1 Coríntios 10
GODOKONO WADE TABO (KNV-FLY_RIVER) vs AAI
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Ebema꞉ naimano nanitabokobi midipi ekakiala꞉, kebe tanalate a Yu epono ewoniatamo kemaimiye, na ubila la꞉ ebe tanalo wadenomamo kemalagidiloilametama꞉. Iba꞉te Isipiti temeteme opone demaimiya, ebe tetelo Kawodawa Godote ebeno tema magumudo ibi dopolamenaki ibi bilibilinomo ebo itakeamidalenaki, ebene ibi bilibilinomate ebeno walubi tanalodo Kalimakalima Kewa꞉ Kolomo apuamo modobolo na꞉iwaliya.
1 Taitu, ata a’agir Moses nawiyih hititit ana veya abisa isah mamatar i kwananot. Ata a’agir etei rofom re tafafarih nawiyih Red Sea yan owasasin hirabon rewan rounane hiyen.
2 Ebema꞉ ale me tete epono Kelisoko waloma꞉ta tanalo kawokalima꞉ ibi obamo keba kunu kowaduba꞉midaolenakoma꞉, eba kunu aimano ewoniate Godokono wokodawa Moseseko eba waloma꞉tanalo, Godote ibi bilibilinomo ebeno tema magumamo ega꞉walo kolomo magumamo ebo waduba꞉midaoliya.
2 Rofom wanawanan naatu riy wanawanan hirarabon ana veya, etei bapataito hibai Moses ana bai’ufununayah himatar.
3 Ebene iba꞉te bulu opolo eba wapata꞉lamenalo, Godote anoano tanalodo iba꞉tamo dikalamenaki ibi bilibilinomate ebe bae ebo naonakiya,
3 Naatu Ayubih ana bay itinin ta’imon marane hire’er etei hibow hi’aa.
4 ega꞉walo ebete anoano tanalo idido nokola magumune dikalamenaki, ibi bilibilinomate ebe obo atumu a꞉ka꞉nionakiya, ebema꞉ ebe nokola ebe ulila, ebe Kelisotela, kebe Kawodawate iba꞉go depata꞉nami me ebe dawala.
4 Na’atube ayubit ana harew itinin ta’imon marane re’er etei hitom, naatu ayubit ana To’one harew tit hitomatom nawiyih bairi hin, nati to i Keriso taiyuwin.
5 Wiyasiya numa꞉la꞉, iba꞉te Godokono iyaiya wadewade walubi eba ulamenalo, epetapi bilibilinomate ebe nanitabokobi ka꞉midiya꞉, ebema꞉ ebete iba꞉tamo dowate ibi danakapulamiya, ibino a꞉ela apa꞉te bulu opolo iyaiya ebo polamota꞉oniya.
5 Baise God ata a’agir moumurih na’in isah men iyasisir, imih himorob arar yan hai rarik awan karatan.
6 Ebema꞉ Godoko ubila ale ebe tanalodo wade woki ma kunu kelaema꞉, Yu epono ewoniate kuba tanalo kosiyodilolema꞉ ibino tepo magumuno ubi kawonomamo keba kunu kalomonaki, ale eba kunu eda꞉oma꞉ modoboa꞉.
6 Naatu sawar iti himamatar i bai’obaiyen na’atube it isat, ebimatnuwit saise men kakafin sinafumih nakura’ara’ahit hisisinafube tanasinafumih.
7 Ebene tete idilo ibi epetapiate ida꞉da꞉li idino soliyomu dosiyodiliya, Godokono Buka tabote ebe tanalo ma kunu awokalimina, “Epate soliyomu eba osiyodilutalo, bae kawonomamo naote, da꞉imi obo elawonomo niote, ilipo mae tanalo ebo osiyodiliya.” Eiye! Ibi ida꞉da꞉li amamalatelepima꞉ keba kunu keda꞉iye, la꞉ eba kunu eda꞉oma꞉ talenala!
7 Wagabur ata a’agir sawar iu’inuwih hikwakwafirih na’atube tanasinafumih. Buk Atamaninamaim iti na’atube eo “Sabuw himare hiyuw hi’aa hibiyasisir, hai yasisir botabir hitom hikoko’aw himisir hiwa’an kwanekwan.
8 Ebene tete idilo ibi epetapiate buwelemele ega꞉walo koi pilo tanalo, kamiyale ega꞉walo dubu pilo tanalo, ebako kawokawo kuba osiyodilole dowagilimiya, ebema꞉ kapiya egela tetelo 23 taoseni epate gito a꞉elaiya. Eiye! Ale ebako kuba osiyodilole magumamo nopila꞉oma꞉ modoboa꞉!
8 Imih uwatanah afa hibiwa’an kwanekwanabe men taniwa’an kwanekwan, anayabin nati na’atube hisisinaf, veya ta’imon wanawanan sabuw etei 23,000 ah uy hire himorob.
9 Ebene tete idilo ibi epetapiate Kawodawa Godoko ebe wabudiya, iyo, ebete ibino daedale wokino tanalamo tuduwata꞉no ebe mabuma꞉ iba꞉te ebeno osiyodilo tanalo kubama꞉ degeliya, ebema꞉ bu kaluate ibi eba alolelo ibi bilibilinomate gito a꞉elaiya. Eiye! Ale ebako kuba tabamo aimano Kawodawa wabudima꞉ modoboa꞉!
9 Ata Regah men routobonamaim tanayai, uwatanah afa na’atube hisinaf Regah hirurutubun etei tuwamorob yubih himorob.
10 Ebene tete idilo ibi epetapiate ubia꞉ tabo Godokono wokopiatamo degeliya, ebema꞉ Godokono A꞉e Nopodawate ibi ebo anakapulamiya. Eiye! Ale ebako ubia꞉ tabo gela wagilima꞉ modoboa꞉!
10 Men tanagam kwanekwan, anayabin afa na’atube hisisinaf gurugurusen ana tounamatar na etei rouw himorob.
11 Numa꞉la꞉, Godote ebeno ubi tanalo dopamo iyatiya, epetapiate ebe tanalo bilibilinomo eba iyatawaolo iba꞉te wadewade woki kuwatema꞉, ebene ebete a mabuma꞉ ebe tanalo ebeno Bukamo akuloliya, ale ebe atu kuba osiyodilole magumamo gudikapoma꞉. Nanitabola, a piyate me tetelo dilukulionama꞉, me opono uwomu tetete atamo ebe netatali,
11 Sawar iti himamatar etei i bai’obaiyen na’atube it isat, naatu baimatnuwit isan bukamaim hikirum. Anayabin veya iti boun tama’ama i tana mar yomanin tatit.
12 ebema꞉ potele ma kunu demalagidilona, “Na naimano elawamo modobolo utinamo,” ebe nanisiwale! Diyala, tete tatalila ebete kuba osiyodilo magumamo da꞉ba꞉negamene.
12 Imih o yait kunotanot i kubatabatkikin, inakaif gewas men inare’emih.
13 Nanitabola, Saitanate iyaiya kuba gabamo wabuga꞉ta tanalo a꞉ma꞉tamo dowadaenako, ebete ebako atu iyaiya tanalo me opo epo bilibilinomatamo ikalamenako. Wiyasiya kalakala kawonomola, Godote a꞉ma꞉ kowalubitama꞉ nanidawama꞉ eda꞉na. Ebe mabuma꞉ a꞉imano nanitabokobi midi elawote keba kunu kitanale, ebete ebe tanalo eba iyatawanalo Saitanako ebo kodiyobomene, ebete a꞉imano elawo dodolina ebako kuba gabamo wabuga꞉ta tanalo kawonomo idi a꞉ma꞉tamo kadaema꞉. Ega꞉walo ebe atu tetelo Godote a꞉ma꞉ gabo kiyatuima꞉ta, a꞉ma꞉le Saitanakono kuba gabamo wabuga꞉ta tanalone keba kunu nakalaula꞉emene a꞉ma꞉le nanitabokobi midi magumulo kodakodalo kuta꞉wenama꞉.
13 Routobon mar etei o kubaib na’atube, nati routobon ta’imon sabuw etei tebaib. Baise God ana omatanen mar etei ekakaif. Imih boro men nihamiy routobon gagamin inab a fair nanatabir a niyaweyaw inare’emih. Baise routobon inabaib ana veya i boro fair nit inabatkikin naatu ef nabotawiy inahaiw inatit.
14 Ebema꞉ naimano wadewade namutupiala꞉, modobola la꞉le iyaiya ida꞉da꞉lino uliyana amamalatele tanalo kuba nibote maigama꞉ gelalo ebe osiyodilole magumune nalautionakiyala꞉. Ida꞉da꞉li amamalatelepima꞉ eda꞉oma꞉ talenala|alt="Worshipping an idol" src="CO00624B.TIF" size="span" loc="2/3 of page" copy="1978 David C. Cook Publishing Co" ref="10.6-7"
14 Isan imih au ofonah, wagabur hai bowabow etei kwanihamiyen.
15 Numa꞉la꞉, la꞉ piyate naimano tabo dolowiawitama, nale naimano tepo magumuno wokilo la꞉ wadewade wokiagopima꞉ midilitamata, ebema꞉ modobola la꞉ me naimano tabo wadenomamo nanagiyamidala꞉.
15 Ayu iti tur i kwa not wairafi isa ao, saise au tur naniyan kwanab abisa ao kwana’itin.
16 Ya꞉suko malagidilo bae na tanalo osiyodilo tetelo ale kebe kalilino tanaloma꞉ Godotamo kalakala tabo kadipatenakoma꞉, ebe kalili ebe Kelisokono kalima kalilila, ebema꞉ nanitabola, ale kapimiya eba niolo a eba꞉go kapiyama꞉ ebo eda꞉onakoma꞉. Ega꞉walo ale ebe kemalagidilonama꞉ kebe bae kowakamionakoma꞉, ebe bae ebe ebeno apela, ebema꞉ ale kapimiya eba naolo a Kelisago atumu kapiyama꞉ ebo keda꞉onakoma꞉.
16 Merarayow ana kerowas imaim God ana merar tayiy tatomatom ana veya, Keriso ana rara etei tafafaram. Naatu rafiy taimasib ta’ani’aan ana veya it etei’imak Keriso biyan tafafaram.
17 Numa꞉la꞉, ale ebe bae wakamioa꞉no dopamo kapiya baete itananako, ebema꞉ ebe tanalo ebe a nanitabokobi midipino tanalo awokalimino ulila, iyo, a bilibilinomate Kelisokono kapiya apema꞉ eba eda꞉onalo, ale kapiya bae kapimiya ebema꞉ naonakoma꞉.
17 Anayabin rafiy fafar i ta’imon, it moumurit na’in, baise biyat i ta’imon, imih rafiy ta’imon tafafaram.
18 Nanitabola, a Isalaela epono kalimagono inamabu Godotamo ikameo tanalo atumu eba kunula, ebema꞉ modobola la꞉le ebe tanalo nemalagidilala꞉. Iba꞉te ebe inamabu Godoko watidilono patapata unamo alomoa꞉no, dopamo iba꞉te mokolete ibinoma꞉ katene apuapu balamo alomonaka, ebene iba꞉te Godoko amamate tetelo eba꞉go kapiyama꞉ eba eda꞉olo katene kapimiya ebo naonaka.
18 Israel sabuw hai sinaf i kwananot. Sheep tebow terouw gem tafanamaim tisibor finimih turih tefaram ta’aau i God bairi nati’imaim tibita’imon maiye.
19 Ebema꞉ na ubila ale ida꞉da꞉li uliyanano amamalatele tanalo walo ka꞉kemalagidiliye. Mabu keleka꞉ nale la꞉ ebe tanalo magumune alautioma꞉ danaletima? Ebe ida꞉da꞉lino elawote nanitabolo ba꞉kitanale, ega꞉walo amamalatelepiate iba꞉tamo kebe inamabu kikalamenake ebe inamabuate talena magumulo nanitabolo ba꞉ka꞉pola꞉nale?
19 Men kwananot ayu nati wagabur naatu sibor nati wagabur isah kwasisibor i abibasit kwanarouw.
20 Ao, naimano tabono magumu eba kunua꞉! Nanitabo tanalo ebe ma kunula, ida꞉da꞉li amamalatelepiate ibino kalimagono inamabu Godotamo kikameonakoa꞉, iba꞉te wiyasiya ida꞉da꞉lino a꞉da꞉ elemasigi uliyanatamo ikalamolenaka. Ebe mabuma꞉ na ubia꞉nola la꞉ nanitabokobi midipiate la꞉imano osiyodilole magumulo ebako kuba uliyanago kapiyama꞉ keda꞉wenama꞉!
20 En! Baise, abisa au’uwi ana’an i iti na’atube. Eteni Sabuw hai sibor i wagabur isah tisisibor, men God isan. Imih ayu men akok kwa wagabur bairi kwanikofan.
21 Eiye! La꞉le egela idilo Ya꞉suko malagidilo kalila꞉mo niawete, egela idilo kuba uliyana malagidilole kalila꞉mo da꞉ka꞉niaema, ebe tanalo modoboa꞉! Iyo, la꞉le egela idilo Ya꞉suko malagidilo bae eba꞉go nawete, egela idilo kuba uliyana malagidilolelo iba꞉go bae da꞉kenaema, ebe tanalo atumu modoboa꞉!
21 Kwa men karam boro Regah ana kerowasamaim kwanatom, naatu iban maiye wagabur hai kerowasimaim kwanatom. Naatu men karam Regah ana gem kakafiyinamaim kwanaa, naatu wagabur ana gem tafanamaim kwanaa maiye.
22 Ebema꞉ a nanisiwale! Ale ida꞉da꞉li amamalatelepino osiyodilole tanalamo a꞉ka꞉nopila꞉oma꞉, mabu a ubia꞉nola aimano Kawodawate ebe tanaloma꞉ atamo dowama꞉. Ega꞉walo ale daedale wokilo ma kunu a꞉kemalagidiloma꞉, aimano elawote ebeno elawago ka꞉modobomene.
22 Men tanasinaf Regah ana yaso’ar tanakura’ahimih. Kwanotanot it Regah ana fair tanatabir? En!
23 Ebema꞉ me tanalo idila. La꞉ epetapiate ma kunu negelanamata, “Apa꞉mo osiyodilole tanalo bilibilinomo magumulo tanalo idi kosiyodiloma꞉ talena nanitabolo kitana꞉.”
23 Sawar etei i sinaf isan hibasit, baise sawar etei boro men ta ana gewasin nitimih. Naatu sawar etei i sinaf isan hibasit, baise sawar etei boro men hinibaisimih.
24 Ebema꞉ la꞉ magumulo idite woki akoiyata꞉la꞉ ebe a꞉ka꞉tuwa꞉ ebe kapiya kowalubima꞉, wiyasiya modobola ebete epetapino nanitabokobi midi magumulo ibi kowalubilima꞉ ibino iyaiya tanalo dopamo nemalagidilolenakomene.”
24 Men yait ta akisin ana gewasin nanuwetamih, baise taituwan hai gewasin nanuwet.
25 Nanitabola, a꞉ma꞉ olowame baiamo toawete, piyate ida꞉da꞉li amamalateleno katene inamabu dapalomonaka, ebe epono inamabu uwata꞉wete denaemene, talena puliyala. Iyo, a꞉imano tepo magumuno mulo wokino tanalate a꞉imano nao tanalo idima꞉ a꞉ma꞉ kubadawama꞉ ka꞉ima꞉ modoboa꞉,
25 Ahar efanamaim masanuw kwanatotobon kwana’aamo, men anot hinamour kwanibatebatemih.
26 mabu Godokono Bukalo tabote ma kunu itana, “Me opo kawonomo ebe aimano Kawodawanola, ebema꞉ me opono inamabu bilibilinomate ebenoma꞉ eda꞉ona.”
26 Anayabin Buk Atamaninamaim iti na’atube eo, “Me yan sawar tutufin etei tema’am i Regah nowan.”
27 Ebema꞉ kebe tetelo nanitabokobi midia꞉ namutudawa idite a꞉ma꞉ eba꞉go bae naoma꞉ danatamene, a꞉ma꞉ ubi kiyata꞉emene, kuba꞉, a꞉ma꞉le eba꞉go toawete ebete bae nao tetelo a꞉ma꞉tamo kebe inamabu kikametamene, modobola a꞉ma꞉ ebe inamabu kalakalago gito neniye, iyo, a꞉ma꞉le tepo magumuno mulo wokino tanalodo ida꞉da꞉li amamalateleno kateneno tanaloma꞉ woki bilibilima꞉ akoeda꞉la꞉.
27 Orot baitumatum atin nifefeyani airi bay aamih kwanamare abisa namaim nayayare ina’aan, men anot hinamour inibatebatemih.
28 — ausente —
28 Baise orot ta tainimaim na’afare nao, “Iti bay i wagabur isah hisibor.” Nati bay men ina’aan, orot eo’otani i inakakafiy anayabin masanuw ina’ani’aan boro inasinaf kakaf.
29 — ausente —
29 Nati i men o kakafin kusisinafumih, baise orot nati eo’otani na’iti boro o kakafin sinaf narouw nao. Aisim boro ayu au roufamen abaib sabuw afa hai notamaim ayu hinafufunu?
30 — ausente —
30 “Ayu au bay isan God aifefeyan igegewasin abai ani’aan, aisim sabuw boro au bay abigegewasin isan kakafin hinarouw hinao?”
31 — ausente —
31 Imih abisa ku’ani’aan o kutomatom o kusisinaf etei God wabin bora’ara’ahin isan inasinaf.
32 Ebema꞉ a꞉imano osiyodilole tanalo bilibilinomamo lumagi idino agowa ukamidadawama꞉ akoeda꞉la꞉, iyo, piyate Godokono sosi epoma꞉ deda꞉ona, ega꞉walo piyate Yu epo ega꞉walo Yua꞉pi magumulo nanitabokobi midia꞉pima꞉ deda꞉ona, ibi bilibilinomo magumulo idite a꞉imano osiyodilole tanaloma꞉ kuba osiyodilo magumamo gama꞉ modoboa꞉.
32 Jew sabuw, Greek sabuw, na’atube ekaleisia sabuw wanawanahimaim men yait ta iniwa’an yababan nab nare’emih.
33 Nanitabola, na a꞉ka꞉tuwa꞉ na kapiya kowalubima꞉ malagidiloa꞉no, naimano ubi tanalo ma kunu iyatinamo, nale naimano osiyodilole tanalo bilibilinomamo epo bilibilinomo dowalubilinakomo, ibi eba kalakalailamenalo iba꞉te Godogodone ibino igilo mula꞉ tanalo walone ebo kelaema꞉na꞉. Ebema꞉ nanitabokobi mididawa, naimano ubi tanalote epetapiatamo keba kunu kitanale, modobola a꞉imano ubi tanalote iba꞉tamo atumu eba kunu na꞉kitananakomene.
33 Ayu i mar etei asisinaftobon sabuw afa aniyasisirih, saise anibaisih yawas hinab, men ayu taiyuwu aniyasisiru.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar 1 Coríntios 10, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.