino nabila menokobila iba꞉te ebe ebetamo galo doboema꞉na꞉, ebene tete geyageyadopolo iba꞉te kapiyama꞉ eda꞉no ebe koite ebe laema꞉ ebeno ubi tanalote kawonomoma꞉ deda꞉mene, keba kunula꞉ka꞉ ebete ebetamo modoboa꞉ wokino tanalo malagidilole dowagilimene, ebe tetelo ebete ebe ebeno kamiyalema꞉ da꞉midimene Godokono umi magumulo ebete kuba idi a꞉kosiyodilomene.
36 Monok babitai hairi hai rum hio, naatu monok naniyan i ekukura’ara’ah babitai isan naatu kwamur auman i erara’at ekokok natabin, karam hinatabin men bowabow kakafin.
37 Wiyasiya kebe tetelo ebe koite lumagi idino ubi tanalamo tuduwata꞉no, ebene ebe a꞉ka꞉tuwa꞉ ebeno kateneno ubi tanalolo ebetamo galo dobomi ebe buweleno tanaloma꞉ eba matuomeolo, ebete ebeno tepo magumuno woki ma kunu da꞉kodakodailaemene Godokono iyaiya woko kapiya kosiyodilolenama꞉, ebete ebe buwele ebeno kamiyalema꞉ samamo midia꞉no tete da꞉geyageyaima꞉tepamene, Godokono umi magumulo ebete atumu kuba a꞉kosiyodilomene.
37 Baise orot yait i taiyuwin ana notamaim tabin men ekokok men yait na’okikin, i karam taiyuwin ana naniyan imurub ema’am karam tabina’e nama, iti orot i ef gewasin esisinaf.
38 Ebema꞉ numa꞉la꞉, kebe koite ebetamo galo dobomi ebe buwele samamo delaemene, ebete wade tanalo kosiyodilomene, ega꞉walo kebe koite Godokono woko kosiyodilonama꞉ ebetamo galo dobomi ebe buwele tete geyageyanomolo lawea꞉no eba kunu dokolinamene, ebeno osiyodilo tanalote atumu wadenoma꞉ keda꞉mene, iyo, ebeno osiyodilo tanalono wade tanalote dopo koino wade tanalo ka꞉nodolimene.
38 Imih orot yait etatabin i gewasin, baise orot yait tabina’e ema’am i gewasin anababatun.
39 Ega꞉walo me tanalo idila. Nanitabokobi midi kamiyaleno awino a꞉e teta꞉mo ebete talena magumulo eba okolinalo dubu idi akolawa꞉la꞉, wiyasiya kebe tetelo ebeno awite da꞉emene, ebe talenate ebegodone olopoligote ebeno ubilo dubu idi delaemene, kuba꞉, wiyasiya ebete nanitabokobi midia꞉dawa akolawa꞉la꞉.
39 Orot yawasin ema’am ana veya babin i aawan biyanamaim hifatum ema’am, baise orot emomorob ana veya babin i orot biyanamaim hirufam tit, orot ta i ana kokomaim boro ni’awan, baise nati orot i Regah ana kou’ayomaim ema’am ni’awan.
40 Ebene Godokono Uliyanate nagodolo eba okolinalo, na nemalagidilutamo me wokino tanalo idite ebegodone da꞉pele, kebe kamiyalete amolema꞉ eda꞉te Godokono woko osiyodilo tanaloma꞉ awia꞉no dokolinamene, ebeno kalakalate kawonomoma꞉ keda꞉mene, iyo, ebeno kalakalate dubu idi delaemene ebe kamiyaleno kalakala ka꞉nodolimene.
40 Baise anotanot tabina’e tama’am na’at i boro tiyasisir gagamin maiyow. Ayu anotanot ayu auman God Anunin targabuwu ama’am.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar 1 Coríntios 7, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.