1 Coríntios 11
GODOKONO WADE TABO (KNV-FLY_RIVER) vs AAI
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Iyo, modobola la꞉ nanitabokobi midipi bilibilinomono osiyodilole tanalo magumulo la꞉le na nibaminatena꞉la꞉, nale Kelisoko keba kunu kibamitinamo eba kunu.
1 Ayu Keriso abi’u’ur na’atube kwa ayu kwani’u’uru.
2 Ebema꞉ nale la꞉ moiolemata, mabu la꞉imano osiyodilole tanalo bilibilinomo magumulo la꞉le na eba malagidilonelo, nale la꞉ dopo sosino osiyodilole tanalo keba kunu kiyatulametanakima, la꞉ ebe tanalamo nanitabonomolo eba kunu tudila꞉onamata.
2 Ayu sawar ta ta’amaim mar etei kwanunuhu isan naatu bai’obaiyen abit kwabukikin kwama’am isan, a merar ayi abobora’ara’ahi.
3 Wiyasiya na ubila me tetelo oli tanalo idi la꞉ kiyatulametama꞉, ma kunu Godote Kelisokono watodawama꞉ keba kunu keda꞉nale, Kelisote nanitabokobi midipi dubuno watodawama꞉ eba kunu keda꞉na, ebene nanitabokobi midi dubute ebeno kamiyaleno watodawama꞉ atumu keda꞉na.
3 Baise boun ayu akokok kwa etei kwanaso’ob gewas. Keriso i orot ana ukwarin, Babin ana ukwarin i orot naatu Keriso ana ukwarin i God.
4 Ebema꞉ la꞉ magumulo dubu idite Godotamo towetowe tabo ge tetelo o ebete Godokono woki awokalimi tetelo ebeno wato kalikamo da꞉mula꞉mene, ebe osiyodilo tanalo ebe ebeno watodawa Kelisotamo ilipo ikame tanalo keba kunula꞉ka꞉ eba kunula.
4 Orot yait aribun sumasum auman eyoyoyoban, o tur God biyanane baib eo’orereb Keriso biya’ohow ebitin.
5 — ausente —
5 Naatu babin yait aribun ana sumasum bosair eyoyoyoban, o tur God biyanane bai eo’orereb, aawan biya’ohow ebitin, ana itinin i babin aribun himafuribe.
6 — ausente —
6 Babin yait aribun men nasumisum, gewasin aribun hina’afuw. Baise babin aribun afuwin o mafurin isan biyan nao’ohow na’at gewasin aribun nasum.
7 Wiyasiya dubuno tanalo iyanomola, ebete ebeno wato kalikamo mula꞉noma꞉ deda꞉mene ilipo tanalote a꞉kitanamene. Numa꞉la꞉, Godote dopo dubu ebeno ololamo osiyodiliya, ebema꞉ me tetelo dubu bilibilinomate ebe ololamo eba ilukulionalo Godokono wade mulo okoli igilono tanalo ebo awokaliminaka. Wiyasiya dubuno wade mulo okoli igilono tanalo kamiyala꞉te awokaliminaka,
7 Orot aribun men nasum, anayabin orot i God ana itinin naatu ana fair, baise babin i orot ana fair.
8 mabu Godote dopo dubu ega꞉walo kamiyale eba osiyodilolelo, ebete dubuno igilo kamiyalegodone kelawiya꞉, ao, ebete wiyasiya kamiyaleno igilo dubugodone lawiya.
8 Anayabin orot i men babinane namih, baise babin i orotone na.
9 Ega꞉walo numa꞉la꞉, Godote ebe a꞉ka꞉tuwa꞉ ebe kekalakalaima꞉ dopo dubu osiyodiliya, wiyasiya ebete ebe dubu kekalakalaima꞉ dopo kamiyale ako-osiyodiliya.
9 Na’atube orot i men babin isan God eo matar, baise babin i orot isan matar.
10 Ebema꞉ la꞉ magumulo kamiyala꞉te ibino wato kalikamo na꞉mula꞉lenakoma꞉na꞉, mabu Godote ebeno Uliyanano elawo iba꞉tamo dikalami, ibino wato mula꞉le tanalote ebe tanalo wadenomamo kawokalimene. Iyo, ebe tanalodo Unu Duliyomolono nopopiate me tanalo kiyatawaoma꞉na꞉, dubate Godokono wade mulo okoli igilono tanalo keba kunu kawokaliminake, talena puliyala nanitabokobi midipi kamiyala꞉te ebe atu wade mulo okoli igilono tanalo eba kunu atumu kawokalima꞉.
10 Ana’anaban iti isan, tounamatar matahimaim babin aribun nasum, saise nati sumasumamaim ebi’obaiyit, babin i orot ana fair babanamaim ema’am.
11 Wiyasiya me tanalo idi akododomatiala꞉. A nanitabokobi midipi magumulo kamiyala꞉te dubuno tanaloma꞉ akogelala꞉, “Ale iba꞉godolo walubi tanalo idi kuminakoa꞉,” ega꞉walo dubate atumu kamiyaleno tanaloma꞉ ebako daedale wokino tabo akokiyawaoala꞉. Ao, eba kunua꞉, mabu ale aimano Kawodawa magumulo eba ilukulinalo dubu bilibilinomate kamiyala꞉godolo walubi tanalo ulamenaka, ega꞉walo atumu kamiyale bilibilinomate dubagodone walubi tanalo a꞉kuwatenaka.
11 Regah ana yawasamaim tama’am babin men orot nihamiy akisin nabin ana fairamaim nama, na’atube orot men babin nihamiy akisin nabin ana fairamaim nama.
12 Numa꞉la꞉, Godokono osiyodilo tanalodo dopo kamiyalete dubugodone pawokaliya, ebene me tetelo ebeno walubi tanalodo dubu bilibilinomate kamiyale magumune awokalaonaka, iyo, iyaiya epo ega꞉walo inamabu bilibilinomate ebeno ubi tanalo kapiyado ebema꞉ maimionaka.
12 Anayabin babin orotone na, na’atube babin biyanane taub orot yai. Baise sawar etei i Godane hina.
13 Ebema꞉ modobola la꞉ a꞉ka꞉tuwa꞉ la꞉imano wokiamo nemalagidilala꞉, la꞉ magumulo kamiyale idite ebeno wato kalikamo mula꞉no Godotamo towetowe tabo degemene, ebe tanalo modobola꞉ka꞉ o modoboa꞉noma꞉ ba꞉keda꞉mene?
13 Taiyuw kwanibatiy kwana’itin, babin aribun ana sumasum nabosair, bebeyanamaim nayoyoyoban i gewasin ai en?
14 — ausente —
14 It ata so’ob i sawar biyatamaim temamatar imaim ebi’obaiyit, orot aribun ituw manin ere’er i boro biyan na’ohow.
15 — ausente —
15 Baise babin aribun ituw manin ere’ere i ana itinin ebigewasin. Anayabin aribun manin re’ere i yumatan ana sumasum na’atube.
16 Ebene la꞉ magumulo idite me tanaloma꞉ nago apaminateuima꞉ dowagelemene, naimano uwomu tabo ebetamo ma kunu itana, la꞉imano opo kawonomolo piyate Godokono sosi epoma꞉ deda꞉ona, ibi bilibilinomate ago woki kapiyama꞉ eba eda꞉onalo kamiyaleno tanaloma꞉ eba kunu iyatulamenaka.
16 Baise orot yait ayu ao isan inagamigam, anao inanowar. Kwafiren isan ata ef men ta ema’am boro imaim tani’ufunun o God ana ekaleisia wanawanan kwafiren ana ef men ta ema’am boro i tani’a’ait.
17 Ebema꞉ nale ebe tanalo atepate nale iyaiya tanalo epetapi la꞉ diyatulametama, ebe tanalo magumulo nale la꞉ a꞉kemoioletama, mabu kebe tetelo la꞉ daladabuta꞉wenakoma, la꞉ la꞉imano osiyodilole tanalamo epetapino nanitabokobi midi magumulo ibi walubilia꞉no ibi gito kubailamenakomata.
17 Roube’aten tur iti anao kwananowar. Ayu kwa boro men merarayow anitimih. Anayabin kwaru’ay a kou’ay kwabaib wanawanan kakafin i erara’at naatu ana gewasin i en.
18 Ebene dopo tanalo ma kunula, epetapiate na ananiya, la꞉ sosi epate daladabuta꞉wenakoma la꞉ magumulo iyaiya anagiyamida tanalo ba꞉pola꞉lamenata. Ebema꞉ ibino tabo gela magumulo nale tabo epetapi nanitabokobi a꞉midilimo,
18 Ayu tur anowar kwa ekaleisia tutufin etei kwana kwabita’imon akwafiren wanawan i kouseb ema’am, naatu ayu abitumatum iti i tur anababatun.
19 mabu diyala, ebako anagiyamida tanalate Godokono ubilo demaimiya, la꞉ magumulo piyate ebeno ubi tanalamo nanitabolo da꞉tudila꞉wenama, la꞉le ebeno iyanomo tuputupu okoli magumulo eba lamota꞉onalo, epetapiate ebe wade okoli tanalo dumilametamene iba꞉te ibino kuba osiyodilole tanalo ebo kiyatawaoma꞉na꞉.
19 Men kwanakasiy, wanawananamaim kouseb iti na’atube emamatar, saise orot iyab sinaf gewasin tisisinaf boro bebeyan hinatit kwana’itih.
20 — ausente —
20 Kwaruru’ay ana veya kwa i men Regah ana Bay Aafufun kwa’aau’umih.
21 — ausente —
21 Anayabin bay aa ana veya orot afa timatkabikabiy te’aa harew fokarih tetom tibikoko’aw, naatu sabuw afa i tibi’aamoromorob.
22 Eiye! Mabu keleka꞉ la꞉le Godokono sosi epo magumulo epetapi dologala epoma꞉ da꞉midila꞉wenakoma? Ega꞉walo mabu keleka꞉ la꞉le nigologolopi walubilia꞉no iba꞉tamo ilipo dikalama꞉wenakoma? La꞉imano woki ba꞉kitanale, nale me osiyodilo tanaloma꞉ la꞉ demoioletama? Ao, moiole tabo nagodolo kitana꞉! Me kapiya tabo la꞉tamo kiyawaomo, la꞉le la꞉imano ekakiatamo nilakapo awokalima꞉ ubia꞉noma꞉ deda꞉ema, la꞉le sosino aladabuti tanalamo akopelama꞉la꞉. Modobola la꞉ wiyasiya la꞉ a꞉ka꞉tuwa꞉ la꞉imano iyaiya motolo bae nenaonakiyala꞉.
22 Kwa a bar tema’am boro imaim kwataa kwatatom ai en? Aisim iti na’atube kwasinaf God ana ekaleisia kwabi’afiy, naatu yababan wairafih biya’ohow kwabitih. Kwanotanot boro abisa anao kwananowar, a merar anay nati kwasisinaf isan? Boro men kafa’imo a merar anayimih.
23 Numa꞉la꞉, nale Kawodawa Ya꞉sugodone delawiyamo, ebe atu tanalo dopamo la꞉ ma kunu iyatulaimata, ebeno namutudawa idite ebe ebeno anakapumipino kotamo diyatini, ebe idokolo ebete bae lawenate,
23 Anayabin ayu Regah biyanane abisa abaib i kwa ai’obaiyi. Ata Regah gugumin hiyayanuw ana maramaim rafiy bai
24 Godotamo kalakala tabo genate, eba wakamionalo ebe waloma꞉tapiatamo negeni, “Me naimano apela, la꞉ mabuma꞉ Godotamo ikaemo. La꞉le na malagidilonelo me tanalo nosiyodilonakiyala꞉.”
24 God ana merar yi imasib itih eo, “Iti i ayu biyau kwa abit, kwanab kwana’ani’aan ana maramaim ayu kwananuhu.”
25 Ebene bae nao tanalo dolopoligoni, ebete kalili walo kelawenate na꞉kegeni, “Me kalili ebe Godote epago milolo kilukulinama꞉ oli nopo diyatiya me ebe tanalola, iyo, naimano kalimate ebe nopo kodakodaimina. Kebe tetelo la꞉le da꞉niawenakoma, modobola na malagidilonelo nosiyodilonakiyala꞉.”
25 Ef ta’imon kerowas isan na’atube sinaf, bay hi’aa ufunamaim kerowas wine hisuwai batabat bai, God ana merar yi, iuwih eo, “Iti kerowas i God ana Obaibasit Boubun ayu au rara’amaim ebubusuruf. Imih mar etei iti na’atube kwanasinaf, kwanatomatom ana maramaim ayu kwanuhu.”
26 Ebema꞉ numa꞉la꞉, Kawodawate me opamo walo pea꞉no, kebe iyaiya tetelo la꞉le ebe malagidilo bae denawenakoma ega꞉walo ebeno kalima kalili da꞉niawenakoma, ebe netewa tanalodo la꞉ Ya꞉sukono a꞉e tanalo bawokaliminakomata.
26 Mar etei iti rafiy kwana’aan, kerowasamaim wine kwanatom, naatu Regah momorob isan kwanabinan kwananan i namatabir maiye nan natit.
27 Ebe mabuma꞉ kebe lumagite ebeno tepo magumuno wokilo Kawodawa Ya꞉suko nanitabolo amamatea꞉no ebe malagidilo bae denamene ega꞉walo ebeno kalima kalili da꞉nimene, ebe tanalodo ebete Kawodawano apeno talena ega꞉walo kalimano talena wakalamite kawo kubanomo kosiyodilomene.
27 Isan imih orot yait erebosa rafiy nab na’aan naatu Regah ana kerowasamaim natomatom, nati orot i bowabow kakafin maiyow Regah biyan naatu ana rara isan esisinaf kakaf.
28 Ebema꞉ lumagite Ya꞉suko malagidilo bae na꞉no ega꞉walo ebete ebeno kalima kaliline nia꞉no, modobola ebete dopamo ebeno tepo magumuno tanalo wadenomamo nanagiyamidamene,
28 Imih wantoro’ot orot taiyuwin ana yawas nanutitiy na’itin gewas, imaibo rafiy nab na’aan naatu kerowas nab natom.
29 mabu kebe dawate Ya꞉sukono apeno tanalono magumu wadenomamo malagidiloa꞉no ebe malagidilo bae gito denamene, ega꞉walo ebeno kalima kaliline gito da꞉ka꞉nimene, ebe dawano tanalo Godote kubama꞉ kegemene, iyo, ebetamo kuba wiya kikaemene.
29 Anayabin orot yait Regah biyan naatu ana rara hai buriburih men naso’ob gewas, rafiy nab na’aan naatu kerowasamaim wine natomatom, i taiyuwin ana baibatiyen bai enan.
30 Me mabuma꞉ apeno temeteme tanalate la꞉ epetapi bilibilinomagodolo ba꞉pola꞉na, ega꞉walo gabugabute atumu la꞉ eba ulamenalo la꞉ magumulo epetapiate gito a꞉elaiya.
30 Ana’an iti isan kwa moumur na’in biyah hiririm naatu kwabisasawuw naatu afa i himoroboka.
31 Wiyasiya numa꞉la꞉, a a꞉ka꞉tuwa꞉ aimano tanalo dopamo modobolo danagilamenakoma꞉, ebema꞉ aimano Kawodawate aimano tanalo anagiyamidaeame tetelo aimano osiyodilo tanalo idima꞉ a kubakubapima꞉ a꞉kegeamene.
31 Baise it taiyuwit anababatun tanabibatiyit gewas, boro men tanan God nibatiyitamih.
32 Nanitabola, kebe tetelo ebete a anagiyamidae magumulo kuba wiya dikaeaemene, ebeno ubi tanalo atamo ma kunu itananako, ebete a me tetelo temeteme tanalamo tuputupulo kilukulinama꞉ diyatuamenako, walone tetelo me opo epate ibino uwomua꞉ teteno kuba wiya eba uwatelo, a wiyasiya kuba wiya a꞉kelaema꞉. Naimano kalimate Godokono oli nopo kodakodaimina|alt="The Last Supper" src="CN01803B.TIF" size="span" loc="2/3 of page" copy="1978 David C. Cook Publishing Co." ref="11.25"
32 Baise Regah nabibatiyit ana veya baikwatutunen boro nitit, naatu God tafaram baimakiy nabitin it boro men auman nititamih.
33 Ebema꞉ naimano nanitabokobi midipi ekakiala꞉, la꞉le soliyomu bae ega꞉walo Ya꞉suko malagidilo bae nao tanaloma꞉ daladabuta꞉wenakoma, modobola la꞉ nao wagilimia꞉no epo bilibilinomono pelame tanalo nemakopelenakiyala꞉.
33 Isan imih taituwau, Regah ana Bay Aafufun isan kwanaruru’ay taituwa kwanakaifih.
34 Ega꞉walo la꞉ magumulo bae kapete kebe lumagi kawiya duimene, modobola ebete ebeno motolo bae da꞉peso dopamo nate ebene sosino aladabuti tanalamo na꞉pemene, mabu ebako osiyodilo tanalodo kuba wiyate Godogodone la꞉ sosi epatamo a꞉ka꞉pemene. Ebema꞉ kalakala kawonomola, me tetelo me kapiyakapiya tanaloma꞉ nale la꞉ wadenomamo analemata, wiyasiya la꞉imano osiyodilole tanalo epetapima꞉ kebe tabo kolowimo, nale da꞉pemo ebe tanalo atumu ebo ka꞉pa꞉tuputupuilaemamo.
34 Naatu orot yait aa momorob gewasin ana baremaim bay naa, saise a kou’ay kwanabaib ana maramaim boro men God ana baibatiyen wanawanan narun. Naatu sawar afa i boro ayu anan anatitabo anayabuna.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar 1 Coríntios 11, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.