Mateus 26
Ulibra wi Naşibaţi (KNF) vs NTLH
1 Wi Yeŧu aţupuŋ uko waŋ bŧi aşë ji na baţaşarul :
1 Quando Jesus acabou de ensinar essas coisas, disse aos discípulos:
2 « Name kë *Ufeŧtu wi Mbuur uduka ŋnuur ŋtëb, kë bakluŋ kawul *Abuk Ñiinţ bahilna bapaŋa. »
2 — Vocês sabem que daqui a dois dias vai ser comemorada a
3 *Baţeŋan baweek na bantohi kë başë yit wal mënţ du uko *naşih i baţeŋan i katim kawooŋ Kayif.
3 Os chefes dos sacerdotes e os líderes judeus se reuniram no palácio de Caifás, o Grande Sacerdote ,
4 Baŧiinkar aji bado mntit kamob Yeŧu kabot kafiŋa,
4 e fizeram um plano para prender Jesus em segredo e matá-lo.
5 aşë wo baaŋal pdo uko mënţ ţi wal wi ufeŧtu ţiki baţi ubeeka ubi uşinţar.
5 Eles diziam: — Não vamos fazer isso durante a festa, para não haver uma revolta no meio do povo.
6 Yeŧu awo du uko Ŧimoŋ i bajaaŋ badu namaak bdoo du ubeeka wi Betani.
6 — ausente —
7 Wi awooŋ ţi pde, kë ñaaţ aloŋ aşë bi añoga, awo na pţukar pmpoţi pi banugnuŋ itaka iŧum. Pawo na ukëra ujuŋ ulil pţëkëñ untamuŋ maakan. Ajeeş ukëra mënţ ţi bkow bi Yeŧu.
7 — ausente —
8 Wi baţaşarul bawinuŋ uko wi ñaaţ adoluŋ badeebaţ aji : « we uwooŋ kalaŧ ki?
8 Ao verem aquilo, os discípulos ficaram zangados e disseram: — Que desperdício!
9 Ukëra wi uhilan lah kawaapana itaka iŧum, kajej ya kaţen bajuuk. »
9 Esse perfume poderia ter sido vendido por uma fortuna, e o dinheiro, dado aos pobres.
10 Kë Yeŧu ammeeŋ uko wi bajakuŋ aşë ji : « we ukaaŋ kë naknooran ñaaţ i ba? Uko unuura wi wi adoluŋ hënk pa nji.
10 Mas Jesus, sabendo o que eles diziam, disse:
11 Na manjoonan, bajuuk bawo na an ŋnuur bŧi, kë nji, mënkwo na an ŋnuur bŧi.
11 Pois os pobres estarão sempre com vocês, mas eu não.
12 Ajeeşën jeeş ukëra ujuŋ ulil pţëkëñ wi ţi uleef pa umoy wi naan.
12 O que ela fez foi perfumar o meu corpo para o meu sepultamento.
13 Na manjoonan dţupan, dko di bakţupnuŋ *Uţup Ulil Unuura wi, bakak aţup uko wi ñaaţ i adoluŋ, kaleşna'a.
13 Eu afirmo a vocês que isto é verdade: em qualquer lugar do mundo onde o
14 Wal mënţ, aloŋ ţi baţaşar Yeŧu iñeen na batëb anwooŋ Yudaŧ Iŧkariyot, aya du baţeŋan baweek,
14 Então um dos doze discípulos, chamado Judas Iscariotes, foi falar com os chefes dos sacerdotes.
15 aji na baka : « we wi nakwulnuŋ nşë wulan Yeŧu ba? » Kë bukuŋ bawula ktaka iñeen ŋwajanţ ki baţakuŋ na unŧaam.
15 Ele disse: — Quanto vocês me pagam para eu lhes entregar Jesus? E eles lhe pagaram trinta moedas de prata.
16 Wi wi ajunuŋ pla jibi akdoli kadoo kawula baka.
16 E daí em diante Judas ficou procurando uma oportunidade para entregar Jesus.
17 Baţaşar Yeŧu babi añoga ţi unuur uŧeek wi *ufeŧtu wi ipoom indaţ aşë hepara aji : « Ţuŋ di di iŋaluŋ ŋya ŋjuŋna pde pi *Ufeŧtu wi Mbuur ba? »
17 No primeiro dia da Festa dos Pães sem Fermento , os discípulos chegaram perto de Jesus e perguntaram: — Onde é que o senhor quer que a gente prepare o jantar da
18 Kë aŧeem baka aji : « Nayaan ubeeka du uko aşe najaka : “Najukan aji : Wal wi naan ubani, du katohu di di nji kadolnuŋ ufeŧtu na baţaşar naan.” »
18 Ele respondeu:
19 Kë baţaşarul bado jibi Yeŧu ajakuŋ na baka, aboman pde pi ufeŧtu.
19 Os discípulos fizeram como Jesus havia mandado e prepararam o jantar da Páscoa.
20 Wi utaakal ubanuŋ, kë Yeŧu aşë ţo na baţaşarul iñeen na batëb pa pde.
20 Quando anoiteceu, Jesus e os doze discípulos sentaram para comer.
21 Bawo ţi pde, kë aşë ji : « Dţupan, na manjoonan, aloŋ ţi an aluŋ kawaapën. »
21 Durante o jantar Jesus disse:
22 Bajooţan maakan andoli kahepara kaji : « Ajugun, woon nji a i? »
22 Eles ficaram muito tristes e, um por um, começaram a perguntar: — O senhor não está achando que sou eu; está?
23 Kë aŧeem aji : « Ankţuuŋ kañen na nji ţi praata, uŋ mënţan akwulnuŋ!
23 Jesus respondeu:
24 Aa, *Abuk Ñiinţ awo i kakeţ jibi upiiŧaniiŋ ţi a ţi Ulibra wi Naşibaţi, kë anşaaŋ awula aşë wuţan! Uhokan lah awo aankbuka. »
24 Pois o
25 Kë Yudaŧ, anwaapuluŋ aşë hepara aji : « Najukan, woon nji a i? »
25 Então Judas, o traidor, perguntou: — Mestre, o senhor não está achando que sou eu; está? Jesus respondeu:
26 Wi bawooŋ ţi pde, kë Yeŧu aşë jej kapoom, abeeb Naşibaţi, akitëş ka awul baţaşarul aşë ji : « Nayeenkan nade, uleef naan wii wi. »
26 Enquanto estavam comendo, Jesus pegou o pão e deu graças a Deus. Depois partiu o pão e o deu aos discípulos, dizendo:
27 Akak ajej pnkalame pi poot, abeeb Naşibaţi, awul baka aşë ji : « Nadaanan ţi pa an bŧi,
27 Em seguida, pegou o cálice de vinho e agradeceu a Deus. Depois passou o cálice aos discípulos, dizendo:
28 pñaak naan pii pi, paknţeŋanuŋ bhoŋar, pul paktuliiŋ Naşibaţi ahilna amiir bañaaŋ baŧum pjuban pi baka.
28 porque isto é o meu sangue, que é derramado em favor de muitos para o perdão dos pecados, o sangue que garante a
29 Kë nşë ţupan, mënkak adaan poot pi te unuur wi nji kaluŋ kadaan pa phalu na an, du Pşih pi Paapa. » Kañah kabaañşaani ki Kriŧtu|src="DN00489b.tif" size="span" copy="Darwin Dunham" ref="26.29"
29 Eu afirmo a vocês que nunca mais beberei deste vinho até o dia em que beber com vocês um vinho novo no
30 Bayeeh añaamarën Naşibaţi, aşë pën aŧool pya du Pnkuŋ pi Mnoliwera.
30 Então eles cantaram canções de louvor e foram para o monte das Oliveiras.
31 Yeŧu aji na baka : « Uko wi bakluŋ kadolën ţi uŧejan wi nţa wi uţu an bŧi nadukën. Kë hënk di di upiiŧuŋ ţi Ulibra wi Naşibaţi aji : “Dkob nayafan kafiŋ, ŋkaneel ŋi batani ŋaşë ŋawayşër.”
31 E Jesus disse aos discípulos:
32 Woli dluŋ anaţa ţi pkeţ, kajotan kadun du Galilay. »
32 Mas, depois que eu ressuscitar, irei adiante de vocês para a Galileia.
33 Piyeer aţiini na a wal mënţ aji : « Woli uko wi bakdoliiŋ uţu kë bañaaŋ bŧi baduku, nji mënkduku. »
33 Então Pedro disse a Jesus: — Eu nunca abandonarei o senhor, mesmo que todos o abandonem.
34 Kë Yeŧu aşë ŧeema aji : « Na manjoonan dţupu, ji uguk udo kahaan nţa di, ipok pme'ën ŋyaaş ŋwajanţ. »
34 Mas Jesus lhe disse:
35 Piyeer kë aşë ji na a : « Udole wo pkeţ keţ na iwi, mënkpok kaji mëmme'u. » Kë baţaşarul bŧi bakak aji haŋ.
35 Pedro respondeu: — Eu nunca vou dizer que não o conheço, mesmo que eu tenha de morrer com o senhor! E todos os outros discípulos disseram a mesma coisa.
36 Wal mënţ kë Yeŧu aşë ban na baţaşarul du dko dloŋ di bajaaŋ bado Getŧemaniya aşë ji na baka : « Naţoon ţi, dya du kadun kañehan Naşibaţi. »
36 Jesus foi com os discípulos para um lugar chamado Getsêmani e lhes disse:
37 Ajej na a Piyeer, na babuk Ŧebede batëb, aşë jun pŧiink pjooţan na mnhaj ţi uhaaş wi nul.
37 Então Jesus foi, levando consigo Pedro e os dois filhos de Zebedeu. Aí ele começou a sentir uma grande tristeza e aflição
38 Aji na baka wal mënţ: « Uhaaş wi naan ujooţani, pjooţan mënţ padiţ maakan kë ndoo kita. Nadukiin ţi nawo bten. »
38 e disse a eles:
39 Kë wi ajohariiŋ aya low btiişu aşë jot afëţ kaara ţi mboş añehan Naşibaţi aji : « Paap, woli uhinan kawo, lowaan pnkalame pi mnhaj mi ţi nji, uşë uwut kawo jibi nŋaluŋ, uwoon jibi iŋaluŋ. »
39 Ele foi um pouco mais adiante, ajoelhou-se, encostou o rosto no chão e orou:
40 Akak aşë ţënk baţaşarul kë bakŋoyënţ, kë aşë ji na Piyeer : « Naandoo hilan awo bten na nji uwoori uloolan ţañ!
40 Depois voltou e encontrou os três discípulos dormindo. Então disse a Pedro:
41 Nawoon bten nado kañehan nawutna kajot ţi kaguuru. Ŋhaaş ŋi nan ŋaŋal maakan pdo bnuura, kë ŋleefan ŋaşë biişna. »
41 Vigiem e orem para que não sejam tentados. É fácil querer resistir à tentação; o difícil mesmo é conseguir.
42 Akak aya uyaaş utëbanţën alow baka añehan Naşibaţi aji : « Paap, woli pnkalame pi mnhaj pi paanhilan pţëp bë mënkdaan pa, uko wi iŋaluŋ ukeeriin udolana! »
42 Pela segunda vez Jesus foi e orou, dizendo:
43 Akak kak, aţënk baţaşarul kë bakŋoyënţ, ţiki këş ki baka kadiţ bŋoy.
43 Ele voltou de novo e encontrou os discípulos dormindo. Eles estavam com sono e não conseguiam ficar com os olhos abertos.
44 Akak aduk baka aya uyaaş uwajanţën pñehan Naşibaţi, akakalëş uko wi ajakuŋ.
44 Jesus tornou a sair de perto deles e orou pela terceira vez, dizendo as mesmas palavras.
45 Akak wal mënţ du baţaşarul aşë ji na baka : « Nahuma kaŋoyënţ abot anoorfën? Wal wi *Abuk Ñiinţ akwulaniiŋ ţi iñen yi bado buţaan uñogi.
45 Então voltou até onde os discípulos estavam e perguntou:
46 Nanaţiin ŋya! Natenan, ankwulnuŋ awii wi. »
46 Levantem-se, e vamos embora. Vejam! Aí vem chegando o homem que está me traindo!
47 Yeŧu ahum kaţiini, kë Yudaŧ, anwooŋ aloŋ ţi banjañan iñeen na batëb, aşë wuj na pnŧuk pi bañaaŋ banwooŋ na ikej na induk. *Baţeŋan baweek na bantohi bayiluŋ baka.
47 Jesus ainda estava falando, quando chegou Judas, um dos doze discípulos. Vinha com ele uma grande multidão armada com espadas e porretes, que tinha sido mandada pelos chefes dos sacerdotes e pelos líderes judeus.
48 Yudaŧ anwaapuluŋ aji na baka hënk di di bakmeenuŋ ñaaŋ mënţ: « I nji kamookuŋ, ul a, namobana. »
48 O traidor tinha combinado com eles um sinal. Ele tinha dito: “Prendam o homem que eu beijar, pois é ele.”
49 Wi abanaaŋ ban añog Yeŧu, aşë ji na a : « Dwulu mboş, najukan » aşë mooka.
49 Judas foi até perto de Jesus e disse: — Mestre, que a paz esteja com o senhor! E o beijou.
50 Kë Yeŧu aşë ji na a : « Nanoh, doon uko wi ibiiŋ pdo. » Kë bukundu başë dëpa ţi a amoba.
50 Jesus respondeu: Então eles chegaram, prenderam Jesus e o amarraram.
51 Aloŋ ţi bangakandëruŋ na Yeŧu aŧoot kakej abi fal fal kabaţ ki nalempar *naşih i baţeŋan.
51 Mas um dos que estavam ali com Jesus tirou a espada, atacou um empregado do Grande Sacerdote e cortou uma orelha dele.
52 Kë Yeŧu aşë ji na a : « Kakaan kakej ki nu ; bañaaŋ bŧi bankjejuŋ ikej baluŋ kakeţna kakej.
52 Aí Jesus disse:
53 Işal aji mënhil kadu Paapa i, awulën ţi dko mënţ uko umpeluŋ ŋwanjuŧ iñeen-week-iñeen ŋyaaş iñeen-ŋtëb?
53 Você não sabe que, se eu pedisse ajuda ao meu Pai, ele me mandaria agora mesmo doze exércitos de anjos?
54 Woli ddo haŋ, hum di di uko wi bapiiŧuŋ ţi Ulibra wi Naşibaţi uhilanuŋ kadolana keeri? Wul ujakuŋ aji uko mënţ uwo kadolana. »
54 Mas, nesse caso, como poderia se cumprir aquilo que as
55 Wi wi Yeŧu aşaaŋ aji na pnŧuk pi bañaaŋ puŋ: « Dwo nado buţaan i, kë nado bi pmobën na ikej na induk? Ŋnuur bŧi dji kaţo du *katoh ki Naşibaţi kajukan, kë naammobën.
55 Depois Jesus disse para aquela gente:
56 Kë iko bŧi inkdolaniiŋ hënk iwo iko yi *baţupar Naşibaţi bajakuŋ ţi Ulibra wi nul. » Baţaşarul bŧi baţi aduka.
56 Mas tudo isso está acontecendo para se cumprir o que os Então todos os discípulos abandonaram Jesus e fugiram.
57 Bammobuŋ Yeŧu bañooţa du uko Kayif *naşih i baţeŋan di *bajukan Bgah na bantohi bayituŋ.
57 Os homens que prenderam Jesus o levaram até a casa do Grande Sacerdote Caifás, onde estavam reunidos alguns mestres da Lei e alguns líderes judeus.
58 Kë Piyeer aşë wo du kalowan aţaşa te da ; aneej ţi blay aşë ţo na balemp aten jibi uko ukbiiŋ kabaañşaan.
58 Pedro seguiu Jesus de longe até o pátio da casa do Grande Sacerdote. Entrou e sentou-se com os guardas para ver como aquilo ia terminar.
59 *Baţeŋan baweek na biki *uruha bŧi bala uko uloŋ utapar Yeŧu kadolna akeţ.
59 Os chefes dos sacerdotes e todo o Conselho Superior estavam procurando alguma acusação falsa contra Jesus a fim de o condenar à morte.
60 Bañaaŋ baŧum badoo bi atapara iko iloŋ kë iinkëşa këş. Kë batëb baloŋ babaañşaanuŋ pbi,
60 Mas não puderam encontrar nada contra ele, embora muitos se levantassem para dizer mentiras a respeito dele. Afinal dois homens se apresentaram
61 aşë ji : « Ñiinţ i aji ahilan kafom *Katoh Kaweek ki Naşibaţi kabot kaniw ka ţi ŋnuur ŋwajanţ. »
61 e disseram: — Este homem afirmou: “Eu posso destruir o Templo de Deus e construí-lo de novo em três dias.”
62 Kë naşih i baţeŋan aşë naţa aji na a : « Iinkŧeem i? Iinŧiink uko wi bañaaŋ biki bakţupuŋ ţi iwi i? »
62 Aí o Grande Sacerdote se levantou e perguntou a Jesus: — Você não vai se defender desta acusação?
63 Kë Yeŧu ayompa yomp.
63 Mas Jesus ficou calado. Então o Grande Sacerdote tornou a perguntar: — Em nome do Deus vivo, eu exijo que você diga para nós: você é o
64 Kë aŧeema aji : « Iji haŋ. Dţupan kak, hënkuŋ, nawin *Abuk Ñiinţ aţo du kañen kadeenu ki Naşibaţi anhiniiŋ iko bŧi ; nawina kak abi na infëluŋ yi baţi. »
64 Jesus respondeu:
65 Wal mënţ, kë naşih i baţeŋan aşë tow imişa y i nul aşë ji : « Akar Naşibaţi! Ŋkak anuma uko uloŋ i? Naŧiinka hënkuŋ kë akar Naşibaţi.
65 Aí o Grande Sacerdote rasgou as suas próprias roupas e disse: — Ele
66 We wi naşaluŋ ţi uko waŋ ba? »
66 Então, o que resolvem? Eles responderam: — Ele é culpado e deve morrer!
67 Wi wi başaaŋ atëfjëra ţi kaara, aşuuka abot akoba iñen ţi ijeem
67 Em seguida cuspiram no rosto de Jesus e deram bofetadas nele. E os que batiam nele
68 aşë ji na a : « Iinji iwo Kriŧtu Naţupar Naşibaţi i? Ţupan ñaaŋ ankobiiŋ keeri. »
68 diziam: — Ei, Messias, adivinhe para nós quem foi que bateu em você!
69 Piyeer aţo wal mënţ ţi blay du bdig, kë nalemp ñaaţ aloŋ añoga aşë ji : « Iwi kak ibi wo na Yeŧu i uŧaak wi *Galilay. »
69 Pedro estava sentado lá fora no pátio, quando uma das empregadas chegou perto dele e disse: — Você também estava com Jesus da Galileia.
70 Kë Piyeer aşë pok ţi kadun ki bañaaŋ bŧi aji aamme uko wi ñaaţ akţupuŋ hënk.
70 Mas ele negou diante de todos, dizendo: — Eu não sei do que é que você está falando.
71 Akak apën aya umbaŋ wi plëman kë ñaaţ nalemp aloŋ akak awina aşë ji na bañaaŋ banwooŋ da : « Abi wo na Yeŧu i ubeeka wi Naŧaret. »
71 Depois foi para a entrada do pátio. Outra empregada o viu e disse às pessoas que estavam ali: — Ele estava com Jesus de Nazaré.
72 Kë akak apok, ado mehna. Aji na baka : « Mëndo me me ñiinţ i. »
72 Pedro negou outra vez, respondendo: — Juro que não conheço esse homem!
73 Bakak aţo ntiinku, kë baloŋ ţi banwooŋ da başë bi añoga aşë ji : « Iwo na baka na manjoonan, idoo ţup ţup ji biki Galilay. »
73 Pouco depois, os que estavam ali chegaram perto de Pedro e disseram: — O seu modo de falar mostra que, de fato, você também é um deles.
74 Kë aşë mehna aji na Naşibaţi afëpa woli aankţup manjoonan, awo ţi pji « Mëmme ñiinţ i. » Ţi dko mënţ, kë uguk uşë haan.
74 Então Pedro disse: — Juro que não conheço esse homem! Que Deus me castigue se não estou dizendo a verdade! Naquele instante o galo cantou,
75 Kë Piyeer aşë leş uko wi Yeŧu abiiŋ ajaka : « Ji uguk udo kahaan, ipok ŋyaaş ŋwajanţ kaji iimme ën. » Apën bdig aşë wooni maakan.
75 e Pedro lembrou que Jesus lhe tinha dito: “Antes que o galo cante, você dirá três vezes que não me conhece.” Então Pedro saiu dali e chorou amargamente.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 26, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.